Umirovljenici nemaju dovoljno sredstava za kvalitetan život. Kratko i jasno. Rad nakon odlaska u mirovinu na ovim područjima dugo je bio tema koja je izazivala više frustracija nego stvarnih mogućnosti.

Da se razumijemo, najljepše je uživati u miru nakon zasluženih desetljeća rada. No, realnost ne omogućuje takav život i moramo se snaći.

Mnogi umirovljenici željeli su ostati aktivni, raditi koliko mogu i žele, no zakonodavni okvir ih je u tome ograničavao.

Najčešće se moglo raditi samo nepuno radno vrijeme, uz stroga pravila i ograničenja, što je za velik dio ljudi značilo da se trud i znanje jednostavno ne isplate.

Od 2026. godine takva se situacija mijenja. Prema najavama i izmjenama zakonskog okvira, umirovljenicima će biti omogućeno raditi puno radno vrijeme, uz zadržavanje prava iz mirovinskog sustava.

Riječ je o promjeni koja nije samo administrativna, nego i društvena, jer se tiče dostojanstva rada, osobnog izbora i stvarnih potreba starije populacije.

Umirovljenici, čitanje; Izvor: Pexels

Do promjene mora doći

Uz gore navedeno, imamo i dodatne izazove. Stanovništvo je sve starije, a dosta mladih se iselilo.

Dolaze i strani radnici koji imaju istu plaću kao i domaći. Saznajte više iz članka na linku!

Radne snage je sve manje, a istovremeno veliki broj umirovljenika ima znanje, iskustvo i volju raditi.

Dosadašnji sustav, koji je ograničavao opseg rada, često je djelovao kao poruka da je s odlaskom u mirovinu društvena uloga osobe završena.

U stvarnosti, mnogi umirovljenici ne rade zato što moraju, nego zato što žele.

Netko želi ostati mentalno aktivan, netko želi nadopuniti kućni budžet, a netko jednostavno ne želi preko noći prekinuti radni ritam i osjećaj korisnosti.

Novi model rada punog radnog vremena priznaje upravo tu raznolikost motiva.

Što mislite je li rad umirovljenika na 4 sata ispunio svoju svrhu? Da li se popravilo financijsko stanje i jesu li umirovljenici dobili na osjećaju svrhe? Saznajte iz članka!

Zapošljavanje umirovljenika

Ugovor o radu za umirovljenike

Rad u punom radnom vremenu za umirovljenike znači sklapanje standardnog ugovora o radu. Ugovor je vrlo sličan onome koji imaju i ostali zaposlenici.

Ugovor se može sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim radnim vremenom, jasno definiranim radnim zadacima, radnim satima, plaćom i ostalim pravima koja proizlaze iz radnog odnosa.

Iz sljedećeg članka možete pronaći informacije vezane uz ugovor o radu. Pročitajte!

Drugim riječima, umirovljenik ulazi u radni odnos pod istim uvjetima kao i ostali radnici. Bez posebnih ili ograničavajućih klauzula vezanih uz dob.

Takav ugovor uključuje pravo na redovitu plaću, plaćene doprinose, godišnji odmor, bolovanje i druga prava iz radnog odnosa, uz zadržavanje statusa umirovljenika.

Poslodavac je obvezan prijaviti radnika, uredno obračunavati doprinose i poštovati sve zakonske obveze, dok umirovljenik zadržava jasnu i pravno sigurnu poziciju.

Upravo ta formalnost i jasnoća ugovora uklanja sivu zonu u kojoj su se mnogi ranije nalazili i pruža osjećaj sigurnosti i dostojanstva onima koji odluče nastaviti raditi.

Ugovor o radu

Životopis za umirovljenike

Životopis u mirovini ne mora biti dugačak niti opterećen godinama radnog staža, već jasan i usmjeren na ono što je danas relevantno.

Umirovljenici bi se trebali fokusirati na posljednje poslove koje su radili, ključne vještine koje i dalje aktivno koriste te iskustvo koje može biti korisno poslodavcu.

Nema potrebe navoditi cijelu radnu povijest unazad nekoliko desetljeća. Dovoljno je istaknuti ono što pokazuje pouzdanost, stručnost i spremnost na rad.

Posebno je važno jasno naznačiti kakav posao traže, u kojem opsegu i pod kojim uvjetima, jer to poslodavcima olakšava procjenu suradnje.

Kratak, uredan i iskren životopis često ostavlja bolji dojam od opsežnog dokumenta prepunog zastarjelih informacija.

Kako napisati kratki životopis saznajte iz članka na linku!

Svi trebamo osjećaj sigurnosti

Svi želimo živjeti sigurno i zaštićeno, barem do određene granice. Vidimo da troškovi života rastu, zdravstvene potrebe s godinama postaju veće, a mirovine često ne prate taj tempo.

Popis za kupovinu, kupovina namirnica, umirovljenici, šoping, rad, cijene, mirovina; Izvor: Pexels

U tom kontekstu mogućnost rada u punom radnom vremenu ne znači samo dodatni prihod, već osjećaj da osoba ponovno ima utjecaj na vlastitu financijsku situaciju.

Ta kontrola, pa čak i kada se ne koristi u potpunosti, donosi mir i smanjuje osjećaj nesigurnosti koji se kod mnogih javlja nakon umirovljenja.

Jednako važan, a često zanemaren, jest emocionalni i psihološki aspekt rada. Odlazak u mirovinu za mnoge nije samo prestanak radnog odnosa, nego nagli prekid rutine, društvenih kontakata i osjećaja korisnosti.

Ljudi koji su desetljećima imali jasno definiranu ulogu, odgovornosti i ritam dana, često se suočavaju s prazninom koju je teško odmah ispuniti.

Rad, čak i u kasnijoj životnoj dobi, pruža strukturu dana, razlog za ustajanje ujutro i osjećaj pripadnosti nekoj zajednici.

Novi model rada omogućuje postupniji prijelaz iz radnog života u mirovinu, bez naglog prekida i bez poruke da je njihovo znanje prestalo biti vrijedno.

Financijska neovisnost žena važna je za dobar život u dostojanstvu. Saznajte više!

Negativna strana

Iako nova mogućnost rada u punom radnom vremenu za umirovljenike donosi brojne prednosti, važno je otvoreno govoriti i o njezinim slabijim stranama. Prva i najčešća zamka je zdravstveni rizik.

Vježbanje, umirovljenici; Izvor: Pexels

Puno radno vrijeme, osobito u fizički ili psihički zahtjevnim poslovima, može dovesti do preopterećenja, pogoršanja kroničnih bolesti ili bržeg iscrpljivanja organizma.

Zakon omogućuje rad, ali ne može procijeniti stvarne granice pojedinca. Zu odgovornost često umirovljenici preuzimaju sami, ponekad na vlastitu štetu.

Ovdje ubrajamo i mentalno zdravlje. Čuvajte ga. Pročitajte članak!

Drugi problem je pritisak, iako neformalni, da se mora raditi. Kada je rad već omogućen umirovljenicima, obitelj bi mogla raditi pritisak. Ne samo obitelj, možda čak i poslodavac ili društvo.

Postoji realan rizik da se poruka o slobodi izbora zamijeni tihim osjećajem krivnje kod onih koji ne žele ili ne mogu raditi.

U tom slučaju mirovina, koja bi trebala značiti zasluženi odmor, ponovno postaje razdoblje dokazivanja.

Danas ni prosječna plaća ne pokriva ratu kredita, pa ne čudi da je i mirovina niska. Pročitajte članak!

Treći izazov odnosi se na neravnopravan položaj na tržištu rada. Iako umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme, vrlo moguće da će dobiti lošije uvjete rada.

Radni uvjeti, posao, zaposlenje, životopis; Izvor: Pexels

Jer će se gledati da oni tako i tako imaju mirovinu.

Bez jasnog nadzora i odgovornog ponašanja poslodavaca, postoji opasnost od zlouporabe ovog modela.

No, među našim oglasima možete pronaći natječaj za posao i poslodavca koji poštuju vaša prava. Kliknite!

Tu je i emocionalni aspekt odgađanja stvarnog odmora. Neki ljudi će, iz financijskih razloga ili straha od nesigurnosti, nastaviti raditi i onda kada bi im tijelo i um jasno poručivali da je vrijeme za sporiji ritam.

Dugoročno može doći do iscrpljenosti. Možete osjećati da ste propustili razdoblje u životu koje je trebalo biti posvećeno sebi, obitelji i zdravlju.

Na kraju, važno je reći da ovaj model nije univerzalno rješenje. No, može biti dobra opcija za dio umirovljenika, ali za druge može donijeti više opterećenja nego koristi.

Promjena govori i nešto šire o društvu

Svima nam je jasno kakvu poruku rad umirovljenika na puno radno vrijeme šalje. Drago nam je da je ta mogućnost otvorena. No, bilo bi bolje da se uistinu radi o mogućnosti, a ne nuždi.

Potražite svoj posao

Ili još bolje – neka posao pronađe vas.

Registrirajte se i potražite idealni posao za umirovljenike!

Objava Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme od 2026. godine pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Badnjak je u hrvatskoj tradiciji dan tišine, iščekivanja i simboličnog usporavanja. Tada se domovi čiste, stolovi pripremaju, a obitelj okuplja prije najvažnijeg kršćanskog blagdana.

Barem je tako u idealnoj slici, no nadamo se da ta slika nije rijetka.

No istovremeno, Badnjak je i jedan od najintenzivnijih dana u godini. Posebno za trgovinu, logistiku i uslužne djelatnosti.

Upravo taj sudar tradicije i ekonomije čini Badnjak pomalo kontroverznim.

Između vjere i tradicije

U hrvatskoj kulturi Badnjak ima snažno simbolično značenje. Tradicionalno je to dan posta, skromnosti i pripreme za Božić. U mnogim krajevima Hrvatske njeguje se običaj unošenja badnjaka.

Badnjak, obitelj, kićenje bora; Izvor: Pexels

Radi se o panju ili drvetu koje simbolizira toplinu doma i Kristovo rođenje. Stol se prekriva bijelim stolnjakom, često se ispod stavlja slama.

Večera je jednostavna, bez mesa, najčešće s ribom, bakalarom i domaćim kruhom.

Ovaj dan nije zamišljen kao jedan običan radni dan. U tradiciji on predstavlja prijelaz. Završetak svjetovnog i početak blagdanskog, trenutak kada se obitelj okuplja, razgovara i priprema za Božićnu noć.

Upravo zato kod mnogih postoji snažan emotivni otpor prema ideji da se na Badnjak radi, čak i ako se radi skraćeno.

Blagdani i poslovanje. Pročitajte kako možete raditi, a da ne kršite tradiciju.

Diljem Hrvatske slavi se Badnjak!

Trgovine i danas rade

Unatoč snažnoj tradiciji, stvarnost Badnjaka u suvremenoj Hrvatskoj izgleda bitno drukčije. Badnjak je jedan od najprometnijih trgovačkih dana u godini.

Procjene trgovačkih udruga i ekonomskih analitičara pokazuju da se upravo 24. prosinca ostvari između 10 i 15 posto ukupnog prosinačkog maloprodajnog prometa.

Božićni šoping, vrećice, kupovina; Izvor: Pexels

Time postaje jedan od važnijih dana za godišnje rezultate trgovaca.

Razlog je jednostavan. Vidimo i sami da dio građana kupnju obavlja u zadnji trenutak. Kupuju svježe namirnice, kruh, ribu, kolače i piće.

Na red dolaze i oni pokloni koji su ostali za kasnije. Stvara se ogroman pritisak na trgovine, skladišta i dostavne lance.

U prosincu se u maloprodaji ionako bilježi rast potrošnje od 30 do 40 posto u odnosu na prosječne mjesece, a Badnjak je njegov vrhunac.

Koliko je Badnjak važan za ekonomiju?

S ekonomske strane, Badnjak nije marginalan dan.

Naprotiv, ima mjerljiv utjecaj na:

• godišnje prihode trgovaca
• sezonsko zapošljavanje
• ispunjavanje prodajnih planova
• stabilnost opskrbnih lanaca

Sezonski poslovi bolje su plaćeni u zadnje vrijeme. Pročitajte više o rastu honorara.

Sezonski rad, rukotvorine, Badnjak, blagdani; Izvor: Pexels

Procjene pokazuju da bi potpuno neradni Badnjak mogao značiti gubitak od nekoliko stotina milijuna eura godišnje na razini maloprodaje.

U sektoru hrane i pića taj je udio posebno visok, jer se velik dio kupnje odnosi na proizvode koji se ne kupuju unaprijed.

Saznajte koji su neradni dani i državni praznici u 2026. godini!

Osim trgovine, na Badnjak intenzivno rade i:

• skladišta
• pekare i prehrambena proizvodnja
• dostavne službe
• ugostiteljstvo
• javni prijevoz

Drugim riječima, Badnjak je dan kada velik dio ekonomije radi kako bi Božić uopće mogao izgledati onako kako ga zamišljamo.

Tko zapravo radi na Badnjak?

Rad nedjeljom i blagdanima; Izvor: Pexels

Prema procjenama sindikata i istraživanjima tržišta rada, na Badnjak u Hrvatskoj radi između 35 i 45 posto zaposlenih, ovisno o djelatnosti i regiji.

Za dio njih Badnjak znači:

• kraće radno vrijeme
• dodatke na plaću
• zamjenski slobodan dan

Svaki radnik ima pravo na godišnji odmor. Saznajte više o svom pravu!

Pitanje isplate li se ti benefiti ako se propusti ručak s obitelji. Jutro bude užurbano, a emocionalni umor prevlada.

Upravo tu se otvara pitanje koje se iz godine u godinu ponavlja:

Treba li se raditi na Badnjak ili bi to trebao biti dan posvećen obitelji?

Tradicija protiv ekonomije?

Na prvi pogled, dilema se čini jasnom. Tradicija je za obitelj, a ekonomija za rad. No, u stvarnosti pitanje nije toliko jednostavno.

Hrvatska ekonomija snažno ovisi o potrošnji, a prosinac je mjesec koji često spašava rezultate cijele godine. U nekim sektorima upravo prosinac čini više od četvrtine godišnje dobiti.

Božić, tradicija; Izvor: Pexels

S druge strane, istraživanja o ravnoteži privatnog i poslovnog života pokazuju da zadovoljstvo zaposlenika, osjećaj poštovanja i mogućnost obiteljskog vremena izravno utječu na produktivnost i lojalnost.

Drugim riječima, kratkoročni dobitak može dugoročno imati cijenu.

Zato se sve češće ne postavlja pitanje treba li se raditi ili ne, nego kako organizirati rad na Badnjak.

Skraćeno radno vrijeme kao kompromis

Posljednjih godina se sve više uvodi praksa skraćenog radnog vremena na Badnjak. Trgovine se zatvaraju ranije, najčešće između 14 i 16 sati, dok dio djelatnosti radi u smanjenom opsegu.

Ekonomski podaci pokazuju da se većina kupovine ionako odvije u jutarnjim satima, dok popodnevni promet znatno opada.

Tako se velik dio ekonomskog učinka može zadržati, a zaposlenicima omogućiti barem dio dana s obitelji.

Takav model pokazuje da tradicija i ekonomija ne moraju biti suprotstavljene, nego se mogu uskladiti.

Božićni stol, trpeza; Izvor: Pexels

Školski praznici dobri su za razvoj ekonomije. Pročitajte članak!

Odnos prema radu

Način na koji društvo tretira Badnjak zapravo govori mnogo šire. Vidi se odnos prema radu, radnicima i vrijednostima.

Je li Badnjak samo još jedan dan za potrošnju ili simbol zajedništva? Odgovor se ne nalazi isključivo u zakonima, već i u ponašanju potrošača.

Statistike pokazuju da bi ranija kupovina i bolja organizacija značajno smanjile pritisak na Badnjak. No navike se teško mijenjaju, osobito u kulturi u kojoj je još samo jedna stvar postala standard.

Između svijeće i blagajne

Ekonomija treba Badnjak jer ljudi kupuju. Tradicija treba Badnjak jer ljudi staju. Možda je pravi izazov pronaći način da ni jedno ne izbriše drugo.

Jer Badnjak nije samo pitanje rada ili nerada. On je pitanje kakvo društvo želimo biti.

Svi želimo znati stati na trenutak, ali znamo da netko mora raditi da bi taj trenutak uopće bio moguć.

Uživajte u miru Badnjaka!

Objava Badnjak i zadnja kupnja prije Božića pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Kolektivni godišnji odmor je praksa u kojoj poslodavac određuje zajednički period godišnjeg odmora za sve zaposlenike ili veći dio tima.

Koriste ga svi zaposlenici. U takvoj situaciju radnik ne planira svoje slobodne dane samostalno.

Takva organizacija odmora najčešće se događa u tvrtkama gdje se proizvodnja ili usluga može u određenim periodima potpuno zaustaviti bez većih posljedica po poslovanje.

Tvrtka ima mogućnost da sve zaposlenike istovremeno pošalje na odmor i na taj način sustavno planira poslovne procese.

Kolektivni godišnji nije zamišljen kao dodatno pravo iznad zakonskog određivanja godišnjeg odmora. Radi se o organizaciji koja pomaže pri usklađivanju potreba poslodavca i potreba radnika.

No, primjena mora biti u skladu s propisima, dobrim praksama i obavijestima radnicima unaprijed.

Zakonski okvir i radnička prava

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora na razini kalendarske godine. Poslodavac je dužan omogućiti njegovo korištenje.

Godišnji odmor, rad, kolektivni, Božić; Izvor: Pexels

Raspored korištenja godišnjeg odmora obično određuje poslodavac. Ipak se radniku mora omogućiti sudjelovanje u dogovoru ili barem pravovremena obavijest o planiranom korištenju odmora.

Kolektivni godišnji odmor može se organizirati samo ako se unaprijed dogovori i poštuju pravila obavještavanja. U takav plan uključen je i minimum od 15 dana najave prije početka odmora.

U većini kolektivnih ugovora dodatno se uređuju uvjeti trajanja godišnjeg odmora i eventualna uvećanja iznad zakonskog minimuma, uključujući i prava na veći broj dana za određene kategorije radnika.

Takva regulacija često rezultira time da radnici ostvaruju više dana godišnjeg odmora nego što zakon minimalno propisuje.

Saznajte što sve obuhvaća kolektivni ugovor za državne službenike!

Koliko imamo godišnjeg?

Prema najnovijim podacima istraživanja, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora godišnje, što ih svrstava među zemlje s većim brojem slobodnih dana u regiji.

Za usporedbu, zaposlenici u Bosni i Hercegovini imaju prosječno 21 dan, a u Sjevernoj Makedoniji oko 20 dana godišnjeg odmora.

Kolegice, blagdani; Izvor: Pexels

Pri tome se pokazuje da velike tvrtke i javne institucije zaposlenicima nude više dana odmora.

Radnici u organizacijama s više od 200 zaposlenih imaju oko 26,5 dana godišnjeg, dok manjim poslodavcima prosjek pada na 22 do 24 dana.

Istraživanja pokazuju i da većina radnika smatra broj dana godišnjeg nedostatnim.

Čak 63 % zaposlenika u Hrvatskoj želi više slobodnih dana godišnje, a mnogi smatraju da bi idealni broj dana bio oko 31 dan godišnjeg.

Zašto je kolektivni godišnji dobar?

Kolektivni godišnji odmor može imati više pozitivnih učinaka kada se pravilno planira i provodi. Jedna od najvažnijih koristi je povećanje operativne učinkovitosti.

Posebno se vidi u proizvodnim tvrtkama gdje se u jedno vrijeme mogu zaustaviti pogoni, provesti remont ili održavanje opreme i time uštedjeti resurse.

Na primjer, neka istraživanja među tvrtkama koje prakticiraju kolektivni godišnji odmor pokazuju da ga poslodavci planiraju upravo u razdobljima kada je poslovna aktivnost prirodno niža.

Djeca, praznici, godišnji, odmor, putovanje; Izvor: Pexels

Time omogućuju racionalnije korištenje resursa i smanjenje troškova.

Također, kolektivni godišnji može olakšati planiranje ljudskih resursa i smanjiti administrativno opterećenje. Vođenje pojedinačnih rasporeda godišnjih odmora zahtijeva dodatnu koordinaciju.

Kad su svi zaposlenici odjednom na odmoru, planiranje proizvodnje, održavanja i drugih internih procesa postaje jednostavnije i predvidljivije.

Zanimaju vas ljudski resursi? Saznajte više o ovom zanimljivom zanimanju!

Dugoročne koristi za radnike

Neke negativne percepcije kolektivnog godišnjeg proizlaze iz osjećaja nametnutog termina.

No, statistike i istraživanja pokazuje da odmor u cjelini ima značajan pozitivan učinak na zdravlje i dobrobit zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da redovito korištenje godišnjeg odmora može smanjiti rizik od kroničnog umora i poboljšati opće zdravlje radnika, uključujući smanjenje stresa i rizika od bolesti.

Ovakav učinak odmora povećava se kad radnici uspiju potpuno isključiti posao tijekom slobodnog razdoblja. Tako se lakše mogu organizirati kroz kolektivne termine kada cijela tvrtka istovremeno odmara.

Božićno darivanje, pokloni; Izvor: Pexels

Stres na poslu uzrokuje mnoge probleme. Pročitajte članak!

Također, ankete pokazuju da zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju oko 25 dana godišnjeg odmora godišnje.

Ovaj podatak odražava važnost slobodnog vremena za balans između poslovnog i privatnog života.

Koje su granice između privatnog i poslovnog života? Saznajte iz članka na linku. Posebno se obuhvaćen rad od kuće. 

Mogući nedostaci i izazovi

Unatoč benefitima, kolektivni godišnji odmor može imati i izazove ako se ne planira pažljivo.

Najčešći problem je rigidnost termina, pri čemu zaposlenici ne mogu prilagoditi odmor vlastitim potrebama ili obiteljskim obvezama.

Ako poslodavac odredi termin koji nije fleksibilan, može doći do nezadovoljstva među zaposlenicima. Moguće je da i osjete gubitak kontrole nad vlastitim odmorom.

Također, u tvrtkama s neprekidnim procesima rada kolektivni godišnji često nije izvediv bez dodatnih ugovora o zamjenama ili pritiscima na organizaciju rada.

Kaširanje, ukrasi; Izvor: Pexels

U takvoj situaciji nalaze se zdravstvene ustanove ili tvrtke s uslugama koje ne smiju stati. Poslodavci tada kombiniraju korištenje godišnjeg u više dijelova kako bi osigurali kontinuitet rada.

Još jedan izazov je nedovoljna komunikacija i pravovremena obavijest radnicima, što ponekad može dovesti do sukoba ili nesporazuma, posebno ako zaposlenici već imaju planirane privatne obveze.

Zbog toga je ključna transparentna i pravovremena komunikacija te mogućnost dogovora o eventualnoj fleksibilnosti termina.

Kvalitetne komunikacijske vještine važne su u privatnom i poslovnom životu. Malo više o temi možete saznati iz članka na poveznici.

Potrebe tvrtke i radnika

Da bi kolektivni godišnji bio uspješan, važno je njegovu organizaciju temeljiti na principima fleksibilnosti i uzajamnog poštovanja.

Poslodavci bi trebali planirati takve odmore dovoljno unaprijed, poticati otvoreni dijalog sa zaposlenicima i omogućiti dogovore o eventualnim promjenama termina ili komplementarnim slobodnim danima.

Time se ne samo poštuje zakonski okvir, nego se gradi i pozitivna kultura rada u kojoj zaposlenici osjećaju da njihov glas vrijedi.

Dino Oreški, intervju, Digitalna ekonomija

Dino Oreški kaže da za svaki problem postoji rješenje. Pročitajte intervju i saznajte je li uistinu tako. 

Dodatni podaci o korištenju odmora

Statistike pokazuju i zanimljiv obrazac u načinu korištenja godišnjeg odmora.

Većina zaposlenika planira odmor u više dijelova tijekom godine umjesto jednog dugog perioda, jer im to omogućuje bolju organizaciju privatnih obaveza i fleksibilnost.

Ipak, znatan postotak radnika ostaje u kontaktu s poslom i tijekom godišnjeg, što može smanjiti učinke pravog odmora od posla.

Pronađite prave ljude za svoj tim

Uspješno poslovanje počinje s kvalitetnim zaposlenicima.

Ako tražite pouzdane, motivirane i stručne radnike, ZaposliSe.hr vam omogućuje da brzo i učinkovito dođete do kandidata koji odgovaraju potrebama vaše tvrtke.

Objavom oglasa za posao na jednom mjestu povećavate vidljivost svoje ponude, skraćujete vrijeme zapošljavanja i povezujete se s ljudima koji žele raditi i razvijati se.

Ostavite oglas kod nas i pronađite zaposlenike koji će doprinijeti rastu i stabilnosti vašeg poslovanja.

Objava Kolektivni godišnji i obveze poslodavca pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Neradni dani i državni praznici važan su su dio kvalitetnog života, to je općepoznata stvar. Moramo znati raspored dana radi planiranja svog vremena.

Pisali smo već koliko je ravnoteža između poslovnih obveza i privatnog života važna. Radi toga neradni dani i državni praznici dobivaju dodatnu vrijednost.

Svi se vesele prilici za predah, regeneraciju i svjesno upravljanje vlastitim vremenom.

U ovom vodiču donosimo pregled neradnih dana i državnih praznika u Hrvatskoj u 2026. godini, uz savjete kako ih iskoristiti za odmor, planiranje godišnjeg odmora i brigu o mentalnom zdravlju.

Zašto je važno planirati neradne dane?

Unaprijed planirani slobodni dani omogućuju zaposlenicima da bolje rasporede energiju. Izbjegava se burnout, a poslovni i privatni život se mogu kvalitetnije uskladiti.

Kada znamo koji su dani neradni, lakše planiramo godišnji odmor, kraća putovanja ili jednostavno vrijeme za sebe i obitelj.

Za poslodavce, jasno planiranje praznika znači bolju organizaciju rada, realnije rokove i zadovoljnije zaposlenike.

Upravo zato donosimo kalendar, za pametno upravljanje radnim vremenom.

Neki praznici padaju na četvrtak i ponedjeljak, što je idealno za spajanje i vikend bijeg. 

Kalendar, 2026. godina

Državni praznici i neradni dani

Hrvatska u 2026. godini ima niz državnih praznika i blagdana koji su prema zakonu neradni dani.

Neki od njih padaju na radne dane, što otvara mogućnost za produžene vikende, dok drugi nude priliku za kratke, ali vrijedne pauze tijekom godine.

Siječanj. Godina počinje s predahom

Godina započinje s Novom godinom, 1. siječnja, a već nekoliko dana kasnije slijedi Sveta tri kralja (Bogojavljenje), 6. siječnja.

Ova dva neradna dana na samom početku godine mnogima omogućuju lagan ulazak u radni ritam i dodatni oporavak nakon blagdana.

Proljeće. Blagdani koji vraćaju ravnotežu

Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2026., donosi prvi veći proljetni predah. Proljeće je razdoblje kada se umor od zime često najviše osjeti, a upravo ovakav neradni dan može biti idealan trenutak za mentalni reset.

Praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je dan koji podsjeća na važnost radničkih prava, ali i na pravo na odmor. Bez obzira pada li na radni dan ili vikend, njegova simbolika ostaje snažna.

Proljeće, visibabe; Izvor: Pexels

Iskoristite svoje pravo na godišnji odmor. Pročitajte članak!

Zajedništvo. Kraj svibnja i lipanj

Dan državnosti, 30. svibnja, jedan je od važnijih datuma u hrvatskom kalendaru.

Ovaj praznik često se povezuje s produženim vikendima, što ga čini idealnim za kratka putovanja ili kvalitetan odmor prije ljetne sezone.

U lipnju slijedi Tijelovo, 4. lipnja 2026., pokretni blagdan koji redovito pada na četvrtak i često se koristi za spajanje s vikendom.

Upravo su ovakvi dani savršeni za mini-odmore koji dokazano pozitivno utječu na produktivnost i mentalno zdravlje.

Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, dodatno upotpunjuje lipanjski raspored neradnih dana.

Neradni dani u Hrvatskoj kombinacija su državnih praznika i katoličkih blagdana.

Ljeto. Više od godišnjeg odmora

Ljetni mjeseci donose i nekoliko važnih praznika. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, često je dio ljetnog odmora, ali i podsjetnik na kolektivno sjećanje i vrijednosti.

Ljeto, naočale; Izvor: Pexels

Velika Gospa, 15. kolovoza, jedan je od najčešće korištenih ljetnih neradnih dana, osobito za obiteljska okupljanja i kraće izlete.

Firma ili paušalni obrt, pitanje je sad. Pročitajte koji oblik poslovanja je bolje pokrenuti. 

Jesen. Pauza u radnoj rutini

Nakon povratka s godišnjih odmora, Dan svih svetih, 1. studenoga, pruža priliku za kratki predah u jesenskom radnom ritmu.

Slijedi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, 18. studenoga, koji ima snažnu emotivnu i društvenu dimenziju.

Prosinac. Veselje za kraj godine

Godina završava s dva neradna dana koja većina zaposlenika dočekuje s olakšanjem. Božić, 25. prosinca, i Sveti Stjepan, 26. prosinca, omogućuju duži odmor i sporiji ulazak u novu godinu.

Nova godina donosi nove poslovne prilike. No, potreban je i osvježen životopis. Saznajte kako ga napisati!

Produžite godišnji odmor

Pametno korištenje nekoliko dana godišnjeg odmora uz neradne dane može rezultirati znatno duljim razdobljima odmora.

Mentalno zdravlje

Produženi vikendi i mostovi između praznika i vikenda nisu samo praktični, već i iznimno korisni za mentalno zdravlje.

Kratki, ali redoviti odmori često su učinkovitiji od jednog dugog godišnjeg odmora jer omogućuju kontinuirani oporavak tijekom godine.

Čuvajte svoje mentalno zdravlje i odmorite. Pročitajte članak!

Brojna istraživanja pokazuju da redoviti prekidi u radu smanjuju stres, povećavaju koncentraciju i dugoročno poboljšavaju radni učinak.

Neradni dani pružaju priliku da se odmaknemo od poslovnih obveza, obnovimo energiju i vratimo poslu s većom motivacijom.

Zaposlenici koji koriste slobodne dane bez osjećaja krivnje rjeđe doživljavaju burnout i češće osjećaju zadovoljstvo poslom.

Poruka poslodavcima

Šuma, odmor, razgovor, smijeh, mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Poslodavci koji unaprijed planiraju rad oko neradnih dana pokazuju razumijevanje za potrebe zaposlenika.

Fleksibilnost, mogućnost spajanja slobodnih dana i realna očekivanja oko produktivnosti u razdobljima praznika stvaraju zdraviju radnu kulturu.

Takav pristup dugoročno se vraća kroz veću lojalnost i bolju radnu atmosferu.

Korporativna kultura važna je za stvaranje ugodnog radnog mjesta. Pročitajte članak!

Ulažite u kvalitetu života

Neradni dani i državni praznici u 2026. godini nisu samo datumi u kalendaru. Prilika su da zastanemo, odmorimo i svjesno upravljamo vlastitim vremenom.

A nakon odmaranja pogledajte otvorene oglase za posao! 

Objava Neradni dani i državni praznici u 2026. godini: pogledajte naš vodič pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Prenosive vještine nosite sa sobom bez obzira na industriju ili radno mjesto. Ne vezuju se uz jedan posao ili tehnologiju, nego pokazuju kako pristupate radu.

Jasno pokazuju kako surađujete, rješavate probleme, komunicirate i učite.

Ako ste mijenjali poslove, vraćate se nakon pauze ili tek započinjete karijeru, upravo su ove vještine vaša snaga.

Poslodavci možda zapošljavaju zbog stručnog znanja, ali zadržavaju ljude zbog njihovih komunikacijskih, organizacijskih i međuljudskih sposobnosti.

U nastavku otkrivamo koje su prenosive vještine najtraženije te kako ih razvijati i predstaviti poslodavcima.

Što su prenosive vještine?

Navedene vještine predstavljaju sposobnosti koje se mogu primijeniti u različitim radnim kontekstima. Ne ovise o konkretnoj ulozi, alatu ili organizaciji.

Ako ste razvili vještinu komunikacije u studentskom timu, moći ćete je koristiti kao marketing specijalist, projektni koordinator ili čak kao učitelj.

Vještine, komunikacija, prenošenje znanja, učenje, edukacija; Izvor: Pexels

Za razliku od stručnih (tehničkih ili tvrdih) vještina, prenosive vještine imaju univerzalnu vrijednost.

Tehničke ili tvrde vještine su programiranje, knjigovodstvo, upravljanje određenim strojem i slično. 

Upravo zato ove vještine presuđuju između dva kandidata sa sličnom stručnom pozadinom.

Primjeri prenosivih vještina su:

• komunikacija
• rješavanje problema
• organizacija vremena
• timski rad
• kritičko razmišljanje
• prilagodljivost
• pregovaranje
• liderstvo
• podataka na općenitoj razini

Zlatno pravilo pokazuje da poslodavac zapošljava kandidata radi znanja, ali radnika zadržava i nagrađuje zbog prenosivih vještina.

Empatija, pomoć, suradnja; Izvor: Unsplash

Imate pravo na godišnji odmor. Poznajete svoja prava? Pročitajte članak!

Popularne prenosive vještine

Moderno tržište rada naglašava agilnost, fleksibilnost i samostalnost. Istraživanja i prakse regrutera pokazuju da se sljedeće vještine najčešće traže bez obzira na sektor.

1. Komunikacijske vještine

Jasno izražavanje, razumijevanje drugih i sposobnost pregovaranja temelj su gotovo svakog posla. Poslodavci posebno cijene:

• aktivno slušanje
• profesionalnu pisanu komunikaciju
• prezentacijske vještine
• sposobnost davanja i primanja povratne informacije

Komunikacija nije samo usmena. Govorimo i o pisanju e-mailova, chatu, online sastancima i radu u virtualnim timovima. Ako znate komplicirane stavke objasniti na jednostavan način, pošteno ste u prednosti.

Rad od kuće povezan je s online sastancima. Pročitajte članak!

2. Timski rad i suradnja

Rijetko koji projekt danas se provodi samostalno. Poslodavci žele ljude koji:

Timski rad; Izvor: Unsplash

• doprinose atmosferi
• vide širu sliku
• dijele znanje i resurse
• pomažu drugima
• preuzimaju odgovornost kada je potrebno

Timski igrači znaju kada trebaju voditi tim, a kada slijediti kolegu ili odličnu ideju.

Timski rad i uspješan biznis idu ruku pod ruku. Saznajte više iz članka na linku!

3. Rješavanje problema i kritičko razmišljanje

Svaka tvrtka ima svoje izazove. Zaposlenici rade svoj posao, rješavaju zadatke, ali ni to nije sve. Očekuje se promišljanje i kritičko razmišljanje.

Djelatnici moraju predlagati kreativna rješenja i donositi novitete.

Kritičko razmišljanje uključuje:

• analiziranje situacije

Komunikacija, razgovor, suosjećanje, otvorenost; Izvor: Unsplash

• prepoznavanje uzroka
• evaluaciju opcija
• donošenje odluka na temelju podataka

U start-up ekosustavu, konzultantskim agencijama ili IT-u, ova vještina je gotovo jednaka stručnoj ekspertizi.

4. Upravljanje vremenom i organizacija

Prije pandemije organizacija se odnosila na ured i fizičke procese. Danas se odnosi na:

• hibridni rad
• asinkronu komunikaciju
• koordinaciju s međunarodnim timovima
• paralelne projekte

Zaposlenik mora znati svoje radne prioritete. Rokovi su prisutni pri većini poslova. Fokus se mora održavati.

Upravljanje vremenom

Naime, rad se ne procjenjuje po broju sati, nego po rezultatima.

Upravljanje vremenom važna je vještina. Pročitajte cijeli članak!

5. Prilagodljivost (adaptabilnost)

Najvrjedniji zaposlenici su oni koji se brzo uče i lako mijenjaju navike. Prilagodljivost se pokazuje kroz:

• spremnost na promjene
• učenje novih softvera ili metoda rada
• fleksibilnost u strukturi zadataka
• psihološku otpornost

Mentalno zdravlje uvijek je prioritet. Pročitajte članak!

6. Liderstvo i inicijativa

Nije potrebno biti menadžer da biste pokazali liderstvo. Lider je osoba koja inspirira, koordinira i potiče tim da bude bolji.

Inicijativa znači:

• predlagati ideje

Žene lideri; Izvor: Pexels

• preuzeti odgovornost
• djelovati bez detaljnih uputa
• biti primjer drugima

Voditeljske vještine važne su za svako poslovanje. Pročitajte cijeli članak!

Zašto su prenosive vještine važne za karijeru?

Prenosive vještine ključne su jer vam omogućuju da se lakše prilagodite promjenama i napredujete bez obzira na posao koji trenutno obavljate.

Ako ste, primjerice, radili kao konobar, možda mislite da nemate relevantno iskustvo za uredsku poziciju.

Međutim, tijekom tog posla ste razvijali multitasking, rad pod pritiskom, komunikaciju s različitim osobnostima i rješavanje konflikata.

Upravo te sposobnosti jednako se dobro primjenjuju u korisničkoj podršci, administraciji, prodaji, zdravstvu,… Slobodno možemo reći da čine temelj profesionalne pokretljivosti.

Tehničko znanje otvara vrata, no prenosive vještine vas guraju naprijed.

Voditelj tima ne mora biti najbolji stručnjak u struci. No, mora znati organizirati posao, delegirati zadatke, motivirati ljude i pregovarati sa suradnicima.

Dogovor, pregovor, razgovor;Izvor: Pexels

Zbog toga su prenosive vještine važne i pomažu kod napredovanja i pri pregovaranju oko plaće.

Pregovori o plaći počinju znatno prije samog razgovora za posao. Znamo zašto. Saznajte i vi!

Usto, one vas štite od promjena u industrijama i tehnologijama.

Dok određeni softveri ili trendovi zastarijevaju, komunikacija, kreativnost, analiza podataka i strateško razmišljanje ostaju univerzalne i dugoročno vrijedne.

Kako razvijati prenosive vještine?

Dobra vijest je da svatko može razviti prenosive vještine, bez obzira na formalno obrazovanje ili iskustvo. Potrebna je praksa i svjesni napor.

1. Preuzmite dodatne odgovornosti

Umjesto da čekate idealnu priliku:

• vodite mini projekt
• organizirajte timski sastanak
• napravite dokumentaciju

Dokumentacija, rokovi; Izvor: Unsplash

• ponudite mentorstvo juniorima

Takve inicijative grade vašu reputaciju.

2. Uključite se u volonterske aktivnosti

Volonterstvo je posebno učinkovito za razvoj vještina:

• timskog rada
• komunikacije
• vodstva
• organizacije

U realnim, često nepredvidljivim uvjetima, vještine se oblikuju brže nego u učionici.

3. Sudjelujte u edukacijama

Mnogi online tečajevi nude strukturu i vježbe. No zapamtite, znanje bez primjene nije vještina. Vještina nastaje ponavljanjem.

4. Radite na sebi u svakodnevici

Vještina komunikacije se ne razvija samo na poslu. Razgovarajte bez prekidanja, vježbajte izlaganje ideja, tražite povratnu informaciju, čitajte literaturu o psihologiji i ljudskom ponašanju.

Obrazovanje, edukacija; Izvor: Pexels

Iz sveg navedenog saznajemo koliko je cjeloživotno obrazovanje važno. Donosimo i članak na tu temu! Pročitajte!

Predstavite vještine poslodavcu

Važno je da vještine ne nabrajate, nego da ih pokažete kroz konkretna iskustva i rezultate. Poslodavci žele vidjeti kako ste određenu vještinu primijenili u stvarnoj situaciji.

Izbjegavajte opće tvrdnje poput “Odlične komunikacijske vještine”.

Umjesto takve izjave ponudite jasne primjere. Recimo, rečenicu možete ovako sročiti:

“Vodio sam prezentaciju za 25 klijenata i generirao 12 novih ponuda u tri mjeseca.”

Još jedan efikasan način da pojačate vjerodostojnost je kvantificiranje postignuća.

Brojke govore više od riječi, pa zapišite da ste smanjili vrijeme obrade za 30 %, vodili tim od šest članova ili riješili 90 % korisničkih upita bez eskalacije.

Na kraju, uvijek prilagodite životopis opisu posla. U slučaju da poslodavac traži multitasking i suradnju, naglasite projekte u kojima ste organizirali zadatke i radili u timu.

Životopis, nova godina

Također, ako je naglasak na analitičkom razmišljanju, istaknite primjere odluka donesenih na temelju podataka.

Školski praznici i godišnji odmor bi se nekako morali uskladiti. Pročitajte članak o ovoj problematici. 

Kako prepoznati vlastite prenosive vještine?

Pokušajte odgovoriti na ovih nekoliko pitanja:

• Kada sam zadnji put riješio problem koji nitko drugi nije znao riješiti?
• Koju ulogu najčešće preuzimam u timu?
• Što mi kolege ili prijatelji najviše hvale?
• U kojim situacijama osjećam  kao da blistam?

Odgovori na ova pitanja često otkrivaju vještine koje ni sami niste svjesni da posjedujete.

Prenosive vještine otvaraju vrata

Ako svoje prenosive vještine počnete graditi i dokumentirati već danas, sutra ćete biti kandidat koji se itekako ističe.

Obavezno ih dodajte u životopis!

Prijavite se na natječaj za posao! Kliknite već danas!

Objava Prenosive vještine vode prema željenom poslu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Pravo na godišnji odmor nije luksuz, nagrada ili benefit poslodavca koji je dobar prema radniku. Godišnji odmor je jedno od temeljnih prava zaposlenih, zaštićeno zakonom i međunarodnim konvencijama.

U gospodarskoj praksi godišnji odmor izravno je povezan s produktivnošću, mentalnim zdravljem, kvalitetom rada i zadržavanjem zaposlenika.

Međutim, u hrvatskim tvrtkama prava oko godišnjeg odmora često su predmet nesporazuma, pogrešnog tumačenja ili jednostavno neinformiranosti.

Posebno kod novih zaposlenika, mladih radnika, sezonskih poslova ili poslodavaca koji prvi put zapošljavaju.

Pročitajte ostatak članka!

Pravo na godišnji odmor i zakonska zaštita

Godišnji odmor definiran je Zakonom o radu kao vrijeme odsustva s posla tijekom kojeg radnik zadržava sva prava iz radnog odnosa, uključujući plaću.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Izvor: Pexels

Ne radi se o slobodnom danu zaposlenika. Naime, svaka osoba se mora fizički i mentalno obnoviti, uz punu financijsku kompenzaciju.

Iz perspektive radnog prava, odmor je instrument zaštite zdravlja, prevencije sagorijevanja (burnouta) i sigurnosti na radu.

Sigurnost mladih na radnom mjestu posebno je osjetljiva tema. Svaki poslodavac bi morao zaštiti mlade radnike. Pročitajte članak!

Upravo zato poslodavac ne smije radniku isplatiti da odustane od odmora ili ga zamijeniti radnim satima.

Godišnji odmor nije predmet dogovora. Na njega se ne može odricati, ne može se prodati niti isplatiti umjesto korištenja, osim u iznimnim situacijama kada radni odnos prestaje.

Niti jedna interna regulativa poslodavca ne može derogirati zakonsko pravo na godišnji odmor.

Taj dio se mora razumjeti, jer i 2025. u Hrvatskoj postoji velik broj ugovora i internih pravilnika koji pokušavaju uvjetovati korištenje godišnjeg odmora prema potrebama poslodavca, a ne prema pravu radnika.

Na sljedećoj poveznici pročitajte članak Ugovor o radu i saznajte sve što trebate znati o svojim obvezama i pravima. 

Ugovor o radu

Koliko godišnjeg odmora ima radnik

Zakonom je propisano da radnik koji ima puno radno vrijeme ima pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora.

Trajanje se računa u danima, ovisno o tome radi li se petodnevni ili šestodnevni radni tjedan.

Radnik koji radi pet radnih dana ima najmanje 20 radnih dana godišnjeg, dok onaj koji radi šest radnih dana ima najmanje 24 radna dana.

Bitno je razumjeti da se radi o minimalnom trajanju. Kroz kolektivne ugovore, interne pravilnike ili ugovore o radu, poslodavac može radnicima dati više dana odmora.

Privatni sektor najčešće ostaje na zakonskom minimumu, dok javni sektor ili tvrtke s izraženim HR-om radnicima često daju između 22 i 27 radnih dana godišnjeg.

Kolektivni ugovor za državne službenike štiti prava svojih članova. Pročitajte više!

Kada radnik stječe pravo na godišnji odmor

Pravo na puni godišnji odmor stječe se nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca. To znači da ako se novi zaposlenik zaposli 1. travnja, puni godišnji stječe tek 1. listopada.

Burnout, sagorijevanje, odmor, previše posla, mentalno zdravlje, predah; Izvor: Pexels

Međutim, i prije toga ima pravo na razmjerni godišnji odmor, proporcionalan broju mjeseci rada.

Mnogi novi radnici misle da nemaju pravo na odmor dok ne prođe šest mjeseci, što je česta zabluda. Oni imaju pravo koristiti razmjerni dio. Svaka navršena dva i pol mjeseca rada nose 1/6 godišnjeg odmora.

Pravo na godišnji odmor i ugovori

Zakon ne diskriminira radnike prema vrsti ugovora. Sezonski radnici, radnici na određeno ili ugovoreni na nepuno radno vrijeme imaju isto pravo na godišnji odmor kao i oni zaposleni na neodređeno.

Izuzetak je u duljini rada, jer se godišnji računa proporcionalno.

Radnik koji radi četiri sata dnevno ima cijeli godišnji odmor, jer se odmor računa prema trajanju radnog odnosa, a ne broju sati.

Ugovor na određeno trebao bi sadržavati podatke o godišnjem odmoru. Saznajte više!

Planiranje i korištenje godišnjeg odmora

Iako je pravo na godišnji odmor apsolutno, poslodavac ima pravo organizirati način i vrijeme korištenja, ali razumno i uz uvažavanje potreba radnika.

Zakon propisuje da se godišnji koristi u dva dijela. veći dio od najmanje dva tjedna uzastopno, a ostatak prema dogovoru.

Dogovor, pregovor, razgovor; Izvor: Pexels

Radnik mora dobiti obavijest o korištenju odmora najmanje 15 dana unaprijed, osim u iznimnim slučajevima.

No ipak, ponekad poslodavci godišnji odmor promatraju kao operativnu smetnju i šalju radnika kući kada se nakupi broj sati. To nije dopušteno.

Godišnji se ne koristi kao kazna ili instrument kontrole, nego kao pravo radnika.

Poslodavac je dužan omogućiti svakom zaposlenom da iskoristi zakonom zagarantirane dane odmora što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

Može li poslodavac odbiti godišnji odmor?

Da, ali samo privremeno, uz mjerljivo opravdanje. Poslodavac smije odgoditi godišnji odmor kada bi njegovo korištenje ozbiljno ugrozilo poslovanje. To mora biti iznimka, a ne pravilo.

Ako poslodavac odgađa odmor, mora omogućiti korištenje čim objektivno postane moguće. Ne smije tjerati radnika da potpisuje odgodu na neodređeno.

Radnik koji osjeti da mu se sustavno uskraćuje godišnji odmor ima pravo prijaviti poslodavca Inspektoratu rada.

Inspektorat rada; Izvor: Google

Prijenos godišnjeg odmora na iduću godinu

Radnik ima pravo neiskorišteni dio prenijeti u iduću godinu. No, mora ga iskoristiti do 30. lipnja.

Razlog za prijenos ne mora biti isključivo operativni, već i privatni. Neki od razloga su bolest, roditeljstvo, stručna odsutnost, profesionalna putovanja. Poslodavac ne smije jednostavno obrisati godišnji odmor.

Najčešće zlouporabe događaju se upravo na ovom planu. Neki poslodavci nude isplatu u prosincu. To je protuzakonito. Novac ne može zamijeniti odmor,  osim ako radni odnos završava.

ERP sustav važan je za učinkovito poslovanje tvrtke. Saznajte više iz članka na linku! 

Bolovanje, rodiljni dopust i godišnji odmor

Ako radnik ode na bolovanje tijekom godišnjeg odmora, odmor se prekida i nastavlja nakon povratka. Pravilo vrijedi i za rodiljni ili roditeljski dopust.

Jedna od čestih grešaka poslodavaca je postupanje kao da je radnik potrošio odmor, što je nezakonito i može biti predmet spora.

Rad, trudnica, trudnoća, porodiljni, bolovanje; Izvor: Pexels

Godišnji ne prestaje postojati zbog bolesti ili trudnoće. Štoviše, zakon posebno štiti trudne radnice i roditelje. Godišnji se akumulira i mora biti omogućen nakon povratka.

Iskoristite očinski dopust. Djeca će samo jednom biti mala. Pročitajte članak!

Koliko radnik mora uzeti odjednom

Zakon propisuje da radnik jedan dio godišnjeg mora koristiti u trajanju od najmanje dva uzastopna tjedna.

Radi se o zaštiti od fragmentiranja odmora na dane po potrebi i pretvaranja odmora u mini pauze koje nemaju terapijski učinak.

Mnogi hrvatski poslodavci pogrešno traže da radnik godišnji koristi tjedan po tjedan. Ovakav potez nije po zakonu, osim ako radnik izričito želi drugačije.

Može li se godišnji odmor isplatiti

Ne mislimo isplati li se u nematerijalnom smislu, već mogu li se dani godišnjeg odmora zamijeniti za novac. Odgovor je vrlo precizan. Može samo ako radni odnos prestaje.

Euro, plaća, prosječna plaća; Izvor: Pexels

Radnik koji odlazi iz tvrtke ima pravo da mu se isplati neiskorišteni godišnji odmor, proporcionalno danima do trenutka odlaska. U svim ostalim scenarijima isplata godišnjeg odmora je nezakonita.

Plaća u naravi nije rijetkost. Saznajte što sve može zamijeniti novac. Pročitajte članak!

Kolika je plaća za vrijeme godišnjeg odmora

Radnik za vrijeme godišnjeg odmora prima naknadu koja mora biti jednaka prosječnoj plaći u prethodna tri mjeseca.

Iznos uključuje sve dodatke, bonuse ili stimulacije koje je ostvario radom. Poslodavci ponekad isplaćuju fiksnu bazu, što je protivno zakonu i može se osporavati.

Vrijeme je za godišnji

Isplanirajte godišnji na vrijeme i uživajte u božićnim praznicima.

Škicnite naše oglase za posao i pronađite natječaj koji će vas odvesti tamo gdje želite! Na radno mjesto gdje imate pokrivena radna prava!

Objava Pravo na godišnji odmor: što radnici i poslodavci moraju znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Advent u Zagrebu manifestacija je koja čini gradsku zimsku sezonu privlačnom turistima. No, uz efekt na turizam, ima značajan utjecaj i na tržište rada.

U razdoblju od najave paljenja prve svijeće do završetka događanja brojnih štandova, ugostiteljskih objekata i pratećih aktivnosti otvara se niz privremenih i sezonskih radnih mjesta.

Time se mijenja dinamika zapošljavanja i rotacije radnika. U nastavku detaljno analiziramo kakav je utjecaj Adventa na tržište rada u Zagrebu.

Zatim, koje sektore najviše pogađa. S kojim izazovima se suočavaju radnici i poslodavci te kakve su potencijalne prilike.

Povećana potražnja za radnom snagom

Sa stajalište nezaposlenih, povećana potražnja za radnom snagom više je nego dobrodošla.

Nezaposlenost

Sezonsko zapošljavanje

Tijekom Adventa raste broj posjetitelja, a s tim raste i potreba za radnicima. Najviše se traže radnici za rad u ugostiteljstvu, trgovini, uslužnim djelatnostima te event-pratećim aktivnostima.

UNESCO je napravio studiju koja pokazuje da 93% turista koji dolaze u Zagreb u prosincu navede upravo Advent kao glavni razlog posjeta.

Time se otvaraju dodatni poslovi za konobare, kuhare, promotore, radnike za montažu i demontažu sajamskih štandova. Zatim, posao pronalaze radnici na blagajnama, čistači i sigurnosno osoblje.

Tražite dodatni posao? Pročitajte članak na linku i saznajte više! 

Brojke i smještaj

Prema podacima portala Poslovni.hr, u prosincu 2024. grad je ostvario oko 243.000 noćenja tijekom Adventskog razdoblja (u turističkim smještajima).

Ti podaci ukazuju na značajan porast aktivnosti u odnosu na uobičajene mjesece za Zagreb. Vjerujemo da će ovog prosinca brojke biti još veće.

Zagreb, turizam; Izvor: Pexels

Takav priljev turista i aktivnosti generira dodatne potrebe za osobljem. Nove privremene mogućnosti zapošljavanja stvaraju specifične izazove na tržištu rada.

Aktivni sektori rada

Mnoge sektore dotakne Advent u Zagrebu. Velik broj turista ide u razne trgovine, muzeje, koriste razne usluge. No, neki sektori su aktivniji od drugih.

Ugostiteljstvo i turizam

Zbog većeg broja posjetitelja i produljenih radnih sati, ugostiteljski sektor intenzivno traži dodatne radnike.

Rad u restoranima, barovima, štandovima s hranom i pićem često uključuje promjenjivo radno vrijeme, vikende i blagdane.

Školski praznici i godišnji odmor roditelja se često ne preklapaju. Kako riješiti tu situaciju? Saznajte iz članka na linku!

Trgovina i prodaja

Manifestacija Adventa podiže promet u trgovini, posebno u suvenirnici, na štandovima s rukotvorinama i sezonskim artiklima. Time potreba za prodavačima i logističkim podrškom raste.

Božićni suveniri, Advent, mali obrt, Zagreb; Izvor: Pexels

Organizacija događaja i logistika

Dodatna radna snaga potrebna je na mnogo razina. Posebno se ističe montaža štandova, slaganje dekoracije, postavljanje rasvjete, čišćenje i održavanje prostora.

Voditelji događaja i radnici često se angažiraju honorarno ili na određeno vrijeme.

Imate obrt za čišćenje? Advent u Zagrebu je pravo vrijeme da pošaljete svoju ponudu rada.

Turističke usluge i smještaj

Recepcionari, čistači, pomoćno osoblje u hotelima i hostelima pozicije su koje doživljavaju porast potreba tijekom Adventa.

Utjecaj na tržište rada: prednosti i izazovi

Iako Advent donosi mnogo prednosti za naše tržište rada i poslovanja, ipak postoje i neke izazovne situacije. Saznajte koje!

Prednosti

Povećana mogućnost zaposlenja za sezonske radnike ili studente. Advent pruža priliku za kratkoročni angažman.

Studentski posao korak je prema osobnoj samostalnosti. Kliknite i saznajte više!

Studentski posao

• Fleksibilnost. Za one koji traže posao na određeno vrijeme, dodatni unos, ili godišnji angažman izvan standardne sezone.
• Razvoj iskustva. Rad u intenzivnom periodu omogućava stjecanje iskustva u uslužnim djelatnostima, event-industriji ili turizmu.
• Povećanje prihoda. Veći promet može dovesti i do veće zarade kroz dodatke, bonuse ili duže radno vrijeme.

Tražite honorarni posao? Pročitajte koje su vam mogućnosti!

Izazovi

• Kratkotrajnost angažmana. Brojčani rast poslova uglavnom je sezonski, što znači da posao možda nije dugoročan.
• Rad pod pritiskom i fleksibilno radno vrijeme. Često se radi u kasnim satima, vikendima i blagdanima, što može biti i opterećenje.
• Planiranje i prava radnika. Poslodavci suočeni s vršnim razdobljem moraju planirati više radnika, ali radnici se mogu susresti s kraćim rokovima angažmana ili neizvjesnošću.
• Koronavirus i nepredvidljivi događaji. Kao što je pandemija pokazala, manifestacije mogu biti otkazane ili smanjene, što utječe na radna mjesta.

Dodatni posao, vikend posao, konobarica, restoran, kafić; Izvor: Pexels

Privremeni posao može se obilježiti i kao rad na pola radnog vremena. Saznajte više o takvom načinu rada. 

Statistički uvidi

U 2023. i 2024. godini, broj gostiju u Zagrebu dosegnuo je oko 130.000 posjetitelja u prosincu, iako je to nešto manje od rekordne 2019. godine.

Turizam u Zagrebu već premašuje razinu prije pandemije, a Advent je ključni generator zimskog turističkog prometa.

Poslodavci moraju planirati

Kako bi iskoristili prednosti Adventskog razdoblja, poslodavci trebaju:

Planirati unaprijed. Ranije regrutiranje sezonskih radnika može smanjiti kašnjenja u pokrivanju smjena.

Ponuditi fleksibilne ugovore. Kratkoročni ugovori, honorarni angažmani mogu biti motivirajući za mlade, studente i dodatnu radnu snagu.

Osigurati obuku i podršku. Sezonski radnici trebaju brzo biti uvedeni u posao kako bi radili učinkovito tijekom vrhunca.

Promicati reputaciju kao poslodavac. Pružanje dobrih uvjeta rada, fair nadoknade i redovite komunikacije može pomoći privući kvalitetnu radnu snagu.

Korporativna kultura, ciljevi, odnos poslodavca, složni kolege; Izvor: Pexels

Ugovor o radu ključan je dokument svakog zaposlenika.  Saznajte više!

Radnici, iskoristiti prilike

Za one koji traže posao u razdoblju manifestacije Advent u Zagrebu:

Budite spremni na intenzivniji rad. Vikendi, noćni termini, više sati u tjednu.

Iskoristite studentske, honorarne ili sezonske ugovore. Idealno za studente ili one koji traže dodatni prihod.

Naglasite iskustvo u uslužnim djelatnostima i turizmu. Time ćete se lakše probiti do pozicija koje zahtijevaju brzu prilagodbu.

Pitajte o uvjetima rada i nadoknadi. Važno je znati hoće li biti dodataka, kako izgleda radno vrijeme i kakvi su uvjeti ugovora.

Ako vas zanima dodatni prihod, pregledajte naše oglase za posao i javite se!

Dugoročniji aspekti za tržište rada

• Uz Advent grad jača turističku ponudu i pozicionira se kao zimska urbana destinacija. Time se aktivnosti rada i zapošljavanja ne svode samo na ljeto, nego i na zimu.

Otvara se prostor za različite sezonske obrasce zapošljavanja.

Hotel, sezona, turizam, sobarice, čistačice; Izvor: Pexels

• Ulaganje u manifestacije kao što je Advent potiče razvoj uslužnih i turističkih kompetencija kod radnika. Konkurencija tako radi svoje i podiže kvalitetu radne snage.

Vrlo vjerojatno potiče i razvoj karijere u području event-industrije, turizma i ugostiteljstva.

• Posljedice su i na mikro-poduzetništvo. Mislimo na najam štandova, predstavljanja radova malih obrta koji se bave ručnim radovima. Male trgovine dolaze do izražaja.

Božićno vrijeme je romantično i kupcima su draži autentični pokloni od onih masovnih, uvezenih iz Kine. Na taj način se potiče rad i stvaralaštvo lokalnih radnika i poduzetnika.

S razvojem ove manifestacije, rastu i mogućnosti za dužim angažmanima. Neke početne sezonske pozicije mogu prerasti u stabilniji posao.

Tražite honorarni ili dodatni posao?

Rješenje je potražiti pravi natječaj za posao! Kliknite već danas!

Objava Advent u Zagrebu: učinak na tržište rada  pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Školski praznici i godišnji odmor pojmovi su koji zvuče jako primamljivo. No, dolazak školskih praznika za mnoge roditelje koji rade donosi isto pitanje.

Kako uskladiti godišnji odmor sa školskim praznicima, a da ne potrošiš sve dane već do srpnja?

Ova tema svake godine izaziva stres u mnogim obiteljima jer Zakon o radu i stvarni život često ne idu ruku pod ruku.

Godišnji odmor traje u prosjeku 20 do 30 radnih dana. No, školski praznici ukupno traju gotovo tri mjeseca. Naravno, računajući zimske, proljetne, uskrsne i ljetne praznike.

U nastavku donosimo pregled izazova, pravnih okvira i mogućih rješenja koja bi mogla pomoći zaposlenim roditeljima da pronađu balans između poslovnih obveza i obiteljskog života.

Praznici su dugi, godišnji odmor nije

Većina zaposlenih u Hrvatskoj ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmor. Dakle, govorimo o dvadeset radnih dana (ili 24 dana za one koji rade šest dana tjedno).

Školska torba, ruksak; Izvor: Pexels

Većina zaposlenika u javnom sektoru ima između 25 i 30 dana, dok privatni sektor češće nudi minimalni zakonski okvir.

Granice između poslovnog i privatnog života su važne. Posebno kada je u pitanju rad od kuće. Pročitajte više!

No, kada se uzme u obzir da školska godina traje od rujna do lipnja, a djeca imaju praznike zimi, u proljeće, tijekom Uskrsa i ljeti, jasno je da ta količina jednostavno nije dovoljna za sve.

Ljetni praznici traju oko 10 tjedana. No, ako roditelj može iskoristiti samo tri do četiri tjedna odmora, ostaje velik broj dana koje treba pokrpati.

Tada na scenu stupaju bake i djedovi, produženi boravci, kampovi, ali nažalost i stres.

Grad Samobor uveo je novčanu naknadu za baka i djed servis. Pročitajte više o toj vrijednoj inicijativi. 

Pravni okvir: što Zakon o radu zapravo kaže

Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) jasno propisuje osnovna pravila:

Djevojčica, baka, škola, školarka; Izvor: Pexels

• Radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora godišnje.
• Odmor se može koristiti u dijelovima, ali barem jedan dio mora trajati neprekidno najmanje dva tjedna.
• Poslodavac određuje raspored korištenja godišnjih odmora, ali mora uzeti u obzir potrebe radnika i organizacije posla.
• Radnik ima pravo zatražiti korištenje godišnjeg odmora tijekom školskih praznika ako to opravdano traži, npr. zbog brige o djeci.

U teoriji, sve izgleda jednostavno. U praksi je ipak mnogo teže.

Problem je što se praznici poklapaju za sve roditelje istovremeno, a poslodavci jednostavno ne mogu svima omogućiti slobodne dane u istom periodu.

Zanima vas rad nedjeljom i blagdanima? Pročitajte članak na linku!

Glavni izazovi za roditelje zaposlenike

Ne moramo se zavaravati, izazovi su brojni. Pogotovo ako doma imate malog prvašića, koje može biti sam doma. Barem ne na duže vrijeme.

Rad od kuće, tinejdžerka, mobitel, praznici; Izvor: Pexels

Nedostatak dana godišnjeg odmora

Roditelji jednostavno nemaju dovoljno dana da pokriju sve školske praznike. Čak i uz fleksibilno korištenje, 20 dana godišnje jedva pokrije polovicu ljetnih praznika, a o zimskim i proljetnim da ne govorimo.

Tražite honorarni posao? Nema problema, saznajte više iz članka!

Nerazumijevanje od strane poslodavca

Neki poslodavci, osobito u privatnom sektoru, ne gledaju blagonaklono na česta izbivanja radi djece, pogotovo ako su rokovi i sezonski poslovi u pitanju.

Obrt za čišćenje uslužna je djelatnost koja vrtoglavo raste. Pročitajte kako otvoriti takvo poslovanje.

Ograničene opcije čuvanja djece

Mnogi roditelji nemaju mrežu podrške (bake, djedove ili rodbinu), a organizirane aktivnosti i kampovi često su skupi i traju samo dio praznika.

Psihološki pritisak

Roditelji se često osjećaju krivima. Taj osjećaj ih prati ako ostaju predugo na poslu, osjećaju da zanemaruju djecu.

Posao, organizacija, odgovornost, dijete, igra; Izvor: Pexels

Opet, ako uzmu previše slobodnih dana, osjećaju pritisak zbog posla. To dovodi do kroničnog stresa i iscrpljenosti.

Perspektiva poslodavaca

Ni poslodavcima nije jednostavno. Ljeto je često razdoblje povećanog posla (posebno u trgovini, turizmu i logistici), pa je teško omogućiti svim zaposlenima istovremeno odmore.

Manje si tvrtke ne mogu priuštiti da im pola tima ode na godišnji za Božić, dok veće pokušavaju rasporediti godišnje po smjenama.

Zbog toga je potrebno razumijevanje i dogovor i s jedne i s druge strane.

Poslovna komunikacija mora zadovoljiti i zaposlenika i poslodavca. Pročitajte više o toj komunikacijskoj vještini!

Moguća rješenja i dobre prakse

Realnost moramo prihvatiti i naći načine kako si pomoći. Pročitajte neke od ideja!

Fleksibilno korištenje godišnjeg odmora

Radnici mogu rasporediti odmor kroz godinu. Primjerice, dva tjedna ljeti, tjedan dana zimi i nekoliko dana oko proljetnih praznika.

Obiteljska šetnja, zajedničko vrijeme, privatno vrijeme, obitelj; Izvor: Pexels

Time se postiže ravnoteža između obiteljskih potreba i kontinuiteta poslovanja.

Rad od kuće (hibridni model)

Za one koji rade uredske poslove, mogućnost rada od kuće tijekom dijela praznika može znatno olakšati organizaciju. Roditelj može biti kod kuće s djecom, a ipak obavljati dio posla.

Fleksibilno radno vrijeme

Uvođenje fleksibilnih početaka i završetaka radnog dana (npr. od 7 do 15 sati ili od 9 do 17 sati) može pomoći roditeljima da bolje balansiraju privatne i poslovne obveze.

Kolektivni ugovor za državne službenike donosi dosta pogodnosti zaposlenicima. Saznajte više!

Korištenje dopusta za brigu o djeci

Roditelji imaju pravo na plaćeni dopust u određenim situacijama (npr. za polazak u školu, bolest djeteta i sl.), ali i mogućnost neplaćenog dopusta uz dogovor s poslodavcem.

Iako nije idealno rješenje, nekima takav dogovor daje prostor da barem dio praznika provedu s djecom.

Kampovi i radionice

Gradovi i udruge često organiziraju ljetne radionice i kampove za djecu, koji mogu trajati tjedan ili dva. Iako nisu besplatni, predstavljaju dobru opciju ako oba roditelja rade.

Radionica, školski praznici, povećalo, učenje, dječak; Izvor: Pexels

Rotacija godišnjih među roditeljima

Ako oba roditelja rade, mogu se dogovoriti da koriste godišnji u različitim terminima. Tako se pokriva veći dio praznika i dijete nije predugo samo.

Ne smijemo zaboraviti da strpljenje otvara vrata na tržištu rada. Saznajte više i budi strpljiviji. 

Dodatni dani godišnjeg odmora za roditelje

U nekim europskim zemljama poslodavci daju dodatne dane godišnjeg odmora roditeljima djece školske dobi.

Hrvatski Zakon o radu to još ne propisuje, ali pojedine tvrtke već uvode takvu praksu kroz interne pravilnike.

Kako problem rješavaju druge zemlje

U državama poput Njemačke, Francuske i Nizozemske, škole i poslodavci aktivno surađuju kroz sustav tzv. “holiday care” programa.

Radi se o organiziranim aktivnostima za djecu tijekom školskih praznika.

U nordijskim zemljama, gdje je fleksibilno radno vrijeme standard, roditelji jednostavno rasporede radni tjedan tako da nekoliko tjedana godišnje mogu raditi kraće ili od kuće.

Tata, kćer, zajedničko vrijeme, automehaničar, radiona, auto; Izvor: Pexels

U Velikoj Britaniji i Irskoj, radnici mogu zatražiti “parental leave”. Radi se o dodatnom neplaćenom dopustu od nekoliko tjedana godišnje koji se koristi upravo za vrijeme praznika.

Takvi modeli pokazuju da postoji način. No, zahtijeva kulturu povjerenja između radnika i poslodavca, kao i sustavno planiranje. Ali i prikladnu visinu plaće.

Kolika je prosječna plaća? I koliko zapravo vrijedi vaš rad? Saznajte iz članka!

Činjenice koje vrijedi znati

• Prosječan godišnji odmor u Hrvatskoj: 24 dana.
• Broj školskih dana godišnje: oko 175.
• Ukupan broj dana praznika (zimski, uskrsni, proljetni i ljetni): oko 60 radnih dana.
• Djeca su bez škole oko 12 tjedana godišnje.
• Samo 30% roditelja uspijeva uskladiti godišnji odmor sa svim praznicima.
• Više od 60% zaposlenih roditelja navodi organizaciju dječje skrbi kao najveći stresni faktor ljeta.

Želite biti sretan zaposlenik?

Pronađite posao koji vas usrećuje.

Jer sretan zaposlenik koji ima podršku u usklađivanju posla i obitelji donosi i bolju produktivnost, motivaciju i lojalnost.

Pretražite portal i nađite natječaj za posao koji vam dogovara!

Objava Školski praznici i godišnji odmor: kako uskladiti rad i djecu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Ugovor o radu temeljni je dokument koji regulira odnos između poslodavca i radnika. Definira prava i obveze obiju strana, osigurava pravnu sigurnost.

Uz to, služi kao polazište za zaštitu radnih prava u skladu sa Zakonom o radu Republike Hrvatske.

Važno je poznavati osnovna pravila i pojmove koji se vežu uz ovaj tip ugovora. Te informacije trebaju znati i radnici i poslodavci.

Što je ugovor o radu?

Radi se o pravnom aktu kojim se radnik obvezuje osobno obavljati određene poslove za poslodavca.

Ugovor na neodređeno

S druge strane, poslodavac se obvezuje radniku isplaćivati plaću i osigurati uvjete rada propisane zakonom.

Ugovor se uvijek sklapa u pisanom obliku i mora biti u skladu s odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22).

Ako poslodavac ne ponudi pisani ugovor, dužan je radniku dostaviti pisanu potvrdu o sklopljenom radnom odnosu najkasnije 8 dana od početka rada.

Zanima vas ugovor na određeno? Donosimo sve informacije i za ovu vrstu ugovora. Saznajte više iz članka! 

Obvezni sadržaj ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, svaki ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

• podatke o poslodavcu i radniku (ime, prezime, OIB, sjedište/tvrtka),
• datum početka rada,
• mjesto rada (ili naznaku da radnik radi na različitim lokacijama),
• opis posla i radne obveze,
• trajanje ugovora (određeno ili neodređeno),
• trajanje probnog rada, ako je ugovoren,
• trajanje redovitog radnog vremena (puno, nepuno),
• visinu osnovne plaće, dodatke i rokove isplate,
• trajanje godišnjeg odmora,
• otkazne rokove,
• kolektivne ugovore koji se primjenjuju.

Prosječna plaća, rast, Hrvatska, plaća

Plaća i pregovori idu ruku pod ruku. Postoje situacije kada se morate izboriti. Pročitajte više!

Vrste ugovora o radu

Ugovor na neodređeno vrijeme

Osnovni i najčešći oblik radnog odnosa u Hrvatskoj. Sklapa se bez ograničenja trajanja i nudi radniku veću sigurnost.

Otkazivanje takvog ugovora moguće je samo u slučajevima predviđenim zakonom (poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz, kršenje obveza, izvanredni otkaz).

Saznajte svoja prava ako dobijete izvanredni otkaz. Pročitajte članak! 

Ugovor na određeno vrijeme

Sklapa se kada postoji potreba za obavljanjem posla u ograničenom trajanju. Primjeri za takve situacije su zamjene, sezonski poslovi, projektni rad.

Prema zakonu, može trajati najviše tri godine. Poslodavac mora opravdati razloge sklapanja ugovora na određeno vrijeme.

Ugovor na nepuno radno vrijeme

Radnik radi manje od punog radnog vremena (npr. 20 sati tjedno). Ima ista prava kao i radnik na puno radno vrijeme, proporcionalno ugovorenom broju sati.

Probni rok, probni rad

Ugovor za stalne sezonske poslove

Specifičan oblik ugovora koji se često koristi u turizmu i poljoprivredi. Radnik radi samo dio godine, ali zadržava pravo povratka kod istog poslodavca u idućoj sezoni.

Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada

Ovdje mislimo na rad od kuće i rad na daljinu.

Sve češći oblik ugovora, posebno nakon pandemije. Mora sadržavati dodatne informacije o uvjetima rada, troškovima koje poslodavac snosi te pravima radnika.

Probni rad

Poslodavac može ugovoriti probni rad koji može trajati najduže šest mjeseci. Tijekom probnog rada obje strane mogu lakše raskinuti ugovor.

Radnik ako procijeni da posao nije za njega, a poslodavac ako zaključi da radnik ne ispunjava očekivanja.

Bitno je napomenuti da ovo razmjerno produljenje probnog rada ne predstavlja kogentnu zakonsku odredbu, već isto ovisi o volji ugovornih strana.

Radno vrijeme

Zakonom o radu određeno je da puno radno vrijeme ne smije biti dulje od 40 sati tjedno. Radnici mogu raditi prekovremeno, ali najviše 10 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje, uz dodatnu naknadu.

Radno vrijeme, 40 sati tjedno

Ugovor mora jasno navesti trajanje radnog vremena, pauze i način rasporeda sati.

Plaća

Ugovor mora jasno navesti osnovnu plaću, dodatke (npr. za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom ili blagdanima) te rok isplate.

Plaća se u pravilu isplaćuje jednom mjesečno, a poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun plaće.

Minimalna plaća u Hrvatskoj propisana je posebnim propisom i poslodavac ju ne smije ugovoriti ispod zakonom određenog iznosa.

Minimalna plaća za 2025. je 970 eura bruto. Pročitajte više u članku na linku! 

Godišnji odmor i ostala prava

Radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, bez obzira na ugovoreno radno vrijeme.

Prava na bolovanje, rodiljni dopust, plaćeni dopust i druga odsustva također moraju biti definirana u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.

Godišnji odmor je gotov i sada se trebate vratiti na radno mjesto. Kako da ta tranzicija prođe što bezbolnije? Saznajte više!

Raskid ugovora o radu

O izvanrednom otkazu smo već pisali. O ostalim načinima raskida ugovora o radu pročitajte u nastavku teksta!

Izvanredni otkaz

Redoviti otkaz

Može ga dati i radnik i poslodavac. Radnik ga može dati bez navođenja razloga, dok poslodavac mora imati opravdane razloge. Otkazni rok ovisi o duljini radnog staža i može trajati od dva tjedna do tri mjeseca.

Izvanredni otkaz

Moguć je kada jedna strana teže prekrši svoje obveze ili kada nastavak radnog odnosa nije moguć. U tom slučaju ugovor prestaje odmah, bez otkaznog roka.

Sporazumni raskid

Najčešći i najjednostavniji način prestanka ugovora, odnosno obje se strane dogovore o uvjetima raskida.

Kolektivni ugovori i pravilnici o radu

U nekim sektorima primjenjuju se kolektivni ugovori kojima se dodatno uređuju prava radnika (plaće, dodaci, beneficije).

Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika obvezan je imati pravilnik o radu koji detaljno regulira interne procedure.

Benefiti za zaposlenike, regres, božićnica, uskrsnica, dar za dijete

Ugovor o radu i rad na crno

Rad bez ugovora, tzv. “rad na crno”, nezakonit je i nosi velike rizike za radnika: gubitak prava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, nemogućnost dokazivanja radnog odnosa i ranjivost u slučaju ozljede na radu.

Radnik uvijek treba inzistirati na potpisanom ugovoru.

Zašto je ugovor o radu važan?

Za radnika, ugovor je garancija prava, plaće, godišnjeg odmora, sigurnosti.

Za poslodavca, on je instrument kojim jasno definira očekivanja i obveze. Dobro sastavljen ugovor smanjuje mogućnost nesporazuma i sporova.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu je nužnost

Ugovor o radu nije samo formalnost. Radi se o neophodnom dokumentu koji štiti i radnika i poslodavca.

Važno je da obje strane razumiju njegova pravila i uvjete. Hrvatsko tržište rada sve se više mijenja, pojavljuju se novi oblici rada i fleksibilni ugovori, ali temelj ostaje isti.

Radi se o jasno definiranom i pravednom odnosu.

Pronađi radno mjesto gdje će vaš ugovor o radu biti početak uspješne priče. Pogledajte naše oglase za posao i prijavite se već danas!

Objava Ugovor o radu: sve što trebate znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Godišnji odmor uvijek dođe i prođe brže nego što mislimo. Dani odmora, mora, planina ili jednostavno mirnog doma prolaze kao u treptaju.

I onda – stvarnost. Radni stol, inbox, kolege, sastanci. Povratak zna biti šok. Ali isto tako može biti nova prilika.

Zašto je povratak uvijek težak?

Nakon dana bez obaveza, mozak se navikne na sporiji ritam. Ujutro nema alarma, nema gužve u prometu, nema stresa. A onda odjednom opet rano buđenje.

Kava na brzinu. Laptop. Zadaci. Telefon. Psiholozi kažu da mozak treba prijelaz. Kao kad trčiš maraton pa naglo staneš. Tijelu treba vrijeme. Isto vrijedi i za posao. Zato je prvih nekoliko dana najtežih.

Sastanak, kolegij, zaposlenici sjede oko stola, laptopi ispred njih; Izvor: Unsplash.com

Prekovremeni rad još je teže za podnijeti nakon godišnjeg odmora. Pročitajte više!

Mala tajna: produži osjećaj odmora

Odmor ne mora završiti onog dana kad se vratiš. Male stvari mogu produžiti osjećaj lakoće.

• Ponesi neku sitnicu s putovanja na posao. Šalica, fotografija, mirisni suvenir.
• Odlazi na pauze. Izađi na sunce. Udahni zrak.
• Ne zakazuj teške sastanke prvi dan.
• To su sitnice, ali mozak ih voli.

Čak 87 % ljudi muči povratak na posao nakon godišnjeg odmora.

Primjeri iz prakse

Ana se vratila s mora. Prvi dan nije otvarala sve mailove odjednom. Napravila je listu. Najprije ono hitno. Ostatak drugi dan. Rezultat – manje stresa.

Marko je nakon godišnjeg svaki dan odlazio kući pješice umjesto tramvajem. Pola sata šetnje mu je produžilo osjećaj slobode.

Ivana je povratak pretvorila u priliku. Počela je tražiti novi posao jer je shvatila da ju stari više ne ispunjava.

Želite novi posao? Donosimo ideje kako ga započeti!

Novi posao, razgovor za posao; Izvor: Unsplash.com

Novi početak, ne samo povratak

Povratak s odmora može biti i reset. Pitaš se: Jesam li zadovoljan? Veselim li se poslu? Ili samo brojim sate?

Ako je odgovor negativan, to je znak. Odmor često otvori oči. Kad si miran, vidiš jasnije. Zato su mnogi ljudi odluku o promjeni posla donijeli baš nakon ljetnih dana.

Je li bolje raditi naporno ili raditi pametno? Svaka karijera je drugačija. Pročitajte više o ovom pitanju!

Male navike koje pomažu

Godišnji odmor je iza nas, ali si možemo pomoći malim, ali slatkim navikama:

• Planiraj jedan manji zadatak za prvi radni dan.
• Ostavite si sitno zadovoljstvo. Kava u omiljenom kafiću prije posla.
• Prvi tjedan odlazi na vrijeme. Nema potrebe za prekovremenima odmah.
• Piši dnevnik zahvalnosti. Tri stvari svaki dan. Male, ali vrijedne.

Depresija će brže nestati ako znate da ne morate čekati narednih 365 dana da bi ste se maknuli iz svog mjesta.

Depresija, čovjek na krevetu naopako s rukama na glavi; Izvor: Unsplash.com

Kako to rade drugi?

U Japanu je uobičajeno da se prvi dan nakon odmora radi kraće. Tvrtke znaju da je produktivnost niska. U Švedskoj se prakticira “fika” – ritual kave i druženja.

Povratak se tako olakšava razgovorom, a ne stresom.

Kod nas? Najčešće odmah uragan. Ali to se može promijeniti. Sve kreće od pojedinca.

Jednom kad se vratite na posao, iako ste radoholičari, trebate započeti laganijim tempom kako bi se koncentrirali na posao ‒ mirno bez ikakva presinga.

Povratak u tim

Nisi sam. Povratak je lakši kad se dijeli. Pitaj kolege kako im je bilo. Razmijenite doživljaje. Smijeh briše napetost. Osjećaj pripadnosti vraća energiju.

Zajednički ručak prvi tjedan? Zašto ne. I to je dio posla.

Team building povezuje poslovni tim. Pročitajte više!

Tehnologija kao saveznik

Alati za organizaciju pomažu. Digitalni planer, aplikacije za taskove, podsjetnici. Uz njih, povratak je manje kaotičan.

Planer, kalendar, notes; Izvor: Unsplash.com

Inbox natrpan? Postavi filtere. Koristi “snooze” opciju. Odvoji privatno od poslovnog.

Male tehnike znače veliku razliku.

Što ako posao nije ono što želiš?

Povratak zna otvoriti i teže teme. Ako osjetiš umor već prvi dan, možda je vrijeme za promjenu. Nije lako, ali dugoročno donosi mir.

Promjena posla nije znak slabosti. To je znak da znaš što želiš. I da tražiš svoje mjesto.

Za svaki slučaj pročitaj kako se piše kratki životopis!

Inspiracija za novi početak

Sjetimo se primjera iz stvarnog života.

Petra je godinama radila isti posao. Nakon ljetovanja shvatila je da ju ne veseli povratak. Pokrenula je vlastiti mali biznis. Danas radi više, ali s osmijehom.

Ivan je godinama bio u istoj tvrtki. Nakon jednog godišnjeg odlučio je poslati životopis dalje. Danas je u timu gdje se osjeća cijenjeno.

Znate li da su znanstvenici primijetili da nam je u prosjeku potrebno 14 dana da se nakon godišnjeg odmora vratimo u uobičajeni radni ritam?

Grafička dizajnerica pokušava raditi, ali je zaspala na radnom stolu; Izvor: Unsplash.com

Nova prilika za rast

Povratak nije kraj ljeta. Nije kazna. To može biti novi početak. Vrijeme da u posao uneseš nešto novo. Ideju. Projekt. Energiju.

Odmor puni baterije. Svrha baterija nije da stoje pune. Nego da se koriste. Iskoristi taj trenutak svježine. Napravi plan. Zapiši ciljeve. Pitaj se što želiš postići do kraja godine.

Možda je to unaprijediti znanje. Možda završiti projekt koji odgađaš mjesecima. Možda pronaći hrabrosti za razgovor s nadređenim. Ili možda konačno odlučiti da je vrijeme za novi posao.

Svaki povratak nosi i novu perspektivu. Dok si na odmoru, vidiš stvari jasnije. Odmakneš se od rutine. Tek tada uočiš što ti u poslu odgovara, a što te iscrpljuje. To je prilika da uvedeš promjene. Male ili velike.

Rast ne mora biti dramatičan. Nekad je dovoljno uvesti jednu novu naviku. Na primjer, bolju organizaciju dana. Ili redovite pauze. Ili jednostavno odluku da ćeš češće reći „ne“.

Povratak je šansa da posao prestane biti samo obaveza. Može postati poligon za osobni razvoj. I za stvaranje novih prilika. Ako ga tako postaviš, onda godišnji odmor nije samo pauza. On je odskočna daska.

STEM stipendije mogu pomoći kod hvatanja poslovnih ciljeva. Pročitajte više u članku!

Deficitarna zanimanja, mladi radnik radi na stroju, ima slušalice u ušima, STEM; Izvor: Unsplash.com

Nije kraj uživanju

Godišnji odmor je gotov. Ali to ne znači kraj uživanja. Rad može biti ispunjenje, a ne teret. Sve ovisi o stavu i malim trikovima koje primjenjuješ.

Ako osjetiš da posao u kojem jesi nije pravi, nemoj čekati novi godišnji. Promjena je moguća odmah.

Posjeti ZaposliSe i pronađi posao koji će ti donijeti osjećaj zadovoljstva svaki dan, a ne samo u rijetkim trenucima odmora.

Tamo te čekaju prilike koje mogu promijeniti tvoju svakodnevicu i otvoriti vrata karijeri u kojoj ćeš se osjećati cijenjeno, motivirano i ispunjeno.

Donosimo oglase za razne industrije i poslove, svakodnevno pristižu novi!

Pravi trenutak da kreneš prema poslu koji te veseli je sada, a prvi korak počinje na jednom mjestu, ovdje! Potraži svoj natječaj za posao!

Objava Godišnji odmor je gotov: povratak u stvarnost pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.