Mobbing i zaštita dostojanstva svih radnika teme su koje su posljednjih godina sve prisutnije u poslovnom okruženju. Radno mjesto bi trebalo biti prostor suradnje, razvoja i sigurnosti.

No, nažalost, mnogi se zaposlenici susreću s ponižavanjem, maltretiranjem i pritiscima. Zbog toga je važno znati prepoznati mobbing.

Razumjeti kako se od njega zaštititi i koje pravne mehanizme radnici imaju na raspolaganju.

Saznajte više iz nastavka članka!

Što je mobbing?

Radi se o sustavnom, dugotrajnom i ponavljanom psihičko zlostavljanje na radnom mjestu.

Može ga provoditi poslodavac, nadređeni ili kolege. Cilj je obično poniziti, izolirati ili otjerati radnika s radnog mjesta.

Najčešći oblici mobbinga uključuju:

Loše raspoloženje, mobbing, loša atmosfera; Izvor: Unsplash.com

• stalne kritike i omalovažavanje,
• širenje neistina i tračeva,
• isključivanje iz tima,
• oduzimanje zadataka ili davanje besmislenih poslova,
• vrijeđanje ili vikanje,
• prijetnje otkazom bez razloga.

Mobbing se ne mora manifestirati fizičkim napadom. Dovoljno je da se sustavno narušava dostojanstvo i profesionalni integritet zaposlenika.

Utjecaj mobbinga na život žrtve je višestruk, njegove posljedice joj otežavaju svakodnevno funkcioniranje.

Posljedice mobbinga

Posljedice po radnika mogu biti ozbiljne. Od nesanice, glavobolja i kroničnog stresa do depresije, tjeskobe i trajnog narušenog samopouzdanja.

Nije rijetkost da žrtve mobbinga završe na dugotrajnim bolovanjima ili potpuno izgube volju za nastavkom karijere.

No, posljedice ne trpi samo pojedinac, pati i organizacija. Tvrtke koje toleriraju mobbing suočavaju se s visokom fluktuacijom radnika, padom produktivnosti, lošom reputacijom i potencijalnim sudskim sporovima.

Što je izvanredni otkaz i kako dalje nakon uručivanja? Pročitajte članak!

Razlika između konflikta i mobbinga

Izolacija, nema društvenog kontakta, nisko samopouzdanje, žena sjedi na podu prekrivenog lica, pognute glave; Izvor: Unsplash.com

Važno je razlikovati konflikt na poslu od mobbinga. Konflikti su dio svakodnevnog rada i mogu biti konstruktivni, dok mobbing znači sustavno zlostavljanje i neravnotežu moći.

U konfliktu obje strane imaju argumente i prostor za dijalog, dok kod mobbinga jedna strana namjerno šteti drugoj.

Manifestira se kroz različite radnje koje predstavljaju napad na više aspekata života žrtve. 

Odbijanje komunikacije sa žrtvom, prekidanje žrtve kad govori, zabrana drugim radnicima da razgovaraju sa žrtvom.

Zatim, ismijavanje, ogovaranje, pogrdno oslovljavanje, nedodijeljivanje radnih zadataka.

Zakonski okvir u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je zaštita dostojanstva radnika uređena Zakonom o radu i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Poslodavci su dužni osigurati radnu okolinu u kojoj nema uznemiravanja i ponižavanja.

Zakon obvezuje poslodavce s više od 20 zaposlenih da imenuju osobu za zaštitu dostojanstva radnika. Ta osoba prima pritužbe, vodi postupke i predlaže mjere za rješavanje problema.

Ako poslodavac ne reagira ili sam sudjeluje u mobbingu, radnik može pokrenuti sudski postupak i tražiti naknadu štete.

Stres natjecanja na poslu, odnosno izrazita kompetitivnost vrlo je neugodna pojava. Kako se nositi s njome? Pročitajte u članku!

Stres na poslu

Kako prepoznati mobbing u praksi?

Ponekad je teško odrediti radi li se o mobbingu ili “samo” o strogom šefu.

Prepoznati ga možete kroz obrasce:

• Traje duže vrijeme (najmanje nekoliko mjeseci).
• Postoji jasna namjera ponižavanja ili izolacije.
• Radnik se osjeća nemoćno i ugroženo.
• Ponašanje je usmjereno samo prema jednoj osobi ili manjoj grupi.

Ako se radi o jednokratnom incidentu, to nije mobbing, ali može biti povreda radničkog dostojanstva.

Kada krenete u radni odnos, poslodavac ima prema Vama obveze, isto kao i Vi prema njemu.

Poslodavčeva temeljna obveza u radnom odnosu je da zaštiti dostojanstvo radnika od postupanja njegovih nadređenih, suradnika te osoba s kojima dolazi u dotica.

Npr. kupci, korisnici, stranke, poslovni partneri itd.

Što radnik može učiniti?

Prvi korak je vođenje evidencije, odnosno zapisivanje datuma, događaja i svjedoka. Ti podaci mogu poslužiti kao dokaz.

Drugi korak je obraćanje osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva radnika unutar tvrtke. Ako to ne pomogne, radnik se može obratiti inspekciji rada, sindikatu ili pravniku.

Sudski proces, spor, suđenje, tužba; Izvor: Unsplash.com

Postoji i mogućnost mirenja, gdje se pokušava pronaći rješenje bez sudskog procesa. Ako to ne uspije, sud je zadnja instanca.

Ghosting kandidata za posao ili poslodavca povreda je kojoj nije mjesto u civiliziranom svijetu rada. Pročitajte više!

Uloga poslodavca

Poslodavac je dužan stvoriti sigurno i dostojanstveno radno okruženje. To znači da mora uspostaviti procedure za prijavu mobbinga, reagirati na svaku pritužbu i zaštititi prijavitelja od odmazde.

Uspješne tvrtke redovito provode edukacije zaposlenika i menadžera o mobbingu i kulturi poštovanja.

Tamo gdje je zdrava korporativna kultura, mobbinga nema. Saznajte o čemu se tu radi!

Prevencija mobbinga

Najbolja zaštita je prevencija.

Prevencija uključuje sljedeće radnje:

• jasno definirane interne procedure,
• nultu toleranciju na zlostavljanje,
• edukaciju zaposlenih,

Edukacija, različitost, uključivost, bez predrasuda; Izvor: Unsplash.com

• poticanje kulture dijaloga i suradnje.

Kada se o mobbingu otvoreno govori i kada postoji povjerenje u sustav, žrtve se lakše odlučuju prijaviti problem.

I ovdje ističemo kako je povjerenje na radnom mjestu izuzetno važno. Pročitajte više!

Uloga sindikata i nevladinih organizacija

Sindikati i nevladine organizacije važni su saveznici u borbi protiv mobbinga. Pružaju podršku žrtvama, savjetuju ih o pravnim koracima i pomažu im u pregovorima s poslodavcima.

Postoje i udruge specijalizirane za zaštitu prava zaposlenika, gdje radnici mogu dobiti pravnu i psihološku pomoć.

Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti pravilnik o radu kojim će, između ostalog, urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te zaštitu od diskriminacije.

Mobbing u brojkama

Istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj između 10 i 15 % zaposlenika doživjelo neki oblik mobbinga. Gotovo svaki deseti radnik svakodnevno trpi zlostavljanje na poslu.

Najčešće se javlja u javnom sektoru, zdravstvu, obrazovanju i velikim sustavima, ali prisutan je i u privatnim tvrtkama.

Privatne poliklinike, javno zdravstvo

Kako funkcionira zdravstvo u Hrvatskoj? S kojim se izazovima djelatnici i pacijenti susreću? Pročitajte članak!

Primjeri iz prakse

• Zaposlenica u velikoj tvrtki mjesecima je bila izolirana od kolega, nisu je uključivali u sastanke niti joj davali zadatke.

Kada je zatražila objašnjenje, nadređeni su je ismijali. Sud je presudio da je riječ o mobbingu i dosudio joj odštetu.

• Jedan radnik je stalno dobivao zadatke koji nisu imali smisla. Čistio je iste prostore nekoliko puta dnevno, samo da bi bio zauzet.

I ta situacija prepoznata je kao mobbing jer mu je sustavno narušavano dostojanstvo.

Kako graditi kulturu dostojanstva?

Organizacije koje žele dugoročno uspjeti moraju graditi kulturu u kojoj se cijeni dostojanstvo.

Trebamo poticati otvorenu komunikaciju, nagrađivati suradnju, a ne sukob, i jasno pokazivati da se zlostavljanje neće tolerirati.

Ghosting, ghostanje, komunikacija, poslodavac, kandidat, regruter, posao

Kada radnici osjećaju sigurnost i poštovanje, motiviraniji su, lojalniji i produktivniji.

Napredovanje u karijeri odlična je motivacija za rad. Saznajte više!

Za kraj

Mobbing nije “strogo vođenje” ni “mali nesporazum”, već ozbiljan oblik psihičkog zlostavljanja s teškim posljedicama za radnika i organizaciju.

Zaštita dostojanstva svih radnika nije samo zakonska obveza, nego i moralna odgovornost poslodavca.

Ako sumnjate da se vama ili kolegi događa mobbing, reagiraj.

Informirajte se o svojim pravima, vodite bilješke, potražite podršku i prijavite problem. Radno mjesto treba biti sigurno i dostojanstveno mjesto za sve.

Pregledajte naše oglase za posao i pronađite radno mjesto bez mobbinga!

Objava Mobbing i zaštita dostojanstva svih radnika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zamislite sljedeće: kandidat dolazi na razgovor za posao, sve prolazi izvrsno, dobiva pohvale, možda čak i najavu druge faze selekcije. A onda tišina. Nema poziva. Nema e-maila. Nema povratne informacije.

Samo… nestanak.

Ova praksa, poznata kao ghosting kandidata, postaje sve češća na tržištu rada – i to s obje strane, iako je najčešće čine poslodavci ili regruteri.

Što je ghosting kandidata?

Ghosting u kontekstu zapošljavanja znači prekid komunikacije bez objašnjenja, nakon što je proces već započeo.

Kandidati su uložili vrijeme, pripremili životopis, došli na razgovor, a zatim ostali bez ikakvog odgovora. Nema čak ni automatizirane poruke odbijenice.

Ghosting kandidata za posao, ruke poslodavaca i kandidata na stolu, razgovor za posao; Izvor: Unsplash.com

Za kandidate, ovo iskustvo može biti frustrirajuće, obeshrabrujuće i stresno. Neki ostaju u iščekivanju danima, čak i tjednima, jer vjeruju da su „u užem izboru“ ili da „još ima nade“.

Psihološki učinak nije zanemariv, posebno kad se ovakvo ponašanje događa više puta u kratkom vremenu.

Ghostanje najčešće nešto govori o osobi koja ga provodi, umjesto o osobi koja ga doživljava.

Negativna slika o poslodavcu

Iako je tržište rada u Hrvatskoj još uvijek naklonjeno poslodavcima u mnogim sektorima, kandidati danas postaju sve osjetljiviji na profesionalno iskustvo tijekom selekcije.

Ghosting ne ostaje zaboravljen. Naprotiv, dijeli se na forumima, društvenim mrežama, pa čak i u Google recenzijama tvrtke.

Tvrtke koje redovito ignoriraju kandidate, bez povratne informacije, grade lošu reputaciju. Dugoročno, to utječe na employer branding, ali i na sposobnost privlačenja kvalitetnih kandidata u budućnosti.

Employer branding postoji kako bi privukao nove i kvalitetne radnike u tvrtku. Pročitajte više o važnosti iz članka na linku. 

Employer branding strategija, zadovoljna i ponosna zaposlenica u sakou u lijepom uredu

Što ghosting radi mentalnom zdravlju?

Ghosting nije samo neugodno iskustvo, već sa sobom nosi stvarne emocionalne posljedice.

Istraživanja su pokazala da prekid komunikacije bez objašnjenja ostavlja ljude zbunjenima, povrijeđenima i nesigurnima, posebno ako je kontakt prethodno bio intenzivan ili dugotrajan.

Emocionalna bol je veća kad je ghosting čest, dolazi nakon osobnog susreta ili kad nije bilo nikakvih naznaka da bi se komunikacija mogla naglo prekinuti.

Jedan od najtežih aspekata ghostinga je to što osobi oduzima priliku da postavi pitanja, dobije objašnjenje i zatvori priču.

Bez odgovora ostaje samo tišina i mnogo prostora za sumnju, krivnju ili osjećaj osobnog odbacivanja.

Takav oblik prekida, bilo da se događa u privatnom ili profesionalnom kontekstu, percipira se kao hladan, neempatičan i stresan.

Pročitajte iz članka na linku zašto je empatija u poslovnom svijetu važna, čak i nužna. 

Znanost ide još dalje. Neka istraživanja pokazuju da društveno odbijanje, posebno kad je neočekivano, aktivira iste dijelove mozga koji reagiraju na fizičku bol.

Tužan radnik čuči ispred ulaznih vrata, zaštitni prsluk i kaciga; Izvor: Unsplash.com

Ghosting dakle nije samo neugodno iskustvo, već stvaran udarac za mentalno zdravlje, koji može izazvati osjećaj usamljenosti, smanjenog samopouzdanja i gubitka kontrole.

I zato komunikacija, pa i kratka rečenica poput “odlučili smo krenuti dalje”, vrijedi više nego što se čini. Ona zatvara vrata s poštovanjem i ostavlja prostora za zdrav nastavak puta.

Ne znamo kako reagirati kada smo ghostani zato što ne znamo zašto se to dogodilo.

Profesionalna komunikacija i poštovanje

U dinamičnom tržištu rada, gdje se kandidati prijavljuju na više oglasa i ulažu vrijeme u prilagodbu životopisa, motivacijskih pisama i pripremu za razgovore, povratna informacija poslodavca nije luksuz.

Saznajte kako napisati motivacijsko pismo opće namjene. U članku na linku pronaći ćete i predložak pisma. 

Radi se o osnovnoj razini poštovanja. Kandidat koji se potrudio zaslužuje znati gdje stoji. Čak i kratka poruka s odbijenicom može donijeti osjećaj zatvaranja kruga i omogućiti osobi da bez gorčine krene dalje.

Dvije ruke se rukuju, poštovanje na radnom mjestu; Izvor: Unsplash.com

Takva komunikacija ne mora biti duga ni osobna. Dovoljno je da je jasna, pravovremena i iskrena. Automatizirani e-mail sustavi danas omogućuju slanje stotine poruka u nekoliko klikova

Zato izostanak bilo kakve povratne informacije sve teže pronalazi opravdanje. Ako je kandidat ušao u uži izbor ili sudjelovao u intervjuu, tada je dodatna odgovornost na poslodavcu.

Kandidati na toj razini često ulažu dodatno emocionalno i vremensko ulaganje, a neizvjesnost u toj fazi može biti frustrirajuća i demotivirajuća.

Slanjem povratne informacije, poslodavac ne pokazuje samo profesionalnost, već i brine o vlastitom imidžu.

Tvrtke koje komuniciraju transparentno i s poštovanjem ostavljaju dojam organiziranosti, empatije i ozbiljnosti, čak i kod onih koji nisu primljeni.

Zadovoljni kandidati, pa  čak i ako nisu dobili posao, često preporučuju tvrtku drugima ili joj se ponovno javljaju u budućnosti.

U svijetu u kojem dobar dojam putuje brzo, a loš još brže, ljudski pristup nikad nije bio važniji.

Vrijeme je da internetski prostor u kojem srećemo ljude uredimo prema normama međusobnog poštovanja.

Poštovanje u online komunikaciji, internet: Izvor: Unsplash.com

Ghosting sve češći i s kandidatske strane

Iako se najčešće govori o ghostanju kandidata od strane poslodavaca, sve je izraženiji i suprotan trend. Radi se o ghostingu poslodavaca od strane kandidata.

U mnogim industrijama, osobito u ugostiteljstvu, maloprodaji, logistici i IT sektoru, sve češće se bilježe takve situacije.

Zanima vas posao kuhara? Na linku pročitajte više o zanimanju i pronađite oglase za posao za radno mjesto kuhar. 

Kandidati se ne pojavljuju na dogovorenim intervjuima, ne odgovaraju na ponude za posao, pa čak ni ne dolaze na prvi radni dan, iako su prethodno sve potvrdili.

Razlozi su različiti. Velika konkurencija oglasa, brze promjene ponuda, nerealna očekivanja, pa i manjak osjećaja odgovornosti prema procesima koje ne doživljavaju ozbiljno.

Dio kandidata možda se predomisli u zadnji čas, dio pronađe bolju priliku, a neki jednostavno izbjegavaju neugodne razgovore o odbijanju. I odluče prekinuti komunikaciju bez riječi.

Razgovor za posao, kandidat predaje životopis poslodavcu

Iako se može činiti da ovakvo ponašanje “ne ostavlja trag”, stvarnost je drukčija. Regruteri i HR stručnjaci pamte kandidate, pogotovo u manjim tržištima poput hrvatskog.

Kandidati koji ne poštuju osnovna pravila profesionalne komunikacije riskiraju da budu isključeni iz budućih procesa, čak i kada se ponovno prijave.

Rješenje?

Oboje, i kandidati i poslodavci, trebaju održavati profesionalnost i odgovornost kroz cijeli selekcijski proces, neovisno o ishodu.

Jasan odgovor, zahvalnost na prilici, ili obavijest o promjeni odluke nije samo znak kulture, već i temelj kvalitetne radne komunikacije.

Na kraju, tržište rada temelji se na povjerenju i međusobnom uvažavanju. Profesionalnost ne bi smjela prestati onog trenutka kad se donese odluka, nego upravo tada pokazujemo kakvi smo zapravo partneri.

Tražite poslodavce koji cijene komunikaciju?

Na zaposlise.hr okupljamo tvrtke koje znaju koliko je važan ljudski pristup, i u oglasu, i u selekciji, i u svakodnevnom radu.

Pogledajte aktualne oglase i pronađi posao u kojem se nećete osjećati ignorirano, nego cijenjeno.

Pregledajte ponudu poslova već danas! 

Objava Ghosting kandidata za posao pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Jedan scenarij kojeg ste zasigurno doživjeli svi:

prijavili ste se na radno mjesto, čak i prošli prvi krug razgovora za posao. Kažu vam kako će se uskoro javiti s povratnom informacijom. Zadovoljni ste i nadate se da je to – to.

I onda odjednom tišina.

Niti poziva, e-mail poruke ili bilo kakvog kontakta.

Doživjeli ste – ghosting.

Što je ghosting?

Iako je fraza ghosting česta u privatnoj komunikaciji, sve više poslodavaca (ali i posloprimaca) prakticira ovu ‘toksičnu’ vrstu komunikacije. Kao duh (ghost), jedna strana iznenadno nestaje iz procesa komunikacije.

Ghosting je praksa iznenadnog prekidanja sve komunikacije to jest bezrazložnog povlačenja iz svake vrste komunikacije.

Ovo je fenomen u društvu koji se pojavio u digitalno doba. Razlog tome je činjenica da je preko digitalnog načina komunikacije, puno lakše ignorirati iliti „ghostati“ osobu.

Iako se ovaj fenomen događa u privatnoj komunikaciji, nerijetko se odvija i u procesu zapošljavanja.

Ghosting u procesu zapošljavanja

Ghosting se odvija kada poslodavac naglo prekine komunikaciju s kandidatom tokom procesa zapošljavanja. No, događa se i obratna situacija. Kada kandidat odjednom prestane komunicirati s poslodavcem ili se čak bez najave ne pojavi na razgovoru za posao.

Praksa ghostinga u poslovnom smislu je vrlo nepristojna i štetna posebice za poslodavca.

Negativna konotacija tvrtke zbog učestalog ghostinga kandidata, znatno oslabljuje brend i reputaciju tvrtke kao poslodavca.

Kako spriječiti ghosting?

Mogućnost da se iznenadno prekine komunikacija tijekom procesa zapošljavanja češće je bilo prakticirano od strane poslodavaca. No, sve veća potreba za radnicima je prebacila loptu u ruke posloprimaca.

Manjak intervjua ‘licem u lice’ definitivno potiče ghostanje kod poslodavaca i posloprimaca. Razlog tome je tendencija da imamo manje suosjećanja virtualno, nego uživo.

Kod procesa zapošljavanja je važno da komunikacija bude transparentna. Važno je da kandidat zna što poslodavac planira s njegovom prijavom.

Kako poslodavci mogu spriječiti ghosting?

1. Transparentnost u svojim očekivanjima
2. Ostajanje u kontaktu s kandidatima
3. Informiranje kandidata ako proces zapošljavanja potraje duže

Nadalje, studije pokazuju da ghosting ima znatno negativni utjecaj na psihološki aspekt osobe. Može utjecati da se osobe u potpunosti obeshrabre tražiti posao, nakon učestalog odbijanja strane od poslodavaca.

Ovi rezultati su iznenađujući budući da poslodavci zadnjih godina sve teže pronalaze radnike.

Ako ste među onima koji su bili ghostani tokom procesa zapošljavanja, postoji pozitivna vijest. Poslodavac koji ghost-a kandidate, može imati i tendenciju loše komunikacije i prema svojim zaposlenima.

Stoga, možete to gledati s aspekta da ste ‘izbjegli metak’.

Ghostanje je ‘toksična’ komunikacija

Kada mnoštvo ponuda pljušti sa svih strana, puno je lakše ghostati.

Glassdoor je analizirao recenzije koje su posloprimci napisali poslodavcima tokom posljednje dvije godine. Analizirano je preko milijun recenzija između 2019. i 2022. godine, gdje je uočeno da veliki broj recenzija sadrži termin ghosting.

Isto tako tvrtke u kojima su se kandidati osjećali ghostano, imale su znatno lošije ocjene na popularnim web stranicama za pronalazak radnog mjesta.

Praksa ghostanja može vam reći puno o kandidatu ili tvrtki.

Nadalje, studije dokazuju da je ghosting vrlo štetna za mentalno zdravlje za posloprimce te manjak povratnih informacija od poslodavaca može biti štetna za njihovo samopouzdanje.

Na kraju, proces zapošljavanja može biti prilika za izgradnju pozitivnog imidža i jačanje brenda poslodavca. Kandidati s pozitivnim iskustvom (makar bili odbijeni) mogu pričati o poslodavcu na pozitivan način.

Samo zato što se poslodavac prema kandidatu odnosio s poštovanjem – i u slučaju kada nisu bili pravi match.

Za više novosti zaprati Zaposlise.hr blog.

Objava Ghosting: poslodavci vas ignoriraju? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.