Prvi posao nakon završenog obrazovanja važan je korak svakome. Oblikuje profesionalni put, način razmišljanja o radu, odgovornosti i vlastitim mogućnostima.

Izazovan je i neizvjestan. Naravno, nekima je i pogrešan korak. Ne prolaze svi kroz slično iskustvo. No, sigurno nije sve u talentu.

Važno je kakav imamo pristup prema tržištu rada.

Saznajte o čemu se radi iz nastavka članka!

Stjecanje vještina

Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti mladih u Europskoj uniji kontinuirano raste, ali prijelaz iz obrazovanja na tržište rada i dalje ostaje jedan od najvećih izazova.

Osobe bez radnog iskustva mogu naići na probleme s pronalaskom posla. Period traženja posla može trajati i do pola godine. Za neke struke je, nažalost, dosta duži.

Tražite novi posao? Pogledajte naše novoobjavljene oglase!

Tražiš posao, Zaposlise

U tom prijelaznom razdoblju velik broj osoba oslanja se na studentske poslove, stručne prakse ili privremene angažmane kako bi stekli prvo iskustvo.

Takvi oblici rada često nisu dugoročno rješenje, ali omogućuju upoznavanje radnog okruženja i razvoj osnovnih vještina koje poslodavci očekuju.

S druge strane, poslodavci sve češće traže kandidate koji imaju barem minimalno praktično iskustvo, čak i za početne pozicije.

Razlog tome je sve veća potreba za brzim uključivanjem u radne procese. Tvrtke žele zaposlenike koji se mogu relativno brzo prilagoditi i početi doprinositi, bez dugotrajnog uvođenja u posao.

Organizacijske vještine dobro dođu u svim faza učenja i rada. Pročitajte članak i saznajte više!

Pa kako onda do prvog posla?

Ova situacija stvara svojevrsni paradoks.

Za prvi posao potrebno je iskustvo, ali iskustvo je teško steći bez prvog posla.

Mnogi prihvaćaju poslove koji nisu nužno povezani s njihovim obrazovanjem, kako bi izgradili radne navike i stekli barem osnovni profesionalni profil.

Dodatni izazov predstavlja i neusklađenost između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.

Zajedništvo, pripadanje, timski rad, sloga Pexels

Dok obrazovanje često daje teorijsko znanje, poslodavci traže praktične vještine, snalažljivost i sposobnost rada u timu.

Zbog toga se sve više naglašava važnost praksi, projektnog rada i neformalnog učenja tijekom studija.

U konačnici, ulazak na tržište rada danas zahtijeva više proaktivnosti nego ikada prije.

Svi koji žele dobar prvi posao, moraju početi raditi već tijekom školovanja. Dobro je i volontiranje i bilo koji drugi način kojim se razvijaju dodatne vještine.

Na taj način se zasigurno smanjuje razdoblje traženja posla.

Bruno Lerotić je naš najpoznatiji humanitarac. Tisuće i tisuće humanitarnih akcija je iza njega. Pročitajte naš intervju!

Što ako nemam iskustva?

Jedna od najvećih zabluda među mladima je da bez iskustva nemaju što ponuditi. U stvarnosti, poslodavci kod kandidata za prvi posao traže nešto drugo.

Najvažniji faktori su:

• spremnost na učenje
• odgovornost
• komunikacijske vještine
• osnovno razumijevanje posla

Ponuda poslova za početnike

Istraživanje Perspectives from employers and community colleges pokazuje da čak 70% poslodavaca smatra da su meke vještine važnije od tehničkih znanja kod junior kandidata.

Stručnjaci smatraju da se tehničke vještine mogu naučiti, ali stav i radne navike teže se mijenjaju.

Dodatno, prema navedenom istraživanju, više od 80% poslodavaca ističe prilagodljivost i sposobnost učenja kao vrlo tražene kompetencije kod kandidata bez iskustva.

U brzo mijenjajućem radnom okruženju, važnije je koliko brzo kandidat može usvojiti nova znanja nego što već zna u trenutku zapošljavanja.

Također, sve se više naglašava važnost komunikacije i timskog rada.

Prema podacima LinkedIna, komunikacijske vještine i suradnja među najtraženijim su kompetencijama na tržištu rada, čak i za početne pozicije.

Poslodavci žele osobe koje se mogu uklopiti u tim i jasno izražavati ideje, a ne samo izvršavati zadatke.

Zato prvi posao nije test znanja, nego test potencijala.

Kandidati koji pokažu motivaciju, inicijativu i želju za učenjem često imaju prednost pred onima koji imaju više tehničkog znanja, ali slabiji pristup radu.

Prenosive vještine

Prvi posao nije savršen posao

Prvi posao ne treba biti idealan, zanimljiv,  dobro plaćen i potpuno usklađen s njihovim interesima. Radi se o razdoblju učenja, razvijanja radnih navika.

Vrijeme da za građenje profesionalnog identiteta.

U stvarnosti, prvi posao najčešće služi kao prilika za učenje, upoznavanje radnog okruženja i razvoj osnovnih radnih navika.

Gledamo kako funkcionira tim, kako komunicirati s kolegama i nadređenima te kako preuzeti odgovornost za svoj rad.

Zato je važnije fokusirati se na ono što možete naučiti nego na to koliko je posao savršen u tom trenutku.

Istraživanje instituta Work Institute pokazuju da većina ljudi promijeni prvi posao unutar prve dvije godine.

Podatak potvrđuje da je riječ o prijelaznoj fazi, a ne konačnoj destinaciji.

Dodatno, podaci pokazuju da gotovo 50% mladih zaposlenika aktivno razmišlja o promjeni posla već unutar prve godine.

Čak 70% poslodavaca očekuje da će juniori u početku više učiti nego doprinositi rezultatima.

Rezultati, poslovni čovjek, zadovoljstvo; Pexels

Vidimo da prvi posao nije završna točka, nego početak procesa razvoja.

Proces pronalaska prvog posla treba shvatiti ozbiljno i pristupiti mu aktivno. Pronalaženje prvog zaposlenja može biti frustrirajuće, ali postoje načini kako povećati šanse za uspjeh.

Prije svega, važno je kontinuirano pratiti portale za zapošljavanje, redovito se prijavljivati na natječaje i slati otvorene molbe čak i kada nema aktivnog oglasa.

U današnjem tržištu rada pasivno čekanje rijetko donosi rezultate.

Osim toga, sve veću ulogu ima i umrežavanje. Preporuke, poznanstva i kontakti često su ključni faktor u dobivanju prve prilike.

Preporuka je vrlo važan dokument svim kandidatima koji traže posao. Pročitajte članak i saznajte kako doći do preporuke. 

Procjene pokazuju da se čak 60 do 70% poslova nikada ne objavi javno, nego se popunjava kroz interne mreže i preporuke.

Važno je graditi kontakte već tijekom studija, kroz prakse, projekte ili sudjelovanje na događanjima.

Nemam iskustva

Jedno od najčešćih pitanja je kako se istaknuti kada nemate iskustvo. Odgovor leži u načinu na koji prezentirate ono što imate.

Radno iskustvo, životopis

Važno je:

• jasno pokazati motivaciju
• naglasiti projekte i aktivnosti
• istaknuti vještine koje ste razvili

Saznajte kako napisati dobitni životopis i time si smanjite muku potrage za poslom!

Prvi posao i očekivanja o plaći

Plaća je osjetljiva tema kod prvog zaposlenja. No, i inače. Mnogi ulaze na tržište rada s relativno visokim očekivanjima, posebno pod utjecajem društvenih mreža i usporedbi s drugima.

Ipak, važno je zadržati realan pogled i razumjeti kako funkcionira početak karijere.

Prvi posao rijetko donosi visoku plaću jer poslodavac u toj fazi ulaže u vaše učenje i razvoj.

U pravilu, junior zaposlenici u početku više uče nego što direktno doprinose rezultatima, zbog čega su početne plaće niže u odnosu na iskusnije kolege.

S vremenom, kako raste vaše iskustvo, samostalnost i vrijednost na tržištu rada, raste i vaša zarada.

Životopis i pripravništvo

Istraživanje tvrtke Salary Guide pokazuje da su početne plaće za juniorske pozicije 20 do 30% niže od prosjeka za iste pozicije na srednjoj razini.

No, razlika se relativno brzo smanjuje već nakon prve dvije do tri godine iskustva.

Također, podaci istog istraživanja pokazuju da zaposlenici koji aktivno mijenjaju poslove u ranim fazama karijere mogu ostvariti povećanje plaće od 10 do 20% po promjeni.

Time potvrđuju da prvi posao nije financijski vrhunac, nego početna točka rasta.

Važno je zato gledati širu sliku!

Što možete naučiti, kakve su mogućnosti napredovanja i kakvo je radno okruženje. Kvalitetno prvo radno iskustvo često ima veću dugoročnu vrijednost od nešto veće početne plaće.

Prvi posao treba promatrati kao investiciju u vlastitu karijeru. Oni koji u toj fazi ulažu u znanje, vještine i iskustvo najčešće brže napreduju i dugoročno ostvaruju veće prihode.

Potražite svoj prvi posao među našim oglasima!

Objava Prvi posao i dobar početak karijere pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

13. plaća je vjerojatno najpoželjnija pogodnosti na tržištu rada u Hrvatskoj, ali i šire u Europskoj uniji.

Iako nije zakonski obvezna, sve veći broj poslodavaca koristi je kao alat za zadržavanje zaposlenika. Odličan je način nagrađivanja zaposlenika. Izuzetno jača konkurentnost tvrtke.

Radi se o dodatnoj isplati uz redovnu godišnju zaradu. Na račune sjeda uglavnom krajem godine.

Struktura, porezni tretman i pravo na isplatu ovise o nizu faktora koje zaposlenici često ne poznaju u potpunosti.

U kontekstu aktualnih promjena na tržištu rada i povećanja neoporezivih primitaka, 13. plaća dobiva dodatnu važnost.

Vlada je početkom godine povećala maksimalne iznose određenih neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvoren dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika.

Uključene su uskrsnica, božićnica, regres, naknade za prehranu, ali i nagrade za radne rezultate koje se poistovjećuju upravo s konceptom 13. plaće.

Pročitajte više u nastavku članka!

13. plaća nije bonus

Iako se u svakodnevnom govoru 13. plaća često koristi kao sinonim za bonus, između ta dva pojma postoji važna razlika.

Regres, godišnji, Uskrs

Bonus se obično odnosi na nagradu za ostvarene rezultate, koja može biti individualna ili timska i često ovisi o uspješnosti poslovanja ili ostvarenim ciljevima.

S druge strane, 13. plaća se isplaćuje svim zaposlenicima kao dodatna godišnja nagrada, ne nužno vezana uz individualni učinak.

Iako zakonski nije regulirana, puno je država u kojima visoki postotak radnika zapravo dobiva 13. plaću.

Važno je naglasiti da Zakon o radu ne propisuje obvezu isplate 13. plaće.

Poslodavci je uvode kroz interne akte, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu, što znači da pravo na ovu isplatu ovisi o politici pojedine tvrtke.

Iz tog razloga postoje velike razlike među sektorima i poslodavcima kada je riječ o visini i načinu isplate.

U nekim slučajevima 13. plaća odgovara punom iznosu jedne mjesečne bruto plaće, dok se kod drugih poslodavaca radi o fiksnom iznosu ili varijabilnoj nagradi koja ovisi o poslovnim rezultatima.

Također, u menadžerskim strukturama, dodatne godišnje nagrade mogu činiti i do 30 do 60 posto ukupne godišnje plaće.

Navedene informacije pokazuju koliko ovaj oblik nagrađivanja može biti značajan.

Euro, novčanice, mala plaća, niska primanja; Pexels

Neoporezivi iznosi

Jedan od razloga zašto se 13. plaća sve češće spominje jest njezin porezni tretman.

Povrat poreza uskoro sjeda na račune. Pročitajte više u povezanom  članku!

Nagrada za radne rezultate može se isplatiti neoporezivo do određenog iznosa.

Prema aktualnim pravilima, taj je iznos 1.120 eura godišnje.

Poslodavci mogu zaposlenicima isplatiti dodatnu nagradu bez obračuna poreza i doprinosa, što ovu opciju čini izuzetno atraktivnom.

Međutim, ako isplata prelazi taj iznos, na razliku se obračunavaju sva propisana davanja, čime ukupni trošak za poslodavca značajno raste.

Važno je istaknuti da pravo na neoporezivu isplatu nije vezano uz radno vrijeme.

Zaposlenici koji rade puno ili nepuno radno vrijeme mogu primiti isti iznos, što dodatno povećava fleksibilnost ovog modela nagrađivanja.

Rad na pola radnog vremena već je dugo standard rada u zemljama zapadne Europe. Pročitajte koje su prednosti, ali i nedostaci takvog rada. 

Mnogi poslodavci kombiniraju različite oblike nagrada tijekom godine, poput mjesečnih bonusa i godišnjih isplata.

U takvim slučajevima potrebno je paziti da ukupni iznos neoporezivih isplata ne prelazi propisani limit.

Rad na pola radnog vremena

Poslodavci, uvedite 13. plaću

U uvjetima sve veće konkurencije na tržištu rada, 13. plaća postaje važan alat za privlačenje i zadržavanje zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da zaposlenici sve više cijene dodatne financijske benefite, posebno u sektorima s izraženim nedostatkom radne snage.

Primjerice, istraživanje u sektoru turizma pokazalo je da je čak 99 posto poslodavaca spremno isplatiti 13. plaću ako bi ona bila neoporeziva.

Takva mjera, prema procjenama poslodavaca, ne bi predstavljala dodatni trošak za državu, ali bi značajno doprinijela stabilnosti tržišta rada i zadržavanju zaposlenika u Hrvatskoj.

Osim financijskog aspekta, 13. plaća ima i snažan psihološki učinak.

Djeluje kao priznanje za rad i doprinos zaposlenika, čime se povećava motivacija i lojalnost. U dugoročnom smislu, rezultira većom produktivnošću i smanjenjem fluktuacije zaposlenika.

Kako je moguće da jaki kandidati ne dolaze do posla? Postoje konkretni razlozi. Pročitajte koji!

Jaki kandidati, životopis, tražim posao

Primjeri s terena

Određene tvrtke uvode 13. plaću kao standardnu pogodnost. Jedan od poznatijih primjera je Lidl.

Svojim zaposlenicima redovito isplaćuju 13. plaću u visini jedne bruto plaće, uz dodatne benefite poput božićnice, uskrsnice i sezonskih nagrada.

U nekim situacijama i okruženjima isplaćuje se plaća na ruke. Biste li pristali? Pročitajte članak!

Ovakvi primjeri pokazuju kako 13. plaća nije samo dodatak, nego dio šire strategije upravljanja ljudskim potencijalima.

Tvrtke koje nude ovakve pogodnosti pozicioniraju se kao poželjni poslodavci, što im daje prednost u privlačenju kvalitetnog kadra.

Ujedno, transparentna komunikacija o plaćama i benefitima postaje sve važnija.

Posebno je vidljivo u kontekstu novih europskih direktiva koje naglašavaju pravo zaposlenika na informacije o uvjetima rada i plaćama.

Direktiva o transparentnosti plaća uskoro stiže. Saznajte potrebne informacija iz članka na linku!

Tko ima pravo na 13. plaću

Pravo na 13. plaću nije univerzalno i ovisi o odluci poslodavca.

U pravilu, kriteriji za isplatu definirani su internim aktima i mogu uključivati duljinu zaposlenja, radni učinak ili poslovne rezultate tvrtke.

Posao, rad, blagdani, poklon; Pexels

Kod nekih poslodavaca svi zaposlenici imaju pravo na jednaku isplatu, dok se kod drugih nagrađuju samo oni koji su ostvarili iznadprosječne rezultate.

Ovakva fleksibilnost omogućuje poslodavcima da prilagode sustav nagrađivanja svojim poslovnim ciljevima, ali istovremeno može dovesti do neujednačenih praksi na tržištu.

Za zaposlenike je zato važno provjeriti uvjete u ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru kako bi znali imaju li pravo na ovu vrstu isplate.

Hoće li 13. plaća postati standard?

S obzirom na trendove na tržištu rada, postoji realna mogućnost da 13. plaća u budućnosti postane standardna praksa u većem broju sektora.

Posebno se odnosi na industrije koje se suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage, poput turizma, trgovine i IT sektora.

Poslodavci, naime, moraju konkurirati ne samo plaćom, nego i ukupnim paketom pogodnosti.

Sezonski poslovi nude nešto više plaće od dugoročnih. Pročitajte članak!

Čak 86% tvrtki danas koristi bonuse kao dio sustava nagrađivanja kako bi motiviralo zaposlenike i zadržalo ključne ljude.

Podatak jasno pokazuje da su dodatne isplate standard koji se postupno širi kroz različite industrije.

Razlog za to nije samo percepcija zaposlenika, nego i mjerljivi učinci. Naime, strukturirani sustavi nagrađivanja i bonusa mogu dovesti do prosječnog povećanja radne učinkovitosti od 11%.

Također, dugoročni programi nagrađivanja mogu povećati performanse i do 44%.

Ured, uredski posao, podaci; Pexels

Takvi rezultati objašnjavaju zašto poslodavci sve više ulažu u dodatne isplate poput 13. plaće. Ne promatraju se kao trošak, nego kao investicija.

Osim utjecaja na produktivnost, dodatne financijske nagrade imaju i snažan učinak na zadržavanje zaposlenika.

Prema podacima Gallupa, tvrtke s visokom razinom angažiranosti zaposlenik bilježe do 59% manju stopu odlaska zaposlenika u sektorima s visokom fluktuacijom .

Drugim riječima, sustavi nagrađivanja poput 13. plaće mogu značajno smanjiti troškove zapošljavanja i gubitka kadra.

Pronađite pravog poslodavca

U kontekstu Hrvatske, gdje je odlazak radne snage jedan od velikih izazova, ovakve mjere dobivaju dodatnu težinu.

Poslodavci sve više prepoznaju da konkurentnost više ne ovisi samo o visini osnovne plaće, nego o ukupnom iskustvu zaposlenika.

Istovremeno, rasprave o povećanju neoporezivih iznosa i mogućnosti potpune neoporezive 13. plaće dodatno potiču interes za ovu temu.

Ako bi se takva mjera uvela, mnogi poslodavci već su signalizirali spremnost na širu primjenu ovog modela, što bi moglo ubrzati njegovu transformaciju iz benefita u standard.

U konačnici, smjer je prilično jasan. Kako se tržište rada razvija i konkurencija za kvalitetne zaposlenike raste, 13. plaća ima potencijal postati jedan od ključnih elemenata ukupne kompenzacije.

Pronađite poslodavca koji isplaćuje 13. plaću.

Potražite dobitni natječaj za posao već danas!

Objava 13. plaća: dodatni novac koji sve više zaposlenika očekuje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Poslovi se danas mijenjaju brže nego ikad prije. Vidimo da umjetna inteligencija iz temelja mijenja način rada u gotovo svim industrijama.

Naime, sada već aktivno sudjeluje u svakodnevnim poslovnim procesima. Svi analiziramo podatke uz pomoć umjetne inteligencije, a mnogi i komuniciraju s korisnicama na taj način.

Najnovije istraživanje koje analizira čak 170 milijuna radnih mjesta kroz 22 kategorije zanimanja pokazuje koliko su određeni poslovi izloženi automatizaciji.

Poslovi i automatizacija

Prema dostupnim podacima, postoji velika razlika između teorijskog potencijala automatizacije i stvarne (trenutne) primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom radu.

U nekim sektorima umjetna inteligencija već sada može pokriti čak 60–75% zadataka, ali se u praksi koristi znatno manje.

Posao, robot, AI, zaposlenik, birokracija; Izvor: Pexels

No, najveće nas promjene tek čekaju, jer kako tehnologija bude napredovala i organizacije se prilagođavale, taj će se potencijal sve više pretvarati u stvarnu primjenu.

Na primjer:

• Management: ~75% potencijal automatizacije
• Business i financije: ~70%
• IT i matematika: ~68%
• Administracija: ~72%
• Prodaja: ~62%

Ovi podaci jasno pokazuju da visoko kvalificirana zanimanja nisu sigurna, kako se ranije mislilo. Baš suprotno.

Ona koja uključuju analizu podataka, donošenje odluka na temelju informacija i rad s digitalnim alatima su najviše izložena umjetnoj inteligenciji.

Studenac uvelike koristi automatizaciju u svom radu. Pročitajte intervju!

Umjetna inteligencija ne zamjenjuje cijele poslove, već pojedine zadatke unutar njih. Većina zanimanja evoluirati, a ne nestati.

Izumrla zanimanja pokazuju razvoj tržišta rada posljednjih desetljeća i stoljeća. Saznajte više iz članka na linku!

Izumrla zanimanja

Poslovi koji se sastoje od repetitivnih i predvidljivih aktivnosti bit će najviše pogođeni.

No, oni koji zahtijevaju kreativnost, kritičko razmišljanje, emocionalnu inteligenciju i kompleksnu komunikaciju ipak imaju određenu otpornost.

Emocionalna inteligencija preduvjet je uspješnog poslovanja. Pročitajte članak!

Upravo zato govorimo o transformaciji tržišta rada.

Uspješni profesionalci će se brzo prilagoditi i naučiti radi uz umjetnu inteligenciju, a ne protiv nje.

Na koga utječe umjetna inteligencija?

Kako se umjetna inteligencija sve brže razvija, jasno se izdvajaju poslovanja koja će osjetiti njezin snažan utjecaj.

Tiče se zanimanja koja se temelje na obradi informacija, analizi podataka i digitalnim procesima.

Navodimo neke:

• management i upravljačke pozicije
• poslovi u financijama i poslovnoj analitici
• IT i rad s podacima
• arhitektura i inženjering
• pravni poslovi
• obrazovanje
• marketing, mediji i kreativna industrija
• administrativni i uredski poslovi
• prodaja

Statistika, zanimanja izložena umjetnoj inteligenciji; Izvor: Instagram

Digitalno okruženje

Sva navedena zanimanja odvijaju se u digitalnom okruženju i oslanjaju na strukturirane informacije.

Primjerice, financijski poslovi koji uključuju analizu tržišta i izvještavanje danas se sve više oslanjaju na umjetnu inteligenciju.

Važna je kod obrade ogromne količine podataka u djeliću vremena.

No, važna je i financijska pismenost. Saznajte više iz članka na linku!

Slično tome, marketing i medijski sektor prolaze kroz veliku transformaciju. Umjetna inteligencija već sada generira sadržaj, optimizira kampanje i predviđa ponašanje korisnika.

Administrativni poslovi, koji su dugo bili temelj svakog poslovanja, također se ubrzano automatiziraju kroz digitalne sustave i umjetnu inteligenciju.

U ovim sektorima umjetna inteligencija može preuzeti čak 60% do 75% zadataka, iako je stvarna primjena još uvijek znatno niža.

Ti podaci ukazuju na promjene koje nas očekuju u narednim godinama!

Financijska pismenost

Možemo zaključiti da poslovi koji uključuju rad s informacijama danas su izloženiji automatizaciji nego fizički poslovi.

Time vidimo potpuno novi smjer razvoja tržišta rada.

Prema tablici iz istraživanja, sljedeći poslovi imaju najveću izloženost utjecaju umjetne inteligencije:

• Programeri (računalni programeri) 74,5%
• Korisnička podrška (customer support) 70,1%
• Unos podataka (data entry) 67,1%
• Medicinska dokumentacija i administracija 66,7%
• Stručnjaci za marketing 64,8%
• Prodaja (ne-tehnička) 62,8%
• Financijski analitičari 57,2%
• QA testeri (kontrola kvalitete softvera) 51,9%
• Stručnjaci za sigurnost (security analitičari) 48,6%
• IT podrška 46,8%

Potražite otvoreni natječaj za posao u navedenim sektorima. Pogledajte već danas!

Tražiš posao, Zaposlise

Otporniji poslovi

Iako umjetna inteligencija snažno mijenja mnoge industrije, postoje poslovi koji su znatno otporniji na automatizaciju i tehnološke promjene.

Riječ je o zanimanjima koja su vezana uz fizički rad, rad u nepredvidivim uvjetima i izravnu interakciju s ljudima. U tim područjima umjetna inteligencija i dalje ima ograničenja.

Razlog njihove otpornosti leži u činjenici da umjetna inteligencija najbolje funkcionira u strukturiranim, digitalnim i predvidivim okruženjima.

Nasuprot tome, poslovi koji zahtijevaju prilagodbu u realnom vremenu, manualne vještine i ljudski kontakt znatno su teže automatizirati.

Primjerice, umjetna inteligencija može analizirati podatke i donositi preporuke.

No, još uvijek ne može zamijeniti električara koji rješava problem na terenu, medicinsku sestru koja brine o pacijentu ili građevinskog radnika koji radi u kompleksnim uvjetima.

Zanima vas prekvalifikacija u zanimanje koje je otporno na umjetnu inteligenciju? Pročitajte članak i saznajte više!

Poslovi koji ostaju stabilniji i dugoročno sigurniji, čak i u eri ubrzanog razvoja umjetne inteligencije:

Prekvalifikacija, posao

• Instalacije i popravci (npr. električari, tehničari)
• Građevina
• Poljoprivreda
• Transport i logistika
• Proizvodnja
• Zaštitne službe (policija, vatrogasci, sigurnost)
• Ugostiteljstvo i posluživanje hrane
• Održavanje okoliša i terena
• Osobna njega (frizeri, kozmetičari i sl.)
• Zdravstvena podrška (medicinske sestre, njegovatelji)

Potražite natječaj za posao u poljoprivredi! Pročitajte članak!

Radnici u poljoprivredi; Izvor: Pexels

Demografske razlike

Analiza pokazuje da utjecaj umjetne inteligencije nije ravnomjerno raspoređen među svim radnicima i zanimanjima.

Naprotiv, postoje jasne demografske razlike koje otkrivaju da su određeni poslovi i skupine zaposlenika znatno izloženiji automatizaciji od drugih.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, umjetna inteligencija najviše pogađa poslove koji su digitalni, analitički i povezani s obradom informacija.

Time dolazi do zanimljivog obrata na tržištu rada.

Umjesto najmanje kvalificiranih, veći rizik imaju poslovi koji zahtijevaju visoku razinu obrazovanja i rade se u uredskom okruženju.

Umjetna inteligencija više pogađa

Žene – oko +15,5 postotnih bodova veća izloženost u odnosu na muškarce, ponajviše zbog veće zastupljenosti u administrativnim, financijskim i uredskim poslovima

Visoko obrazovane radnike – poslovi koji zahtijevaju analizu podataka, donošenje odluka i rad s informacijama imaju od 60% do 75% potencijala automatizacije.

Uredske i administrativne poslove – procjenjuje se da više od 70% zadataka u administraciji može biti automatizirano uz pomoć umjetne inteligencije.

Uredski poslovi, birokracija, ured, administracija; Izvor: Pexels

Poslove u financijama i analitici – oko 70% zadataka moguće je optimizirati ili automatizirati.

Umjetna inteligencija manje pogađa

Fizičke radnike – u sektorima poput građevine, poljoprivrede i održavanja automatizacija je znatno niža, često ispod 30% potencijala.

Slabije digitalizirane poslove – zanimanja koja se ne oslanjaju na podatke i digitalne sustave teže je automatizirati.

Radna mjesta s visokim udjelom ljudske interakcije – poslovi koji zahtijevaju empatiju, komunikaciju i rad s ljudima ostaju otporniji.

Empatija i dalje ostaje najbolja i najvrjednija menadžerska vještina! Pročitajte članak!

Radikalna promjena na tržištu rada

Umjetna inteligencija neće uništiti sve poslove, ali će ih radikalno promijeniti. Umjesto masovnog nestanka zanimanja, svjedočimo transformaciji načina rada.

Poslovi kakve danas poznajemo sve se više razlažu na zadatke, a upravo se ti zadaci automatiziraju, optimiziraju ili nadopunjuju AI alatima.

Budućnost rada pripadati onima koji znaju raditi uz umjetnu inteligenciju, a ne onima koji je pokušavaju izbjeći.

Budućnost poslovanja, razvoj poslovanja; Izvor: Pexels

1. Automatizacija zadataka, ne poslova

Najveća zabluda je da umjetna inteligencija uzima poslove. U stvarnosti, umjetna inteligencija preuzima dijelove posla, najčešće one repetitivne, vremenski zahtjevne i predvidive.

Primjer:

• marketing stručnjak više neće ručno pisati svaki tekst → AI generira nacrt
• analitičar ne mora ručno obrađivati podatke → AI daje gotove uvide
• developer ne piše sav kod od nule → AI predlaže rješenja

Poslovi se ne brišu, nego se rade strateški, olakšavaju se. Ljudi se sve više fokusiraju na donošenje odluka, kreativnost i interpretaciju rezultata.

2. Rast produktivnosti (i pritisak na zaposlenike)

Jedna od najvećih promjena bit će eksplozija produktivnosti. Već danas se procjenjuje da jedna osoba uz umjetnu inteligenciju može raditi posao za 2 do 3 osobe, ovisno o industriji.

Dvije su važne posljedice:

Pozitivno:

• brže izvršavanje zadataka
• manje operativnog rada
• više vremena za strateške aktivnosti

Budućnost rada, AI, umjetna inteligencija; Izvor: Pexels

Izazovi:

• očekivanja poslodavaca rastu
• manji timovi rade isti (ili veći) opseg posla
• povećava se pritisak na performanse

Drugim riječima, umjetna inteligencija pomaže zaposlenicima.

3. Nova zanimanja i potpuno nove karijere

Kako nestaju stari zadaci, tako nastaju potpuno novi poslovi koji prije nekoliko godina nisu ni postojali.

Najtraženije nove uloge: 

• Specijalist za umjetnu inteligenciju – razvija i implementira AI rješenja.
• Prompt engineer – optimizira komunikaciju s AI alatima.
• AI trainer – trenira modele i prilagođava ih poslovnim potrebama.
• Data strategist – koristi podatke za donošenje poslovnih odluka.

Neka zanimanja postaju hibridna, poput marketinga, HR-a i prodaje.

Potražite oglas za posao u industriji koja vam najviše odgovara! Kliknite već danas!

Objava Poslovi koje će izmijeniti umjetna inteligencija pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Jaki kandidati danas se nalaze u paradoksalnoj situaciji. Imaju iskustvo, znanje i rezultate, ali unatoč tome ne dobivaju pozive na razgovore za posao.

Ono što je nekad bilo dovoljno za isticanje na tržištu rada danas više ne garantira vidljivost, a kamoli zapošljavanje. Vrlo frustrirajuća situacija.

Prema analizama tržišta rada, problem više nije nedostatak kvalificiranih ljudi, nego način na koji sustav filtrira i prepoznaje talente.

Kandidati nisu vidljivi. Sigurno ne zato što nisu dobri, nego nisu pravilno pozicionirani unutar sustava zapošljavanja.

Zašto jaki kandidati nestaju

Problem leži u načinu na koji se danas obrađuju prijave. Većina tvrtki koristi ATS sustave za praćenje kandidata koji automatski filtriraju životopise prije nego što ih uopće vidi čovjek.

Saznajte kako možete napisati jednostavni životopis kojim ćete doći u novi krug! Pročitajte članak!

Jednostavni životopis

Filtriranje u ATS sustavu izgleda ovako:

• kandidati se ocjenjuju prema ključnim riječima
• filtriraju se prema specifičnim kriterijima
• velik broj prijava nikada ne dolazi do regrutera

Ova zadnja rečenica je vrlo problematična.

Prvi filter nije čovjek, nego algoritam koji traži podudaranje s određenim obrascem.

Ako životopis ne koristi isti jezik kao oglas ili ne sadrži tražene pojmove, može biti eliminiran bez obzira na stvarnu kvalitetu kandidata.

Procjenjuje se da se i do 75% prijava filtrira prije nego što ih netko pročita, što jasno pokazuje koliko je proces automatiziran.

Problem nije u vještinama, nego u vidljivosti

Jedan od najvažnijih uvida s tržišta rada jest da problem često nije u nedostatku znanja ili iskustva, nego u načinu na koji su oni predstavljeni.

Kandidatu više nije dovoljno imati vještine, već ih znati pokazati u konkretnoj primjeni. Doduše, i takvo znanje je vještina koja se uči.

Osoba mora jasno povezati iskustvo s potrebama poslodavca.

Razgovor za posao, korektna pitanja, povjerenje; Izvor: Pexels

Poslodavac očekuje da kandidat svoje iskustvo prevede u jezik poslovnih rezultata.

Kandidati koji samo navode odgovornosti često prolaze lošije od onih koji jasno pokazuju utjecaj svog rada. Drugim riječima, tržište rada danas nagrađuje komunikaciju vrijednosti, a ne samo posjedovanje vještina.

Neverbalna komunikacija govori višestruko više od riječi. Pročitajte članak i saznajte više!

1% prikladnih kandidata

Tvrtke danas traže vrlo specifične profile koji se savršeno uklapaju u njihove potrebe.

Traži se točno određena kombinacija vještina. Zatim, iskustvo mora biti precizno relevantno. K svemu tome, čak i male razlike mogu eliminirati kandidata.

Ovakav pristup znači da kandidati više nisu procjenjivani prema potencijalu, već prema podudaranju s idealnim profilom.

Poslodavci žele smanjiti rizik zapošljavanja, pa traže gotovo savršene kandidate koji se mogu odmah uklopiti u ulogu.

Time dolazimo do situacije u kojoj i vrlo kvalitetni kandidati otpadaju jer ne odgovaraju u potpunosti traženom obrascu.

Zapošljavanje pravog kandidata

Masovne prijave više ne funkcioniraju

Tradicionalni pristup slanja velikog broja prijava sve manje daje rezultate.

Pročitajte sljedeće:

• više prijava = veća konkurencija
• easy apply povećava broj kandidata
• kvaliteta prijava se smanjuje

U današnjem sustavu, masovno prijavljivanje često ima suprotan učinak. Budući da jedan oglas može privući stotine ili tisuće kandidata, povećava se potreba za brzim filtriranjem.

Time se dodatno jača uloga algoritama, a smanjuje šansa da individualna prijava bude primijećena.

Najbolja molba za posao jednostavno prolazi kod poslodavca. Pročitajte članak i saznajte kako je možete napisati!

Pravila igre se mijenjaju

Rad od kuće donio je promjene u prijavama. Konkurencija se povećala. Sada kandidati konkuriraju globalno. Broj prijava drastično raste i standardi selekcije su viši.

Kava, laptop, rad od kuće; Izvor: Pexels

Više ne konkurirate samo kandidatima iz svog grada ili države, nego iz cijelog svijeta.

Poslodavci imaju veći izbor, što povećava kriterije i smanjuje toleranciju na prosječne profile. U takvom okruženju, čak i jaki kandidati mogu ostati neprimijećeni ako nisu jasno diferencirani.

AI utječe na vidljivost kandidata

Umjetna inteligencija ima sve veću ulogu u zapošljavanju:

• filtrira životopise
• analizira ključne riječi
• procjenjuje podudarnost

AI ubrzava proces zapošljavanja, ali i uvodi standardizaciju koja može biti problematična.

Kandidati koji ne odgovaraju očekivanoj strukturi ili načinu izražavanja često ispadaju iz procesa.

Procjene pokazuju da čak 73% prijava bude odbačeno prije nego što dođe do HR-a.

Sada jasno vidimo kako algoritmi utječu na naše živote.

Iskustvo jednostavno nije dovoljno

Danas više nije ključno koliko dugo radite, nego što ste konkretno postigli. Naime, važni su rezultati, relevantnost podataka i mjerljivost

Drugim riječima, iskustvo bez konteksta gubi vrijednost. Poslodavci žele konkretne dokaze. Žele brojke, projekte, rezultate.

Kandidati koji to jasno pokažu imaju znatno veću šansu za uspjeh u odnosu na one koji se oslanjaju samo na trajanje karijere.

Karijera nije uvijek vezana uz diplomu. Generacija Z ne smatra komad papira važnim za dobre rezultate. Pročitajte povezani članak!

Kako se istaknuti u takvom sustavu

Uspjeh danas ovisi o strategiji, a ne samo o kvalifikacijama. Zato:

• definirajte svoju nišu
• prilagodite životopis svakoj prijavi
• istaknite konkretne rezultate
• koristite ključne riječi
• gradite online prisutnost

Nije dovoljno da budete dobar kandidat. Morate se jasno pozicionirati i biti lako prepoznatljivi.

Životopis, razgovor za posao; Izvor: Pexels

Definiranje vlastite niše pomaže da se izdvojite iz mase i pokažete specifičnu vrijednost koju donosite, umjesto da se predstavljate kao opći profil.

Prilagodba životopisa svakoj prijavi je normalan zahtjev, a ne nešto dodatno. Poslodavac traži podudaranje s konkretnim zahtjevima, a ne univerzalne profile.

Od konkretnih rezultata trebate isticati povećanje prihoda, optimizacije procesa ili uspješno završene projekte. Konkretnost daje težinu vašem iskustvu i omogućuje poslodavcima da odmah razumiju vaš doprinos.

I, također, nabrajanjem relevantnih ključnih riječi povećavate si šansu da životopis prođe filtere ATS sustava.

Ne zaboravimo na online prisutnost. LinkedIn-om, portfoliom i osobnim projektima dodatno jačate vidljivost, a time i kredibilitet.

U konačnici, kandidati koji uspijevaju nisu nužno oni s najviše iskustva, već oni koji znaju kako jasno, strateški i ciljano predstaviti svoju vrijednost u sustavu koji favorizira preciznost i relevantnost.

Radno iskustvo, životopis

Networking postaje važniji od prijava

Sve veći broj poslova dolazi kroz kontakte.

65% regrutera pronalazi kandidate putem mreža.

Još jedan podatak koji nas je iznenadio. Naime, 85% poslova nikad se javno ne objavi. No, kandidati s preporukom imaju znatno veće šanse.

Kandidati koji grade odnose i aktivno sudjeluju u profesionalnim zajednicama imaju znatno veću šansu za zapošljavanje.

U nekim slučajevima, kandidati su čak 10 puta uspješniji kroz preporuke nego kroz klasične prijave.

Preporuka je važna i zato donosimo savjete kako doći do nje. Pročitajte povezani članak!

Na kraju, ako ste si barem jednom rekli – tražim posao, pregledajte naše oglase i pošaljite uređeni životopis već danas!

Objava Jaki kandidati ne dobivaju posao u 2026. pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj jedna je od najvažnijih gospodarskih grana. Povezuje industrije koje drže jednu državu. Govorimo o poljoprivredi, proizvodnji, distribuciji i trgovini hranom.

Riječ je o sektoru koji ima velik utjecaj na domaće gospodarstvo, zapošljavanje i razvoj regionalnih ekonomija.

Svoje mjesto ovdje pronalaze tradicionalni proizvođači poput onih s mliječnim proizvodima i mesom. No, ovdje su i moderne prehrambene tvornice koje izvoze proizvode diljem Europe.

Prehrambena industrija osigurava opskrbu hranom za domaće stanovništvo i turizam, jednu od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana.

Pročitajte više o važnosti sektora. Pripremite se pisanje životopisa i pronalazak svog novog radnog mjesta!

Kako se razvija prehrambena industrija

Razvoj prehrambene industrije u Hrvatskoj usko je povezan s razvojem poljoprivrede i industrijalizacije tijekom 20. stoljeća.

Prehrambena industrija, pekarski proizvodi, peciva, pšenica; Izvor: Pexels

Veći dio današnjih prehrambenih tvrtki nastao je iz nekadašnjih industrijskih pogona ili poljoprivrednih kombinata koji su s vremenom modernizirani i prilagođeni tržišnom gospodarstvu.

Nakon osamostaljenja Hrvatske i prelaska na tržišno gospodarstvo mnoge tvrtke su privatizirane, dok su istodobno nastajale nove manje tvrtke.

Broj poduzeća u prehrambenoj industriji postupno je rastao, a velik dio sektora danas čine mala i srednja poduzeća koja razvijaju specijalizirane proizvode.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prehrambena industrija dodatno se transformirala.

Tvrtke su morale uskladiti proizvodnju s europskim standardima kvalitete i sigurnosti hrane, ali su istodobno dobile pristup velikom europskom tržištu.

Tada su se otvorile nove mogućnosti za izvoz i širenje poslovanja.

Temeljni problem hrvatske poljoprivrede je to što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove.

Uzgoj rajčica, tvornica, prerada; Izvor: Pexels

Važnost za gospodarstvo

Prehrambena industrija danas je jedna od najvažnijih grana prerađivačke industrije.

Prema podacima ekonomskih analiza, industrija hrane i pića sudjeluje s oko 2,3 % u ukupnom BDP-u Hrvatske.

Također, unutar prerađivačke industrije čini više od 20 % ukupne dodane vrijednosti.

Osim doprinosa gospodarstvu, ovaj sektor ima i velik utjecaj na zapošljavanje.

Procjenjuje se da prehrambena industrija zapošljava oko 58.700 radnika u približno 3.300 tvrtki.

Podaci pokazuju da je ovaj sektor jedan od najvećih poslodavaca u zemlji.

Vidimo i da ima snažnu povezanost s drugim industrijama. Poljoprivreda osigurava sirovine za proizvodnju hrane, dok logistika, trgovina i turizam stvaraju potražnju za prehrambenim proizvodima.

Plaća na ruke i dalje je svakodnevica. Trebate li pristati na nju? Pročitajte članak!

Plaća na ruke

Glavne grane prehrambene industrije

Prehrambena industrija obuhvaća širok spektar proizvodnih aktivnosti koje uključuju preradu različitih vrsta hrane i pića.

Najvažnije grane ove industrije uključuju preradu žitarica, proizvodnju ulja i masti, mliječnu industriju, mesnu industriju te proizvodnju konditorskih proizvoda i pića.

Svaka od tih grana ima specifične proizvodne procese i tehnologije.

Primjerice, mliječna industrija temelji se na preradi mlijeka u proizvode poput sira, jogurta i maslaca, dok mesna industrija uključuje proizvodnju svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda i prerađevina.

Konditorska industrija proizvodi čokolade, kekse i druge slastice, dok industrija pića obuhvaća proizvodnju bezalkoholnih i alkoholnih napitaka.

Raznolikost proizvoda omogućuje hrvatskoj prehrambenoj industriji da zadovolji potrebe domaćeg tržišta, ali i da razvija specijalizirane proizvode za izvoz.

Karijera slastičara ovisi o stanju prehrambene industrije. Zanima vas ova karijera? Pročitajte povezani članak!

Karijera slastičara, slastičarstvo, slastičarna

Najveće prehrambene tvrtke

Imamo cijeli niz velikih tvrtki koje su prepoznatljive na regionalnom i europskom tržištu.

Među najpoznatijima su Podravka, Dukat, PIK Vrbovec, Belje, Zvijezda i Mesna industrija Braća Pivac.

Ove tvrtke imaju razvijene proizvodne kapacitete, snažnu distribucijsku mrežu i značajan udio izvoza.

Mnoge od njih ulažu u modernizaciju proizvodnje, digitalizaciju i razvoj novih proizvoda kako bi ostale konkurentne na međunarodnom tržištu.

Osim velikih kompanija, značajnu ulogu imaju i brojni manji proizvođači koji razvijaju specijalizirane proizvode poput tradicionalnih mesnih prerađevina, sireva ili ekoloških proizvoda.

Inovacije i tehnološki napredak

Modernizacija proizvodnje jedan je od ključnih trendova u prehrambenoj industriji.

Tvrtke sve više ulažu u nove tehnologije kako bi poboljšale kvalitetu proizvoda, povećale učinkovitost proizvodnje i smanjile utjecaj na okoliš.

AI, roboti, inovacije, konobar, narudžbe, prehrambena industrija; Izvor: Pexels

Digitalizacija proizvodnih procesa, automatizacija i napredne tehnologije obrade hrane postaju sve važniji dio industrije.

Tehnologije poput pametnih senzora i analize podataka omogućuju preciznije upravljanje proizvodnjom i bolju kontrolu kvalitete.

Osim toga, sve veći fokus stavlja se na razvoj funkcionalne hrane, proizvoda s manje šećera i soli te ekoloških proizvoda koji odgovaraju promjenama u prehrambenim navikama potrošača.

Studenac prati trendove u automatizaciji poslovanja. Pročitajte naš intervju sa stručnjakom!

Izazovi prehrambene industrije

Unatoč važnoj ulozi u gospodarstvu, prehrambena industrija u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima.

Jedan od najvećih problema je smanjenje domaće poljoprivredne proizvodnje. Tako dolazimo do problema s dostupnosti sirovina za prehrambenu industriju.

Primjerice, razina samodostatnosti u proizvodnji mesa u Hrvatskoj iznosi oko 63 %, dok je u pojedinim segmentima poput svinjskog mesa znatno niža.

Uz to, industrija se suočava s rastom troškova energije, rada i transporta, kao i s konkurencijom velikih međunarodnih proizvođača hrane.

Kuhinjski robot; Izvor: Pexels

Drugi izazov je produktivnost rada, koja u nekim sektorima hrvatskog gospodarstva zaostaje za europskim prosjekom.

Obrazovanje i studiji povezani

Razvoj prehrambene industrije u velikoj mjeri ovisi o obrazovanju stručnjaka koji rade u ovom sektoru.

Postoji nekoliko visokoškolskih programa koji obrazuju stručnjake za prehrambenu tehnologiju, nutricionizam i srodna područja.

Najpoznatiji studiji uključuju prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju, nutricionizam, agronomiju i veterinu.

Studenti na tim programima uče o procesima prerade hrane, sigurnosti hrane, mikrobiologiji, kontroli kvalitete i razvoju novih proizvoda.

Osim sveučilišnih studija, postoje i srednjoškolski programi poput prehrambenog tehničara ili mesara koji pripremaju učenike za rad u proizvodnji hrane.

Razmišljate o zanimanju mesar? Pročitajte članak, pa odlučite je li to zanimanje za vas!

Stručnjaci u industriji

Prehrambena industrija zapošljava stručnjake iz različitih područja. U proizvodnim pogonima rade prehrambeni tehnolozi, inženjeri proizvodnje i stručnjaci za kontrolu kvalitete.

Prehrambena industrija, sadnja, povrće, proizvodnja, prehrana; Izvor: Pexels

Njihov je zadatak osigurati da proizvodni procesi budu učinkoviti i da proizvodi zadovoljavaju standarde sigurnosti hrane.

U laboratorijima rade mikrobiolozi i kemičari koji analiziraju sastav hrane i provjeravaju njezinu sigurnost.

Osim toga, u industriji su potrebni logistički stručnjaci, stručnjaci za marketing i prodaju te menadžeri koji upravljaju poslovnim procesima.

Razvoj novih proizvoda također zahtijeva suradnju različitih stručnjaka, uključujući nutricioniste, istraživače i stručnjake za tržište.

Kako stvari stoje, nutricionist je zanimanje budućnosti. Saznajte zašto! Pročitajte članak!

Potražite svoj novi posao

S obzirom na važnost hrane u gospodarstvu i turizmu, očekuje se da će potražnja za stručnjacima u ovom sektoru ostati stabilna i u budućnosti.

Pregledajte raspisane oglase za posao i kliknite na svoj budući razvoj karijere! Čekamo vas!

Objava Prehrambena industrija u Hrvatskoj: prilike za zapošljavanje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Građevinski sektor desetljećima je bio jedan od najvažnijih pokretača zapošljavanja i migracija radne snage u Europi. Ne dolaze raditi samo Hrvati, već i radnici iz zemalja regije.

Njemačka i Austrija dugo su predstavljale glavno tržište rada u kojem su građevinski radnici mogli ostvariti znatno veće plaće i stabilnije uvjete rada nego kod kuće.

No posljednjih nekoliko godina situacija se počinje mijenjati. Njemačka i dalje ostaje jedno od najvećih europskih gradilišta.

No, rast plaća i potražnje za radnicima u Hrvatskoj mijenja migracijske tokove. Tako da otvaramo pitanje je li Njemačka i dalje glavni centar građevine za radnike iz Hrvatske?

U novim analizama stručnjaci upozoravaju da se tržište rada u građevinskom sektoru u Europi postupno mijenja.

Plaće u Hrvatskoj rastu, potražnja za radnicima ostaje visoka, a istovremeno se u Njemačkoj i Austriji sektor suočava s usporavanjem investicija i rastom troškova.

Dolazi do nove ravnoteže na tržištu rada i mijenja sliku građevinskog sektora kakvu smo poznavali posljednjih dvadesetak godina.

Majstor, radnik, gradnja kuće, građevinski sektor; Izvor: Pexels

Građevinski sektor danas

Njemačka i dalje ima jedan od najvećih građevinskih sektora u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, Njemačka je najveće tržište građevine u EU prema dodanoj vrijednosti.

Pridonosi sa 16,8 % ukupne vrijednosti sektora u Uniji.

Ta brojka govori da gotovo svaka šesta europska investicija u gradnju dolazi upravo iz Njemačke.

Da odgovorimo onda na pitanje iz naslova, Njemačka je i dalje vrlo važno tržište za građevinske tvrtke, proizvođače materijala i radnu snagu.

U cijeloj Europskoj uniji sektor izgradnje zgrada zapošljava oko 3,5 milijuna ljudi, a građevina je tradicionalno jedan od najvećih poslodavaca u industriji.

Njemačka trenutno ima i velik strukturni problem. Nemaju dovoljno stanova. Procjene govore da zemlji nedostaje čak 1,4 milijuna stambenih jedinica.

Do 2030. trebalo bi sagraditi oko 400.000 novih stanova godišnje kako bi se zadovoljila potražnja.

Gradnja zgrade, dizalica; Izvor: Pexels

Plaće i uvjeti rada

Jedan od glavnih razloga zašto su hrvatski radnici desetljećima odlazili u Njemačku i Austriju bila je razlika u plaćama.

Prosječna neto plaća u Njemačkoj danas iznosi oko 3.050 eura, dok je u Austriji oko 2.711 eura, što je i dalje znatno više od hrvatskog prosjeka.

Saznajte koliko trenutno iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj. Kliknite na poveznicu!

Za građevinske radnike ta razlika bila je još izraženija. Osim veće plaće, radnici su dobivali i dodatne benefite poput:

• organiziranog smještaja
• plaćenog prijevoza
• sigurnijih radnih uvjeta
• stabilnih dugoročnih ugovora

Da bi se ljudi koji su otišli iz Hrvatske vratili, ključna je i država koja radnicima treba biti motivator za povratak.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Izvor: Pexels

Povratak radnika u Hrvatsku

Posljednjih nekoliko godina sve se češće govori i o povratku dijela građevinskih radnika iz inozemstva u Hrvatsku.

Iako Njemačka i Austrija i dalje nude veće plaće, razlika u primanjima više nije toliko velika kao prije deset ili petnaest godina.

Istovremeno su troškovi života u zapadnoeuropskim državama znatno porasli, posebno cijene stanovanja, hrane i prijevoza.

Kada se uzmu u obzir svi troškovi, mnogi radnici procjenjuju da im stvarna zarada više nije toliko veća nego što je bila ranije.

U Hrvatskoj su u međuvremenu porasle plaće u građevini, a sektor se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.

Građevinske tvrtke zbog toga sve češće nude bolje uvjete rada, veće plaće i stabilnije ugovore kako bi zadržale ili privukle radnike.

Veliki infrastrukturni projekti, obnova nakon potresa i investicije u turističku infrastrukturu stvorili su kontinuiranu potražnju za građevinskim radnicima.

Time povećava njihovu pregovaračku moć na tržištu rada.

Pregovaranje

Pregovori o plaći počinju prije prvog razgovora za posao. Zanima vas kako? Saznajte iz članka!

Za mnoge radnike povratak u Hrvatsku ima i dodatne prednosti koje nisu samo financijske. Blizina obitelji, poznato okruženje i stabilniji privatni život su važan faktor pri donošenju odluke o povratku.

Dio radnika koji su godinama radili u Njemačkoj ili Austriji danas sve češće razmatra povratak. Posebno ako domaće tvrtke mogu ponuditi konkurentne uvjete rada.

Taj trend još uvijek nije masovan, ali pokazuje da se tržište rada u građevinskom sektoru postupno mijenja i da Hrvatska ponovno postaje zanimljivo tržište za domaće stručnjake.

Tražite posao? Pronađite natječaj za posao u građevinskom sektoru koji odgovara vašim potrebama!

Hrvatska građevina nakon krize

Da bismo razumjeli današnje stanje u građevinskom sektoru, potrebno je vratiti se desetak ili petnaest godina unatrag.

Nakon globalne financijske krize 2008. godine građevinarstvo u Hrvatskoj doživjelo je jedan od najvećih padova u svojoj modernoj povijesti.

Dizalice, kriza gradnje, tržite rada; Izvor: Pexels

Građevina je prije krize bila jedan od ključnih sektora gospodarstva, s velikim brojem infrastrukturnih projekata, intenzivnom stanogradnjom i snažnim investicijama u turizam i komercijalne nekretnine.

No, slom tržišta nekretnina i financijska nestabilnost doveli su do naglog zaustavljanja investicija.

Investiranje je temelj financijske sigurnosti. Saznajte više iz članka!

Mnogi planirani projekti su otkazani ili odgođeni, a financiranje novih projekata postalo je znatno teže.

Banke su postrožile uvjete kreditiranja, investitori su postali oprezniji, a tržište nekretnina izgubilo je dio potražnje.

Posljedice su bile vidljive u cijelom sektoru. Broj građevinskih projekata naglo je pao, a brojne tvrtke suočile su se s ozbiljnim financijskim problemima.

U razdoblju nakon krize mnoge velike građevinske kompanije završile su u stečaju ili su značajno smanjile opseg poslovanja.

Naravno da je takva situacija izravno utjecala i na zaposlenost.

Tisuće radnika izgubile su posao, a oni koji su ostali zaposleni često su se suočavali s nestabilnim radnim uvjetima, smanjenim plaćama ili povremenim prekidima rada.

Rad na krovu, popravak; Izvor: Pexels

Plaće u sektoru bile su relativno niske u usporedbi s europskim standardima, a sigurnost zaposlenja bila je vrlo ograničena.

Traženje posla

U takvim okolnostima mnogi građevinski radnici počeli su tražiti prilike izvan Hrvatske.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju dodatno je olakšao mobilnost radne snage i otvorio vrata tržištima rada zapadne Europe.

Njemačka i Austrija postale su posebno privlačne destinacije jer su u to vrijeme imale snažan građevinski sektor i stalnu potražnju za kvalificiranim radnicima.

Za mnoge građevinske radnike odlazak u inozemstvo bio je racionalna odluka, ali i gotovo jedina opcija za sigurnu egzistenciju.

Radi se o periodu koji je snažno oblikovao migracijske tokove radne snage i stvorio obrazac odlaska građevinskih radnika koji je trajao godinama.

Žene u građevinarstvu

Danas, kada se sektor u Hrvatskoj ponovno oporavlja i raste, taj povijesni kontekst pomaže objasniti zašto je odlazak radnika bio tako masovan i zašto je povratak radne snage spor proces.

Žene u građevinarstvu ruše ustaljene predrasude. Pročitajte članak!

Građevina pokreće gospodarstvo

Građevinski sektor ima važnu ulogu u gospodarstvu svake zemlje jer generira veliku potražnju za drugim industrijama.

Gradnja potiče proizvodnju građevinskog materijala, logistiku, transport, projektiranje i brojne druge djelatnosti.

U Europskoj uniji sektor gradnje zgrada generira gotovo 178 milijardi eura dodane vrijednosti godišnje, što pokazuje njegovu važnost za gospodarski rast.

Tražite li posao u građevini, pregledajte naše oglase! Kliknite već danas!

Objava Njemačka je i dalje centar građevine? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Vjenčanja nisu samo razgovori o ljubavi, cvijeću, haljinama i tortama. Radi se o vrlo ozbiljnoj industriji koja objedinjuje logistiku, kreativnost, financijsko planiranje, marketing i upravljanje ljudima.

I dok se izvana čini kao romantičan sektor, iznutra je riječ o tržištu koje generira milijarde eura globalno i zapošljava tisuće ljudi u različitim segmentima.

Stručnjaci rade u organizaciji, dekoraciji, event menadžmentu. Naravno, tu su i fotografi, glazbenici, catering, konobari, kuhari.

Čak i u ovim izazovnim vremenima, ova industrija pokazuje stabilnost. Ljudi možda odgađaju kupnju nekretnine ili automobila, ali vjenčanje kao životni događaj rijetko se otkazuje.

Eventualno se prilagođava budžetu. Radi svih navedenih razloga poslovnjaci vide vjenčanja kao unosnu poslovnu priliku. Na taj način se spaja kreativnost i poduzetništvo.

Vjenčanje, organizacija, poseban dan; Izvor: Pexels

Koliko je veliko tržište vjenčanja?

Ova industrija obuhvaća niz sektora. Spomenuli smo neke. No, ti su i najam prostora, cvjećarstvo, video produkcija, beauty usluge, dekoracije. Zatim, tisak materijala, transport. Sigurno smo nešto i zaboravili.

Svjetsko tržište procjenjuje se na više od 300 milijardi dolara godišnje. Također, europsko tržište bilježi kontinuirani rast, osobito u segmentu destinacijskih vjenčanja.

U troškove organizacije ulaze i dekoracija sale, buketi, reveri, pozivnice, pokloni gostima, fotograf, glazba, najmovi automobila… Pri čemu se svaka dodatna usluga nerijetko dodatno i naplaćuje.

Sala, pirotehnika, gosti, hrana; Izvor: Pexels

Hrvatska je posebno zanimljiva jer se pozicionirala kao atraktivna destinacija za vjenčanja uz more. Dubrovnik, Split, Rovinj i Hvar redovito su domaćini međunarodnim parovima koji žele vjenčanje na Jadranu.

Vidimo da vjenčanja kao biznis nisu samo lokalna prilika, već i izvoz usluge.

Dolazak stranog kapitala u domaće gospodarstvo.

Troškovnik vjenčanja

Planiranje vjenčanja često počinje pitanjem: Koliko to košta?

Odgovor nije jednostavan. Trošak svadbenog dana uvelike ovisi o lokaciji, broju gostiju, razini usluge i osobnim prioritetima mladenaca.

Prema podacima portala Katalog Vjenčanja, prosječni trošak vjenčanja u Hrvatskoj u 2025. godini kretao se u rasponu od 10.000 do 25.000 eur.

S tim da luksuzna ili destinacijska vjenčanja lako prelaze i 40.000 do 50.000 eura ili više, ovisno o zahtjevima i dodatnim uslugama.

Koliko iznosi plaća kod privatnika? Saznajte više iz članka!

Cvijeće, cvjetni aranžmani; Izvor: Pexels

Najveći dio budžet odlazi na nekoliko važnih stavki:

Prostor i catering

Najznačajniji trošak često je najam prostora i osiguranje hrane i pića za goste. Ove stavke često čine od 35 do 50 posto ukupnog budžeta.

Prosječna cijena cateringa po osobi u Hrvatskoj kreće se od oko 50 do 120 eura, ovisno o meniju i standardu usluge.

Povezano, najam dvorane ili restorana može stajati od 2.000 do više desetaka tisuća eura kod ekskluzivnih lokacija.

Fotograf i video snimatelj

Profesionalno fotografiranje i snimanje vjenčanja često se plaća od 1.200 do 2.800 eura ili više.

Glazba i zabava

Bend ili DJ su drugi veliki trošak. Glazbeni bendovi mogu naplaćivati između 1.000 i 3.000 eura, dok DJ usluge često koštaju od 500 do 1.500 eura. Ako se odabire live band s vokalom, trošak je obično viši.

Dekoracije i cvijeće

Dekoracije prostora mogu iznositi od 500 do 3.000 eura i više.

Vjenčani prsten, vjenčano prstenje, nakit, zlato; Izvor: Pexels

Odjeća i beauty usluge

Vjenčanica može biti jedan od većih osobnih izdataka mladenke i često se kreće od 500 do 3.000 eura ili više.

Odijelo mladoženje može stajati od 300 do 1.000 eura ili više. Troškovi šminke i frizure obično se kreću između 100 i 300 eura po osobi.

U industriji vjenčanja puno se radi. No, ravnoteža između privatnog i poslovnog života je nužna. Saznajte kako je možete uspostaviti!

Ostali troškovi

Među ostalim stavkama često se nalaze troškovi pozivnica, zahvalnica, torta i slastica (koje mogu koštati od 300 do 1.000 eura na više), prijevoz (limuzine, oldtimeri ili transferi za goste).

Neki odaberu pirotehniku. Ima mnogo drugih troškova, no o njima pročitajte na specijaliziranim stranicama.

Pronađite svoju poslovnu priliku

Kada govorimo o vjenčanjima kao biznisu, važno je razumjeti širinu mogućnosti.

Industrija nudi brojne specijalizacije:

• Organizacija i koordinacija vjenčanja
• Dekoracija i dizajn prostora
• Fotografija i video produkcija

Fotograf, fotografija, studio, snimanje, snimatelj, video; Izvor: Pexels

• Glazbeni bendovi i DJ usluge
• Catering i slastičarstvo
• Iznajmljivanje opreme i namještaja
• Beauty usluge (make-up, frizura)
• Dizajn i tisak pozivnica
• Upravljanje društvenim mrežama za evente

Svaki od ovih segmenata može biti zaseban biznis ili dio šire ponude. Mnogi poduzetnici započinju s jednom uslugom, a kasnije šire portfelj.

Saznajte kako napisati efikasan životopis za voditelja društvenih mreža. Pročitajte članak!

Koliko se može zaraditi?

Zarada u industriji vjenčanja ovisi o specijalizaciji, reputaciji i tržištu. Organizator vjenčanja može naplaćivati od 1.000 do 3.000 eura po vjenčanju, dok luksuzni segment ide i znatno više.

Organizator događaja. event menadžer, organizacija, planiranje; Izvor: Pexels

Fotograf može zaraditi od 1.200 do 2.500 eura po događaju, a vrhunski video snimatelj i više.

Catering, ovisno o broju gostiju, generira desetke tisuća eura prihoda po događaju. Dekorateri i cvjećari mogu ostvariti značajne marže, osobito u premium segmentu.

Ako organizirate desetak do dvadeset vjenčanja godišnje, prihod može biti ozbiljan. Pod uvjetom da je struktura troškova pravilno postavljena.

Vjenčanja kao biznis nisu brza zarada bez rada. Sezona je intenzivna, a odgovornost velika. No profitabilnost je realna, posebno uz dobar marketing i pozicioniranje.

Kako pokrenuti posao u industriji vjenčanja?

Pokretanje posla u industriji vjenčanja zahtijeva strateški pristup i jasno definiranu viziju. Prvi korak je temeljita analiza tržišta.

Morate znati kome se obraćate, planirate li raditi s lokalnim parovima. Možda želite ciljati strance i destinacijska vjenčanja. Odlučite u kojem se cjenovnom segmentu želite pozicionirati.

Luksuzno vjenčanje, stol, ukrasi, dekoracije, stolica, svijeće; Izvor: Pexels

Ako ste se odlučili za pokretanje poslovanja, logičan slijed su potpore za samozapošljavanje. Pročitajte više u intervjuu s konzultanticom i vlasnicom tvrtke Moja karijera, moj biznis. 

Nakon toga slijedi brendiranje. Naime, u industriji vjenčanja važan je vizualni identitet, profesionalna web stranica, kvalitetne fotografije i aktivna prisutnost na društvenim mrežama.

O tim elementima klijenti odlučuju hoće li vas uopće kontaktirati. Jednako važna je izgradnja mreže pouzdanih partnera. Sva gore navedena zanimanja su važna, a kolege moraju biti od povjerenja.

Vjenčanja kao biznis počivaju na timskom radu i koordinaciji više dobavljača. Istovremeno, treba biti svjestan izazova. Prvi i najvažniji je da se u sezoni ostvari najveći dio prihoda.

Radi se o razdoblju između svibnja i rujna. Takva situacija zahtijeva pažljivo financijsko planiranje tijekom ostatka godine.

Očekivanja klijenata iznimno su visoka. Svi su posebno osjetljivi, jer ipak radi o jednom od najvažnijih dana u njihovom životu.

U prijevodu, stresne situacije (i njihovo rješavanje) su doslovno svakodnevne.

Uz to, konkurencija je sve snažnija, zbog čega je diferencijacija (kroz prepoznatljiv stil, specijalizaciju ili premium uslugu) presudna za dugoročni opstanak i rast u ovoj dinamičnoj industriji.

Prsten, vjenčani prsten, dan vjenčanja, vjenčanica, odijelo, krojačica; Izvor: Pexels

Organizator vjenčanja je jako uključen u svoj posao. Vrlo vjerojatno mu je upleten u sam identitet. Pročitajte više o tome!

Je li ovo posao za svakoga?

Vjenčanja kao biznis zahtijevaju kombinaciju kreativnosti, organizacijskih sposobnosti i poslovne discipline. Ovo nije samo rad vikendom.

Planiranje mjesecima unaprijed, koordinacija desetaka ljudi i rad pod pritiskom.

Ako volite dinamiku, komunikaciju i stvaranje lijepih trenutaka, industrija vjenčanja može biti  financijski vrlo isplativa.

No uspjeh dolazi uz profesionalnost, pouzdanost i kontinuirano usavršavanje.

Realni poslovni potencijal

Jedna stvar je sigurna. Vjenčanja kao biznis nisu prolazni trend. Industrija je stabilna i stalno se razvija i napreduje.

Uz dobru strategiju, kvalitetnu uslugu i snažnu online prisutnost, moguće je izgraditi održiv i profitabilan posao.

Možete pokrenuti poslovanje ili potražiti idealan natječaj za posao na Zaposlise! Donosimo nove oglase svakodnevno!

Objava Vjenčanja kao biznis: ozbiljan prihod industrije emocija pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Napredovanje u zvanje mentora važna je potvrda djelatnicima u školstvu. Nastavnici, učitelji i profesori tim napredovanjem potvrđuju stručnost i iskustvo.

Jasno pokazuje profesionalni doprinos obrazovnoj zajednici. Mentorstvo je u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj prepoznato kao posebno zahtjevna i odgovorna uloga.

Naime, ne implicira implicira samo kvalitetnu nastavu. Djelatnik koji je unaprijeđen u zvanje mentora definitivno je i podrška svojim kolegama, razvija nastavni kadar. Uz to, vodi projekte i stručne timove.

Sveukupno ima aktivno mjesto u profesionalnom usavršavanju.

U ovom blogu želimo pokazati važnost mentora. Možete saznati koji su uvjeti i kriteriji za napredovanje i kakav je postupak prijave i bodovanja.

Donosimo informacije kako se pripremiti i povećati šanse za uspjeh.

Bez obzira radi li se o početniku u sustavu ili iskusnom nastavniku koji želi napredovati, ovaj tekst će pomoći oko raznih informacija.

Učitelj, škola, razred, predavanje, učionica; Izvor: Pexels

Postanite mentor

Zvanje mentora u obrazovnom sustavu znači da nastavnik, učitelj ili profesor preuzima ulogu stručnog voditelja. Svojim znanjem i podrškom je uzor za nastavnike i učitelje.

Neki od zadataka mentora:

• vodi profesionalni razvoj drugih nastavnika
• pomaže u primjeni suvremenih nastavnih metoda
• koordinira stručne aktivnosti u školama ili županijskim/učiteljskim odborima
• sudjeluje u izradi standarda i programa usavršavanja

Matematika, profesorica, formule, ploča; Izvor: Pexels

Mentor aktivno sudjeluje u razvoju i napredovanje obrazovanja. Ova funkcija često se prepoznaje kao važno stručno i karijerno napredovanje.

Ako osoba ima ambicija, mentorstvo može biti značajan korak prema pozicijama poput savjetnika, voditelja školskih timova ili čak upravljačkih uloga u obrazovnoj administraciji.

Učitelji i nastavnici koji napreduju u viša zvanja imaju pravo na višu plaću.

Zašto je važno napredovanje u zvanje mentora?

Napredovanje u zvanje mentora ima tri ključne koristi:

1. Profesionalno priznanje

Zvanje mentora službeno potvrđuje tvoj doprinos kao stručnog mentora i nositelja kvalitete u nastavi.

Važan je dio tvoje profesionalne biografije koji se vrednuje i unutar sustava i kod vanjskih partnera ili pri prijavama na natječaje.

2. Utjecaj na obrazovnu zajednicu

Mentor ima priliku oblikovati rad svojih kolega.  Rad se vidi kroz primjere, savjete i vođenje projekata.

3. Financijska i karijerna motivacija

U većini slučajeva zvanje mentora donosi i povećanje plaće ili koeficijenta, kao i otvaranje novih profesionalnih mogućnosti.

Inovacije, poslovanje

Inovacije podižu ekonomski i društveni razvoj.

Više o temi možete pročitati na linku!

Tko može napredovati u zvanje mentora?

Prema propisima i pravilnicima u sustavu javnih i privatnih škola, zvanje mentora može se ostvariti ako ispunjavate određene uvjete koji se tiču:

Stručnog naziva. Obično magisterij ili stručni studij iz relevantnog područja.

Radnog iskustva. Nekoliko godina rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Dodatnih kvalifikacija. Poput seminara, edukacija, osposobljavanja.

Stručnih rezultata. Sudjelovanje u projektima, vođenje radionica, pozitivne ocjene rada

Nije dovoljno doći do zvanja učitelj. Stručnjak se mora dodatno obrazovati. Zapravo, dodatno obrazovanje treba biti stil života.

Osoba mora imati dokaziva iskustva i doprinos koji se vrednuje kroz formalnu proceduru.

U današnjem poslovnom okruženju svatko bi trebao raditi na cjeloživotnom učenju. Svakodnevica se previše brzo mijenja. Pročitajte članak!

Cjeloživotno učenje, učenje za život, rast, razvoj

Konkretni kriteriji za napredovanje?

Kriteriji su jasno definirani, a najčešće se dijele u nekoliko velikih grupa:

1. Obrazovanje i stručna sprema

Najčešće se zahtijeva najmanje visoka stručna sprema ili akademski stupanj (ovisno o vrsti škole i predmetu koji predajete).

2. Radno iskustvo

Uobičajeno se traži minimalno X godina rada u nastavi (najčešće 5 ili više), s dokazima o kvaliteti rada, evaluacijama i preporukama.

3. Stručni razvoj i usavršavanje

Ovdje se priznaju certifikati, seminari, sudjelovanja u radionicama, predavanjima i stručnim skupovima.

4. Pedagoški i profesionalni doprinos

Ovo je najvažniji dio.

Morate dokazati da ne samo da dobro radite, nego i da doprinosite razvoju sustava.

Doprinos se najbolje vidi kroz vođenje projekata, učenje i mentorstvo kolega i kroz pripremu izvan standardnih nastavnih materijala. Dobro dođe i sudjelovanje u stručno-metodičkim vijećima.

Dodatno obrazovanje, edukacija, call, zoom; Izvor: Pexels

5. Evaluacije i reference

Nemoguće je proći bez ocjena rada i preporuka. One su dokaz da su vaše sposobnosti prepoznate i potvrđene kroz sustav.

Svi ovi kriteriji se vrednuju kroz bodovni sustav koji se koristi kod prijava i ocjenjivanja kandidata.

Donosimo novosti vezane uz povrat poreza. Pročitajte!

Kako izgleda postupak prijave?

Sačuvajte si sljedeće podatke!

1. Prikupljanje dokumentacije

Prvi korak je priprema portfelja dokaza. Potrebni su vam sljedeći dokumenti:

• svjedodžbe o stručnom usavršavanju
• evaluacije rada
• potvrde o projektima i seminari
• stručni radovi ili prezentacije
• reference kolega i voditelja

Preporuke, životopis

Svi dokumenti i dokazi trebaju biti uredni, te jasno i logički povezani s kriterijima.

Preporuke su potrebne i kod traženja posla, ali i kod napredovanja. Saznajte kako doći do preporuke!

2. Podnošenje prijave

Prijavu predajete nadležnoj komisiji ili školskom upravnom tijelu. Primjer upravnog tijela je Ministarstvo obrazovanja, školski odbor ili drugi nadležni organ.

Prijava se obično podnosi putem službene obrazovne platforme ili uredno dostavljenim kompletom dokumenata prema uputama natječaja.

3. Bodovanje

Nakon predaje, tvoja prijava prolazi kroz bodovni sustav gdje se procjenjuju svi elementi portfelja. Najbolje pripremljene i najjače dokumentirane prijave dobivaju najveći broj bodova.

4. Intervju ili prezentacija

U nekim slučajevima komisija poziva kandidate na intervju ili prezentaciju. Na ovom koraku imate priliku dodatno objasniti svoje rezultate i pokazati koliko razumijete ulogu mentora.

Prijava, dokumentacija, ispunjavanje papira; Izvor: Pexels

5. Rješenje o imenovanju

Nakon bodovanja i evaluacije, slijedi formalno rješenje o napredovanju u zvanje mentora.

Potrebna je jasna dokumentacija o bodovima i evidenciju stručnog napretka.

Cijeli proces može potrajati nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o dinamici komisije i broju prijava.

U zvanje mentora može napredovati djelatnik koji ima položen stručni ispit, najmanje pet godina rada u obavljanju posla učitelja.

Također, kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje sto sati.

Mora imati izvršene druge obveze sukladno Pravilniku o napredovanju.

Financijski iskorak

Napredovanje u zvanje mentora ne donosi samo formalno priznanje, već i konkretne financijske i profesionalne koristi. Njime dugoročno oblikujete karijeru u obrazovanju.

Povećanje koeficijenta plaće izravno se odražava na mjesečna primanja, što u današnje vrijeme nikako nije zanemarivo. No, napredovanje u zvanje mentora ima i dodatnu vrijednost.

Mentorima se otvaraju vrata upravljačkim i koordinatorskim ulogama unutar škola i obrazovnih institucija. Uz to, ovi stručnjaci imaju priliku češće sudjelovati u državnim i međunarodnim projektima.

Poslodavac, zaposlenici, dogovor, dodatni prihod; Pexels

Zatim, pozivaju se kao predavači na stručne skupove i seminare te imaju priliku sudjelovati u kreiranju nastavnih planova, kurikuluma i strategija razvoja sustava.

Dodatne aktivnosti donose i dodatne prihode i honorare. 

U 2026. godini obrazovni sustav sve više naglašava suradnju, razmjenu znanja i kontinuirano usavršavanje, zbog čega je uloga mentora sve traženija i relevantnija.

Pregledajte oglase za posao

Prepoznajete se ovom tekstu? Želite i formalno utjecati na profesionalni razvoj kolega i aktivno sudjelovati u oblikovanju obrazovne prakse?

Mentorstvo je u tom slučaju prirodan i snažan korak naprijed.

Unaprijedite svoju karijeru. Pronađite svoj natječaj za posao!

Uz to, istražite mogućnosti napredovanja na, Zaposlise.hr pripremite svoj portfelj.

Objava Napredovanje u zvanje mentora: vodič za stručnjake pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Brač nam je dao samoniklo ljekovito bilje i sunce. No, vrijedni i sposobni ljudi napravili su obiteljski posao.

U Bolu, na južnoj strani otoka, obitelj Marčić pretvorila je ljubav prema pčelama u životni poziv.

Njihov OPG Marčić i brend Bee’s Blessing nisu nastali na papiru, nego iz srca, iz znatiželje, strpljenja i dubokog poštovanja prema prirodi.

Razgovarali smo sa Sandrom Marčić o počecima, izazovima, inovacijama i snazi obitelji koja stoji iza svake košnice.

Dobar posao kreće od srca

Kako je započela vaša priča s pčelarstvom? Je li to bio obiteljski posao ili ljubav koja se rodila kasnije?

U našoj obitelji pčelarstvo nije bilo naslijeđeni posao. U obitelj sam došla iz Sumartina udajom za supruga Tončija i preseljenjem u Bol.

Pčelinjak s pogledom, košnice, pčele, Bol; Izvor: Privatna arhiva

Tamo je započelo novo poglavlje mog života. Ljubav prema pčelama pojavila se puno prije prve košnice. Godinama sam čitala, istraživala, gledala emisije i proučavala literaturu o pčelama.

Fascinirala me njihova organizacija, red, rad i zajedništvo. Govorila sam o njima toliko često da su ukućani već znali sve moje “lekcije”. Pčele su mi bile primjer kako bi i ljudi trebali živjeti.

Kako je nastao OPG Marčić

Što vas je osobno najviše privuklo radu s pčelama i kako je ta strast prerasla u OPG Marčić?

Privukla me njihova plemenitost. Raditi s pčelama znači raditi s najčišćim dijelom prirode. Kada sam gotovo odustala od ideje da ću ih ikada imati, suprug me 2013. za rođendan iznenadio košnicom.

Bile su naručene tri, ali stigla je samo jedna. Meni je i ta jedna bila neizmjerno bogatstvo. Ubrzo sam shvatila da teorija bez prakse ne znači puno.

Povezala sam se s lokalnim pčelarom i krenula učiti izravno uz košnicu. Prvi roj koji mi je izletio nakon deset dana bio je trenutak koji se pamti cijeli život.

Bili smo tužni i ponosni istovremeno. Iz godine u godinu rasli smo, a s rastom broja košnica rasla je i ideja o ozbiljnijem, obiteljskom pčelarstvu.

Saće, med, pčele, samoniklo bilje, priroda; Izvor: Privatna arhiva

Bee’s Blessing

Kada ste odlučili krenuti u komercijalnu proizvodnju i razviti brend Bee’s Blessing?

Kada smo došli do pedesetak košnica, bilo je jasno da moramo donijeti odluku. Suprug je tada radio u hotelskoj administraciji i imao sigurna primanja.

Odluka da da otkaz i zaposli se na našem OPG-u nije bila laka, ali bila je ispravna. Shvatili smo da želimo graditi nešto svoje, autentično i dugoročno održivo. Tako je nastao i brend Bee’s Blessing.

O pčelinjim proizvodima

Koje osnovne proizvode danas nudite?

Naš temelj je med s otočnim karakterom – proizvod snažnih, samoniklih biljaka poput ružmarina, kadulje, komorača, majčine dušice, divljeg origana, smilja, gospine trave i planike.

Osim meda, razvijamo i druge pčelinje proizvode jer na Braču imamo samo dvije glavne paše i dva vrcanja godišnje.

Ovisimo o vremenu, a posljednjih godina sve su češće sušne i izazovne sezone. To nas je potaknulo da proširimo asortiman i razmišljamo inovativno.

Bee’s blessing, pčelinji otrov, krema; Izvor: Privatna arhiva

Nagrade za proizvode

Vaša krema s pčelinjim otrovom i bušinom dobila je priznanja. Kako je nastala i što je čini posebnom?

Ideja je došla nakon jedne reportaže o pčelama. Počeli smo istraživati pčelinji otrov, jedan od najvrjednijih pčelinjih proizvoda.

U projekt se uključio i naš sin Stanko. Nabavili smo posebne aparate za sakupljanje otrova koji ne ugrožavaju pčele. Za pčelu se kaže da umire kao čovjek, ne da ugiba, i mi to duboko poštujemo.

Analiza na Institutu Andrija Štampar pokazala je 70,01 % melitina, što nas svrstava u sam svjetski vrh kvalitete.

Imali smo osiguran otkup, ali odlučili smo taj vrhunski otrov ugraditi u vlastiti proizvod.

Tako je nastala krema za lice s pčelinjim otrovom i bušinom – biljkom koja prva iznikne nakon požara, simbolom otpornosti našeg otoka.

Ime Bee’s Blessing došlo je spontano, kada je bolski umjetnik Ivica Jakšić Puko rekao: “To van je judi blagoslov — blagoslov čele.”

Nagrada Suncokret ruralnog turizma; Izvor: Privatna arhiva

Lokacija proizvodnje i poslovanja

Za ovaj posao lokacija je od vrlo velike važnosti. Pčelarstvo nije samo proizvodnja, nego duboka povezanost s prostorom u kojem radite.

Otočno okruženje znači čistu prirodu, manje industrijskog utjecaja i specifičnu floru koja ne postoji na kontinentu.

Istodobno, raditi na otoku znači prihvatiti izazove. Paše u ponekad ograničene, ovisne o vremenu. Logistički može biti zahtjevno raditi.

Kako otočna klima utječe na kvalitetu vaših proizvoda?

Brač je kamen, krš i drača, ali i nevjerojatno bogatstvo ljekovitog bilja. Upravo te snažne, otporne biljke prepune antioksidansa i eteričnih ulja daju posebnost našem medu.

On nosi karakter podneblja – intenzivan, aromatičan i snažan.

Kako brinete o zdravlju pčela?

Redovito pratimo stanje zajednica, prilagođavamo se vremenskim uvjetima i reagiramo na promjene. Klimatski izazovi su sve veći, ali trudimo se održavati ravnotežu i poštovati prirodni ritam pčela.

Bolski med; Privatna arhiva

OPG Marčić vodi i edukacije posjetitelja

Naše oslikane košnice postale su mala atrakcija. Ljudi zastaju, fotografiraju, raspituju se. Rado objašnjavamo važnost oprašivača i ulogu pčela u očuvanju prirode.

Plasiranje proizvoda

Kako su vaši proizvodi prihvaćeni?

Ljudi su prepoznali kvalitetu. Naši proizvodi nose oznaku Hrvatski otočni proizvod, a krema je dobila priznanje Suncokret ruralnog turizma.

Brojne pozitivne recenzije i poruke kupaca najveća su nam nagrada.

Jeste li imali izazove?

Naravno. Loše sezone bez meda, klimatski uvjeti, tržišne neizvjesnosti.

No svaki izazov učinio nas je jačima i potaknuo na razvoj novih proizvoda.

Obiteljski posao

Kako usklađujete posao i obitelj?

Danas je pčelarstvo naša prava obiteljska misija. Sin i njegova djevojka, oboje ekonomisti, uključeni su u razvoj, a sin je certificirani apiterapeut.

Imunolize, lizalice, imunitet; Izvor: Privatna arhiva

Kada radimo zajedno, posao dobiva dušu. Dijelimo umor i radost, brige i uspjehe.

Postoji li trenutak koji vas je posebno dirnuo?

Prvih 8,5 kilograma meda koje smo izvrcali.

To nije bio samo med – to su bili trud, strpljenje i ljubav.

Planovi za dalje

Gdje vidite Bee’s Blessing za desetak godina?

Želimo nastaviti rasti, ali održivo. Kvaliteta i autentičnost uvijek će biti ispred kvantitete.

Planirate li širenje?

Otvoreni smo za nova tržišta, ali samo ako možemo zadržati standarde koje smo postavili.

OPG Marčić Tonči, Bol, Brač, pčelinji proizvodi; Izvor: Privatna arhiva

Savjet mladim pčelarima?

Strpljenje, učenje i poštovanje prema pčelama. Bez toga nema uspjeha.

Koliko je važna edukacija potrošača?

Izuzetno. Ljudi trebaju znati razliku između pravog, kvalitetnog meda i industrijskih proizvoda. Edukacija gradi povjerenje.

Što biste voljeli da ljudi znaju o pčelama?

Da nisu važne samo zbog meda. One oprašuju velik dio hrane koju jedemo. Bez pčela nema ravnoteže u prirodi.

Brač nam je dao prirodu, pčele su nam dale smisao, a obitelj nam je dala snagu.

OPG Marčić i Bee’s Blessing nisu samo proizvodi – oni su priča o zajedništvu, upornosti i ljubavi prema najplemenitijem dijelu prirode.

I vjerujemo da pčele to osjete i vrate nam na svoj tihi, čudesni način.

Objava Brač, pčele i posao savršen su spoj pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Inovacije snažno odjekuju posljednih godina. A posebno danas, na Dan inovacija. Naime, niti jedno poslovanje ne može stajati na mjestu.

Ili se razvija, ili propada. Zato smo primijetili da inovacije nisu samo tehnološki napredak.

Utkane su u način na koji razmišljamo. Upletene su u pristup rješavanju problema. Filozofija poslovanja povezana s inovacijama oblikuje budućnost rada. Barem onog efikasnog dijela.

Strukturira nove karijerne puteve i stvara poslove koji do prije deset godina nisu ni postojali.

Svi mi u svijetu rada se moramo neprestano razvijati i educirati. Poslovi se toliko brzo mijenjanju, da tko ne pohvata promjene, ispada iz igre.

Pitamo se koje nove vještine trebamo razviti i na koji način možemo biti dio organizacija koje se prilagođavaju tržišnim promjenama.

Ostanite s nama i u nastavku članka!

Napredak, inovacije, razvoj; Izvor: Pexels

Potpora europskih institucija

U Hrvatskoj i Europi inovacije su postale strateška poluga razvoja gospodarstva, konkurentnosti i digitalne transformacije. E

uropska unija sustavno potiče inovacijski ekosustav kroz institucije i programe koji spajaju obrazovanje, istraživanje i poduzetništvo.

Jedna od ključnih institucija u tom okviru je European Institute of Innovation and Technology (EIT). EIT je autonomno tijelo EU-a osnovano s ciljem integracije trostrukog heliksa.

Spaja znanost, poslovanje i obrazovanje. EIT kroz svoje zajednice (Knowledge and Innovation Communities – KIC-ovi) podupire razvoj inovativnih rješenja.

Znanost, kemija, laboratorij, menzura, mjerenje; Izvor: Pexels

Najviše se orijentira na sektore poput digitalnih tehnologija, zdravstva, energetike i održivosti. U svakom slučaju, i hrvatski poduzetnici imaju koristi od europskih institucija za razvoj inovacija.

Primjerice, EIT Digital pruža infrastrukturnu podršku startupima i scaleupima te potiče razvoj digitalnih inovacija širom Europe.

Također, EIT Health u partnerstvu sa zdravstvenim sustavima radi na unapređenju zdravstvenih rješenja i pristupa skrbi.

Ovakav pristup poticanju inovacija u EU podržava i EU okvirni program za istraživanje i inovacije Horizon Europe, s proračunom od preko 95,5 milijardi eura za razdoblje 2021.–2027.

Program je usmjeren na rješavanje globalnih izazova kroz suradničke projekte, mobilnost istraživača i komercijalizaciju znanstvenih rezultata.

Više od 75 % tvrtki uključenih u inovacijske projekte u okviru Horizon Europe vodi do povećanja konkurentnosti i otvaranja novih radnih mjesta u svojim regijama.

Saznajte kako napisati Europass životopis i zaposliti se u nekom od europskih start upova. Pročitajte članak!

Europass životopis

Domaće institucije

Na nacionalnoj razini, Hrvatska također razvija institucionalnu potporu inovacijama kroz različite inicijative i organizacije. Jedna od njih je Hrvatska udruga za ključne infrastrukture (HUKI).

HUKI se bavi jačanjem otpornosti društveno-gospodarskih funkcija, uključujući kritične digitalne i tehnološke sustave.

U kontekstu sigurnosne strategije, inovacije u zaštiti infrastruktura su nužan odgovor na rastuće kibernetičke prijetnje, klimatske rizike i složene disruptivne događaje.

HUKI kroz suradnju s državnim tijelima, privatnim sektorom i akademskom zajednicom promiče inovativne prakse u upravljanju rizicima, testiranju sustava otpornosti i razmjeni znanja.

Potpora poduzetničkim projektima

Uz to, u Hrvatskoj djeluju i institucije poput Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Radi se o instituciji koja upravlja potporama za poduzetničke projekte i inovativne poslovne ideje.

Hamag Bicro, eureka, Eurostars, stručnjaci, vaučer; Izvor: Hamagbicro.com

HAMAG-BICRO kroz instrumente poput PoC (Proof of Concept) i Innovator programa pomaže istraživačima i poduzetnicima da ideje pretoče u tržišne proizvode.

Sredstva su bespovratna, a osiguravaju i mentorstvo i financijske potpore u ranim fazama razvoja.

Podaci Eurostata također potvrđuju važnost institucionalne podrške inovacijama u EU:

Preko 50 % europskih tvrtki sudjeluje u barem jednoj inovacijskoj aktivnosti, bilo kroz partnerstva za istraživanje, digitalnu prilagodbu, razvoj proizvoda ili poslovne modele.

Istovremeno, zemlje s većom razinom institucionalne potpore i financijske potpore za inovacije pokazuju višu produktivnost, izvoz i rast radnih mjesta.

Potražite idealno radno mjesto među našim oglasima! Kliknite već danas!

Inovacije kao dio strategije razvoja

Sve ove institucije, mreže i programi jasno pokazuju da inovacijsko okruženje temeljni element strateške politike, gospodarske otpornosti i konkurentnosti na globalnoj razini.

Graditeljstvo, građevina, inženjer, inovacija, napredak; Izvor: Shutterstock

Inovacije guraju poduzetnike i stručnjake da svoje ideje pretvore u održive poslovne i tehnološke rezultate.

Uz to, radnicima priliku da razviju relevantne vještine i karijere koje su usklađene s dinamikom tržišta rada. Konkretan primjer je poticanje na prekvalifikaciju.

Prekvalifkacija je novi početak na tržištu rada. Pročitajte članak! 

Novi poslovi, nove vještine

Razvoj inovacija stvara i novu strukturu radnih mjesta. Danas više nego ikad postoji potražnja za ulogama koje su nastale upravo zahvaljujući tehnološkom i poslovnom napretku:

Data scientist i analitičar podataka. Stručnjaci koji pretvaraju velike količine podataka u strateške uvide;

Specijalist za umjetnu inteligenciju i strojno učenje. Profesije koje omogućuju automatizaciju i prediktivnu analitiku;

Stručnjak za kibernetičku sigurnost. S naglaskom na zaštitu podataka i infrastrukturnu otpornost;

Stručnjak za kibernetičku sigurnost; Izvor: Shutterstock

Cloud inženjer. Ahitekti infrastrukture koja pokreće digitalne servise;

UX/UI dizajner. Dizajneri iskustva koji oblikuju intuitivne digitalne sučelja;

Projektni i produkt menadžeri inovacija. Ljudi koji upravljaju razvojem i plasmanom novih poslovnih rješenja.

Stručnjak iz svakog područja mora znati komunicirati svoja znanja. Svaka vještina se može, barem donekle, naučiti.

Prilagodite životopis

Životopis u eri inovacija treba jasno pokazati tvoju sposobnost za rješavanje problema, učenje novih tehnologija i doprinos pozitivnim promjenama u organizaciji.

Takav tekst možete postići na sljedeće načine:

1. Fokus na postignuća

Umjesto da samo nabrajaš zadatke, istakni konkretne rezultate:

Optimizirao proces naručivanja koji je smanjio vrijeme obrade narudžbe za 25%.

Razvio alat u Pythonu koji automatizira izvještavanje, štedeći 10+ sati tjedno.

Python, Machine Learning, strojno učenje, inženjer; Izvor: Pexels

2. Tehnološke vještine

Jasno navedi alate i tehnologije koje koristiš:

• SQL, Python, Tableau, Azure, AWS, Jira, Git.
• UX/UI prototipiranje, automatizacija poslovnih procesa.

3. Projekti

Ako si radio na projektima, hackathonima ili samostalnim inicijativama, to je izuzetno vrijedno:

Vodio  tim u razvoju MVP aplikacije.

Sudjelovao na nacionalnom hackathonu s fokusom na održivu mobilnost.

4. Kontinuirano učenje

Navedi relevantne certifikate, online tečajeve i kontinuirano usavršavanje:

• Coursera, edX, Google Certifikati, Microsoft Learn.

Psihologija rada primjećuje da strah od propuštene prilike postoji i kod stručnjaka koji rade inovativno i s inovacijama. Saznajte o čemu se radi iz članka na linku!

Psihologija rada

Jer inovirati se mora

Obzirom na sve napisano u članku, pitamo se zašto svaka pedeseta tvrtka uvodi inovacije u svoje poslovanje. Možda poduzetnici ne znaju kako i od kuda krenuti.

Naime, ona klasična pravila poslovanja i tržišta kod inovacija jednostavno ne vrijede. Navest ćemo primjer. Tržište se mora istražiti prije plasiranja proizvoda.

No, kako da istražimo tržište koje još ne postoji?

Pitanje je komplicirano. Čini se da je od same inovacije možda važnije kako komercijalizirati inovaciju. Puno igra metoda pokušaja i pogreške.

Pokušajte i vi eksperimentirati s oglasima za posao.

Javite se na odabrani natječaj! Probajte već danas!

Objava Inovacije podižu društveni i ekonomski razvoj pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.