Generacija Z i milenijalci 2026. godine drže snagu globalnog tržišta rada. Najnovije istraživanje tvrtke Deloitte pokazuje da će te skupine stanovništva od 2030. činiti čak 74% ukupne radne snage.

Taj važan uvid potaknuo nas je da prođemo kroz istraživanje i prenesemo najvažnije zaključke.

Istraživanje je provedeno na više od 23.000 ispitanika u 44 zemlje i pokazuje kako ove dvije generacije potpuno redefiniraju odnos prema poslu, karijeri i poslodavcima.

Glavni zaključak je jasan. Više nije dovoljno ponuditi samo plaću. Radnici danas traže kombinaciju novca, smisla i wellbeinga.

Ta tri faktora određuju zadovoljstvo i odluke o karijeri. Ovaj pomak znači da tradicionalni modeli rada više ne funkcioniraju jednako kao prije.

Poslodavci koji se ne prilagode, riskiraju gubitak talenata. Ovo istraživanje jasno pokazuje u kojem smjeru ide budućnost rada.

Obavezno pročitajte nastavak članka i saznajte više!

Mladi zaposlenik; Unsplash

Uspjeh više ne znači penjanje na vrh

Jedna od najvećih promjena koju donose generacija Z i milenijalci je redefinicija uspjeha. Iako su ambiciozni, uspjeh više ne vide kroz titule i hijerarhiju.

Samo 6% pripadnika generacije Z želi doći do vodeće pozicije kao glavni cilj karijere.

Milenijalci su nešto skloniji tradicionalnim karijernim putevima, ali i kod njih se vidi pomak prema ravnoteži i smislu.

Umjesto statusa, važniji su im stabilnost i zadovoljstvo. Ove generacije žele karijeru koja se uklapa u njihov život, a ne obrnuto.

Poslodavci koji i dalje nude isključivo klasični napredak sve teže privlače mlade.

Grafikon, Deloitte

Novi model rada temelji se na fleksibilnosti i osobnom razvoju.

Zaposlenik koji drži do sebe zna da mora čuvati vlastito mentalno zdravlje. Saznajte više iz članka na linku!

Učenje je važnije od iskustva

Za obje generacije razvoj vještina postaje ključni prioritet.

Čak 70% generacije Z i 59% milenijalaca razvija svoje vještine barem jednom tjedno.

Ovi zaposlenici očekuju kontinuirano učenje kroz rad, a ne samo kroz formalne edukacije.

Naime, 89% ispitanika smatra da je učenje kroz praksu najvažnije.

Mentorstvo i podrška također su visoko na listi očekivanja. Navedene generacije žele osjećaj napretka i razvoja. Ako to ne dobiju, spremni su promijeniti posao.

Učenje postaje ključni faktor zadržavanja zaposlenika.

Veliki jaz između očekivanja i stvarnosti

Iako su očekivanja jasna, stvarnost često ne prati potrebe zaposlenika. Generacija Z i milenijalci žele menadžere koji ih razvijaju i motiviraju.

Sastanak, kolegij; Unsplash

Međutim, istraživanje pokazuje da se menadžeri najčešće fokusiraju na operativne zadatke.

Čak 40% vremena troše na administraciju, a samo 13% na razvoj zaposlenika.

Takva situacija stvara frustraciju i smanjuje angažiranost. Mladi zaposlenici žele vodstvo koje ih razumije i podržava.

Bez toga dolazi do nezadovoljstva i odlaska. Vodstvo je važan faktor uspjeha poslovanja.

Obrazovanje više nije jedini put

Generacija Z i milenijalci sve više preispituju vrijednost formalnog obrazovanja.

31% pripadnika generacije Z i 32% milenijalaca odlučilo je da neće upisati fakultet.

Glavni razlog su visoki troškovi i upitna isplativost. Mnogi smatraju da fakulteti ne nude dovoljno praktičnih znanja. Sve više se okreću alternativnim oblicima učenja.

Fokus je na vještinama, a ne diplomama. Ovaj trend mijenja način zapošljavanja. Poslodavci sve više traže konkretno znanje umjesto formalnog obrazovanja.

AI, posao; Unsplash

AI kao prilika i prijetnja

Generacija Z i milenijalci brzo prihvaćaju tehnologiju, posebno umjetnu inteligenciju.

 57% pripadnika generacije Z i 56% milenijalaca već koristi AI u radu.

Većina smatra da AI povećava produktivnost i kvalitetu rada. Međutim, postoji i strah od gubitka poslova.

63% ispitanika vjeruje da će AI smanjiti broj radnih mjesta.

Ove generacije aktivno ulažu u nove vještine. Posebno se naglašava važnost soft skills. Budućnost rada kombinirat će tehnologiju i ljudske sposobnosti.

Istraživanje, podaci, Deloitte

Nova formula sreće: novac, smisao i wellbeing

Najvažniji zaključak istraživanja je tzv. “trifecta” — kombinacija novca, smisla i dobrobiti.

Ova tri elementa zajedno određuju zadovoljstvo zaposlenika. Financijska sigurnost ima velik utjecaj na sreću.

Primjerice, 60% financijski sigurnih mladih osjeća se sretno, dok je taj broj znatno manji kod nesigurnih.

Smisao rada jednako je važan kao i novac. Ove generacije žele osjećaj doprinosa. Wellbeing postaje ključan za dugoročnu motivaciju. Bez ravnoteže nema zadovoljstva.

Financijski stres sve više utječe na karijeru

Financijska nesigurnost jedan je od najvećih izazova za obje generacije.

Čak 48% generacije Z i 46% milenijalaca ne osjeća se financijski sigurno.

Obrazovanje; Deloitte

Više od polovice živi od plaće do plaće. Troškovi života najveći su izvor stresa. Ovaj problem utječe i na mentalno zdravlje.

Financijska sigurnost postaje temelj zadovoljstva. Poslodavci koji nude stabilnost imaju veliku prednost. Plaća više nije samo benefit, nego nužnost.

Job hopping postaje nova norma

Za generaciju Z i milenijalce promjena posla postaje normalna strategija.

31% pripadnika generacije Z planira promijeniti posao u sljedeće dvije godine, dok je kod milenijalaca taj broj 17%.

Razlog nije nelojalnost, nego potraga za boljim uvjetima. Mladi traže razvoj, fleksibilnost i smisao. Ako to ne dobiju, odlaze. Ovaj trend mijenja dinamiku tržišta rada.

Poslodavci moraju ulagati u zadržavanje zaposlenika. Stabilnost više nije zajamčena.

Mentalno zdravlje postaje prioritet

Mentalno zdravlje postaje jedna od najvažnijih tema na tržištu rada.

Samo 52% generacije Z i 58% milenijalaca smatra svoje mentalno stanje dobrim.

Velik broj osjeća stres svakodnevno. Glavni uzroci su posao i financije. Mnogi ne uzimaju slobodno iako im je potrebno. Stigma i dalje postoji.

Mentalno zdravlje, rad, posao, Generacija Z; Unsplash

Poslodavci moraju aktivno raditi na ovom problemu. Mentalno zdravlje direktno utječe na produktivnost i zadržavanje zaposlenika.

Potreban je smisao rada i posla

Za obje generacije posao mora imati smisao.

Naime, 44% pripadnika generacije Z i 45% milenijalaca napustilo je posao zbog nedostatka smisla.

Korporativne vrijednosti se pomno prate. Zaposlenici žele raditi za organizacije koje dijele njihove stavove. Ako toga nema, traže alternativu.

Smisao rada povezan je s mentalnim zdravljem i zadovoljstvom. Employer branding postaje presudan. Poslodavci moraju jasno komunicirati svoju svrhu.

Zaključak istraživanja

Generacija Z i milenijalci ne mijenjaju samo tržište rada, već ga redefiniraju. Njihova očekivanja su viša, ali i jasnija nego ikad prije.

Traže više od posla. Naime, žele smisao, fleksibilnost i sigurnost. Tvrtke koje to razumiju imaju veliku prednost. One koje ignoriraju ove promjene riskiraju gubitak talenata.

Budućnost rada pripada poslodavcima koje se prilagođavaju. Generacija Z i milenijalci pokazuju smjer u kojem ide tržište rada.

Pročitajte cijelo istraživanje 2025 Gen Z and Millennial Survey!

Potražite idealan natječaj za posao već danas!

Objava Generacija Z i milenijalci mijenjaju pravila rada: novo istraživanje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Angažirani zaposlenici danas su jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti u tvrtki.

Unatoč sve većem fokusu na employer branding, benefite i radnu kulturu, globalno je tek oko 23% zaposlenika stvarno angažirano na poslu.

Većina radi samo ono što je nužno. Taj jaz između očekivanja i stvarnog ponašanja zaposlenika postaje jedan od velikih izazova na radnom mjestu.

Radi toga smo obradili istraživanje kako bismo približili zaposlenicima i poslodavcima ovu važnu temu!

Angažiranost zaposlenika odnosi se na razinu motivacije, predanosti i emocionalne povezanosti s poslom i tvrtkom u kojoj zaposlenik radi.

To nije samo pitanje zadovoljstva, nego spremnosti da se ide korak dalje, preuzme inicijativa i aktivno doprinosi rezultatima.

Angažirani zaposlenici imaju izravan utjecaj na produktivnost, rast i dugoročnu stabilnost tvrtke.

Saznajte više iz nastavka teksta!

Naporan rad, zaposlenici, građevina, bager; Izvor: Unsplash

Većina zaposlenika radi minimum

Jedan od najzanimljivijih podataka pokazuje da čak 59% zaposlenika rade minimum potreban da zadrže posao.

Nisu oni nužno nezadovoljni, ali jasno ukazuje na nedostatak motivacije i povezanosti s tvrtkom u koju dolaze raditi svaki dan.

Europa je u tom kontekstu posebno zanimljiva jer ima najnižu razinu angažiranosti zaposlenika, oko 13%.

Iako je relativno mali udio aktivno neangažiranih zaposlenika, većina se nalazi negdje u sredini. Rade svoj posao, ali bez dodatnog angažmana i inicijative.

13. plaća

13. plaća dolazi najboljim zaposlenicima. Pročitajte više!

Angažiranost direktno povećava rezultate

Istraživanje platforme People Managing People pokazuju da tvrtke s angažiranim zaposlenicima ostvaruju:

• 14% veću produktivnost
• 18% veći rast prodaje
• 23% veću profitabilnost
• 10% zadovoljnije korisnike

Ove brojke jasno pokazuju da angažiranost nije samo HR tema, nego faktor poslovnog uspjeha.

U poslovnim krugovima kola uzrečica da je sretan radnik, najbolji radnik.

Neangažiranost je ogroman trošak

S druge strane, nedostatak angažiranosti ima visoku cijenu.

Procjenjuje se da neangažirani zaposlenici globalno uzrokuju gubitke od čak 8,8 bilijuna dolara. Ta brojka jeoko 9% svjetskog BDP-a.

Osim gubitka novaca, tvrtka radi slabije, troškovi rastu, a zaposlenici traže nove poslove.

Novi posao

Tražite novi posao? Pregledajte našu bazu!

Angažirani zaposlenici rjeđe odlaze

Jedna od najvećih prednosti angažiranih zaposlenika je njihova lojalnost.  Tvrtke s visokom razinom angažiranosti bilježe značajno manju fluktuaciju zaposlenika.

Odlasci se mogu prevenirati čak do 59% u sektorima s visokom stopom odlazaka.

Poslodavci bi morali uzeti u obzir ove podatke u današnjim uvjetima sve većeg nedostatka radne snage.

Strani radnici imaju jednaku plaću kao i domaći. Pročitajte članak i saznajte više o pravilima i zakonodavstvu!

Kvalitetna komunikacija

Istraživanje pokazuju da zaposlenici ne traže samo veću plaću, nego osjećaj da njihov rad ima vrijednost.

Čak 69% zaposlenika kaže da bi bili motiviraniji kada bi se njihov trud više prepoznavao, dok više od 85% ističe važnost redovite komunikacije i informiranja od strane menadžmenta.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

Angažiranost zaposlenika u velikoj mjeri ovisi o svakodnevnim praksama unutar tvrtke, a ne samo o formalnim benefitima.

Razvoj i učenje idu zajedno

Mogućnosti razvoja jedan su od najvažnijih faktora angažiranosti zaposlenika. Zaposlenici žele osjećaj napretka i perspektive.

Oko 80% zaposlenika smatra da bi bili angažiraniji kada bi imali priliku učiti nove vještine i profesionalno se razvijati.

Podatak potvrđuje koliko je razvoj važan za motivaciju i dugoročno zadovoljstvo na poslu.

Kada zaposlenici vide da imaju priliku rasti unutar organizacije, mijenja se njihov odnos prema poslu.

Umjesto da posao doživljavaju kao rutinu, počinju ga promatrati kao priliku za napredak i izgradnju karijere.

Taj osjećaj kretanja prema naprijed jedan je od najjačih pokretača angažiranosti jer stvara jasnu vezu između osobnih ciljeva i ciljeva tvrtke.

Postavljate ciljeve u karijeri? Napišite svoje SMART ciljeve! Više podataka možete pronaći u članku na linku!

Ciljevi u karijeri, SMART metoda

S druge strane, nedostatak razvoja jedan je od najčešćih razloga za pad motivacije i odlazak zaposlenika.

Kada zaposlenici ne vide mogućnost napretka, vrlo brzo počinju tražiti nove prilike na tržištu rada. U

Vidimo da tvrtke koje ne ulažu u razvoj imaju veće troškove fluktuacije i teže zadržavaju kvalitetan kadar.

Ulaganje u edukaciju i razvoj ne znači nužno samo formalne treninge i edukacije. Sve češće se radi o kombinaciji različitih pristupa.

Npr. boarding sistem, mentorstvo, radionice, praktični projekti i preuzimanje novih odgovornosti. Mogućnosti su mnoge!

Zaposlenici posebno cijene prilike u kojima mogu učiti kroz stvarne zadatke i konkretne izazove, jer takav oblik razvoja ima najbrži i najvidljiviji učinak.

Osim toga, organizacije koje kontinuirano ulažu u razvoj zaposlenika stvaraju kulturu učenja, što dugoročno postaje velika konkurentska prednost.

Takve tvrtke brže se prilagođavaju promjenama, lakše uvode nove tehnologije i učinkovitije odgovaraju na tržišne izazove.

Obrazovanje, edukacija, računovodstvo, obračun plaća, financije; Pexels

Koje su besplatne edukacijske platforme najbolje? Saznajte iz članka na linku!

Loše strane – sagorijevanje

Zanimljivo je da visoka angažiranost ne znači nužno i dobro stanje zaposlenika.

Istraživanje također pokazuju da je jedan od pet zaposlenika istovremeno visoko angažiran i pod rizikom od burnouta, što znači da motivacija i iscrpljenost idu ruku pod ruku.

Takvi zaposlenici često su najproduktivniji i najposvećeniji, ali istovremeno nose i najveći teret odgovornosti, što dugoročno može dovesti do ozbiljnog iscrpljenja.

Dodatna istraživanja pokazuju da značajan dio zaposlenika koji su angažirani istovremeno osjeća umor, stres i želju za promjenom posla.

Naime, gotovo 19% zaposlenika spada u kategoriju “visoko angažiranih, ali iscrpljenih”, a upravo ta skupina ima i najveću sklonost odlasku iz tvrtke.

Visoka angažiranost sama po sebi nije dovoljna ako je ne prate zdravi radni uvjeti.

Korporativna kultura je rješenje. Pročitajte zašto!

Korporativna kultura, zadovoljne kolegice; Pexels

Problem nastaje kada tvrtke potiču angažiranost bez kontrole opterećenja.

Visoko motivirani zaposlenici često preuzimaju dodatne zadatke, rade više i ulažu više energije, što kratkoročno donosi rezultate, ali dugoročno povećava rizik od burnouta (sagorijevanja).

Takva dinamika može dovesti do paradoksa. Zaposlenici na koje se organizacija najviše oslanja postaju najugroženiji.

Burnout se pritom ne manifestira samo kroz umor, nego i kroz pad koncentracije, smanjenu učinkovitost i emocionalno distanciranje od posla.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, riječ je o stanju kronične iscrpljenosti povezane s poslom koje utječe i na mentalno i na fizičko zdravlje .

Zbog toga tvrtke moraju pronaći balans između poticanja angažiranosti i zaštite zaposlenika od preopterećenja.

Moraju prakticirati realno planiranje radnog opterećenja, poticanje odmora i stvaranje kulture u kojoj se ne nagrađuje konstantno preopterećenje.

Također, važno je prepoznati rane znakove burnouta i reagirati prije nego što dođe do ozbiljnijih posljedica.

U konačnici, cilj nije samo imati angažirane zaposlenike, nego imati angažirane i održivo motivirane zaposlenike.

Kava, laptop, rad od kuće; Pexels

Uloga poslodavca je presudna

Naime, oni oblikuju svakodnevno iskustvo zaposlenika kroz način komunikacije, davanje povratnih informacija i organizaciju rada.

Kroz odnos s nadređenima zaposlenici najčešće grade (ili gube) motivaciju, osjećaj pripadnosti i želju za dodatnim angažmanom.

Bez kvalitetnog vodstva teško je postići visoku razinu angažiranosti, bez obzira na druge benefite koje tvrtka nudi.

Plaća, bonusi ili fleksibilni uvjeti rada mogu privući zaposlenike, ali način na koji šefovi vode timove određuje hoće li oni ostati motivirani i dugoročno vezani uz tvrtku.

U kontekstu sve raširenijeg hibridnog i rada od kuće, uloga menadžera postaje još važnija.

Kada zaposlenici ne rade svaki dan iz istog fizičkog prostora, komunikacija mora biti jasnija, redovitija i svjesnije strukturirana.

U konačnici, angažiranost zaposlenika u modernom radnom okruženju uvelike ovisi o kvaliteti vodstva.

Svi kandidati u potrazi za novim poslom mogu potražiti kvalitetnog poslodavca na našem portalu!

Nađite onaj pravi oglas za posao već danas!

Objava Angažirani zaposlenici: 7 važnih činjenica pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.