AI mijenja način rada developera, ali tržište pokazuje da kvalitetni programeri nisu nestali.

Svaki put kada se pojavi nova velika tehnološka promjena, otvara se isto pitanje. Ono glasi hoće li tehnologija zamijeniti ljude?

Posljednjih godinu dana ista rasprava vodi se oko umjetne inteligencije i programera.

Nakon eksplozije alata poput ChatGPT-a, GitHub Copilota, Claudea i AI agenata za pisanje koda, internet je preplavljen naslovima koji tvrde da developeri više neće biti potrebni.

No pitanje rada je, kao i obično, puno kompleksnije.

AI danas zaista može napisati dio koda, generirati funkcije, pronaći bug ili ubrzati razvoj softvera.

Velike tehnološke kompanije otvoreno govore da umjetna inteligencija već sudjeluje u pisanju značajnog dijela internog koda.

Microsoftov CEO Satya Nadella nedavno je izjavio da AI danas generira oko 30 posto koda unutar tvrtke.

No, CEO Anthropica Dario Amodei rekao da pojedini timovi već koriste AI za čak 90 posto development zadataka.

Životopis i umjetna inteligencija

Na prvu to zvuči kao kraj programerske profesije.

Ali ako se malo dublje pogleda što se zapravo događa na tržištu, postaje jasno da AI ne “briše” programere, nego mijenja način na koji rade.

Programeri sigurno nisu nestali

Jedna od najvećih zabluda oko AI-ja jest ideja da će alati potpuno zamijeniti developere.

No, umjetna inteligencija najbolje funkcionira kao alat koji ubrzava posao i automatizira dio rutinskih zadataka.

Ipak ne može preuzeti kompleksno razmišljanje i donošenje odluka koje stoji iza ozbiljnog razvoja softvera.

Studenac prati razvoj automatizacije i aktivno unapređuje poslovanje. Pročitajte članak!

Studenac market, trgovina, dućan, šoping; Izvor Arhiva Studenca

Umjetna inteligencija danas vrlo uspješno pomaže kod repetitivnih zadataka, generiranja boilerplate koda, dokumentacije i rješavanja jednostavnijih bugova.

Zahvaljujući tome developeri mogu brže završavati dio operativnog posla. No čim projekt postane složeniji, granice AI-ja postaju puno vidljivije.

Umjetna inteligencija još uvijek teško razumije poslovni kontekst, arhitekturu velikih sustava, dugoročnu održivost projekta, sigurnosne implikacije i prioritete poslovanja.

Samo iskusni developeri mogu procijeniti što ima smisla implementirati, kako povezati sustave i koje posljedice određene odluke mogu imati dugoročno.

Wall Street Journal nedavno je pisao o fenomenu “vibe codinga”, trendu u kojem developeri koriste AI za brzo generiranje velikih količina koda bez potpunog razumijevanja što radi.

Takav pristup dovodi do bugova, sigurnosnih problema i stvaranja tehničkog duga koji kasnije postaje ozbiljan problem za cijeli projekt.

AI može ubrzati development proces, ali još uvijek ne može zamijeniti iskustvo, logiku i odgovornost koje donosi kvalitetan developer.

Tržište i dalje traži developere

Iako se posljednjih mjeseci često govori o otkazima u tech industriji, podaci pokazuju da kvalitetni programeri nisu postali višak.

Developer, programer; Pexels

Mnogi poslodavci danas aktivno traže developere koji znaju koristiti AI alate, razumiju moderne development procese i mogu kombinirati tehničko znanje s poslovnim razumijevanjem.

Prema istraživanju Stack Overflow Developer za 2025., čak 84 posto developera danas koristi ili planira koristiti AI alate u svakodnevnom radu.

No istovremeno povjerenje u AI opada.

Gotovo polovica developera kaže da ne vjeruje u potpunosti AI-generated kodu.

Ipak većina i dalje traži ljudsku provjeru kada se radi o sigurnosti, kompleksnim sustavima ili kritičnim dijelovima aplikacija.

Svi ovi podaci puno govore o trenutnom stanju industrije: AI je postao standardni alat, ali još uvijek nije zamjena za kvalitetnog inženjera.

AI mijenja početne developerske pozicije

Ako postoji dio IT industrije koji trenutno najviše osjeća utjecaj umjetne inteligencije, onda su to početne developerske pozicije i mladi ljudi koji tek pokušavaju ući u industriju.

Ponuda poslova za početnike i što se nudi mladima tema je članka kojeg možete pročitati na poveznici!

Ponuda poslova za početnike

Nekad su developeri na početku karijere učili kroz jednostavnije zadatke poput pisanja osnovnih funkcija, dokumentacije, testiranja ili manjih bug fixeva.

Takvi su zadaci služili kao prvi korak kroz koji su postupno stjecali iskustvo i razumijevanje većih sustava.

Danas velik dio tih operativnih zadataka AI može odraditi vrlo brzo.  E sad, takvo nešto sigurno mijenja situaciju kod zapošljavanja.

Poslodavci sve više traže ljude koji razumiju logiku iza proizvoda, znaju koristiti AI alate kao podršku radu i imaju sposobnost razmišljanja o širem kontekstu problema koji rješavaju.

U takvim okolnostima sve važnije postaju komunikacijske vještine, logičko razmišljanje, razumijevanje arhitekture sustava i sposobnost povezivanja tehničkih rješenja s poslovnim potrebama.

Dio analitičara upozorava da AI zapravo ne briše developerske poslove nego postupno smanjuje potrebu za jednostavnijim zadacima koji su nekad bili ulazna točka za mlade developere.

Sigurno je ulazak u industriju postao izazovniji nego prije, ali ne i nemoguć.

Razlika je u tome što će nova generacija developera morati puno brže razvijati šire tehničko razumijevanje i prilagoditi se radu uz AI alate koji postaju standard modernog developmenta.

Svaki učenik bi trebao koristiti učenički servis za rad. Saznajte više iz članka na linku!

Učenički servis

Sve se vrti oko organizacije

Opetovano naglašavamo važnost stjecanja raznih vještina.

Sajam WorldSkills Croatia 2026 pokazao nam je pravi spektakl vještina u poslovnom svijetu. Pročitajte članak!

Ono što mnogi propuštaju u raspravama o AI-ju jest činjenica da umjetna inteligencija ne mijenja samo development nego cijeli način funkcioniranja tvrtki i organizacije rada.

AI danas ubrzava development procese, smanjuje vrijeme potrebno za dokumentaciju, automatizira dio testiranja i olakšava istraživanje problema.

Sada timovi mogu puno brže razvijati proizvode i donositi odluke.

Znamo da je timski rad preduvjet za uspješno poslovanje. Pročitajte članak i saznajte više!

Također, najveća promjena događa se u načinu organizacije posla. Tvrtke sve više grade manje, agilnije i učinkovitije timove u kojima developeri više nisu zaduženi samo za pisanje koda.

Jasno sudjeluju u razumijevanju proizvoda, planiranju razvoja i donošenju važnih odluka.

Sastanak, kolegij; Unsplash

Kako AI preuzima dio repetitivnog posla, raste važnost komunikacije među timovima, organizacije procesa i sposobnosti da se tehnička rješenja povežu sa stvarnim poslovnim potrebama.

Zbog toga developeri danas puno više surađuju s product managerima, UX timovima, poslovnim odjelima i sigurnosnim stručnjacima nego prije nekoliko godina.

Tvrtke traže ljude koji razumiju širu sliku projekta i mogu sudjelovati u organizaciji razvoja proizvoda, a ne samo izvršavati zadatke.

Mnogi CTO-i i tehnološki lideri zato smatraju da će u AI eri najvrjedniji biti developeri koji uz tehničko znanje razumiju način poslovanja.

Moraju shvaćati korisničke potrebe i organizaciju modernih digitalnih proizvoda.

AI može ubrzati development, ali još uvijek ne zna organizirati timove, voditi projekte niti donositi kompleksne poslovne odluke koje zahtijevaju iskustvo, procjenu i razumijevanje ljudi.

Napišite životopis

Nema straha od umjetne inteligencije za svakog kandidata koji želi raditi. Zato napišite svoj životopis, javite se na natječaj za posao i pokažite kako je ljudski element duša svakog poslovanja!

Objava AI “briše” programere? Ne bismo rekli pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Učenički servis za mnoge je srednjoškolce prvi korak u svijet rada. Najviše interesa za učeničke poslove javlja se prije ljeta kada učenici traže sezonski posao.

Poanta je zaraditi za more, putovanje, vozački ispit ili jednostavno biti financijski samostalniji.

Iako se na prvu sve čini komplicirano, rad preko učeničkog servisa zapravo je vrlo jednostavan i siguran način rada za srednjoškolce.

Treba znati kako cijeli sustav funkcionira, što učenici smiju raditi, koliko mogu zaraditi i gdje uopće pronaći prvi posao.

Saznajte sve što je potrebno za učenički rad u nastavku članka!

Tko može raditi preko učeničkog servisa?

Preko učeničkog servisa mogu raditi redovni učenici srednjih škola koji imaju najmanje 15 godina.

Većina učenika prvi posao pronađe tijekom ljetnih praznika nakon prvog ili drugog razreda srednje škole.

Važno je naglasiti da pravo rada imaju isključivo redovni učenici. Ako učenik izgubi status redovnog školovanja, više ne može koristiti učenički servis.

Studentski posao, blagajna; Pexels

Poslodavci rado zapošljavaju učenike tijekom ljeta. Ipak je riječ o periodu kada naglo raste potreba za dodatnim radnicima, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.

Servisi za zapošljavanje učenika – Zagreb

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Zagrebu djeluje više servisa za zapošljavanje srednjoškolaca, među kojima su:

• Učenički dom Maksimir
• Tehnička škola Zagreb
• Privatna klasična gimnazija s pravom javnosti
• Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski
• Ugostiteljsko-turističko učilište
• Učenički dom Tina Ujevića
• Učenički dom Marije Jambrišak

Preko ovih servisa učenici mogu pronaći sezonske, povremene i ljetne poslove te legalno raditi tijekom školskih praznika.

Servisi za zapošljavanje – ostatak Hrvatske

Osim u Zagrebu, servisi za zapošljavanje srednjoškolaca postoje i u drugim gradovima diljem Hrvatske.

Barista, kava; Pexels

Uglavnom ih vode učenički domovi, srednje škole ili pučka otvorena učilišta. Neki od poznatijih servisa u ostatku Hrvatske su:

• Učenički centar Split
• Učenički dom Dubrovnik
• Učenički dom Varaždin
• Učenički dom Osijek
• Učenički dom Rijeka
• Učenički dom Pula
• Učenički dom Karlovac
• Učenički dom Zadar
• Učenički dom Šibenik
• Učenički dom Bjelovar
• Učenički dom Slavonski Brod
• Učenički dom Požega
• Učenički dom Sisak
• Učenički dom Vinkovci
• Učenički dom Čakovec

Većina servisa tijekom proljeća i ljeta objavljuje velik broj sezonskih i povremenih poslova, posebno u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i administraciji.

Učenički posao, uredski poslovi; Pexels

Učenici se mogu javiti direktno učeničkom servisu u svom gradu ili pratiti njihove web stranice i društvene mreže gdje redovito objavljuju nove oglase za posao.

Kako se učlaniti?

Postupak učlanjenja danas je puno jednostavniji nego prije nekoliko godina. Većina učeničkih servisa omogućuje online prijavu ili vrlo brzo učlanjenje uživo.

Potrebni dokumenti su:

• osobna iskaznica ili drugi identifikacijski dokument
• OIB
• potvrda škole da si redovni učenik
• broj žiro računa
• suglasnost roditelja ako si maloljetan

Nakon učlanjenja dobivaš pristup poslovima koje servis objavljuje i možeš krenuti tražiti posao.

Prvi posao, tražim posao, životopis; Pexels

Prvi posao

Mnogi učenici očekuju da će prvi posao biti izrazito težak ili stresan, no većina poslodavaca zapravo ne očekuje veliko iskustvo.

Kod prvog zaposlenja puno su važniji odgovornost, komunikacija i želja za radom.

Prvi poslovi najčešće uključuju pomoćne i sezonske aktivnosti poput rada u trgovinama, kafićima, restoranima, hotelima, skladištima ili na događanjima i festivalima.

Tijekom ljeta posebno raste broj poslova na obali gdje učenici često rade u turizmu i ugostiteljstvu.

Sve više mladih danas pronalazi i digitalne poslove poput vođenja društvenih mreža, administracije, pomoći oko web shopova ili izrade sadržaja za internet.

Prvi posao je važan. Možda i definira smjer karijere u budućnosti. Pročitajte članak na poveznici i saznajte više!

Koliko učenici mogu zaraditi?

Visina zarade ovisi o poslu, gradu i sezoni. Tijekom ljeta satnice su često više jer je potražnja za radnicima velika, posebno na moru.

Minimalna učenička satnica određuje se svake godine, ali u praksi mnogi poslovi nude i više od minimalca, osobito ako se radi o fizički zahtjevnijem poslu ili radu u turizmu.

Gastronomija, turizam, kuhanje; Pexels

Za mnoge učenike prvi posao predstavlja i prvi ozbiljniji osjećaj financijske samostalnosti.

Mnogo srednjoškolaca kaže da im je iskustvo rada preko ljeta pomoglo razviti odgovornost i bolji odnos prema novcu.

Mora li učenik plaćati porez?

U većini slučajeva učenici ne plaćaju porez jer njihove godišnje zarade ne prelaze porezne limite. Isplate idu preko učeničkog servisa i sve je administrativno regulirano.

Ipak, dobro je pratiti aktualna pravila jer veće godišnje zarade mogu utjecati na porezni status roditelja ili određena prava koja se vode preko porezne kartice.

Kako ide povrat poreza studentima koji prođu zadani limit? Pročitajte članak i saznajte više!

Gdje pronaći ljetni posao?

Danas postoji više načina za pronalazak učeničkih poslova nego prije.

Najviše poslova učenici pronalaze preko:

• već spomenutih učeničkih servisa

Učenička satnica; Pexels

• portala za zapošljavanje
• društvenih mreža
• preporuka prijatelja i obitelji

direktnog javljanja poslodavcima

Na portalima poput Zaposlise.hr tijekom proljeća i ljeta redovito se objavljuju sezonski, učenički i studentski poslovi diljem Hrvatske.

Najveća potražnja obično kreće već u svibnju, a vrhunac doseže tijekom lipnja i srpnja kada poslodavci intenzivno traže dodatne radnike za sezonu.

Napiši svoj prvi životopis

Jedna od najvećih briga mladih prije prve prijave za posao jest činjenica da nemaju prethodno radno iskustvo. Istina je da takvo nešto uopće nije presudno.

Poslodavce više zanima:

• dolaziš li na vrijeme
• jesi li odgovoran
• želiš li učiti
• znaš li komunicirati s ljudima
• pristupaš li poslu ozbiljno

U prvi životopis možeš uključiti školu koju pohađaš, jezike koje govoriš, digitalne vještine, sportove, volontiranja, školske projekte ili aktivnosti kojima se baviš u slobodno vrijeme.

Jednostavni životopis

Najvažnije je da životopis bude pregledan, uredan i iskren.

Sigurna isplata preko učeničkog servisa

Jedna od najvećih prednosti rada preko učeničkog servisa upravo je sigurnost isplate i pravna zaštita učenika.

Kada učenik radi preko servisa, posao se obavlja putem službenog ugovora koji jasno definira poslodavca, vrstu posla, broj sati i dogovorenu satnicu.

Postoji službena evidencija o tome koliko je učenik radio i koliko treba biti plaćen.

Ako poslodavac kasni s isplatom ili pokušava izbjeći plaćanje, učenik se može obratiti učeničkom servisu koji je izdao ugovor.

Servis tada kontaktira poslodavca i provjerava situaciju, a budući da postoji dokumentacija i evidencija rada, učenik ima puno veću zaštitu nego kod rada bez ugovora.

Kod rada “na crno” učenik praktički nema nikakvu zaštitu jer ne postoji službeni dokaz da je posao odrađen.

U takvim situacijama poslodavac može odbiti isplatu, smanjiti dogovoreni iznos ili jednostavno prekinuti komunikaciju, a učenik vrlo teško može dokazati da je radio.

Odaberi rad preko učeničkog servisa i službenog ugovora, čak i kada netko nudi “brzu zaradu” ili isplatu na ruke.

Pregledaj našu ponudu i pronađi oglas za posao koji odgovara tvojim potrebama!

Objava Učenički servis: sve važno na jednom mjestu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Regres za godišnji odmor dolazi na dnevni red baš negdje u ovo vrijeme, odnosno krajem svibnja i početkom lipnja. Taj financijski dodatak uvijek dolazi u pravo vrijeme.

Ljudi planiraju i pripremaju se za godišnje odmore. Oni koji ga dobivaju, uzimaju ga zdravo za gotovo. Postoje i zaposlenici kojima je regres nepoznanica u jednadžbi.

U 2026. godini vrijede određeni porezni limiti, ali i važna pravila o tome tko ima pravo na regres, kada se isplaćuje i u kojem iznosu.

U nastavku donosimo detaljan pregled svega što trebate znati o regresu za tekuću godinu.

Krećemo od zakonskog okvira i idemo  do konkretnih primjera iz prakse. Ostanite s nama!

Pravo ili dobra volja poslodavca?

Regres za godišnji odmor je novčana naknada koju poslodavac može isplatiti radniku kao dodatnu podršku u razdoblju korištenja godišnjeg odmora.

13. plaća

13. plaća nije mit, uistinu postoji. Saznajte tko je isplaćuje. Kliknite na poveznicu!

Svakako moramo razjasniti da isplata regresa u Hrvatskoj nije univerzalno zakonsko pravo za sve radnike.

Naime, Zakon o radu ne propisuje obvezu isplate regresa, što znači da poslodavci nisu automatski dužni isplatiti ovu naknadu.

Umjesto toga, pravo na regres najčešće se uređuje kroz interne ili kolektivne akte, kao što su kolektivni ugovor, pravilnik o radu, individualni ugovor o radu ili posebna odluka poslodavca.

Navedeni dokumenti definiraju postoji li pravo na regres, u kojem iznosu i pod kojim uvjetima se isplaćuje.

Takvi odnosi pokazuju da isplata regresa ovisi o sektoru i konkretnoj organizaciji.

U javnom sektoru, državnim službama i velikim sustavima regres je standardiziran i redovito se isplaćuje prema kolektivnim ugovorima.

S druge strane, u privatnom sektoru situacija je fleksibilnija. Neke tvrtke regres isplaćuju kao dio politike nagrađivanja zaposlenika, dok ga druge uopće ne predviđaju.

Zbog toga je za svakog zaposlenika važno provjeriti vlastiti ugovor o radu ili interne akte poslodavca kako bi znao ima li pravo na regres i pod kojim uvjetima.

Ugovor o radu, potpisivanje ugovora; Pexels

Koliki je regres u 2026. godini?

E sad, koliki iznos možete očekivati?

U 2026. godini regres se nalazi u kategoriji tzv. prigodnih nagrada (zajedno s božićnicom, uskrsnicom i sličnim isplatama).

Brojka koju treba zapamtiti je:

700 eura godišnje neoporezivo, ukupno za sve prigodne nagrade.

Poslodavac bira način isplate. Može isplatiti cijeli iznos kao regres ili ga raspodijeliti između regresa, božićnice i drugih nagrada.

Jasan je primjer tada da ako zaposlenik dobije 400 € božićnice, poslodavac može neoporezivo isplatiti još 300 € regresa. Sve iznad toga ulazi u oporezivi dio.

Ako ukupne prigodne nagrade prijeđu 700 €, razlika se oporezuje kao plaća, uz porez i doprinose.

Važno je naglasiti da ovo nije minimalni regres, nego maksimalni neoporezivi iznos. Poslodavac može isplatiti i manje ili više, ali iznad limita ulazi u oporezivanje.

Visina regresa ovisi o financijskim rezultatima tvrtke i internoj politici nagrađivanja zaposlenika.

U nekim slučajevima, regres može biti diferenciran prema radnom stažu, poziciji ili kolektivnom ugovoru.

Euro, plaća, prosječna plaća, isplata regresa; Pexels

Zbog toga se u praksi iznosi regresa značajno razlikuju između različitih sektora i poslodavaca.

Kada kreće isplata?

Regres se najčešće isplaćuje prije korištenja godišnjeg odmora, odnosno u razdoblju od svibnja do srpnja.

Prema praksi i pravilima:

• regres se isplaćuje najkasnije do početka korištenja godišnjeg odmora.
• u mnogim tvrtkama isplata ide u lipnju ili srpnju.
• u javnom sektoru postoji unaprijed definirani termin.

Regres može biti znak dobre prakse i brige poslodavca prema svojim zaposlenicima.

Regres je uvijek dobra ideja

Iako se regres često percipira kao bonus, njegova uloga je puno šira i konkretnija. Posebno u ekonomskim uvjetima kakvi su u 2026. godini.

Jasno vidimo rast troškova i energije. Utječe na svačiji život. Što se točno događa? Saznajte iz članka na poveznici!

U tom kontekstu regres postaje važan dio godišnjeg budžeta zaposlenika. Za mnoge on više nije luksuz, nego praktična pomoć koja dolazi u pravom trenutku, neposredno prije godišnjeg odmora.

Rast troškova rada i energije

Taj džeparac za zaposlenike možete služiti za:

• lakše financiranje godišnjeg odmora.
• pokrivanje dodatnih troškova.
• kratkoročno povećanje likvidnosti.

Po svemu sudeći, regres se koristi za sve osim za odmor. Iznos se troši za svakodnevne financijske potrebe, poput plaćanja režija, otplate dugova ili kredita.

Dodatno, regres ima i psihološki učinak. Osim financijske pomoći, zaposlenicima daje osjećaj priznanja i nagrade za njihov rad, što može pozitivno utjecati na motivaciju i zadovoljstvo poslom.

Radnici koji rade nepuno radno vrijeme

Za radnike koji rade nepuno radno vrijeme, pitanje regresa često ovisi o pravilima poslodavca i internim aktima, ali i o načelu razmjernosti.

Ako poslodavac isplaćuje regres, radnici s nepunim radnim vremenom najčešće imaju pravo na regres razmjerno broju sati koje rade.

Primjerice, zaposlenik koji radi 20 sati tjedno (pola radnog vremena) može očekivati oko 50% iznosa regresa koji dobivaju zaposlenici s punim radnim vremenom.

Rad na pola radnog vremena, sat; Pexels

Naravno, ako nije drugačije definirano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Moramo naglasiti da zakon ne propisuje jedinstveno pravilo za sve slučajeve, pa se praksa može razlikovati od poslodavca do poslodavca.

Ipak, osnovno načelo ostaje isto: ako postoji pravo na regres, ono se u pravilu primjenjuje i na radnike s nepunim radnim vremenom, ali u skladu s njihovim radnim angažmanom.

Rad na pola radnog vremena ima svoje prednosti. Iz članka na poveznici saznajte koje.

Plaća za vrijeme godišnjeg odmora i regresa

Glavna razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa je ta što je naknada plaće zakonski zajamčeno pravo, dok regres to nije.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora uređena je Zakonom o radu i poslodavac ju je obvezan isplatiti svakom zaposleniku koji koristi godišnji odmor.

Drugim riječima, kada ste na godišnjem odmoru, imate pravo na plaću kao da radite. Mora biti visini koja ne smije biti manja od vaše prosječne plaće u prethodnom razdoblju.

S druge strane, regres je dodatna, dobrovoljna isplata koja nije propisana zakonom.

Regres, godišnji

Kao što je već spomenuto, njegova isplata ovisi o odluci poslodavca ili o tome je li definirana kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Znači da neki zaposlenici mogu dobiti regres, dok drugi. Iako imaju pravo na godišnji odmor i naknadu plaće, taj dodatak neće primiti.

Još jedna važna razlika je u svrsi.

Naknada plaće ima za cilj osigurati kontinuitet primanja tijekom odmora, odnosno da zaposlenik ne bude financijski oštećen zato što koristi svoje zakonsko pravo na odmor.

Regres, s druge strane, ima funkciju dodatne potpore. Zamišljen je kao pomoć za pokrivanje troškova godišnjeg odmora ili drugih povećanih izdataka u tom razdoblju.

Ukratko, naknada plaće je sigurna i obvezna stavka za svakog zaposlenika, dok regres ovisi o poslodavcu i može značajno varirati, kako po iznosu, tako i po samoj isplati.

Želite raditi u tvrtki koja isplaćuje regres?

Nema problema, javite se na željeni oglas za posao! Već danas!

Objava Regres za godišnji odmor 2026. pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Porezne olakšice za uplate u III. mirovinski stup važna su tema poslodavcima i zaposlenicima.

Kada je uveden neoporezivi iznos od 804 eura godišnje, odnosno oko 67 eura mjesečno, taj benefit imao je znatno veću vrijednost nego danas. U

međuvremenu su rasle plaće, povećali su se troškovi života i inflacija. Realna vrijednost ove porezne olakšice danas gotovo prepolovljena.

Taj iznos od 804 eura godišnje predstavljao je približno 6,5% prosječne godišnje plaće kada je uveden. Danas taj udio iznosi tek oko 3,3%.

Sve više stručnjaka upozorava da postojeći model više ne prati realne potrebe tržišta rada ni financijsku stvarnost zaposlenika.

Zaposlenici danas realno dobivaju znatno manju korist nego prije desetak godina, dok poslodavci sve teže konkuriraju benefitima na tržištu rada koristeći isti neoporezivi iznos.

Tema poreznih olakšica i dobrovoljne mirovinske štednje postaje sve važnija za kompanije, HR stručnjake i zaposlenike.

Pročitajte članak u nastavku!

Ljudski resursi, benefiti, porezne olakšice; Pexels

Osobni odbitak i utjecaj na plaću

Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio primitka na koji građani ne plaćaju porez na dohodak.

Riječ je o iznosu koji država priznaje svakom poreznom obvezniku kako bi se smanjila porezna osnovica i povećao iznos neto plaće.

Porezna uprava na svojim stranicama detaljno objašnjava što je osobni odbitak!

Porez se ne obračunava na cijelu bruto plaću, nego se od nje najprije oduzima osobni odbitak, a tek se na preostali dio obračunava porez.

Visina osobnog odbitka izravno utječe na to koliko će zaposleniku ostati novca nakon oporezivanja. Što je osobni odbitak veći, to je porez manji, a neto plaća viša.

Osnovni osobni odbitak imaju svi zaposleni građani, no određene skupine mogu ostvariti i dodatna povećanja.

Euro, plaća, prosječna plaća; Pexels

Primjerice, roditelji koji uzdržavaju djecu, osobe koje uzdržavaju članove obitelji ili osobe s invaliditetom imaju pravo na veći osobni odbitak i samim time manje porezno opterećenje.

Osobni odbitak posebno je važan kod obračuna plaće, godišnjeg obračuna poreza i povrata poreza.

Radi odbitka njega dvije osobe s istom bruto plaćom mogu imati različit iznos neto primanja, ovisno o svojim poreznim olakšicama i obiteljskoj situaciji.

Osnovni osobni odbitak

U Hrvatskoj svaki zaposlenik ima pravo na osnovni osobni odbitak. On se koristi pri obračunu plaće i automatski smanjuje iznos poreza koji se plaća državi.

Primjerice:

• ako osoba ima veću bruto plaću,
• porez se ne obračunava na cijeli iznos,
• nego se prvo oduzima osobni odbitak.

Tek na preostali dio obračunava se porez.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

Tko može imati veći osobni odbitak?

Osobni odbitak može biti veći ako osoba:

• uzdržava djecu,
• uzdržava bračnog partnera,
• uzdržava članove obitelji,
• ima invaliditet,
• živi na potpomognutim područjima.

Što je više uzdržavanih članova, osobni odbitak raste.

Primjer

Ako dvije osobe imaju istu bruto plaću:

• osoba bez djece platit će više poreza,
• osoba s dvoje djece imat će veći osobni odbitak i veću neto plaću.

Poduzetništvo je odličan izbor za osobe s invaliditetom. Saznajte više iz članka na linku!

Poduzetnik, privatni posao; Pexels

Porezne olakšice za III. mirovinski stup

Porezne olakšice povezane s III. mirovinskim stupom postaju važan alat za privlačenje i zadržavanje zaposlenika, povećanje zadovoljstva radnika te dugoročnu financijsku sigurnost.

Sve više zaposlenika danas pri odabiru poslodavca obraća pažnju na benefite poput dodatnog zdravstvenog osiguranja, fleksibilnog rada, edukacija i uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Također, mlađe generacije sve češće razmišljaju o dugoročnoj financijskoj stabilnosti i dodatnim izvorima prihoda u mirovini.

Hrvatski mirovinski sustav pritom se suočava s ozbiljnim izazovima poput starenja stanovništva, manjeg broja radno aktivnih građana i rasta troškova života.

Radi svega navedenog financijski stručnjaci upozoravaju da kombinacija:

• I. mirovinskog stupa,
• II. mirovinskog stupa,
• i dobrovoljne štednje kroz III. stup

postaje nužna za održavanje životnog standarda nakon odlaska u mirovinu.

Zaposlenik s više od 40 godina radnog staža može očekivati mirovinu u visini oko 67% prosječne plaće.

Novčanik, plaća, euri; Pexels

No, opći prosjek mirovina znatno niži i iznosi oko 48%, što pokazuje koliko dodatna štednja i porezne olakšice postaju važni za buduću financijsku sigurnost građana.

Porezne olakšice kao benefit za zaposlenike

Jedna od najvećih prednosti uplata u III. mirovinski stup je činjenica da poslodavci zaposlenicima mogu uplaćivati sredstva neoporezivo do zakonski propisanog iznosa.

Trenutno je moguće neoporezivo uplatiti do 804 eura godišnje, odnosno oko 67 eura mjesečno po zaposleniku.

Iznos poslodavcima predstavlja relativno jednostavan način povećanja ukupnog paketa benefita bez dodatnog poreznog opterećenja.

Takav model posebno je zanimljiv kompanijama koje žele zaposlenicima ponuditi dugoročnu vrijednost, a pritom zadržati porezno učinkovit sustav nagrađivanja. U

Sada zaposlenik dobiva dodatnu financijsku korist bez povećanja klasičnih troškova plaće.

Sve navedeno je razlog zašto tvrtke danas uključuju dobrovoljnu mirovinsku štednju u standardni paket pogodnosti za zaposlenike.

Naknada za starije, mirovina; Unsplash

Međutim, problem je što taj iznos danas više nema istu vrijednost kao prije. Plaće su u međuvremenu značajno rasle, a inflacija je smanjila realnu vrijednost novca.

Benefit koji je nekada predstavljao ozbiljan dodatak danas zaposlenici često doživljavaju kao minimalan iznos.

Sve više stručnjaka upozorava da postojeći neoporezivi limit više ne prati stvarne troškove života ni dinamiku tržišta rada.

Poslodavci zato sve češće smatraju da sadašnji model više nema jednak motivacijski učinak kao ranije.

Zbog toga se sve češće otvara pitanje treba li država povećati maksimalni neoporezivi iznos uplata u III. stup kako bi porezne olakšice ponovno imale stvarni učinak.

Benefiti za zaposlenike su važan dio paketa koristi. Pročitajte članak!

BenefitI za privlačenje zaposlenika

Hrvatsko tržište rada već se godinama suočava s nedostatkom radne snage.

Posebno je izražen problem pronalaska stručnih i kvalitetnih zaposlenika u IT sektoru, građevini, zdravstvu, logistici i proizvodnji.

Djelatnik u proizvodnji, proizvodnja; Pexels

U takvom okruženju kompanije traže načine kako se razlikovati od konkurencije, a dodatni benefiti postaju važan alat employer brandinga.

Danas zaposlenici ne gledaju samo visinu osnovne plaće, nego i kakve benefite tvrtka nudi, koliko ulaže u zaposlenike te pruža li dugoročnu sigurnost i mogućnost razvoja.

Posebno mlađe generacije zaposlenika sve više cijene poslodavce koji razmišljaju o njihovoj budućnosti i financijskoj sigurnosti.

Uplate u III. mirovinski stup zato sve češće postaju dio standardnog paketa benefita u većim kompanijama, posebno kod poslodavaca koji žele zadržati kvalitetne zaposlenike na duži rok.

Takve pogodnosti zaposlenicima šalju poruku da kompanija ulaže u njihov dugoročni razvoj i stabilnost.

Istovremeno, poslodavci kroz ovakve benefite jačaju svoju konkurentnost na tržištu rada i grade pozitivniji imidž među kandidatima.

Uplate u III. mirovinski stup zaposlenicima šalju jasnu poruku da tvrtka razmišlja dugoročno i ulaže u njihovu budućnost.

Smatramo da porezne olakšice povezane s dobrovoljnom mirovinskom štednjom postaju važan dio modernih HR strategija.

Sve je značajniji faktor u privlačenju i zadržavanju kvalitetnih zaposlenika.

Tražite dobar posao? Pregledajte našu ponudu!

Kliknite već danas!

Objava Porezne olakšice za III. mirovinski stup: 67 eura nije dovoljno pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Trudnoća djelomično mijenja način rada i organizaciju poslovnih obveza. Sve više zaposlenica zanima imaju li tijekom trudnoće pravo raditi od kuće.

Pitamo se što o tome kaže hrvatski Zakon o radu.

Razvoj digitalnog poslovanja i fleksibilnih modela rada posljednjih je godina značajno promijenio tržište rada.

K tome, zakonske izmjene dodatno su otvorile mogućnost prilagodbe rada trudnicama i roditeljima male djece.

Prema izmjenama Zakona o radu koje su stupile na snagu krajem 2022. godine, trudnice u Hrvatskoj imaju pravo zatražiti rad od kuće sve dok traje trudnoća.

Uz to, roditelji djece do osme godine života također mogu tražiti fleksibilnije oblike rada.

Ipak, važno je razumjeti da pravo na podnošenje zahtjeva ne znači automatski i pravo na odobrenje rada od kuće u svim situacijama.

Odluka ovisi o prirodi posla, organizaciji rada i mogućnostima poslodavca. No, zakon jasno naglašava potrebu zaštite trudnica i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Ravnoteža, obitelj, obiteljski život, privatni život, obitelj; Pexels

Pogled sa strane zakona

Zakon o radu detaljnije je uredio rad na izdvojenom mjestu rada, odnosno rad od kuće i rad na daljinu.

Promjene su uvedene prvenstveno radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim direktivama koje naglašavaju važnost ravnoteže u poslovnom životu.

Prema zakonskim odredbama, trudna radnica može od poslodavca zatražiti rad od kuće tijekom cijele trudnoće.

Isto pravo imaju i roditelji djece do osme godine života.

Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev i odgovoriti na njega, no konačna odluka ovisi o mogućnosti organizacije posla na daljinu.

Time trudnica koja radi administrativne, uredske, IT ili druge poslove koji se mogu obavljati online ima znatno veću mogućnost rada od kuće nego osoba čiji posao zahtijeva fizičku prisutnost.

Trudnica, rad od kuće, laptop; Pexels

Primjerice u proizvodnji, zdravstvu ili trgovini.

Rad od kuće je praktičan za zaposlenika, ali povlači dodatnu odgovornost. Kibernetička sigurnost i zaštita podataka mora biti prioritet. Saznajte više iz članka na poveznici!

Mijenjajmo rad na bolje

Rad od kuće tijekom trudnoće mnogim zaposlenicama omogućava sigurnije i manje stresno radno okruženje.

Putovanja na posao, višesatno sjedenje, fizički napor ili izloženost stresnim uvjetima rada mogu predstavljati dodatno opterećenje tijekom trudnoće.

Stres na poslu je veliki problem. Saznajte više o temi i kako si možete pomoći!

Mnoge tvrtke danas prepoznaju da fleksibilni modeli rada pozitivno utječu na zadovoljstvo zaposlenika, produktivnost i zadržavanje kvalitetnih radnika.

Prava trudnica na radnom mjestu?

Spomenuti zakon pruža trudnicama dodatnu zaštitu tijekom trudnoće i nakon poroda.

Osim mogućnosti traženja rada od kuće, trudnice imaju i niz drugih prava koja štite njihovo zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Primjerice, trudnice ne smiju raditi poslove koji bi mogli ugroziti njihovo zdravlje ili zdravlje djeteta.

Noćna smjena, hitna pomoć; Pexels

Zabranjen je rad u uvjetima koji uključuju izlaganje opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, teškim fizičkim naporima ili drugim rizičnim uvjetima rada.

Također, trudnice uglavnom nisu obvezne raditi noću, prekovremeno ili u posebno zahtjevnim radnim uvjetima ako bi to moglo negativno utjecati na trudnoću.

Noćna smjena zabranjena je trudnicama. Saznajte više o radu noću iz članka na poveznici!

Poslodavac je dužan procijeniti rizike na radnom mjestu nakon što radnica obavijesti tvrtku o trudnoći.

Ako postoje rizici, poslodavac mora prilagoditi uvjete rada ili trudnicu rasporediti na sigurnije radno mjesto.

Sigurnost na radnom mjestu mora biti osigurana svima. Saznajte zašto je zaštita na radu apsolutni imperativ!

Može li poslodavac odbiti rad od kuće?

Da, poslodavac može odbiti zahtjev za rad od kuće ako postoje opravdani poslovni razlozi zbog kojih posao nije moguće organizirati na daljinu.

Primjerice, određeni poslovi zahtijevaju fizičku prisutnost zaposlenika ili korištenje specifične opreme koja nije dostupna izvan radnog mjesta.

Zdravlje, radno mjesto; Pexels

Ipak, zakon od poslodavca očekuje da ozbiljno razmotri zahtjev trudnice i obrazloži eventualno odbijanje.

Trudnoj radnici koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac je dužan ponuditi dodatak ugovora o radu.

Tim dodatko će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Stoga preporučujemo otvorenu komunikaciju između zaposlenice i poslodavca kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje.

U mnogim slučajevima poslodavci nude kombinirane modele rada, poput hibridnog rada ili fleksibilnog radnog vremena.

Poslovna komunikacija mora biti na obostranog zadovoljstvo. Jedino tako ima smisla. Pročitajte članak!

Rad na radnom mjestu

Ako priroda posla ne omogućava rad od kuće, trudnica i dalje ima pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

Poslodavac je obvezan prilagoditi uvjete rada ili osigurati drugo odgovarajuće radno mjesto ako postoje zdravstveni rizici povezani s trenutnim poslom.

Ured, uredski posao, prava zaposlenika, trudnica; Unsplash

Ako ni to nije moguće, liječnik može preporučiti bolovanje zbog komplikacija u trudnoći ili dopust trudne radnice u skladu sa zakonskim propisima.

Važno je naglasiti da trudnice imaju posebnu zaštitu od otkaza.

Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici tijekom trudnoće, osim u iznimnim slučajevima poput prestanka poslovanja tvrtke.

Koliko traje otkazni rok? Saznajte sve detalje iz članka na poveznici!

Kako podnijeti zahtjev?

Zahtjev za rad od kuće obično se podnosi pisanim putem poslodavcu ili HR odjelu.

U zahtjevu se najčešće navodi razlog traženja fleksibilnog rada, odnosno trudnoća, te prijedlog načina organizacije rada.

Iako zakon ne propisuje strogo definirani obrazac zahtjeva, preporučuje se da zaposlenica jasno objasni kako bi rad od kuće mogao funkcionirati bez negativnog utjecaja na posao.

Mnoge tvrtke imaju interne pravilnike koji definiraju procedure rada od kuće, pa je korisno prethodno provjeriti interne politike poslodavca.

Prava trudnica nisu taknuta

Trudnice koje rade od kuće i dalje zadržavaju sva prava iz radnog odnosa jednako kao i zaposlenici koji posao obavljaju u prostorijama poslodavca.

Bolovanja

Imaju pravo na punu plaću, godišnji odmor, bolovanje, rodiljni dopust, te sva druga prava propisana Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima.

Poslodavac ne smije smanjiti plaću niti uskraćivati prava zaposlenici zbog rada od kuće, a odgovoran je i za osiguravanje sigurnih uvjeta rada bez obzira na lokaciju na kojoj se posao obavlja.

Brojna istraživanja posljednjih godina pokazuju da mogućnost rada od kuće može pozitivno utjecati na zadovoljstvo zaposlenika i smanjenje stresa na radnom mjestu.

Prema podacima Eurofounda, zaposlenici koji imaju mogućnost rada izvan ureda ističu bolju organizaciju vremena i manje svakodnevno opterećenje.

Ti benefiti posebno su važni u trudnoći.

Trudnicama rad od kuće može olakšati svakodnevne obveze, smanjiti fizički napor povezan s putovanjem na posao te omogućiti lakšu organizaciju liječničkih pregleda i odmora tijekom dana.

Vrijeme, organizacija, posao, trudnoća; Unsplash

Istovremeno, poslodavci sve češće prepoznaju važnost prilagodbe uvjeta rada trudnicama kako bi očuvali zadovoljstvo zaposlenika.

Radom od kuće mogu smanjiti rizik od dugotrajnih bolovanja ili zdravstvenih komplikacija povezanih s uvjetima rada.

U zanimanjima gdje priroda posla omogućava rad od kuće, takav model rada može biti praktično rješenje koje koristi i zaposlenici i poslodavcu.

Zakon o radu ne propisuje automatsko pravo trudnice na rad od kuće.

No, sama činjenica da zaposlenica može službeno zatražiti takav oblik rada predstavlja važan korak prema boljoj zaštiti trudnica i sigurnijim uvjetima rada tijekom trudnoće.

Potražite poslodavca koji će čuvati vaša prava!

Pregledajte ponudu i javite se na odabrani oglas za posao!

Objava Trudnoća i rad od kuće: što propisuje Zakon o radu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Kibernetička sigurnost u odjelima ljudskih resursa je prioritet. Poslodavac mora zaštititi osjetljive podatke zaposlenika i osigurati stabilno poslovanje u digitalnom okruženju.

Odjeli ljudskih resursa upravljaju velikim količinama povjerljivih informacija. Primijetili ste prikupljaju osobne podatke, ugovore o radu, evidencije plaća i druge dokumente.

Cyber napadi ciljaju te podatke, u njima se krije pravo blago. Definitivno nije odgovorno ponašanje svu krivnju i posao svaliti na IT odjele.

Upravljanje rizicima mora biti dio svakog odjela koji prikuplja podatke. Radi se o ulaganju, financijskom i edukacijskom.

Uz svaku dobrobit koju donosi pravilno čuvanje podataka, dodajemo i povjerenje zaposlenika u tvrtku.

Saznajte više iz nastavka članka!

Tri razine zaštite podataka

Odjel ljudskih resursa funkcionira kao središnji repozitorij najosjetljivijih podataka unutar svake organizacije.

Čuvanje podataka, strategija; Unsplash

Svaki zaposlenik pri zapošljavanju predaje osobnu iskaznicu, OIB, podatke o bankovnom računu, ponekad i zdravstvenu dokumentaciju.

Tijekom radnog vijeka ti se podaci nadopunjuju evaluacijama, informacijama o plaćama, disciplinskim mjerama i drugim povjerljivim zapisima.

U tome smo sabrali tri razine ranjivosti:

• Prva razina odnosi se na same HR sustave i aplikacije.

Moderni HRMS sustavi pohranjuju podatke u oblaku ili na lokalnim poslužiteljima, a svaka ranjivost u tim sustavima može otvoriti vrata neovlaštenom pristupu.

Tada kibernetička zaštita podrazumijeva redovito ažuriranje sustava, enkripciju podataka i stroge kontrole pristupa.

• Druga razina tiče se ljudskog faktora.

HR profesionalci svakodnevno primaju e-poštu od kandidata, vanjskih partnera i zaposlenika.

Phishing napadi koji ciljaju HR odjele su postali poprilično sofisticirani.

Primjećujemo lažne životopise s malicioznim privicima, lažne prijave za posao koje sadrže zlonamjerni softver ili e-poruke koje oponašaju komunikaciju uprave.

Radni uvjeti, posao, zaposlenje, životopis; Pexels

Napišite kvalitetan životopis i izbjegnite pogreške u koracima. Saznajte više iz članka na poveznici!

• Treća razina obuhvaća procese i procedure.

Nedostatci u procesima onboardinga, offboardinga i upravljanja pristupnim pravima mogu stvoriti sigurnosne rupe koje napadači iskorištavaju.

Primjerice, ako bivšem zaposleniku nije pravovremeno ukinut pristup sustavu, stvarate si ozbiljan sigurnosni rizik.

Možete se zaštiti

Educiranost zaposlenika temelj je svake uspješne sigurnosne strategije.

Postoje razne edukacije i treninzi napravljeni baš za ovakve situacije. Zaposlenici moraju znati prepoznati prijetnju i naučiti reagirati.

Edukacija je nužna za rast i napredovanje. Saznajte više!

Dobra ideja su redovite simulacije phishing napada testiraju spremnost zaposlenika da prepoznaju zlonamjerne e-poruke.

Rezultati simulacija služe za identificiranje područja u kojima je potrebna dodatna edukacija.

Tvrtke koje provode redovite simulacije bilježe značajno smanjenje uspješnih phishing napada.

Phishing napad, kibernetička sigurnost; Unsplash

Stopa klikanja na phishing poveznice može se smanjiti za više od sedamdeset posto nakon šest mjeseci redovitih simulacija.

Interaktivne radionice učinkovitije su od pasivnih prezentacija.

Umjesto dugačkih predavanja o cyber prijetnjama, organizirajte praktične vježbe u kojima zaposlenici identificiraju sumnjive e-poruke i prepoznaju znakove socijalnog inženjeringa.

Najbolje se uči kroz vježbu. Tako se jednostavno nauče ispravne reakcije na sigurnosne incidente.

Kultura sigurnosti gradi se od vrha prema dolje. Kada uprava i menadžment demonstriraju predanost kibernetičkoj sigurnosti, zaposlenici to prihvaćaju ozbiljnije.

Praktični koraci

Implementacija konkretnih sigurnosnih mjera ne mora biti komplicirana ni skupa.

Višefaktorska autentifikacija za sve HR sustave trebala bi biti obavezna, a ne opcionalna.

Kada se uz lozinku zahtijeva i drugi faktor identifikacije, poput koda na mobilni telefon ili biometrijskog podatka, dramatično se smanjuje rizik neovlaštenog pristupa.

Smanjuje se rizik čak i ako je lozinka kompromitirana.

Identifikacija, zaštita identiteta, GDPR; Unsplash

Principi minimalnog pristupa još je jedan korak koji daje rezultate. Taj pristup govori da svaki zaposlenik ima pristup samo onim podacima i sustavima koji su mu potrebni za obavljanje posla.

HR asistent ne treba pristup financijskim izvješćima uprave, a voditelj prodaje ne treba uvid u zdravstvene zapise zaposlenika. Segmentacija pristupa smanjuje potencijalnu štetu u slučaju proboja.

Idemo dalje s praktičnim koracima. Enkripcija podataka u mirovanju i tijekom prijenosa osigurava da čak i ako napadač dođe do podataka, ne može ih pročitati bez odgovarajućeg ključa.

Svi HR dokumenti, baze podataka i komunikacija koja sadrži osobne podatke moraju biti šifrirani.

Možda djeluje očito, ali se sigurnosno kopiranje preskače. Redovito sigurnosno kopiranje podataka s provjerenim postupcima oporavka osigurava kontinuitet poslovanja.

Pomaže čak i u slučaju ransomware napada ili tehničkog kvara. Sigurnosne kopije trebaju biti pohranjene na odvojenim lokacijama i redovito testirane.

Primjeri iz prakse

Proizvodna tvrtka iz kontinentalne Hrvatske

Srednje velika proizvodna tvrtka s dvjesto zaposlenika doživjela je phishing napad usmjeren na HR odjel.

HR tim, ljudski potencijali; Pexels

Napadač je poslao e-poruku koja je izgledala kao komunikacija od direktora, tražeći hitno slanje popisa svih zaposlenika s osobnim podacima i bankovnim računima.

HR asistentica je, zahvaljujući prethodno provedenoj obuci, prepoznala znakove socijalnog inženjeringa.

Vidjela je neobičnu e-adresu, hitnost zahtjeva i nekarakterističan ton poruke.

Umjesto da je postupila prema zahtjevu, kontaktirala je direktora alternativnim kanalom i potvrdila da poruka nije legitimna.

Ovaj incident potaknuo je tvrtku da uloži u sveobuhvatan program kibernetičke sigurnosti.

Pokrenuli su redovite simulacije, podigli zaštitu e-pošte i uveli jasne protokole za verifikaciju osjetljivih zahtjeva.

Ulaganje je iznosilo manje od jednog posto godišnjeg prihoda, dok bi potencijalna šteta od uspješnog napada bila višestruko veća.

Rad od kuće ima mnoge prednosti, ali sa sobom donosi mnoge prijetnje. Saznajte više iz članka!

IT tvrtka iz Zagreba

Zagrebačka IT tvrtka prepoznala je da njezin HRMS sustav sadrži značajne sigurnosne ranjivosti.

IT tvrtka; Pexels

Zaposlenici nisu čekali da dođe do incidenta, već su proaktivno angažirali vanjsku sigurnosnu tvrtku za penetracijski test.

Rezultati su otkrili nekoliko kritičnih ranjivosti, uključujući nedostatnu enkripciju podataka u mirovanju i preširoke pristupne ovlasti za pojedine korisnike.

Na temelju nalaza, tvrtka je implementirala niz poboljšanja. Naime, migrirala je na sigurniji HRMS sustav s naprednom enkripcijom, uvela stroge kontrole pristupa temeljene na ulogama.

Nakon toga, tvrtka je uspostavila redoviti ciklus sigurnosnih testiranja.

Dodatno, HR odjel i IT odjel počeli su održavati zajedničke mjesečne sastanke posvećene sigurnosnim temama.

Izgradili su kulturu suradnje koja je postala model i uzor cijeloj tvrtki.

Uslužna tvrtka u Dalmaciji

Mala uslužna tvrtka s tridesetak zaposlenika suočila se s izazovom usklađivanja sa zahtjevima GDPR-a.

Nisu imali veliki budžet za kibernetičku sigurnost. Vlasnica je odlučila pristupiti problemu pragmatično. Prva mjera bila je provođenje inventure svih osobnih podataka.

GDPR

Provjerila je tko ih prikuplja, gdje su pohranjeni, tko im pristupa i koliko dugo se čuvaju.

Na temelju inventure, eliminirala je nepotrebno prikupljanje podataka, uvela enkripciju za osjetljive dokumente i uspostavila jasne procedure za brisanje podataka bivših zaposlenika.

Za edukaciju zaposlenika koristila je besplatne online resurse i kratke tjedne sigurnosne savjete putem interne komunikacijske platforme.

Rezultat je bio značajno poboljšanje sigurnosnog stanja uz minimalne troškove, što dokazuje da kibernetička sigurnost ne mora biti skupa da bi bila učinkovita.

Inflacija utječe na odluke poslodavaca. Pravila se mijenjaju. Pročitajte članak na poveznici i saznajte više!

Novi posao

Kada tražite novi posao, uvijek birajte tvrtku koja vodi računa o svojim zaposlenicima. Vaši podaci moraju biti zaštićeni i sigurni.

Nađite natječaj za posao koji pokriva sve elemente navedene u članku! Krenite već danas!

Objava Kibernetička sigurnost i zaštita podataka zaposlenika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura neto, no što ta brojka zaista znači za svakodnevni život u najvećem hrvatskom gradu?

Kako se ti iznosi razlikuju ovisno o industriji, razini iskustva i tipu poslodavca? I koliko od te plaće zapravo ostane nakon svih mjesečnih troškova?

Zagreb je glavno administrativno, gospodarsko i kulturno središte Republike Hrvatske.

U njemu živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva zemlje, a koncentrirana je otprilike trećina svih registriranih poslovnih subjekata.

Htjeli ili ne, ta koncentracija ekonomske aktivnosti čini Zagreb neizbježnom referentnom točkom za svakoga tko traži posao.

Temom prosječne plaće se bavimo u smislu orijentira pri pregovorima o primanjima. Pročitajte o čemu se radi!

Statistika plaća u Zagrebu

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura.

Novčanik, plaća, euri; Pexels

Taj se podatak odnosi na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenom u pravnim osobama na području Grada Zagreba.

Pritom treba imati na umu da DZS prikuplja podatke od pravnih osoba.

Taj podatak govori da samostalne djelatnosti, obrtnici i mikropoduzetnici nisu nužno obuhvaćeni tim statistikama.

Bruto plaća naspram neto plaće

Svaka osoba na tržištu rada mora razlikovati bruto i neto iznose plaće.

Prosječna bruto plaća u Zagrebu kreće se oko 2300 do 2400 eura, a razliku do neto iznosa čine propisani doprinosi i porez.

Struktura obustava iz bruto plaće izgleda ovako:

• Doprinos za mirovinsko osiguranje prvog stupa iznosi 15 posto bruto plaće.
• Doprinos za mirovinsko osiguranje drugog stupa iznosi 5 posto bruto plaće.
• Porez na dohodak obračunava se progresivno: 20 posto na godišnju poreznu osnovicu do 50.400 eura i 30 posto na iznos iznad tog praga.
• Na izračunati porez primjenjuje se prirez Grada Zagreba od 18 posto.

Isplata povrata poreza

Zaposlenik na svoj račun dobije otprilike 60 do 65 posto ukupnog bruto iznosa. Točan omjer ovisi o osobnom odbitku, broju uzdržavanih članova obitelji i eventualnim poreznim olakšicama.

Medijalna plaća kao realnija slika primanja

Aritmetički prosjek plaća ima jednu ozbiljnu manu. Lako ga iskrivljuju ekstremno visoke ili niske vrijednosti.

Zato je medijalna plaća, odnosno iznos kod kojeg jedna polovica zaposlenih zarađuje manje a druga više, pouzdaniji pokazatelj tipičnih primanja.

Kako je u Zagrebu? Naime, medijalna neto plaća u Zagrebu iznosi oko 1472 eura.

Vidimo da je iznos znatno niži od aritmetičkog prosjeka od 1703 eura i znači da više od polovice zaposlenih Zagrepčana zarađuje manje od prosječne plaće.

Razlika od gotovo 230 eura između prosjeka i medijana ukazuje na izraženu nejednakost u primanjima.

Mali je broj visoko plaćenih pozicija, najčešće ih nalazimo u IT sektoru, financijama, nafti i plinu te menadžmentu, značajno podiže ukupni prosjek.

Plaća više neće biti tajna. Stiže nam direktiva od transparentnosti plaća. Pročitajte članak!

Direktiva o transparentnosti plaća

Trendovi rasta plaća

Plaće u Zagrebu bilježe kontinuirani rast posljednjih godina. Pokretači tog trenda su višestruki.

Neki od utjecaja su ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor 2023. godine.

Ostali, ali i ne manje bitni razlozi su pojačana konkurencija za radnu snagu uzrokovana emigracijom.

Zatim, sustavno podizanje minimalne plaće, te opći inflatorni pritisci koji su prisilili poslodavce na korekcije primanja.

Međugodišnji rast prosječne neto plaće u Zagrebu u posljednje tri godine kretao se između 8 i 12 posto. 

Dio tog rasta odražava realnu aprecijaciju plaća, ali znatan dio predstavlja kompenzaciju za inflaciju koja je u 2022. i 2023. godini premašivala 8 posto na godišnjoj razini.

Plaće prema industriji i sektoru

Visina plaće ovisi o sektoru u kojem zaposlenik radi. Tako vidimo da u nekim djelatnostima primanja premašuju prosjek i za više od 100 posto, dok su u drugima znatno ispod granice od 1703 eura.

Inflacija, poduzetništvo

Nafta, plin i energetika

Prema podacima Grada Zagreba, djelatnosti opskrbe naftom, plinom i energentima nalaze se među apsolutno najbolje plaćenim sektorima u gradu.

Prosječne neto plaće u ovim djelatnostima nadmašuju gradski prosjek za 30 do 50 posto, a u nekim slučajevima i više.

Razlog tome je visoka kapitalna intenzivnost ovih industrija, potreba za specijaliziranim kadrom i prisutnost velikih tvrtki poput INA-e čije je sjedište u Zagrebu.

IT i tehnološki sektor

Informacijska tehnologija tradicionalno prednjači po primanjima.

Prosječna neto plaća u IT sektoru u Zagrebu kreće se od 2000 do 2800 eura, a iskusni programeri, arhitekti sustava i tehnički voditelji timova nerijetko dosežu 3000 do 4000 eura neto.

Zagreb se profilirao kao regionalno središte za softverski razvoj, s domaćim tvrtkama poput Infobipa, Rimac Technologyja, Nanobita i Photomatha, ali i uredima međunarodnih kompanija.

Potražnja za IT stručnjacima kontinuirano premašuje ponudu, što održava plaće na visokoj razini.

.NET developer

Frontend i backend developeri, DevOps inženjeri, stručnjaci za kibernetičku sigurnost i data scientisti spadaju među najtraženije i najbolje plaćene profile.

Financije i bankarstvo

Financijski sektor nudi nadprosječna primanja. Prosječna neto plaća u bankarstvu, osiguravajućim društvima i financijskim institucijama kreće se od 1800 do 2500 eura.

Specijalizirane pozicije poput aktuara, risk analitičara, investicijskih savjetnika i voditelja financijskog kontrolinga mogu dosezati i više iznose.

Gotovo sve veće hrvatske banke i osiguravajuće kuće imaju sjedišta u Zagrebu, čime ovaj sektor zapošljava značajan broj visokokvalificiranih stručnjaka.

Fintech sektor koristi ATS sustave za zapošljavanje. Pročitajte članak!

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazuje širok raspon plaća. Liječnici specijalisti u bolničkim ustanovama mogu očekivati neto plaće od 2000 do 3000 eura, a u privatnim klinikama i više.

Medicinske sestre i tehničari zarađuju od 1200 do 1600 eura neto, što je ispod ili oko gradskog prosjeka.

HZZO, zdravstvene iskaznice, naknade za bolovanje 

Farmaceuti se pozicioniraju u rasponu od 1500 do 2000 eura.

Nedostatak medicinskog osoblja, posebice nakon odlaska zdravstvenih radnika u zapadnoeuropske zemlje, postupno podiže plaće i u ovom sektoru.

Primalje su sve traženije. Saznajte više u članku na poveznici!

Obrazovanje

Plaće u obrazovanju tradicionalno zaostaju za prosjekom. Učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama zarađuju od 1200 do 1500 eura neto, ovisno o stažu, zvanju i koeficijentima.

Sveučilišni profesori primaju nešto više, u rasponu od 1600 do 2200 eura, uz značajne razlike prema akademskom zvanju i instituciji.

Ugostiteljstvo, turizam i maloprodaja

Ugostiteljstvo i turizam nude prosječne neto plaće od 1000 do 1400 eura, uz česte sezonske ugovore i prekovremeni rad.

Napojnice neslužbeno podižu ukupna primanja, ali osnovna plaća najčešće ostaje ispod gradskog prosjeka.

Gastronomija, turizam, kuhanje; Pexels

Maloprodajni sektor spada među slabije plaćene djelatnosti, s prosječnim plaćama prodajnog osoblja od 900 do 1200 eura neto.

Plaće prema razini iskustva

Početne pozicije

Osobe koje tek ulaze na tržište rada u Zagrebu, uključujući pripravnike i juniore s manje od dvije godine iskustva, mogu očekivati neto plaće od 900 do 1300 eura.

Razlike po sektoru su izražene. Junior programer u uspješnoj IT tvrtki može početi s 1300 do 1600 eura, dok početna pozicija u administraciji rijetko prelazi 1000 eura.

Srednja razina karijere

Stručnjaci s tri do deset godina iskustva čine okosnicu zagrebačkog tržišta rada. Njihove neto plaće kreću se od 1400 do 2200 eura, pri čemu specijalizacija igra ključnu ulogu.

Certificirani stručnjaci, projektni voditelji i osobe s dokazanim rezultatima pregovaraju o znatno boljim uvjetima od generalista.

Razmišljanje, učenje, edukacija, komuniciranje, psihologija, rad na sebi; Shutterstock

Seniorske i upravljačke pozicije

Na seniorskoj razini i u menadžmentu plaće dosežu 2500 do 5000 eura neto.

Executive pozicije u multinacionalnim kompanijama ponekad nude ukupne kompenzacijske pakete koji premašuju 7000 do 10.000 eura mjesečno.

Zagreb u usporedbi s ostatkom Hrvatske

Usporedba s hrvatskim gradovima

Zagreb nedvojbeno prednjači u primanjima u cijeloj Hrvatskoj.

Prosječna neto plaća od 1703 eura uspoređuje se s otprilike 1350 do 1450 eura u Splitu.

Zatim, 1300 do 1400 eura u Rijeci, 1250 do 1350 eura u Zadru, 1200 do 1300 eura u Varaždinu i 1150 do 1250 eura u Osijeku.

Razlika se kreće od 15 do 30 posto, a u usporedbi s manjim mjestima i ruralnim područjima može premašiti i 40 posto.

Regionalna usporedba

U širem regionalnom kontekstu, Zagreb se pozicionira konkurentno.

Plaće u Zagrebu dostigle su, a po nekim mjerenjima i prestigle, razinu plaća u Ljubljani.

Prosječna plaća, plaća, preživljavanje

Istodobno, značajno nadmašuju razine u Beogradu (oko 900 do 1050 eura), Sarajevu (oko 800 do 950 eura) i Podgorici (oko 850 do 1000 eura).

U odnosu na prosjek Europske unije, koji iznosi otprilike 2200 do 2500 eura neto, Zagreb se još uvijek nalazi u donjoj trećini.

Kada se, međutim, plaće korigiraju za razlike u troškovima života primjenom pariteta kupovne moći, pozicija Zagreba poboljšava se i odgovara otprilike razini od 1900 do 2100 eura u EU prosjeku.

Troškovi života i koliko ostane od 1703 eura

Stanovanje

Stanovanje je daleko najveći izdatak u Zagrebu. Najam jednosobnog stana u centru grada kreće se od 550 do 750 eura mjesečno, a izvan centra od 400 do 550 eura.

Režijski troškovi za stan od 60 do 70 četvornih metara iznose 150 do 250 eura mjesečno.

Za osobu koja živi sama i plaća najam u središtu Zagreba, samo stanovanje može apsorbirati 40 do 55 posto prosječne plaće.

Ostali troškovi

Mjesečna potrošnja na hranu i namirnice za jednu osobu kreće se od 250 do 400 eura.

Mjesečna karta za javni prijevoz košta oko 40 do 53 eura. Obrok u restoranu srednje kategorije iznosi 10 do 15 eura, a kava u kafiću 1,50 do 2,50 eura.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Pexels

Okvirni mjesečni budžet

Za osobu s prosječnom neto plaćom od 1703 eura, okvirni mjesečni proračun izgleda otprilike ovako.

Najam jednosobnog stana izvan centra iznosi oko 480 eura, režije oko 180 eura, hrana i namirnice oko 320 eura, prijevoz oko 50 eura.

Zatim, zdravlje i higijena oko 50 eura, odjeća oko 60 eura, izlasci i zabava oko 100 eura, te ostali troškovi oko 80 eura. Ukupno je to oko 1320 eura, što ostavlja otprilike 383 eura za štednju.

Ovaj izračun pretpostavlja osobu bez kredita, automobila i djece. Za obitelji s djecom ili za one koji otplaćuju stambeni kredit, prosječna plaća može biti na samoj granici dovoljnog.

Čimbenici koji utječu na visinu plaće

Obrazovanje ostaje snažan prediktor visine primanja. Osobe s diplomom visokog obrazovanja zarađuju 30 do 60 posto više od osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Učenički poslovi, učenik, posao

Znanje stranih jezika, posebice njemačkog, donosi premiju od 10 do 20 posto u određenim sektorima.

Izgledi za budućnost

Većina ekonomskih analitičara predviđa nastavak rasta plaća u Zagrebu u narednim godinama, premda umjerenijim tempom.

Očekivani godišnji rast nominalnih plaća kreće se od 5 do 8 posto, dok bi realni rast trebao iznositi 2 do 4 posto.

Za svakog pojedinca, stvarno značenje ovih brojki ovisit će o sektoru zaposlenja, razini iskustva, stambenoj situaciji i osobnim financijskim prioritetima.

Tražite posao? Pronađite svoj natječaj za posao na našim stranicama!

Prijavite se već danas!

Objava Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Pitamo se je li uistinu ključ uspjeha raditi više, slati više prijava i biti stalno aktivan. Paretov princip (odnosno pravilo 80/20) govori suprotno.

Radi se o jednom od najstarijih ekonomskih koncepata. Sugerira da je ključ uspjeha u – fokusiranju.

Razmislite o Paretovom principu

Paretov princip, koji je definirao talijanski ekonomist Vilfredo Pareto,. Po njegovoj teoriji se oko 80% rezultata postiže s 20% uzroka. Drugim riječima, mali dio aktivnosti donosi većinu rezultata.

Ova ideja nije samo teorijska. Primjenjuje se u biznisu, produktivnosti i karijeri.

80% prihoda može dolaziti od 20% klijenata ili 80% rezultata od 20% uloženog rada.

Kandidati koji traže posao tada mogu zaključiti da nije svaka prijava jednako vrijedna.

Tražim posao u današnjim uvjetima rada

U digitalnom dobu prijavljivanje na posao nikada nije bilo lakše. Jedan klik i prijava je poslana. No upravo tu nastaje problem. Kandidati šalju desetke, pa i stotine prijava bez strategije.

Tražiš posao, Zaposlise

Rezultat? Puno uloženog vremena, a malo konkretnih odgovora.

Prema savjetima iz prakse upravljanja vremenom i produktivnosti, ključ nije u količini rada, već u njegovoj kvaliteti i fokusiranju na aktivnosti koje donose najveći učinak.

Većina prijava spada u ono što se naziva “trivijalna većina”, dok samo mali dio donosi stvarne rezultate.

Primijenite Paretov princip na traženje posla

Saznajte neke od ideja kako uspješnije do željenog posla.Duplicate Objava

1. Fokus na “vitalnih 20%” oglasa

Ne donose svi oglasi jednake šanse. Neki su bliži vašem iskustvu, vještinama i interesima.

Umjesto da se prijavljujete na sve, identificirajte oglase koji najviše odgovaraju vašem profilu i prilagodite CV i motivacijsko pismo za njih.

To su vaši “vitalni” poslovi – oni koji donose najveću šansu za uspjeh.

2. Kvaliteta umjesto kvantitete

Slanje 50 generičkih prijava manje je učinkovito nego 5 dobro pripremljenih.

Paretov princip sugerira da je mali broj kvalitetnih aktivnosti odgovoran za većinu rezultata.

U kontekstu zapošljavanja, ovaj princip ima učinak na: 

• personalizirani CV
• istraživanje kompanije
• prilagođeno motivacijsko pismo

Natječaj za posao, Zaposlisehr

Te aktivnosti koje čine razliku.

3. Mreža kontakata kao “skrivenih 20%”

Velik dio poslova nikada ne bude javno objavljen. Dolaze kroz preporuke i kontakte.

Ako primijenimo 80/20 logiku:

20% kontakata može donijeti 80% prilika!

Zato je važno održavati LinkedIn profil, komunicirati s ljudima iz industrije i sudjelovati na raznim događanjima vezanim uz vašu branšu.

Upravljanje vremenom: gdje gubite sate?

Paretov princip vas može naučiti gdje zapravo odlazi vaše vrijeme. Taj aspekt je i najvrjedniji.

Kod traženja posla se moramo suočiti sa činjenicom da velik dio uloženog truda ne donosi konkretne rezultate.

Analize produktivnosti već godinama pokazuju kako većina svakodnevnih aktivnosti ima minimalan učinak na krajnji ishod. Takva situacija se jasno vidi i kod kandidata na tržištu rada.

Primjerice, mnogi kandidati sate provode u beskonačnom pregledavanju oglasa, često bez jasne strategije.

Razgovor za posao, intervju; Pexels

Uz to, prijave se šalju generički, bez prilagodbe konkretnom poslodavcu, a isti životopis koristi se za potpuno različite pozicije.

Pošaljite životopis na željeni oglas za posao, već danas!

Takav pristup stvara osjećaj aktivnosti i angažiranosti, ali u praksi rijetko dovodi do poziva na razgovor za posao.

S druge strane, postoji manji skup aktivnosti koji ima znatno veći utjecaj na uspjeh.

Ulaganje vremena u kvalitetno umrežavanje, pripremu za razgovore za posao ili pažljivo ciljane prijave često donosi neusporedivo bolje rezultate.

I onda dolazimo do zaključka da navedene aktivnosti predstavljaju “vitalnih 20%” iz Paretovog principa. Iz tog postotka dolaze prave prilike.

Primjer iz prakse: freelancer ili kandidat

Paretov princip posebno je vidljiv u freelancingu, gdje mali broj klijenata donosi najveći dio prihoda, dok ostatak angažmana troši vrijeme uz znatno manji povrat.

Freelanceri koji prepoznaju taj princip, fokusiraju se na najvrjednije klijente i projekte, umjesto da pokušavaju zadovoljiti sve.

Ugovor o radu može biti formalni dio poslovanja honoraraca. Ako vas zanima honorarni posao ili ugovor o radu, kliknite na poveznicu!

Ugovor o radu

Sličan obrazac može se primijeniti i na traženje posla. Mali broj kvalitetno pripremljenih prijava donosi većinu poziva na razgovor.

Također, pravilo se primjenjuje i na kontakte.

Nekoliko relevantnih poznanstava može otvoriti više vrata nego desetci površnih konekcija.

Zaključak koji proizlazi iz toga prilično je jednostavan.

Cilj nije raditi više, nego raditi pametnije.

Fokus na aktivnosti koje stvarno donose rezultate može značajno skratiti put do zaposlenja i smanjiti frustraciju koja prati proces traženja posla.

Što treba izbaciti: “trivijalna većina”

Jedan od najtežih koraka je eliminacija aktivnosti koje ne donose rezultate.

Paretov princip dijeli aktivnosti na:

• “vitalne” – one koje donose rezultate
• “trivijalne” – one koje troše vrijeme bez učinka

Traženje posla, sezona, životopis Pexels

U traženju posla, trivijalne aktivnosti uključuju:

• masovno slanje prijava
• prijave za poslove za koje niste kvalificirani
• ignoriranje personalizacije

Kada prestane raditi te aktivnosti, oslobađate si vrijeme za ono što zaista donosi rezultat.

Važno je, pritom, razviti naviku kritičkog preispitivanja vlastitih aktivnosti i redovito analizirati što donosi konkretne pomake.

Mnogi kandidati ostaju zarobljeni u rutini jer im takav način rada daje osjećaj sigurnosti, iako ne vodi napretku.

Svaka osoba treba svjesno mijenjati pristup i fokusirati se na kvalitetu umjesto količine.

Dugoročno, takva strategija smanjuje stres i povećava učinkovitost u procesu traženja posla.

Na kraju, oni koji uspiju eliminirati “trivijalnu većinu” često brže dolaze do prilika koje su stvarno vrijedne njihovog vremena.

U Hrvatskoj je nezaposlenost pala za 16%. Saznajte ostale podatke!

Nezaposlenost

Psihološki efekt: rezultat je stvaran?

Jedan od razloga zašto ljudi ignoriraju Paretov princip je psihološki.

Slanje puno prijava daje osjećaj produktivnosti. Ipak, vidimo iz našeg rada da je taj osjećaj zapravo iluzija.

Stvarna produktivnost mjeri se rezultatima:

• pozivi na razgovor
• ponude za posao
• napredak u karijeri

Paretov princip nas podsjeća da aktivnosti i rezultati nisu proporcionalni. Taj nesrazmjer dovodi do frustracije jer uložen trud ne prati očekivani ishod.

Ljudi imaju prirodnu potrebu ostati zauzeti, čak i kada ta zauzetost nema stvarnu vrijednost.

Svatko za sebe mora znati prepoznati razliku između “biti zauzet” i “biti učinkovit”.

Samopouzdanje; Pexels

Lakše ćete preusmjeriti energiju na aktivnosti koje donose rezultate, ako se fokusirate na konkretni ishod.

Na kraju krajeva, takav pristup gradi samopouzdanje jer svaki korak ima jasnu svrhu i mjerljiv učinak.

Samopouzdanje gradi uspjeh na tržištu rada. Saznajte više!

Što poslodavci vide

Zanimljivo je da i poslodavci primjenjuju isti princip.

Pogledajte sljedeću strukturu:

• mali broj kandidata → većina relevantnih prijava
• mali broj CV-a → većina poziva na razgovor

Drugim riječima, ako ste u tih “20%”, već ste napravili najveći korak.

Novi posao i zaposlise

Poslodavci u vrlo kratkom vremenu moraju filtrirati velik broj prijava, pa se fokusiraju na one koje odmah odskaču kvalitetom i relevantnošću.

Tada je jasno da personaliziran i jasno strukturiran CV može napraviti veliku razliku već u prvih nekoliko sekundi pregleda.

Kandidati koji pokazuju razumijevanje pozicije i tvrtke automatski ulaze u uži krug.

S druge strane, generičke prijave brzo se odbacuju bez detaljnijeg razmatranja. Vjerujemo da neće biti problema prilagoditi se Paretovom principu.

Svakako, cilj nije biti među svima, nego među onima koje poslodavac odmah prepoznaje kao ozbiljne i prikladne kandidate.

Potražite natječaj za posao koji vam odgovara i pokušajte primijeniti Paretov princip već danas!

Objava Paretov princip: kako doći do željenog posla pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Proljeće donosi više od promjene vremena. Mijenja i način na koji radimo, razmišljamo i donosimo poslovne odluke.

Dulji dani, više sunčeve svjetlosti i porast energije ne utječu samo na raspoloženje, već i na produktivnost. Promjene gotovo sigurno svatko od nas osjeti na svojoj koži.

Poslovni rezultati pokazuju dinamiku rada. Dok se zima često povezuje s padom motivacije i sporijim tempom, proljeće donosi svojevrsni reset.

Proljeće u poslovnom kontekstu nije samo prijelazno razdoblje između dva kvartala.

Sezona je u kojoj se aktiviraju novi projekti, intenzivira zapošljavanje i otvara prostor za promjene bilo kojeg tipa.

Netko traži novi posao, povišicu ili redefinira poslovne ciljeve. Želimo vam dobro jutro, ugodno buđenje i bistrinu pri odlukama!

Više energije, ali i veći pritisak

Istraživanja pokazuju da veća izloženost dnevnom svjetlu pozitivno utječe na razinu serotonina.

Rezultat je bolje raspoloženje, veća koncentracija i veća radna učinkovitost.

Traktor, proljeće, rad; Pexels

Zaposlenici u proljeće prirodno imaju više energije za fokusiran rad, donošenje odluka i preuzimanje inicijative.

Dulji dani i više dnevnog svjetla direktno utječu na naš ritam. Radi se o unutarnjem biološkom satu koji regulira spavanje, budnost i razinu energije tijekom dana.

Kada se taj ritam stabilizira, dolazi do:

• bolje koncentracije i duljeg zadržavanja fokusa.
• veće motivacije za izvršavanje zadataka.
• veće otvorenosti prema promjenama i novim poslovnim izazovima.

Pogledajte malo u svom poslovnom okruženju. Produktivnost tima je veća nego preko zime. Kolege brže donose odluke i imaju volje za pokretanje novih projekata.

U proljetnom periodu bolovanja nisu baš toliko česta. Pročitate članak!

Druga strana priče pokazuje da promjena godišnjeg doba za organizam predstavlja svojevrsni stres. Tijelo se mora prilagoditi novim uvjetima i dolazi do proljetnog umora.

Taj fiziološki proces se vidi kroz sljedeće manifestacije:

• osjećaj iscrpljenosti unatoč dovoljno sna.
• pad koncentracije i otežano zadržavanje fokusa.
• smanjenu produktivnost i sporije izvršavanje zadataka.
• manjak motivacije za rutinske aktivnosti.

Proljeće, rad, cvijeće, tablet; Pexels

Sezona poslovnog rasta

U poslovnom svijetu proljeće se poklapa s fazom implementacije. Planovi prestaju biti slovo na papiru i kreće konkretan rad.

Nakon početka godine (Q1), kada se definiraju ciljevi, budžeti i prioriteti, upravo proljeće donosi operativni zamah.

U tom razdoblju najčešće dolazi do pokretanja novih projekata, povećanja marketinških aktivnosti i rasta poslovne dinamike i intenzivnijeg rada timova.

Zašto je sve navedeno važno? Jer tvrtke baš tada (odnosno sada) imaju veću potrebu za ljudima, novim idejama i reorganizacijom timova.

Tvrtke tada prelaze iz faze planiranja u fazu izvršenja.

Započinju dodatna zapošljavanja ili proširenje postojećih timova.

Podaci s tržišta rada potvrđuju ovu dinamiku. Prema analizama platformi poput LinkedIna i Indeeda, broj oglasa za posao značajno raste početkom godine.

Vrhunac vidimo u siječnju i veljači, ali ostaje visok i tijekom proljetnih mjeseci.

Primjerice, istraživanje američke tvrtke Apt pokazuje da se 30–40% godišnjih zapošljavanja realizira u prvom kvartalu.

Tražim posao, razgovor za posao; Pexels

Kontinuitet zapošljavanja nastavlja kroz travanj i svibanj, prije ljetnog usporavanja.

Dodatno, prema podacima iz industrije zapošljavanja, proljeće je razdoblje u kojem poslodavci aktivno popunjavaju važne pozicije kako bi ostvarili godišnje ciljeve.

Otvaraju se natječaji i ubrzava selekcijski proces.

Saznajte koje alate za zapošljavanje oblikuje umjetna inteligencija. K tome, iz članka na spojki možete saznati je li takav način probira dobar za vas. 

Istovremeno, kandidati koji se prijavljuju u ovom periodu, imaju veću šansu za zapošljavanje. Tvrtke žele brzo reagirati i osigurati resurse za projekte u tijeku.

Zanimljivo je i da se u proljeće bilježi veća mobilnost zaposlenika.

Veći broj zaposlenika razmatra promjenu posla upravo u razdoblju od ožujka do lipnja, nakon što evaluiraju prethodnu godinu i prve mjesece nove.

Tržište se dodatno otvara i povećava se broj dostupnih prilika.

Tražite novi posao? Osvježite svoj životopis i bacite se u potrage!

Broj oglasa za posao (proljeće 2026.)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, početkom 2026. godine bilo je oko 20.200 otvorenih radnih mjesta.

Vidimo nastavak visoke potražnje za radnom snagom i nakon snažnog početka godine.

Nezaposlenost, ZaposliSe

Takva razina oglasa tipična je za rano proljeće (ožujak–travanj), kada tržište rada zadržava momentum iz prvog kvartala i ulazi u fazu intenzivne realizacije poslovnih planova.

Najveća potražnja za radnicima je u sektorima poput turizma, trgovine, logistike i marketinga.

Proljeće predstavlja svojevrsni drugi val zapošljavanja.

Manje eksplozivan nego siječanj, ali stabilan i kontinuiran.

Moramo naglasiti da otvorenih radnih mjesta ne odražava samo sezonske poslove, već i velik broj stalnih i stručnih pozicija.

Posebno u područjima gdje već godinama postoji manjak kvalificirane radne snage.

Osim toga, zbog niske nezaposlenosti i povećane mobilnosti zaposlenika, poslodavci su često prisiljeni brže reagirati i biti konkurentniji.

Time dodatno povećava vidljivost oglasa i dinamiku zapošljavanja.

Nezaposlenost (proljeće 2026.)

Prema najnovijim dostupnim podacima portala Financije.hr, početkom 2026. godine u Hrvatskoj je bilo oko 82.600 nezaposlenih osoba.

Novi posao, prvi posao, tražim posao

Stopa registrirane nezaposlenosti kretala se između 4,7% i 4,9%.

Riječ je o razinama koje Hrvatsku svrstavaju u skupinu zemalja s relativno niskom nezaposlenošću, osobito u usporedbi s razdobljem prije desetak godina, kada su stope bile i dvostruko više.

Važno je naglasiti da je riječ o dugoročnom trendu pada nezaposlenosti, koji je rezultat kombinacije gospodarskog rasta, iseljavanja radne snage, ali i strukturnih promjena na tržištu rada.

Posljednjih godina sve je izraženiji nesrazmjer između ponude i potražnje za radom. Vidimo da je sve više otvorenih radnih mjesta u odnosu na broj dostupnih kandidata.

Nezaposlenost nije samo brojka. Pokazuje različite strane te problematike važne za sve nas. Pročitajte više u članku na spojki.

Detaljnije o nezaposlenosti

Hrvatska se i dalje nalazi u zoni vrlo niske nezaposlenosti, barem u kontekstu vlastitih povijesnih kretanja.

No, poslodavci također sve teže pronalaze odgovarajuće kadrove.

Spomenut ćemo još neke činjenice. U mnogim sektorima (IT, građevina, turizam, zdravstvo, marketing) postoji kroničan nedostatak radne snage.

Dodatno, zaposlenici imaju jaču pregovaračku poziciju bilo da traže novi posao, bolje uvjete ili povećanje plaće.

Niska nezaposlenost utječe i na dinamiku zapošljavanja.

Plaća i pregovaranje

Iz tog razloga poslodavci moraju:

• ubrzavati selekcijske procese.
• nuditi konkurentnije plaće i benefite.
• ulagati u employer branding i zadržavanje zaposlenika.

U takvom okruženju proljeće dodatno naglašava ove trendove.

Kako se broj projekata povećava, a potreba za radnom snagom raste, jaz između dostupnih kandidata i potreba tržišta postaje još vidljiviji.

Koji sektori traže najviše radnika

Opet koristimo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.  jasno pokazuju da je potražnja za radnicima u proljeće 2026. koncentrirana u nekoliko ključnih sektora.

Prije svega u uslužnim djelatnostima, građevini i zdravstvu.

Najveći volumen zapošljavanja trenutno dolazi iz turizma i ugostiteljstva, što je i očekivano s obzirom na pripremu za sezonu.

Samo u prva dva mjeseca 2026. godine izdano je više tisuća odobrenja za zapošljavanje u tim zanimanjima:

• 2.666 pomoćnih kuhara
• 2.381 pomoćnih konobara
• 907 konobara
• 697 kuhara

Uz to, značajna potražnja bilježi se i za:

• sobarima (1.526)
• čistačima (1.845)

Hotel, sezona, turizam, sobarice, čistačice; Pexels

Vidimo da je turizam i dalje najveći generator zapošljavanja u proljetnim mjesecima.

Građevina: konstantan deficit

Drugi ključni sektor je građevinarstvo, gdje potražnja nije sezonska, nego dugoročna.

Prema podacima, traže se:

• 1.899 radnika u visokogradnji
• gotovo 900 radnika u niskogradnji

Uz to, HZZ kontinuirano ističe deficit zanimanja poput:

• zidara
• tesara
• krovopokrivača
• keramičara

Građevinski sektor čini gotovo polovicu svih deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj, što ga čini jednim od najkritičnijih za tržište rada.

Zdravstvo, STEM i socijalna skrb: kronični manjak

Učenica, mentorica, graditeljstvo, STEM; Pexels

Treća velika skupina su visokokvalificirani profili, gdje potražnja raste dugoročno, neovisno o sezoni.

Izrazito su traženi:

• liječnici i medicinske sestre
• logopedi i stručnjaci za rehabilitaciju
• inženjeri (posebno strojarstvo i IT)
• stručnjaci za STEM

Istovremeno, zbog starenja stanovništva, sve više raste potreba za:

• njegovateljima
• osobnim asistentima
• radnicima u socijalnoj skrbi

Tražite posao?

Pronađite natječaj za posao koji pokriva sve vaše potrebe!

Kliknite na oglase već danas!

Objava Proljeće je sezona poslovnih prilika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Edukacija je danas najbrži način za promjenu karijere, povećanje prihoda ili ulazak u tražene industrije. Dobra vijest je da velik dio tih edukacija može biti potpuno financiran od strane države.

Kroz sustav vaučera za obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odrasli imaju priliku steći konkretne i primjenjive vještine bez vlastitog ulaganja.

Eurostat nam opet donosi zanimljive uvide. Naime, 60% poslodavaca u Europskoj uniji zahtijeva barem osnovne digitalne vještine.

Procjenjuje se da će do 2030. godine više od 80% radnih mjesta imati neku komponentu digitalnog rada.

Zato su edukacije koje su dostupne kroz državne vaučere usmjerene na stvarne potrebe tržišta rada. Predstavljaju realnu priliku za zapošljavanje ili napredovanje.

Ne biste trebali propustiti tu priliku!

U nastavku donosimo pregled 10 edukacija koje se najviše isplate i koje možete financirati putem državnih vaučera.

Vaučeri za obrazovanje; HZZ

1. Web development (front-end i back-end)

Programi za web development među najtraženijima su već godinama, a potražnja za developerima i dalje raste.

Prema istraživanju tržišta rada, IT sektor bilježi kontinuirani rast, a developer pozicije čine značajan udio otvorenih radnih mjesta u digitalnoj ekonomiji.

Ove edukacije pokrivaju tehnologije poput HTML-a, CSS-a, JavaScripta i modernih frameworka, uz naglasak na praktične projekte.

Procjenjuje se da više od 70% digitalnih proizvoda danas zahtijeva developerske vještine, što ovu edukaciju čini jednom od najisplativijih za dugoročni razvoj karijere.

.NET developer

2. Digitalni marketing

Digitalni marketing danas je potreban gotovo svakoj tvrtki.

Više od 75% kompanija aktivno ulaže u digitalne kanale, a potražnja za stručnjacima u ovom području stalno raste.

Edukacije obuhvaćaju SEO, društvene mreže, oglašavanje i analitiku, a posebna vrijednost leži u mogućnosti brze primjene znanja.

Čak 60% malih i srednjih poduzeća navodi digitalni marketing kao ključni kanal za rast, što ovu edukaciju čini izuzetno relevantnom.

3. Analiza podataka (Data Analyst)

Podaci su postali temelj poslovnih odluka, a tvrtke sve više traže stručnjake koji ih znaju interpretirati.

Procjenjuje se da više od 65% organizacija koristi analizu podataka za donošenje strateških odluka.

Edukacije uključuju alate poput Excela, SQL-a i Power BI-ja, a znanja su primjenjiva u raznim sektorima.

Potražnja za data analitičarima raste iz godine u godinu, što ovu edukaciju čini sigurnim izborom za budućnost.

Kakvu važnost ima Excel za poslovni svijet? Saznajte iz članka!

Microsoft office, Word, Excel, vještine; Pexels

4. UX/UI dizajn

Korisničko iskustvo postalo je jedan od ključnih faktora uspjeha digitalnih proizvoda.

Istraživanja pokazuju da više od 80% korisnika napušta web stranicu zbog lošeg UX-a, što direktno utječe na poslovne rezultate.

Edukacije iz UX/UI dizajna fokusiraju se na razumijevanje korisnika i dizajn intuitivnih rješenja. Sve više tvrtki ulaže u UX, što znači da je ova vještina u stalnom porastu potražnje.

UX/UI dizajner dizajnom rješava stvarne korisničke probleme. Pročitajte više o ovom zanimanju!

5. Cyber sigurnost

Kako raste digitalizacija, raste i broj cyber napada. Procjenjuje se da se svakih 39 sekundi dogodi jedan cyber napad, a više od 40% napada cilja male i srednje tvrtke.

Edukacije iz cyber sigurnosti pružaju znanja o zaštiti sustava i podataka, što ih čini izuzetno važnima. Potražnja za stručnjacima u ovom području jedna je od najbrže rastućih u IT sektoru.

6. Administracija i uredsko poslovanje

Administrativne vještine i dalje su ključne za funkcioniranje organizacija. Više od 50% zaposlenih u poslovnom sektoru koristi administrativne alate na dnevnoj razini.

Ured; Pexels

Edukacije uključuju rad u uredskim alatima i organizaciju poslovanja, a prednost je široka primjenjivost u različitim industrijama. Ovo je stabilan izbor za one koji traže sigurnost i kontinuitet.

Generacija Z and milenijalci mijenjanju pravila rada. Pročitajte cijelo istraživanje!

7. Knjigovodstvo i financije

Financijska pismenost i knjigovodstvene vještine ključne su za svaku organizaciju.

Gotovo 100% tvrtki treba neku vrstu financijskog upravljanja, što ovu edukaciju čini dugoročno sigurnom.

Programi uključuju rad s financijskim dokumentima i zakonodavstvom, a omogućuju zapošljavanje u različitim sektorima.

Osim toga, knjigovodstvo je zanimanje koje je prisutno u svim industrijama, što znači da postoji kontinuirana potražnja bez obzira na ekonomske cikluse.

Sve više malih i srednjih poduzeća traži vanjske suradnike ili interne stručnjake za financije, što otvara dodatne mogućnosti za freelance ili rad na više projekata.

Uz dodatnu edukaciju i iskustvo, moguće je napredovati prema pozicijama financijskog savjetnika ili kontrolinga, što dodatno povećava vrijednost na tržištu rada.

Stručnjakinja, edukacija, posao, napredak; Pexels

8. CNC operateri i tehnička zanimanja

Industrijska zanimanja ponovno dobivaju na važnosti.

U proizvodnom sektoru, više od 60% poslodavaca navodi nedostatak kvalificirane radne snage kao ključni problem.

Edukacije za CNC operatere pružaju konkretne tehničke vještine koje vode do brzog zapošljavanja. Radi se o odličnom izboru za one koji preferiraju praktičan rad.

Velika prednost ovih zanimanja je visoka zapošljivost odmah nakon završetka edukacije, posebno u proizvodnim i izvoznim tvrtkama.

Kako industrija sve više uvodi automatizaciju, raste i potreba za radnicima koji znaju upravljati suvremenim strojevima i tehnologijama.

Uz iskustvo, moguće je napredovati prema specijaliziranim tehničkim ili nadzornim pozicijama, što dodatno povećava dugoročnu stabilnost karijere.

Automatizacija je već dugo prisutna u Studencu i stručnjaci je stalno razvijaju. Pročitajte intervju s jednim važnim stručnjakom na tom području!

9. Strani jezici za poslovanje

Globalizacija je povećala potrebu za znanjem stranih jezika. Više od 70% poslodavaca u međunarodnim tvrtkama traži aktivno znanje barem jednog stranog jezika.

Poznavanje stranih jezika

Edukacije su fokusirane na poslovnu komunikaciju i omogućuju veću konkurentnost na tržištu rada. Znanje jezika često je presudan faktor kod zapošljavanja.

Koliko je poznavanje stranih jezika važno za vaše poslovanje? Pročitajte cijeli članak!

10. Projektni menadžment

Projektni menadžment postaje standard u modernom poslovanju.

Prema istraživanju tvrtke Project Management Institute (PMI), više od 77% organizacija koristi formalne metode upravljanja projektima.

No, tvrtke koje ih primjenjuju ostvaruju značajno bolje rezultate u pogledu rokova, budžeta i uspješnosti projekata.

Podatak pokazuje koliko je ova vještina postala ključna za uspješno vođenje timova i inicijativa.

Edukacije pokrivaju planiranje, organizaciju i vođenje projekata, a znanja su primjenjiva u gotovo svim industrijama.

Sve više tvrtki traži zaposlenike koji mogu preuzeti odgovornost za koordinaciju projekata, rokove i resurse, što ovu kompetenciju čini izuzetno traženom.

Prenosive vještine

Projektni menadžment razvija i niz prenosivih vještina poput komunikacije, organizacije i donošenja odluka, koje su vrijedne u bilo kojoj poslovnoj ulozi.

Uz dodatne certifikate i iskustvo, moguće je napredovati prema senior i leadership pozicijama, gdje projektni menadžeri imaju ključnu ulogu u strateškom razvoju organizacije.

Prenosive vještine vode prema željenom poslu. Pročitajte više u članku na linku!

Kako dobiti vaučer za edukaciju?

Proces prijave za vaučer relativno je jednostavan i dostupan svima koji žele unaprijediti svoje vještine.

Potrebno je odabrati edukaciju iz kataloga, prijaviti se putem sustava i nakon odobrenja započeti program.

Važno je naglasiti da su programi usklađeni s potrebama tržišta rada, što znači da povećavaju šansu da pronađu posao.

Također, vidimo da interes za edukacije kontinuirano raste.

Zašto iskoristiti ovu priliku?

Ulaganje u znanje danas je jedno od najisplativijih ulaganja koje možete napraviti.

Osobe koje kontinuirano ulažu u edukaciju imaju i do 30% veće šanse za zapošljavanje i napredovanje.

Državni vaučeri omogućuju pristup kvalitetnim edukacijama bez financijskog rizika, što je rijetka prilika.

Ako razmišljate o promjeni karijere prekvalifikaciji u drugo zanimanje ili želite unaprijediti svoje vještine, sada je idealan trenutak da iskoristite dostupne mogućnosti.

Jer edukacija nikada nije bila dostupnija!

Potražite posao kakav ste oduvijek željeli!

Pregledajte našu bazu i prijavite se na odličan natječaj za posao!

Objava Edukacija: Top 10 prilika koje financira država  pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.