Studentski posao zvuči kao nešto što se uzima zato što mora. Malo novca za izlaske, gorivo ili stanarinu, dok se čeka diploma.

Kad malo bolje pogledate, radi se o jednom od pametnijih poteza koje student može povući. Ne samo zbog plaće na kraju mjeseca.

Pravi studentski posao uči stvarima koje nijedna knjiga ne pokriva. Naučit ćete kako stati pred nepoznatog čovjeka i riješiti njegov problem.

Također, kako organizirati vrijeme kad imaš ispit u 9 i smjenu u 14, i kako izgleda dan posla koji bi mogao postati karijera, a ne samo letak na faksu.

Papirologija

Studentski posao radi se preko ugovora o obavljanju studentskih poslova, poznatog i kao rad putem student servisa.

Razlika u odnosu na klasičan ugovor o radu je velika. Naime, nema dugog probnog roka, nema otkaznog roka, isplata stiže brzo.

Poslodavac i student dogovaraju raspored koji realno odgovara predavanjima i ispitnim rokovima.

Navedena fleksibilnost je razlog zašto se generacije studenata vraćaju istom modelu rada.

Rad može trajati tjedan dana tijekom sezone, mjesec dana preko praznika ili godinama paralelno sa studijem, ovisno o tome što student treba.

Val vrućine donosi i neke dobre stvari. Konačno stižu promjene o zaštiti prava radnika. Pročitajte članak!

Val vrućine

Pet pravih prednosti studentskog rada

Raspored koji se prilagođava tebi, ne obrnuto.

Većina poslodavaca koji zapošljavaju studente zna da faks ima prioritet. Smjene se dogovaraju unaprijed, a oko ispitnih rokova realno je dogovoriti pauzu ili manji broj sati.

Prvo pravo radno iskustvo na CV-u.

“Konobarila sam tri ljeta” ili “radio sam u rent-a-caru” govori poslodavcu više nego prazan CV s pet kolegija i ništa drugo.

Pokazuje da znaš doći na vrijeme, razgovarati s ljudima i nositi se s pritiskom kad je poslovnica puna a red se ne smanjuje.

Brza isplata, jednostavna administracija.

Bez dugih ugovora i čekanja administrativnih krugova.

Odradiš smjene, dobiješ uplatu. Za studenta kojem novac treba sada, ne za tri mjeseca, ovo nije sitnica.

Prilika da isprobaš prije nego se odlučiš.

Studentski posao je niskorizičan način da testiraš sviđa li ti se rad s ljudima, prodaja, logistika ili administracija.

Ne moraš potpisati ugovor na neodređeno za nešto što možda ne odgovara tvojoj osobnosti.

Vrata koja ostanu otvorena.

Mnogi poslodavci prvo traže pojačanje preko studentskog ugovora, a ozbiljnog studenta koji se pokaže kasnije zovu na stalni posao.

Sezonski posao, sezona, poslovi, 2026

Sezonski posao danas može biti razgovor za zaposlenje sutra, bez da si ga uopće tako planirao.

Trenutno aktualno

pomoćni radnik kod Auto Benussija

Dobar primjer posla je onaj koji nudi kombinaciju dinamike, rada s ljudima i fleksibilnosti.

Oglas je trenutno je otvoren kod Auto Benussija, jedne od najpoznatijih rent-a-car tvrtki u Hrvatskoj.

Auto Benussi posluje od 2005. godine, sa sjedištem u Puli, a od 2013. službeni je franšizni partner Enterprise Rent-A-Car-a za Hrvatsku.

Danas tvrtka broji 15 rent-a-car poslovnica širom zemlje, uz prodajno-servisne centre za brendove poput Jaguara, Land Rovera, Mazde, Renaulta i Nissana, te preko 250 zaposlenih.

Ne radi se o maloj lokalnoj tvrtki koja oglašava jedan studentski posao. Riječ je o ozbiljnom poslodavcu s dugom poviješću rada sa studentima upravo na pozicijama u rent-a-car poslovnicama.

Posao pomoćnog radnika u rent-a-caru, prema opisu pozicije, uključuje:

• preuzimanje i izdavanje vozila klijentima, uz pregled stanja vozila prije i nakon najma.
• odvoz i dovoz vozila do autopraonice i pripremu vozila za sljedećeg klijenta.
• osnovnu administrativnu podršku timu poslovnice.

Auto Benussi

To je posao u kojem se dan stvarno razlikuje od dana prije — jedan klijent dolazi po obiteljski automobil za put na more, drugi vraća vozilo nakon poslovnog puta, a ti si u sredini, organiziraš, provjeravaš i brineš da sve ide bez zastoja. Za studenta s vozačkom dozvolom koji voli dinamiku i ne smeta mu kretanje (poslovnica, autopraonica, ponovno poslovnica), ovo je posao koji brzo prođe i na kraju smjene stvarno osjetiš da si nešto odradio.

Sve detalje o radnom vremenu, lokaciji i uvjetima pronađeš u oglasu, a Auto Benussijev profil na Zaposlise.hr.

Pogledajte i ostale pozicije koje su trenutno otvorene, ako ovaj termin ne odgovara tvom rasporedu.

Na što trebate paziti

Ne izgledaju svi oglasi za studentski posao isto, pa prije nego pristaneš na prvu ponudu vrijedi provjeriti nekoliko stvari:

Je li satnica jasno navedena?

Oglas koji ne spominje plaću, ili govori samo “po dogovoru”, znači da ćeš tu informaciju dobiti tek na razgovoru. Ili je nećeš dobiti uopće.

Ozbiljni poslodavci danas satnicu navode unaprijed, jer znaju da je to prvo što student provjerava.

Znate li kolika je minimalna studentska satnica? Saznajte iz članak na poveznici!

Minimalna studentska satnica

Odgovara li raspored stvarno tvojim obavezama?

Lako je u trenutku entuzijazma pristati na fleksibilno radno vrijeme koje se na kraju pretvori u smjene baš onda kad imaš predavanje.

Pitaj konkretno, prije prvog dana, kako izgledaju tipični tjedni i koliko unaprijed se smjene dogovaraju.

Postoji li uvod u posao?

Bilo da je riječ o radu s vozilima, kasom ili klijentima, kratka obuka prvog dana razlika je između toga da se osjećaš kompetentno i da paničariš jer ne znaš gdje je što.

Poslodavci koji ulažu u taj uvod, kao Auto Benussi sa svojim dugogodišnjim iskustvom rada sa studentima, obično su i poslodavci koji ulažu u zadržavanje dobrih ljudi.

Što kažu prijašnji studenti?

Ako poslodavac redovito vraća iste studente sezonu za sezonom, to je gotovo pouzdaniji znak kvalitete od bilo čega napisanog u oglasu.

Prvi korak je važan

Najveća promjena u zadnjih nekoliko godina nije u tome što su poslovi dostupniji. Realno, uvijek je bilo posla za studente ljeti.

Posao, ljeto, ljetni poslovi, konobar, tražim posao

Promjena je u tome koliko brzo i koliko transparentno cijeli proces danas može teći, od trenutka kad vidiš oglas do trenutka kad dobiješ prvu plaću.

Prijava na studentski posao

Prijava na studentski posao putem Zaposlise.hr traje koliko traje pauza za kavu!

Preuzmi aplikaciju i napravi profil.

Upiši svoje vještine, dostupnost i, ako je relevantno za posao, posjeduješ li vozačku dozvolu.

Pregledaj oglase za studentski posao i pronađi onaj koji odgovara tvom rasporedu, filtriraj po lokaciji i vrsti posla.

Prijavi se jednim klikom na oglas koji te zanima, poput pozicije pomoćnog radnika kod Auto Benussija.

Nema pisanja motivacijskog pisma za svaki pojedini oglas.

Čekaj chat, ne e-mail. Kad poslodavac pokaže interes, razgovor se otvara direktno u aplikaciji, pa pitanja o smjenama, plaći ili početku rada možeš postaviti odmah, bez čekanja odgovora danima.

Dogovori razgovor i kreni. Za sezonske i studentske poslove poslodavci često žele brzo popuniti mjesto, pa što prije odgovoriš, veća je šansa da baš ti dobiješ poziciju.

Pregledaj oglase

Uz prave poslodavce studentski posao je iskustvo koje ostaje na CV-u, donosi novac na vrijeme i, povremeno, otvara vrata za nešto trajnije.

Pogledaj oglas: Pomoćni radnik u rent-a-car-u kod Auto Benussija → natječaj za posao!

Objava Studentski posao: pet pravih prednosti rada pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Prijava za posao kod većine tražitelja posla izgleda ovako. Subotu provedete pišući motivacijsko pismo.

Prilagođavate CV za jedan konkretan oglas, pažljivo birate riječi da zvučite i profesionalno i ljudski. I klik, prijava ode! I onda slijedi čekanje. Tjedan, dva, mjesec. Ništa.

Niste vi napravili ništa krivo. Naime, trenutno samo oko 20% kandidata koji apliciraju na oglas dobije ikakav odgovor od poslodavca. Svejedno bio pozitivan ili negativan.

Četiri od pet sati koje provedeš pišući savršenu prijavu jednostavno nestanu u tišini. Nije baš ugodna situacija.

Jedna kandidatkinja je svoje iskustvo opisala vrlo konkretno. Poslala je više od 100 prijava i dobila tek dvadesetak odgovora. Takva nam je realnost traženja posla danas.

Pa ako je odgovor na prijavu već lutrija, bez obzira koliko ste se trudili, postavlja se logično pitanje zašto bi onda svaku prijavu trebalo pisati kao da je posljednja?

Ne traži se savršena prijava za posao

Sigurno ste čuli klasičnu rečenicu (mogli ste je pronaći i među našim redcima). Prilagodite CV svakom oglasu, napišite personalizirano motivacijsko pismo.

Uz sve to, istražite tvrtku, spomenite njihove vrijednosti. Sve to ima smisla, naravno. Kad poslodavac stvarno pročita prijavu.

Pisanje životopisa, vještine, novi posao, poslodavac, Pexels

Stil prijave za posao se vrlo brzo mijenja i svi mi se moramo educirati i prilagođavati tom stilu.

Problem je što veliki dio poslodavaca, zatrpan desecima ili stotinama prijava na isti oglas.

Jednostavno nemaju vremena pročitati svaku s istom pažnjom s kojom je napisana.

Što se tada događa? Kandidat uloži dva sata u jednu prijavu koju recenzent gleda petnaest sekundi.

dok bi isto toliko vremena mogao iskoristiti da se prijavi na deset relevantnih oglasa i barem jedan dovede do stvarnog razgovora.

Matematika ne laže. Pa vidimo ako je šansa za odgovor 1 od 5, broj relevantnih prijava koje pošalješ je važniji od toga koliko sati provedeš dotjerujući jednu jedinu.

Nemojte sada zaključiti da kvaliteta ne igra ulogu.

Brojke govore da je vrijeme najbolje uloženo u to da imaš jedan dobar, potpun profil koji je spreman za slanje u trenu. Definitivno ne novi CV za svaki pojedini oglas.

Prijava jednim klikom je rješenje

Prijava jednim klikom ne znači da poslodavac dobiva manje informacija o vama.

Klik do posla, Zaposlise

Znači da te informacije unosite jednom, u svoj profil, umjesto da iznova prepisujete u novi Word dokument za svaki oglas.

Kada vidite odgovarajući oglas, prijava se šalje istog trena.

Nema čekanja. Nema otvaranja e-mail klijenta, bez traženja gdje ste zadnje spremili CV, bez pisanja “Poštovani, javljam se vezano za…” po sedmi put ovaj tjedan.

Nemojte misliti da se mijenja kvaliteta prijave. Mijenja se koliko je lako da uopće dođe do poslodavca.

A budući da je 80% prijava danas ionako bez odgovora, svako smanjenje truda potrebnog da pošalješ jednu prijavu direktno povećava broj relevantnih prilika koje stignu do tebe.

Što je važno za razgovor za posao? Pročitajte članak i rasturite na razgovoru!

Postoji i druga, manje očita prednost. kad se prijava šalje brzo, lakše je prijaviti se na oglas u trenutku kad je objavljen.

Bolje tako nego tri dana kasnije kad ste konačno sjeli za računalo s namjerom da napišete pismo.

Važno! Poslodavci počinju kontaktirati prve kandidate prije nego oglas i istekne. Brzina prijave nije samo pitanje udobnosti.

HR, ljudski potencijali, razgovor za posao; Pexels

Sa sigurnošću tvrdimo da direktno utječe na to jeste li u prvom krugu razgovora ili u hrpi prijava koje stignu nakon što je poslodavac već nekoga pozvao.

Četiri stvari koje stvarno dižu šanse

Vrijede samo za prijave jednim klikom!

Napunite profil jednom, ozbiljno

Budući da profil zamjenjuje CV za svaku pojedinu prijavu, vrijedi mu posvetiti pažnju jednom, temeljito i relevantno iskustvo.

Vještine trebaju biti jasno opisane, dok lokacija i dostupnost trebaju biti ažurirane.

Investicija je to od pola sata koja se isplati na svakoj idućoj prijavi, umjesto da svaki put kreneš ispočetka.

Da se nadovežemo, investiranje je temelj financijske sigurnosti, ali i stabilnosti karijere. Pročitajte članak!

Filtrirajte po plaći prije nego apliciraš

A ne nakon razgovora. Kad je plaća vidljiva na oglasu, nema potrebe trošiti vrijeme na razgovor koji bi se ionako srušio na pitanju brojki u trećem krugu.

Tražiš posao, Zaposlise

Filtriranje po rasponu plaće prije slanja prijave znači da svaka prijava koju pošalješ ima realnu šansu da završi ponudom koja vam odgovara.

Ne samo iskustvom koje zvuči dobro na papiru.

Odgovorite na chat odmah, ne sutra

Kad poslodavac otvori razgovor s tobom, to je prozor koji se brzo zatvara. Isti poslodavac vjerojatno u tom trenu razgovara i s nekoliko drugih kandidata.

Puno smo pisali o toj temi. Znamo da poslodavci u prosjeku čitaju životopis punih sedam minuta. Saznajte više!

Kandidat koji odgovori u sat vremena umjesto sutradan navečer ostavlja dojam ozbiljnosti i jednostavno stigne prvi do termina razgovora.

Brzina odgovora danas igra istu ulogu koju je prije igralo motivacijsko pismo.

Prijava za posao ide šire

Ne prijavljujte se samo za posao iz snova. Kad prijava ne košta sat vremena pisanja, nema razloga ograničiti se na pet oglasa koji izgledaju idealno.

Apliciranje na deset ili petnaest relevantnih pozicija umjesto na tri savršene povećava ukupan broj razgovora.

A razgovor je uvijek prilika da i sam kandidat procijeni je li posao stvarno onakav kakav je zvučao u oglasu.

Digitalni alati, ured, Pexels

Filtriranje prije prijave, a ne poslije

Ali zar to ne znači da poslodavci dobivaju hrpu nasumičnih prijava?

Ovo je razumna briga. I istinita za stare, generičke “pošalji CV na ovaj e-mail” sustave gdje doslovno bilo tko može poslati bilo što na bilo koji oglas.

Baš se u ovoj stavki vidi očita razlika između modernih platformi i onih starijeg datuma.

Kad su plaća, lokacija i tip posla vidljivi unaprijed, kandidati koji ne odgovaraju kriterijima sami odustaju prije slanja prijave.

Poslodavac ne filtrira ručno.

A kad poslodavac sam odabere s kojim kandidatom želi otvoriti razgovor, obje strane ulaze u chat već znajući da postoji stvarni interes.

Kandidat ne čeka da netko nasumično odgovori na njegov e-mail.

Zaposlise

Sada smo opisali princip na kojem radi Zaposlise.hr.

Kandidat brzo pregledava oglase s vidljivom plaćom, prijavljuje se jednim potezom prsta, a poslodavac otvara live chat samo s onima koji mu stvarno odgovaraju.

Nijedna strana ne gubi vrijeme čekajući odgovor koji možda nikad ne stigne.

Konkretan primjer

Zamisli dva tjedna traženja posla. U prvom scenariju, kandidat svake večeri provede sat vremena pišući prilagođeno motivacijsko pismo za jedan oglas.

Oglas za posao, traženje posla

Za dva tjedna pošalje četrnaest prijava i dobije tri odgovora. Što je, statistički, čak i iznad prosjeka.

U drugom scenariju, kandidat ima gotov, ažuran profil i svaki dan u pauzi za ručak, na putu kući u tramvaju ili navečer na kauču pregleda nove oglase i prijavi se na svaki relevantni jednim klikom.

Za dva tjedna pošalje šezdesetak prijava, bez da je potrošio više od desetak minuta dnevno. i, uz istu stopu odgovora od 20%, dobije dvanaest razgovora umjesto tri.

Razlika nije u tome koliko je kandidat vrijedan ili koliko dobro piše motivacijska pisma. Razlika je u tome koliko je lako pretvoriti slobodnih deset minuta u jednu novu priliku.

Prijava za posao s telefona

Posao se danas traži s telefona, ne samo za stolom!

Stari sustav prijave pretpostavlja da imaš računalo, vrijeme i mirno mjesto da otvoriš Word, urediš CV i napišeš pismo.

Govorimo o scenariju za nekoga koji već radi u uredu i ima vremena navečer.

Prijava za posao, mobitel, Pexels

Manje je realno za roditelja koji ima petnaest minuta dok dijete spava, studenta između predavanja ili konobara na pauzi između smjena.

Prijava jednim klikom rješava taj problem. Ne treba vam računalo niti tišina.

Dovoljan je telefon i pet slobodnih minuta, bilo da ste u tramvaju na putu s posla, u parku dok šetate psa ili na plaži za vrijeme godišnjeg.

Profil kojeg ste jednom popunili, uvijek je spreman, pa prijava postaje nešto što stignete odraditi u pauzi, a ne projekt za koji moraš rezervirati cijelu večer.

Probajte platformu

Koraci su jednostavni. Preuzmite Zaposlise.hr i popunite profil, jednom, temeljito, i to je to za sva buduća apliciranja.

Onda samo pregledavate oglase s vidljivo prikazanom plaćom, swipe-ate desno na one koji ti odgovaraju, i nastavljate dalje sa svojim danom.

Kad se poslodavac javi, chat se otvara odmah, tu, na telefonu. Bez čekanja na e-mail koji možda nikad ne stigne.

Prijavite se. Swipe-ajte. Chatajte. Zaposli se.

Objava Prijava za posao jednim klikom: dulji CV ne znači veću šansu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

CV više nije prvi korak. Prije samo desetak godina većina procesa zapošljavanja svodila se na slanje životopisa i motivacijskog pisma.

Poslodavci bi pregledali prijave, odabrali kandidate za razgovor i na temelju toga donosili odluku o zapošljavanju.

Danas je situacija znatno drukčija. CV je i dalje jedan od najvažnijih dokumenata u procesu traženja posla, ali više nije jedini izvor informacija o kandidatu.

Nakon što pregledaju životopis, mnogi regruteri i poslodavci odlaze na LinkedIn kako bi dobili širu sliku o osobi koja se prijavila na natječaj za posao.

Vaš CV danas predstavlja ulaznicu za razgovor za posao, dok LinkedIn profil služi kao dodatna potvrda vašeg iskustva, stručnosti i profesionalnog identiteta.

Zašto poslodavci gledaju LinkedIn?

Poslodavci žele smanjiti rizik prilikom zapošljavanja.

Životopis je dokument koji kandidat samostalno priprema i u kojem može odabrati što će naglasiti.

LinkedIN, Pexels

LinkedIn, s druge strane, daje širu sliku profesionalnog puta kroz preporuke, mrežu kontakata, objave, projekte i dodatne informacije koje često nisu vidljive u klasičnom CV-u.

Regruteri putem LinkedIna pokušavaju odgovoriti na nekoliko važnih pitanja:

• odgovaraju li informacije iz CV-a stvarnom iskustvu kandidata.
• koliko je osoba aktivna u svojoj struci.
• prati li razvoj industrije.
• ima li relevantne kontakte i profesionalnu mrežu.
• kako komunicira u profesionalnom okruženju.

Zbog toga LinkedIn sve češće postaje sastavni dio procesa selekcije.

CV i LinkedIn moraju pričati istu priču

Jedna od najvećih pogrešaka kandidata jest neusklađenost između životopisa i LinkedIn profila.

Primjerice, u CV-u kandidat navodi određenu poziciju, odgovornosti ili razdoblje zaposlenja, dok se na LinkedInu nalaze drukčiji podaci.

Takve razlike odmah izazivaju dodatna pitanja i mogu ostaviti dojam nepažnje ili nepouzdanosti.

Dokumenti ne trebaju biti identični dokumenti. Naprotiv, svaki od njih ima svoju svrhu.

Razgovor za posao, Pexels

CV treba biti fokusiran na konkretnu poziciju za koju se prijavljujete, dok LinkedIn može pružiti širu sliku vašeg profesionalnog razvoja, projekata, interesa i stručnosti.

Trgovac je jedno od najtraženijih zanimanja danas. Svugdje su traženi i dobrodošli. Saznajte više iz članka na poveznici!

Profesionalna osobna iskaznica

Mnogi kandidati i dalje imaju LinkedIn profil koji nisu ažurirali godinama. Neki imaju samo osnovne informacije, dok drugi profil otvore tek kada počnu tražiti novi posao.

Međutim, LinkedIn danas predstavlja puno više od online životopisa.

Na jednom mjestu poslodavci mogu vidjeti:

• vaše iskustvo
• profesionalne interese
• preporuke kolega
• stručne aktivnosti
• sudjelovanje u projektima
• način komunikacije

Dobra komunikacija, ideje, pozitiva, kreativa; Shutterstock

Zbog toga sve veći broj stručnjaka LinkedIn opisuje kao digitalnu profesionalnu osobnu iskaznicu.

U mnogim slučajevima regruteri pregledavaju LinkedIn profil odmah nakon što pročitaju životopis kako bi stekli potpuniju sliku o kandidatu.

Aktivan i ažuriran profil može pokazati da osoba prati trendove u svojoj industriji, kontinuirano ulaže u svoj profesionalni razvoj i aktivno sudjeluje u stručnoj zajednici.

S druge strane, zastarjeli ili nepotpuni profili mogu ostaviti dojam da kandidat nije dovoljno angažiran ili da ne pridaje važnost svojoj profesionalnoj prisutnosti na internetu.

Prvi dojam stvara se u nekoliko sekundi

Kao što regruter prilikom pregleda CV-a u nekoliko sekundi odlučuje hoće li nastaviti čitati, isto se događa i na LinkedInu.

Posebno su važni profilna fotografija, naslov ispod imena (headline), sažetak profila, najnovije radno iskustvo.

Mnogi kandidati u naslovu navode samo trenutačnu poziciju. Međutim, LinkedIn stručnjaci preporučuju da se headline koristi za jasnu komunikaciju stručnosti i vrijednosti koju osoba donosi.

Digitalni marketing, brendiranje; Pexels

Primjerice, umjesto:

“Marketing Specialist”

može stajati:

“SEO & Content Marketing Specialist | Digital Growth | Employer Branding”

Takav pristup odmah daje više informacija o području stručnosti kandidata.

Preporuke postaju sve važnije

Jedna od prednosti LinkedIna u odnosu na klasični CV jesu preporuke.

Dok životopis prikazuje kako kandidat vidi vlastito iskustvo, preporuke pokazuju kako ga vide drugi ljudi.

Kako doći do preporuke? Pročitajte članak i saznajte više!

Kvalitetna preporuka bivšeg nadređenog, kolege ili klijenta često može imati veću težinu od nekoliko dodatnih redaka u životopisu.

Posebno su vrijedne preporuke koje opisuju konkretne rezultate, potvrđuju stručnost, govore o načinu rada, te ističu suradnju i komunikaciju.

Takve informacije pomažu poslodavcima da steknu jasniju sliku o kandidatu prije razgovora za posao.

Jaki kandidati, životopis, tražim posao

Aktivnost na LinkedInu šalje poruku

Poslodavci ne gledaju samo iskustvo i obrazovanje. Također obraćaju pozornost i na profesionalnu aktivnost kandidata.

Ipak, ne morate svakodnevno objavljivati sadržaj ili graditi osobni brend.

Povremeno dijeljenje stručnih sadržaja, komentiranje relevantnih tema ili sudjelovanje u raspravama pokazuje interes za vlastitu profesiju i spremnost na kontinuirano učenje.

Prema podacima koje navodi Jobgether, aktivni korisnici LinkedIna imaju višestruko veću vjerojatnost da ih kontaktiraju regruteri u odnosu na osobe koje profil koriste samo kao online životopis.

Kako uskladiti CV i LinkedIn?

Najbolji pristup jest promatrati ih kao dva dijela iste profesionalne priče.

CV treba biti prilagođen konkretnom oglasu, naglasiti relevantno iskustvo, istaknuti rezultate i, naravno, biti pregledan i sažet.

Što se LinkedIn-a tiče, treba prikazati širu profesionalnu sliku, uključivati projekte i preporuke, pokazivati stručne interese i potvrđivati informacije iz životopisa.

Kada su oba dokumenta usklađena, kandidat ostavlja dojam profesionalnosti i vjerodostojnosti.

Dogovor, pregovor, razgovor, Pexels

CV = razgovor za posao, LinkedIn = povjerenje

Na kraju, važno je zapamtiti da CV i LinkedIn nisu konkurenti nego partneri.

Dobar CV pomoći će vam da privučete pažnju poslodavca i dobijete priliku za razgovor. Kvalitetan LinkedIn profil dodatno će potvrditi vaše iskustvo, stručnost i profesionalni identitet.

Identitet je uvijek povezan s karijerom. Ali do koje mjere je zdravo ići? Pročitajte članak!

Predstavite se na najbolji način

Ulaganje vremena u kvalitetan CV i profesionalno uređen LinkedIn profil može značajno povećati vaše šanse za pronalazak novog posla.

Nakon što osvježite svoj profesionalni profil, vrijedi redovito pratiti aktualne prilike za zapošljavanje.

Na Zaposlise.hr svakodnevno se objavljuju oglasi za različite profile kandidata, od početnih i stručnih pozicija do menadžerskih i specijalističkih uloga.

Primjerice, među aktualnim natječajima nalazi se i oglas za suradnika za zaštitu na radu i zaštitu okoliša

Pozicija objedinjuje stručna znanja, odgovornost i brigu za sigurnost zaposlenika te zaštitu okoliša.

Takve pozicije posebno su zanimljive kandidatima koji žele raditi u području sigurnosti, usklađenosti s propisima i održivog poslovanja.

Kvalitetno pripremljen CV, aktivan LinkedIn profil i redovito praćenje oglasa za posao mogu biti kombinacija koja vas dovodi do sljedećeg zaposlenja.

Pregledajte aktualne oglase i pronađite priliku koja najbolje odgovara vašem iskustvu, interesima i planovima za budućnost!

Objava CV nije dovoljan: poslodavci gledaju LinkedIn profil pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Pitamo se je li uistinu ključ uspjeha raditi više, slati više prijava i biti stalno aktivan. Paretov princip (odnosno pravilo 80/20) govori suprotno.

Radi se o jednom od najstarijih ekonomskih koncepata. Sugerira da je ključ uspjeha u – fokusiranju.

Razmislite o Paretovom principu

Paretov princip, koji je definirao talijanski ekonomist Vilfredo Pareto,. Po njegovoj teoriji se oko 80% rezultata postiže s 20% uzroka. Drugim riječima, mali dio aktivnosti donosi većinu rezultata.

Ova ideja nije samo teorijska. Primjenjuje se u biznisu, produktivnosti i karijeri.

80% prihoda može dolaziti od 20% klijenata ili 80% rezultata od 20% uloženog rada.

Kandidati koji traže posao tada mogu zaključiti da nije svaka prijava jednako vrijedna.

Tražim posao u današnjim uvjetima rada

U digitalnom dobu prijavljivanje na posao nikada nije bilo lakše. Jedan klik i prijava je poslana. No upravo tu nastaje problem. Kandidati šalju desetke, pa i stotine prijava bez strategije.

Tražiš posao, Zaposlise

Rezultat? Puno uloženog vremena, a malo konkretnih odgovora.

Prema savjetima iz prakse upravljanja vremenom i produktivnosti, ključ nije u količini rada, već u njegovoj kvaliteti i fokusiranju na aktivnosti koje donose najveći učinak.

Većina prijava spada u ono što se naziva “trivijalna većina”, dok samo mali dio donosi stvarne rezultate.

Primijenite Paretov princip na traženje posla

Saznajte neke od ideja kako uspješnije do željenog posla.Duplicate Objava

1. Fokus na “vitalnih 20%” oglasa

Ne donose svi oglasi jednake šanse. Neki su bliži vašem iskustvu, vještinama i interesima.

Umjesto da se prijavljujete na sve, identificirajte oglase koji najviše odgovaraju vašem profilu i prilagodite CV i motivacijsko pismo za njih.

To su vaši “vitalni” poslovi – oni koji donose najveću šansu za uspjeh.

2. Kvaliteta umjesto kvantitete

Slanje 50 generičkih prijava manje je učinkovito nego 5 dobro pripremljenih.

Paretov princip sugerira da je mali broj kvalitetnih aktivnosti odgovoran za većinu rezultata.

U kontekstu zapošljavanja, ovaj princip ima učinak na: 

• personalizirani CV
• istraživanje kompanije
• prilagođeno motivacijsko pismo

Natječaj za posao, Zaposlisehr

Te aktivnosti koje čine razliku.

3. Mreža kontakata kao “skrivenih 20%”

Velik dio poslova nikada ne bude javno objavljen. Dolaze kroz preporuke i kontakte.

Ako primijenimo 80/20 logiku:

20% kontakata može donijeti 80% prilika!

Zato je važno održavati LinkedIn profil, komunicirati s ljudima iz industrije i sudjelovati na raznim događanjima vezanim uz vašu branšu.

Upravljanje vremenom: gdje gubite sate?

Paretov princip vas može naučiti gdje zapravo odlazi vaše vrijeme. Taj aspekt je i najvrjedniji.

Kod traženja posla se moramo suočiti sa činjenicom da velik dio uloženog truda ne donosi konkretne rezultate.

Analize produktivnosti već godinama pokazuju kako većina svakodnevnih aktivnosti ima minimalan učinak na krajnji ishod. Takva situacija se jasno vidi i kod kandidata na tržištu rada.

Primjerice, mnogi kandidati sate provode u beskonačnom pregledavanju oglasa, često bez jasne strategije.

Razgovor za posao, intervju; Pexels

Uz to, prijave se šalju generički, bez prilagodbe konkretnom poslodavcu, a isti životopis koristi se za potpuno različite pozicije.

Pošaljite životopis na željeni oglas za posao, već danas!

Takav pristup stvara osjećaj aktivnosti i angažiranosti, ali u praksi rijetko dovodi do poziva na razgovor za posao.

S druge strane, postoji manji skup aktivnosti koji ima znatno veći utjecaj na uspjeh.

Ulaganje vremena u kvalitetno umrežavanje, pripremu za razgovore za posao ili pažljivo ciljane prijave često donosi neusporedivo bolje rezultate.

I onda dolazimo do zaključka da navedene aktivnosti predstavljaju “vitalnih 20%” iz Paretovog principa. Iz tog postotka dolaze prave prilike.

Primjer iz prakse: freelancer ili kandidat

Paretov princip posebno je vidljiv u freelancingu, gdje mali broj klijenata donosi najveći dio prihoda, dok ostatak angažmana troši vrijeme uz znatno manji povrat.

Freelanceri koji prepoznaju taj princip, fokusiraju se na najvrjednije klijente i projekte, umjesto da pokušavaju zadovoljiti sve.

Ugovor o radu može biti formalni dio poslovanja honoraraca. Ako vas zanima honorarni posao ili ugovor o radu, kliknite na poveznicu!

Ugovor o radu

Sličan obrazac može se primijeniti i na traženje posla. Mali broj kvalitetno pripremljenih prijava donosi većinu poziva na razgovor.

Također, pravilo se primjenjuje i na kontakte.

Nekoliko relevantnih poznanstava može otvoriti više vrata nego desetci površnih konekcija.

Zaključak koji proizlazi iz toga prilično je jednostavan.

Cilj nije raditi više, nego raditi pametnije.

Fokus na aktivnosti koje stvarno donose rezultate može značajno skratiti put do zaposlenja i smanjiti frustraciju koja prati proces traženja posla.

Što treba izbaciti: “trivijalna većina”

Jedan od najtežih koraka je eliminacija aktivnosti koje ne donose rezultate.

Paretov princip dijeli aktivnosti na:

• “vitalne” – one koje donose rezultate
• “trivijalne” – one koje troše vrijeme bez učinka

Traženje posla, sezona, životopis Pexels

U traženju posla, trivijalne aktivnosti uključuju:

• masovno slanje prijava
• prijave za poslove za koje niste kvalificirani
• ignoriranje personalizacije

Kada prestane raditi te aktivnosti, oslobađate si vrijeme za ono što zaista donosi rezultat.

Važno je, pritom, razviti naviku kritičkog preispitivanja vlastitih aktivnosti i redovito analizirati što donosi konkretne pomake.

Mnogi kandidati ostaju zarobljeni u rutini jer im takav način rada daje osjećaj sigurnosti, iako ne vodi napretku.

Svaka osoba treba svjesno mijenjati pristup i fokusirati se na kvalitetu umjesto količine.

Dugoročno, takva strategija smanjuje stres i povećava učinkovitost u procesu traženja posla.

Na kraju, oni koji uspiju eliminirati “trivijalnu većinu” često brže dolaze do prilika koje su stvarno vrijedne njihovog vremena.

U Hrvatskoj je nezaposlenost pala za 16%. Saznajte ostale podatke!

Nezaposlenost

Psihološki efekt: rezultat je stvaran?

Jedan od razloga zašto ljudi ignoriraju Paretov princip je psihološki.

Slanje puno prijava daje osjećaj produktivnosti. Ipak, vidimo iz našeg rada da je taj osjećaj zapravo iluzija.

Stvarna produktivnost mjeri se rezultatima:

• pozivi na razgovor
• ponude za posao
• napredak u karijeri

Paretov princip nas podsjeća da aktivnosti i rezultati nisu proporcionalni. Taj nesrazmjer dovodi do frustracije jer uložen trud ne prati očekivani ishod.

Ljudi imaju prirodnu potrebu ostati zauzeti, čak i kada ta zauzetost nema stvarnu vrijednost.

Svatko za sebe mora znati prepoznati razliku između “biti zauzet” i “biti učinkovit”.

Samopouzdanje; Pexels

Lakše ćete preusmjeriti energiju na aktivnosti koje donose rezultate, ako se fokusirate na konkretni ishod.

Na kraju krajeva, takav pristup gradi samopouzdanje jer svaki korak ima jasnu svrhu i mjerljiv učinak.

Samopouzdanje gradi uspjeh na tržištu rada. Saznajte više!

Što poslodavci vide

Zanimljivo je da i poslodavci primjenjuju isti princip.

Pogledajte sljedeću strukturu:

• mali broj kandidata → većina relevantnih prijava
• mali broj CV-a → većina poziva na razgovor

Drugim riječima, ako ste u tih “20%”, već ste napravili najveći korak.

Novi posao i zaposlise

Poslodavci u vrlo kratkom vremenu moraju filtrirati velik broj prijava, pa se fokusiraju na one koje odmah odskaču kvalitetom i relevantnošću.

Tada je jasno da personaliziran i jasno strukturiran CV može napraviti veliku razliku već u prvih nekoliko sekundi pregleda.

Kandidati koji pokazuju razumijevanje pozicije i tvrtke automatski ulaze u uži krug.

S druge strane, generičke prijave brzo se odbacuju bez detaljnijeg razmatranja. Vjerujemo da neće biti problema prilagoditi se Paretovom principu.

Svakako, cilj nije biti među svima, nego među onima koje poslodavac odmah prepoznaje kao ozbiljne i prikladne kandidate.

Potražite natječaj za posao koji vam odgovara i pokušajte primijeniti Paretov princip već danas!

Objava Paretov princip: kako doći do željenog posla pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Gen Z zna što želi

Mlađe generacije napuštaju poslove kako bi posvetili više vremena učenju novih vještina. Uočeno je kako se prekvalificiraju kako bi ušli u tech industriju gdje su plaće i uvjeti rada znatno bolji u odnosu na ostale industrije.

Generacija Z je najviše zainteresirana za zdravstvo i tech industriju, dok je najmanje za maloprodaju i proizvodnju. 

Također, mlađe generacije napuštaju korporativna radna mjesta kako bi radili kao full-time content kreatori ili freelanceri.

Veliki izazov za HR-ovce je da prilagode svoju komunikaciju načinu razmišljanja novih generacija.

Klasičan režim rada ne ‘pali’ kod generacije Z

Tradicionalno radno mjesto, gdje zaposlenici osjećaju kao roboti, bez osjećaja da pridonose svojoj tvrtki, više ne funkcionira u današnjem poslovnom svijetu. Naime, nove generacije žele imati nadređene s više razumijevanja, radno mjesto gdje mogu učiti i osjećati se ugodno.

Današnja globalna povezanost omogućuje da zaposlenici vrlo lako mogu mijenjati radna mjesta ne samo unutar države, nego i u cijelom svijetu, što im dodatno olakšava potragu za novim radnim mjestom.

Moglo bi se reći da kako neki kažu ovakvi ‘pretjerani zahtjevi’ novih generacija su učinili radna mjesta puno ugodnijima nego što su to prije bila. Jer prijašnje generacije nisu vršile toliki pritisak na poslodavce kao generacija Z.

Očito, mlađe generacije utječu na razvoj mekih vještina kod poslodavaca. Meke vještine su primjerice empatija, stil komunikacije, timski rad, rad pod pritiskom, znati se prilagoditi promjenama…

Danas, kada je medijska komunikacija vrlo dostupna, loš glas kompanije se brzo širi, stoga one moraju pripaziti na meke vještine menadžmenta i svojih zaposlenika.

Mlađe generacije su nestrpljive

Početak od nule, biti ‘potrčko’ i raditi nešto što nije u radnom opisu, nove generacije odbijaju te nemaju strpljenja kao prethodni milenijalci.

Nove generacije su bile strpljivije od današnjih. Naime, prijašnje generacije su počele od ‘nule’. Na početku su radili osnovne poslove koji nisu nužno bili važni za njihovo radno mjesto. Nove generacije to odbijaju, početni poslovi moraju biti povezani sa strukom i poslom za kojeg su zaposleni.

Generacija Z nema strpljenja za zastarjelu tehnologiju zapošljavanja. 46% se prijavilo za posao putem mobilnog uređaja, a 54% neće dovršiti prijavu ako su metode zapošljavanja zastarjele.

Zanimljivo je kada se uspoređuje radna etika generacije Z i prijašnjih generacija, mlađe generacije nemaju toliko ‘strpljenja’ čekati profesionalni napredak.

Naime, ako se gen Z-ovac nađe na radnom mjestu gdje kuha kavu za šefove i radi zadatke koji nisu nužno povezani s opisom radnog mjesta, velika je vjerojatnost da će potražiti posao negdje drugdje.

Naime, mlađe generacije od svojih poslodavaca očekuju osmišljenu strategiju i plan profesionalnog rasta unutar poduzeća. Žele transparentnost i sposobnog nadređenog koji će ih voditi kroz proces onboardinga.

Viši standardi u odnosu na ostale generacije

Budući da nove generacije su odrasle na Google-u i pametnim mobitelima, naučeni su tražiti brze odgovore i prijeći na sljedeću najbolju stvar. To se odnosi na radna mjesta, gdje mlađe  generacije biraju najbolje poslodavce na tržištu te se ne boje napustiti poslodavca i potražiti najbolje za sebe.

Poslodavci su zadnjih godina, zahvaljujući novim generacijama, uveli neke nove benefite na radnom mjestu.

Tu se posebno ističe mental health days (hrv. dani mentalnog zdravlja) na radnom mjestu. Odnosi se na uzimanje slobodnog dana radi smanjenja stresa koji je zaslužan za zloglasni burn-out.

Hibridni rad prema Deloitte istraživanju, većina mlađih generacija želi. Prije pandemije je to bio rijetki slučaj, no dodatan pritisak mlađih generacija, sve više poduzeća nudi hibridni stil rada kao benefit.

Životopisi i zamolbe su prošlost

Klasično zapošljavanje pomoću životopisa i molbi polako odumire, kao i tradicionalni razgovori za posao. Naime, korištenje psihologijskih testiranja i grupnih testiranja znanja i osobnosti je nova metoda regrutiranja nove generacije. Razgovori gdje se ponavljaju jedna te ista pitanja će polako otići u prošlost.

Novije generacije nemaju volje za pisanjem zamolbi te to smatraju zastarjelim i nepotrebnim.

Zaposlise je uveo inovaciju u traženju poslova i potpuno eliminirao molbe i CV. Upisom podataka, portal Zaposlise sam generira tvoj CV bez potrebe za molbom. Direktno te spaja s najpoželjnijim poslodavcima bez previše truda s tvoje strane.

Skeptična generacija s manjkom povjerenja

Novija generacija se razlikuje po visokoj razini skeptičnosti to jest nepovjerenju prema poduzećima. Marketingaši, HR-ovci i menadžeri imaju puno posla oko ‘dešifriranja’ potreba novijih generacija.

Iako, fenomen job hopping je popularniji kod novijih generacija nego kod starijih, uviđena je promjena kod poslodavaca. Naime, job hopping trend se odnosi na tendenciju mlađih radnika da učestalo mijenjaju radna mjesta u potrazi za novim poslovnim iskustvima.

Iako, job hopping može biti pozitivan jer pokazuje na kojim područjima u poduzeću trebaju poraditi, dok za zaposlenika pretjerani job hopping može ukazivati da ima problema s lojalnošću prema poslodavcima.

Kako onda ispuniti očekivanja mlađe generacije?

• Etično vođenje
• Fleksibilan rad
• Jasna očekivanja od strane poslodavca
• Jasna vizija kompanije
• Menadžeri koji se brinu za dobrobit radnika

Na kraju, što mlađe generacije očekuju od radnog mjesta i poduzeća?

Iako je plaća najvažniji faktor kod novih generacija (a i svih ostalih), ako dobiju izbor visoko plaćenog, ali dosadnog posla ili zanimljivog posla koji nije toliko plaćen, novije generacije su se odlučile za ispunjavajući posao – što govori mnogo.

Kao djeca koja su odrasla u doba Velike Recesije, nove generacije su razvile specifične potrebe za karijeru, stil rada, temeljna uvjerenja i obrazovanje.

Razvojem društvenih mreža je lakše dobiti informacije o negativnim događajima i vremenskim katastrofama u svijetu, te je to oblikovalo temeljne vrijednosti novijih generacija.

Poduzeća koja primjenjuju etičko poslovanje, paze na mentalno zdravlje zaposlenika te imaju jasne ciljeve su neki od epiteta koje novije generacije traže od svojih poslodavaca.

Zvuči puno zar ne?

No, svi se mogu složiti da u poslovnom svijetu nedostaje više transparentnosti i kvalitetnog vođenja. Novi zahtjevi zaposlenika su definitivno promijenili ophođenje poslodavaca prema svojim radnicima.

Na tome imamo zahvaliti upravo mlađim generacijama koji su se odvažili izraziti vrlo važne potrebe svih zaposlenika.

Posjeti Zaposlise.hr blog za više novosti.

Objava Mlađe generacije imaju visoka očekivanja od poslodavaca pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.