Broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj u posljednje tri godine jasno pokazuje smjer u kojem idemo.

Najnoviji podaci pokazuju da je do kraja ožujka 2026. izdano 47.040 dozvola, što je manje nego u istom razdoblju 2025., kada ih je bilo 53.662.

Na prvi pogled to može izgledati kao pad potražnje, no stvarna slika je složenija. Riječ je prije o usporavanju rasta nego o stvarnom padu potrebe za radnicima.

Pogled unatrag: kako su se brojke kretale

Kako bi se razumio trenutni trend, važno je pogledati širu sliku. U 2023. godini izdano je 172.499 dozvola, u 2024. čak 206.529, što je rekordna razina.

U 2025. broj pao na 170.723 izdanih dozvola. 

Drugim riječima, Hrvatska je u kratkom razdoblju prošla kroz snažan rast uvoza radne snage, a sada ulazi u fazu stabilizacije.

Iako broj dozvola više ne raste istim tempom, ostaje na vrlo visokoj razini.

Strani radnici, bauštela; Pexels

Strani radnici zakonski nisu diskriminirani po pitanju iznosa plaće. Pročitajte više u članku na poveznici!

Nove dozvole za rad i produljenja

Jedan od najvažnijih trendova vidi se u strukturi dozvola. U prva tri mjeseca 2026. izdano je 18.079 dozvola za novo zapošljavanje, ali čak 21.626 za produljenje postojećih radnih odnosa.

Izgleda da poslodavci sve manje traže nove radnike, a sve više zadržavaju postojeće. Strani radnici tako sve više prelaze iz privremenog rješenja u dugoročan dio radne snage.

Sektori koji ovise o stranim radnicima

Najveći broj dozvola i dalje se izdaje u nekoliko ključnih sektora:

• turizam i ugostiteljstvo
• građevinarstvo
• industrija i proizvodnja
• promet i logistika
• trgovina

U nabrojanim sektorima već godinama imaju kronični manjak radne snage.

U turizmu je riječ o sezonskom vrhuncu, dok je u građevini problem dugoročan i strukturalan.

U tim djelatnostima domaća radna snaga ne može pokriti potrebe tržišta, bilo zbog fizičke zahtjevnosti posla, radnih uvjeta ili nedostatka kvalificiranih radnika.

Hotel, sezona, turizam, sobarice, čistačice; Pexels

Osim toga, riječ je o sektorima koji izravno ovise o kontinuitetu rada. Primjerice, građevinski projekti i turistička sezona ne mogu se odgađat.

Tako se povećava pritisak na poslodavce da brzo pronađu radnu snagu. Na taj način su strani radnici u navedenim djelatnostima postali ključni dio svakodnevnog poslovanja.

Zašto moramo uvoziti radnu snagu?

Broj dozvola otkriva kakvo nam je stanje u državi na tom segmentu, ali i šire.

Hrvatska se suočava s:

• demografskim padom.
• starenjem stanovništva.
• iseljavanjem radno aktivnih ljudi.

Proljeće je sezona poslovnih prilika. Pronađite svoju. Pročitajte članak na poveznici. 

Istovremeno, gospodarstvo raste i traži više radnika nego što ih tržište može ponuditi. Vidimo da bez stranih radnika mnogi sektori ne bi mogli funkcionirati.

Dodatni problem je i neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Takva situacija vuče novi problem. Naime, nedostaju neka konkretna zanimanja, posebno u strukovnim i tehničkim sektorima.

Osim toga, dio domaće radne snage više nije spreman raditi određene poslove zbog uvjeta rada ili visine plaće, što dodatno povećava jaz između ponude i potražnje.

Isplata regresa

Zanima vas isplata regresa za 2026. godinu? Pročitajte članak!

Objašnjavamo pad broja dozvola

Pad broja dozvola u 2026. ne znači smanjenje potrebe za radnicima, nego prije svega promjenu dinamike tržišta.

Nakon nekoliko godina naglog rasta, u kojima su poslodavci masovno tražili radnu snagu kako bi pokrili akutni manjak, sada dolazi do faze stabilizacije i prilagodbe.

Poslodavci više ne zapošljavaju po svaku cijenu, nego selektivnije biraju kandidate i sve veći naglasak stavljaju na zadržavanje postojećih radnika.

Umjesto stalnog dovođenja novih ljudi, fokus se pomiče na produljenje ugovora, bolje uvjete rada i dugoročnu suradnju.

Takvu situaciju vidimo i kroz rast broja produženih dozvola u odnosu na nove.

Uskoro kreće povrat poreza. Saznajte više!

Ulazimo u zreliju fazu u kojoj kvaliteta postaje važnija od kvantitete.

Poslodavci traže pouzdanije, kvalificiranije i dugoročno održive zaposlenike, dok istovremeno pokušavaju smanjiti troškove i rizike povezane s čestim promjenama radne snage.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

No, stabilizacija može biti i rezultat vanjskih faktora. Neki od njih bi mogli biti zasićenje određenih sektora, promjene u gospodarskim očekivanjima ili radi sve zahtjevnijih administrativnih procesa.

Činjenica je da unatoč manjem broju novih dozvola, temeljna potreba za radnicima i dalje ostaje visoka, što znači da je riječ o prilagodbi tržišta, a ne o njegovom slabljenju.

Utjecaj na domaće zaposlenike

Za domaće radnike, ova situacija ima složen i višeslojan učinak. S jedne strane, snažna potražnja za radnom snagom i dalje otvara više prilika nego prije nekoliko godina.

Posla ima, a u mnogim sektorima poslodavci se aktivno natječu za radnike, što zaposlenicima daje veću pregovaračku moć.

Odnosi se vide  kroz rast plaća, fleksibilnije uvjete rada i veću spremnost poslodavaca na prilagodbu, posebno na korekciju radnog vremena i davanje dodatnih benefita.

Ipak, dolazak stranih radnika mijenja dinamiku tržišta, posebno u zanimanjima niže i srednje kvalifikacije. U tim segmentima konkurencija raste, a poslodavci dobivaju širi izbor kandidata.

Time se može usporiti rast plaća ili ograničiti pregovaračka snaga dijela domaćih radnika.

Povišica, rast plaće; Pexels

Manjak radne snage

Ne možemo zanemariti činjenicu da ipak u većini sektora i dalje postoji manjak radne snage.

Strani radnici nisu zamjena domaćim, nego popunjavaju praznine koje tržište već ima.

Dugoročno gledano, ova situacija potiče i određene promjene kod zaposlenika. Sve je veći fokus na razvoju vještina, dodatnom obrazovanju i specijalizaciji.

Konkurentska prednost se u današnje vrijeme gradi na tim znanjima. Zato dok osnovni poslovi postaju dostupniji širem krugu radnika, oni koji ulažu u znanje i iskustvo i dalje imaju jasnu prednost.

U konačnici, tržište rada ostaje aktivno i otvoreno, ali i zahtjevnije.

Od naglog rasta do stabilizacije

Dodatni uvid u kretanja daje i usporedba početka godine kroz više godina.

Primjerice, do kraja travnja 2023. izdano je 54.592 dozvola, dok je u istom razdoblju 2024. broj narastao na čak 72.872, što je bio jasan signal snažnog rasta potražnje.

Već u 2025. vidljivo je blago smirivanje na 68.213 dozvola, a trend se nastavlja i u 2026. kroz još izraženiju stabilizaciju u prvom kvartalu.

Ovi podaci pokazuju da je tržište rada prošlo fazu naglog širenja i sada ulazi u uravnoteženiju fazu u kojoj više nema eksplozivnog rasta, ali razina potražnje ostaje visoka.

Posebno je zanimljivo da se istovremeno povećava udio produženih dozvola.

Strani radnici ostaju dulje u Hrvatskoj i postaju stabilan dio radne snage, a ne samo privremeno rješenje za sezonske potrebe.

Tražite posao?

Pregledajte popis oglasa i pošaljite životopis! Javite se već danas!

Objava Dozvole za rad: rast usporava, potreba ostaje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.