Radna dozvola za strance danas je izvor sve veće frustracije za hrvatske poduzetnike.

Prema upozorenju Udruge Glas poduzetnika (UGP), brojni poslodavci uredno predaju svu dokumentaciju i ispune svaku zakonsku obvezu na vrijeme.

No, onda čekaju mjesecima da im država odgovori. Posao stoji, sezona prolazi, a rizik kazne i dalje visi nad njima.

UGP je krajem lipnja 2026. uputio službene zahtjeve za dostavu informacija Ministarstvu rada, Ministarstvu unutarnjih poslova, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Državnom inspektoratu.

Upozoravaju ih na sve veći broj prijava poduzetnika vezanih uz sporo izdavanje dozvola za boravak i rad.

Prijave stižu iz cijele Hrvatske, a najviše iz ugostiteljstva, turizma i građevinarstva. Navedeni su sektori danas gotovo u potpunosti ovisni o radnoj snazi iz inozemstva.

Saznajte više u nastavku!

Radna dozvola za strance

U svakodnevnom govoru kažemo radna dozvola, no službeni naziv dokumenta je jedinstvena dozvola za boravak i rad.

Riječ je o biometrijskoj ispravi koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Naime, u jednom dokumentu spaja odobrenje za rad i odobrenje za privremeni boravak državljanina treće zemlje u Hrvatskoj.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Pexels

Ne postoji samo jedna vrsta radne dozvole za strance. Ovisno o vrsti posla, trajanju i kvalifikacijama radnika, razlikujemo nekoliko osnovnih kategorija:

Standardna dozvola za boravak i rad — najčešći tip, izdaje se na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem, uz obavezan test tržišta rada, na razdoblje do tri godine

EU plava karta — namijenjena visokokvalificiranim stručnjacima s fakultetskom diplomom i plaćom od najmanje 1,5 puta prosječne hrvatske plaće, bez potrebe za testom tržišta rada

Sezonska radna dozvola — za turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu, ograničena na najviše devet mjeseci unutar kalendarske godine

Dozvole prema članku 110. Zakona o strancima — za ključno osoblje u trgovačkim društvima, osobe premještene unutar iste kompanije, istraživače i slične posebne kategorije.

Za većinu poslodavaca relevantna je standardna dozvola za boravak i rad, a zahtjev uvijek podnosi poslodavac ili ovlaštena agencija u njegovo ime. Nikad nije sam radnik.

Što je dozvola za rad u Hrvatskoj i što sve trebate znati? Pročitajte u članku na poveznici!

Kako izgleda postupak

Postupak u pravilu započinje testom tržišta rada, kojim Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava postoji li na domaćem tržištu dostupna radna snaga za traženo radno mjesto.

Test traje petnaestak dana. Ako HZZ ne pronađe odgovarajućeg domaćeg kandidata, poslodavac unutar 90 dana od pozitivnog mišljenja podnosi zahtjev za samu dozvolu.

Strani radnici, call centar, Pexels

Za zanimanja koja se nalaze na listi deficitarnih zanimanja Upravnog vijeća HZZ-a, test tržišta rada uopće nije potreban. Time se postupak ubrzava.

Prema zakonu, Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je o urednom zahtjevu odlučiti u roku od petnaest dana.

No, kako upozoravaju i sami poslodavci, taj rok gotovo nikad ne funkcionira onako kako je zamišljen.

Realno, trajanje cijelog postupka, od testa tržišta rada do konačne dozvole, često se proteže na 30 do 120 dana.

A prema iskustvima pojedinih agencija za posredovanje, ponekad i do šest ili devet mjeseci.

Gdje nastaje problem

Taj jaz između zakonskog roka i stvarnog trajanja postupka jezgra je problema na koji upozorava UGP.

Poslodavci ističu da administrativna kašnjenja nisu njihova krivnja.

Dokumentacija je uredna, zahtjevi predani na vrijeme, a ipak ostaju izloženi riziku kazni dok čekaju da institucije odrade svoj dio posla.

Iz Udruge posebno naglašavaju da kašnjenje nije samo brojka u sustavu, nego stvarna posljedica za poslovanje.

Problemi koji im preostaju su izostala smjena, gradilište koje kasni ili propuštena sezona.

Zbog toga su od nadležnih institucija zatražili konkretne podatke o rokovima rješavanja, broju neriješenih predmeta i razlozima kašnjenja.

Traže i hitan koordinacijski sastanak Ministarstva rada, MUP-a, HZZ-a, Državnog inspektorata i predstavnika gospodarstva.

Strani radnik, konobar, Pexels

Među prijedlozima UGP-a ističe se dodatna digitalizacija sustava.

Poželjno je elektroničko podnošenje zahtjeva, mogućnost dopune dokumentacije putem interneta i praćenje statusa predmeta u stvarnom vremenu.

Nadodaju i automatsko obavještavanje poslodavaca o napretku njihovog zahtjeva.

Poduzetnici ne traže izuzeće od zakona, nego sustav koji vlastito kašnjenje neće pretvarati u tuđu odgovornost.

Koji sektori najviše osjećaju kašnjenje

Nije slučajno što najviše prijava dolazi iz ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Riječ je o granama u kojima je sezonalnost izražena, a domaće tržište rada već godinama ne uspijeva pokriti potrebe.

Situaciju potvrđuje i sama činjenica da je test tržišta rada za brojna zanimanja u tim sektorima gotovo formalnost, jer se odgovarajući domaći kandidati jednostavno ne pronalaze.

Tražite studentski posao? Prijavite se na raspisani oglas za posao već danas!

Studentski posao, blagajna, Pexels

Za poslodavca u turizmu, kašnjenje od nekoliko tjedana može značiti da radnik stigne tek na polovici sezone.

Za građevinskog poduzetnika, može značiti gradilište koje stoji dok se čeka jedan potpis.

Cijena administrativnog kašnjenja u ovim sektorima rijetko ostaje apstraktna. Dakle, pretvara se u izgubljen prihod i nezadovoljne klijente.

Praktični savjeti za poslodavce

Dok se sustav ne ubrza, poslodavci koji zapošljavaju strane radnike mogu si olakšati situaciju s nekoliko koraka:

• Krenite ranije nego što mislite da treba — za sezonske poslove, postupak je najbolje pokrenuti barem četiri do pet mjeseci prije početka sezone.
• Provjerite je li zanimanje na listi deficitarnih — ako jest, preskačete test tržišta rada i postupak je znatno brži.
• Pripremite kompletnu dokumentaciju odmah — svaka naknadna dopuna dokumentacije zaustavlja i ponovno pokreće zakonski rok.
• Razmislite o agenciji za posredovanje — iskusna agencija poznaje najčešće administrativne zamke i može značajno smanjiti broj grešaka koje produljuju postupak.

Saznajte zašto su deficitarna zanimanja pravi poslovni put. Pročitajte članak!

Deficitarna zanimanja

Što strani radnici trebaju znati

Strani radnici u Hrvatskoj imaju ista temeljna prava kao domaći zaposlenici.

Jednaku plaću za isti posao, isto radno vrijeme, pravo na prekovremeni rad te najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora.

Jeste li već potrošili regres za godišnji odmor? Pročitajte članak!

Radnik koji izgubi posao ima pravo ostati u Hrvatskoj i tražiti novo zaposlenje u zakonski propisanom roku.

Također, noviji paket izmjena Zakona o strancima uvodi i mogućnost promjene poslodavca nakon šest mjeseci kontinuiranog rada, bez potrebe za izdavanjem posve nove dozvole.

Koliko cijeli postupak košta

Osim vremena, radna dozvola za strance nosi i konkretan financijski trošak koji poslodavci i radnici trebaju unaprijed uračunati u plan.

Upravna pristojba za samu dozvolu iznosi 74 eura, no to je tek jedna stavka u nizu.

Uz nju dolaze trošak biometrijske identifikacijske isprave (otprilike 30 do 50 eura), apostil i prijevod dokumentacije (100 do 300 eura).

Hotel, turizam, strani radnici, Pexels

Zatim, obavezni liječnički pregled (50 do 150 eura) te, ovisno o zemlji podrijetla radnika, avionska karta i putni troškovi.

Kod određenih kategorija dozvola poslodavac je dužan dostaviti i solemniziranu zadužnicu, čija glavnica prema važećim informacijama MUP-a iznosi 1.821 euro.

Taj iznos se, ako sve prođe uredno, vraća.

Ukupno, jednokratni trošak ishođenja dozvole za jednog radnika, bez troškova smještaja i eventualne agencije za posredovanje, u pravilu se kreće između 500 i 1.500 eura.

Za poslodavca koji planira zaposliti više stranih radnika odjednom, ova brojka brzo postaje značajna stavka u proračunu.

Još jedan razlog zašto svako administrativno kašnjenje boli dvostruko, i vremenski i financijski.

Zaključak

Radna dozvola za strance danas je nezaobilazan dio poslovanja za velik broj hrvatskih poslodavaca, posebno u ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu.

Dok god administrativni sustav ne uspije uskladiti zakonske rokove sa stvarnim vremenom obrade, poslodavcima preostaje da se sami maksimalno pripreme.

Moraju početi planirati dovoljno rano, imati urednu dokumentaciju, te pratiti promjene poput onih koje je u 2026. donio noviji paket izmjena Zakona o strancima.

Ako tražite posao ili zapošljavate radnike, potražite oglas za posao koji vam odgovara!

Objava Radna dozvola za strance: poduzetnici plaćaju kazne pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Ugovor o radu temeljni je dokument koji regulira odnos između poslodavca i radnika. Definira prava i obveze obiju strana, osigurava pravnu sigurnost.

Uz to, služi kao polazište za zaštitu radnih prava u skladu sa Zakonom o radu Republike Hrvatske.

Važno je poznavati osnovna pravila i pojmove koji se vežu uz ovaj tip ugovora. Te informacije trebaju znati i radnici i poslodavci.

Što je ugovor o radu?

Radi se o pravnom aktu kojim se radnik obvezuje osobno obavljati određene poslove za poslodavca.

Ugovor na neodređeno

S druge strane, poslodavac se obvezuje radniku isplaćivati plaću i osigurati uvjete rada propisane zakonom.

Ugovor se uvijek sklapa u pisanom obliku i mora biti u skladu s odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22).

Ako poslodavac ne ponudi pisani ugovor, dužan je radniku dostaviti pisanu potvrdu o sklopljenom radnom odnosu najkasnije 8 dana od početka rada.

Zanima vas ugovor na određeno? Donosimo sve informacije i za ovu vrstu ugovora. Saznajte više iz članka! 

Obvezni sadržaj ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, svaki ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

• podatke o poslodavcu i radniku (ime, prezime, OIB, sjedište/tvrtka),
• datum početka rada,
• mjesto rada (ili naznaku da radnik radi na različitim lokacijama),
• opis posla i radne obveze,
• trajanje ugovora (određeno ili neodređeno),
• trajanje probnog rada, ako je ugovoren,
• trajanje redovitog radnog vremena (puno, nepuno),
• visinu osnovne plaće, dodatke i rokove isplate,
• trajanje godišnjeg odmora,
• otkazne rokove,
• kolektivne ugovore koji se primjenjuju.

Prosječna plaća, rast, Hrvatska, plaća

Plaća i pregovori idu ruku pod ruku. Postoje situacije kada se morate izboriti. Pročitajte više!

Vrste ugovora o radu

Ugovor na neodređeno vrijeme

Osnovni i najčešći oblik radnog odnosa u Hrvatskoj. Sklapa se bez ograničenja trajanja i nudi radniku veću sigurnost.

Otkazivanje takvog ugovora moguće je samo u slučajevima predviđenim zakonom (poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz, kršenje obveza, izvanredni otkaz).

Saznajte svoja prava ako dobijete izvanredni otkaz. Pročitajte članak! 

Ugovor na određeno vrijeme

Sklapa se kada postoji potreba za obavljanjem posla u ograničenom trajanju. Primjeri za takve situacije su zamjene, sezonski poslovi, projektni rad.

Prema zakonu, može trajati najviše tri godine. Poslodavac mora opravdati razloge sklapanja ugovora na određeno vrijeme.

Ugovor na nepuno radno vrijeme

Radnik radi manje od punog radnog vremena (npr. 20 sati tjedno). Ima ista prava kao i radnik na puno radno vrijeme, proporcionalno ugovorenom broju sati.

Probni rok, probni rad

Ugovor za stalne sezonske poslove

Specifičan oblik ugovora koji se često koristi u turizmu i poljoprivredi. Radnik radi samo dio godine, ali zadržava pravo povratka kod istog poslodavca u idućoj sezoni.

Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada

Ovdje mislimo na rad od kuće i rad na daljinu.

Sve češći oblik ugovora, posebno nakon pandemije. Mora sadržavati dodatne informacije o uvjetima rada, troškovima koje poslodavac snosi te pravima radnika.

Probni rad

Poslodavac može ugovoriti probni rad koji može trajati najduže šest mjeseci. Tijekom probnog rada obje strane mogu lakše raskinuti ugovor.

Radnik ako procijeni da posao nije za njega, a poslodavac ako zaključi da radnik ne ispunjava očekivanja.

Bitno je napomenuti da ovo razmjerno produljenje probnog rada ne predstavlja kogentnu zakonsku odredbu, već isto ovisi o volji ugovornih strana.

Radno vrijeme

Zakonom o radu određeno je da puno radno vrijeme ne smije biti dulje od 40 sati tjedno. Radnici mogu raditi prekovremeno, ali najviše 10 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje, uz dodatnu naknadu.

Radno vrijeme, 40 sati tjedno

Ugovor mora jasno navesti trajanje radnog vremena, pauze i način rasporeda sati.

Plaća

Ugovor mora jasno navesti osnovnu plaću, dodatke (npr. za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom ili blagdanima) te rok isplate.

Plaća se u pravilu isplaćuje jednom mjesečno, a poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun plaće.

Minimalna plaća u Hrvatskoj propisana je posebnim propisom i poslodavac ju ne smije ugovoriti ispod zakonom određenog iznosa.

Minimalna plaća za 2025. je 970 eura bruto. Pročitajte više u članku na linku! 

Godišnji odmor i ostala prava

Radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, bez obzira na ugovoreno radno vrijeme.

Prava na bolovanje, rodiljni dopust, plaćeni dopust i druga odsustva također moraju biti definirana u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.

Godišnji odmor je gotov i sada se trebate vratiti na radno mjesto. Kako da ta tranzicija prođe što bezbolnije? Saznajte više!

Raskid ugovora o radu

O izvanrednom otkazu smo već pisali. O ostalim načinima raskida ugovora o radu pročitajte u nastavku teksta!

Izvanredni otkaz

Redoviti otkaz

Može ga dati i radnik i poslodavac. Radnik ga može dati bez navođenja razloga, dok poslodavac mora imati opravdane razloge. Otkazni rok ovisi o duljini radnog staža i može trajati od dva tjedna do tri mjeseca.

Izvanredni otkaz

Moguć je kada jedna strana teže prekrši svoje obveze ili kada nastavak radnog odnosa nije moguć. U tom slučaju ugovor prestaje odmah, bez otkaznog roka.

Sporazumni raskid

Najčešći i najjednostavniji način prestanka ugovora, odnosno obje se strane dogovore o uvjetima raskida.

Kolektivni ugovori i pravilnici o radu

U nekim sektorima primjenjuju se kolektivni ugovori kojima se dodatno uređuju prava radnika (plaće, dodaci, beneficije).

Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika obvezan je imati pravilnik o radu koji detaljno regulira interne procedure.

Benefiti za zaposlenike, regres, božićnica, uskrsnica, dar za dijete

Ugovor o radu i rad na crno

Rad bez ugovora, tzv. “rad na crno”, nezakonit je i nosi velike rizike za radnika: gubitak prava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, nemogućnost dokazivanja radnog odnosa i ranjivost u slučaju ozljede na radu.

Radnik uvijek treba inzistirati na potpisanom ugovoru.

Zašto je ugovor o radu važan?

Za radnika, ugovor je garancija prava, plaće, godišnjeg odmora, sigurnosti.

Za poslodavca, on je instrument kojim jasno definira očekivanja i obveze. Dobro sastavljen ugovor smanjuje mogućnost nesporazuma i sporova.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu je nužnost

Ugovor o radu nije samo formalnost. Radi se o neophodnom dokumentu koji štiti i radnika i poslodavca.

Važno je da obje strane razumiju njegova pravila i uvjete. Hrvatsko tržište rada sve se više mijenja, pojavljuju se novi oblici rada i fleksibilni ugovori, ali temelj ostaje isti.

Radi se o jasno definiranom i pravednom odnosu.

Pronađi radno mjesto gdje će vaš ugovor o radu biti početak uspješne priče. Pogledajte naše oglase za posao i prijavite se već danas!

Objava Ugovor o radu: sve što trebate znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zakon o radu temeljni je propis koji uređuje odnos između radnika i poslodavca. Njime se definiraju prava i obveze obje strane tijekom trajanja radnog odnosa.

U tom tekstu možete dobiti odgovore o sklapanju ugovora o radu, radnom vremenu, plaći i godišnjem odmoru.

Također, saznat ćete sve potrebne informacije o otkazu, zaštiti dostojanstva radnika, o radu na daljinu.

Postoje i odgovori na brojne druge situacije s kojima se zaposlenici susreću tijekom svoje karijere.

Malo zaposlenika poznaje svoja zakonska prava u situacijama poput promjene ugovora o radu, prekovremenog rada, rada od kuće, otkazivanja ugovora ili zaštite od diskriminacije. U

Teško da će itko donositi kvalitetne odluke tijekom radnog vijeka bez poznavanja osnovnih informacija.

Tijekom 2026. godine posebno su aktualne izmjene povezane s europskim pravilima o transparentnosti plaća, pravima zaposlenika i modernim oblicima rada.

Očekuje se veća transparentnost sustava nagrađivanja, dodatna prava radnika na informacije o plaći te nova pravila koja će utjecati i na poslodavce i na zaposlenike.

Saznajte svoja prava! Pročitajte nastavak teksta!

Ugovor o radu

Radni odnos nastaje sklapanjem ugovora o radu. Ugovor mora sadržavati osnovne podatke o radniku i poslodavcu.

Ugovor o radu

Osnovni podaci su mjesto rada, opis poslova, plaća, radno vrijeme i drugi važni elementi radnog odnosa.

Jedna od važnih poruka stručnjaka za radno pravo jest da radnici uvijek trebaju pažljivo pročitati ugovor prije potpisivanja.

Posebnu pozornost treba obratiti na trajanje ugovora, probni rad, otkazne rokove i dodatke na plaću.

Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Za probni rad propisana je iznimka prema kojoj razdoblje u kojem je određen probni rad može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan.

Morate provjeriti i postoje li posebne odredbe vezane uz rad na terenu, rad od kuće, preraspodjelu radnog vremena ili dodatne pogodnosti koje poslodavac nudi zaposlenicima.

Mnogi radnici ugovor potpisuju rutinski, a tek kasnije saznaju da određena prava ili obveze nisu onakvi kakvima su ih očekivali.

Definitivno je bolji način dobro proučiti ugovor i na taj način spriječiti nesporazume i pružiti veću sigurnost tijekom cijelog radnog odnosa.

U 2026. godini očekuje se dodatno naglašavanje transparentnosti ugovora kako bi radnici od samog početka imali jasne informacije o svojim pravima i uvjetima rada.

Ugovor o tajnosti podataka, NDA

Ugovor o tajnosti podataka (NDA ugovor) tvrtke potpisuju s vanjskim suradnicima. Saznajte detalje iz članka na linku!

Plaća i transparentnost primanja

Jedna od najvećih tema u području radnog prava tijekom 2026. godine svakako je transparentnost plaća.

Hrvatska je dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim pravilima koja imaju za cilj smanjenje razlika u plaćama i povećanje transparentnosti sustava nagrađivanja.

Prema najavljenim izmjenama, poslodavci će sve češće morati objavljivati raspon plaće u oglasima za posao-

Zaposlenici će imati veće pravo na informacije o plaćama za usporedive poslove unutar tvrtke u kojoj rade.

Također se očekuje ukidanje prakse zabrane razgovora o plaći među zaposlenicima.

Za radnike to znači veću transparentnost i bolju mogućnost procjene jesu li jednako plaćeni za jednak rad.

Radno vrijeme i pravo na odmor

Jedno od temeljnih prava svakog zaposlenika jest pravo na odmor.

Zakon propisuje maksimalno trajanje radnog vremena, dnevni i tjedni odmor te pravo na stanku tijekom radnog dana.

Pravo na godišnji odmor

Cilj ovih pravila nije samo zaštita zdravlja zaposlenika nego i osiguravanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Poslodavac može organizirati rad na različite načine, ali pritom mora poštovati zakonska ograničenja vezana uz radno vrijeme, prekovremeni rad i odmore.

Posebno je važno da zaposlenici znaju kako prekovremeni rad nije pravilo nego iznimka te da za njega imaju pravo na odgovarajuću naknadu.

Trenutno koristite godišnji odmor? Jeste primili regres? Pročitajte članak!

Godišnji odmor i nova pravila

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih radničkih prava. Svaki zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor čije minimalno trajanje propisuje zakon.

Tijekom 2026. godine među najavljenim izmjenama spominju se i preciznija pravila o prijenosu neiskorištenog godišnjeg odmora.

Posebno u situacijama kada radnik zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije mogao iskoristiti svoje dane odmora.

Svakako znajte da godišnji odmor nije povlastica koju poslodavac može proizvoljno ukinuti, nego zakonom zajamčeno pravo.

Bolovanja

Zakonom o radu određeno je minimalno pravo na godišnji odmor.

Odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, pravo na godišnji odmor se može uređivati i mijenjati samo u korist radnika.

Rad na daljinu i rad od kuće

Danas je rad na daljinu postao uobičajen u brojnim djelatnostima. Primjećujemo da zakonodavstvo sve više uređuje prava i obveze zaposlenika koji rade izvan ureda.

Najavljene izmjene Zakona o radu definiraju pitanja vezana uz troškove rada od kuće, pravo na privatnost, organizaciju radnog vremena i zaštitu radnika koji rade na daljinu.

Izmjene posebno znače zaposlenicima koji rade u IT-u, marketingu, administraciji i drugim djelatnostima u kojima rad od kuće postaje standard.

Ugovori na određeno vrijeme

Velik broj zaposlenika u Hrvatskoj radi na temelju ugovora na određeno vrijeme.

Ugovor na određeno

Iako takvi ugovori imaju svoju svrhu, zakon nastoji spriječiti njihovu zloupotrebu.

Poslodavci ne bi smjeli beskonačno produžavati ugovore na određeno kako bi izbjegli zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

Zbog toga se u novim izmjenama dodatno naglašava potreba jasnog definiranja uvjeta pod kojima se ugovori na određeno mogu koristiti.

Otkaz ugovora o radu

Otkaz je jedno od područja koje kod zaposlenika izaziva najviše pitanja.

Otkaz zbog izgleda događa se i više nego što mislite. Pročitajte članak!

Poslodavac ne može proizvoljno otkazati ugovor o radu bez zakonski opravdanog razloga.

Ovisno o okolnostima, radnik može imati pravo na otkazni rok, otpremninu i druga prava propisana zakonom ili kolektivnim ugovorom.

S druge strane, i radnik ima pravo otkazati ugovor o radu uz poštivanje ugovorenih i zakonskih procedura.

Poznavanje ovih pravila posebno je važno u situacijama promjene posla ili restrukturiranja tvrtke.

Prekvalifikacija, posao

Zaštita dostojanstva radnika

Zakon o radu ne štiti samo financijska prava zaposlenika. Jednako važna je zaštita dostojanstva radnika.

Poslodavci su dužni osigurati radno okruženje bez diskriminacije, uznemiravanja i drugih oblika neprimjerenog ponašanja.

Veće organizacije imaju obvezu imenovati osobe koje zaprimaju i rješavaju pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.

Radnici imaju pravo prijaviti ponašanja koja ugrožavaju njihovo dostojanstvo i tražiti zaštitu svojih prava.

Izmjene Zakona o radu 2026.

Iako dio izmjena još prolazi zakonodavnu proceduru, stručnjaci ističu nekoliko područja koja će obilježiti 2026. godinu:

• veća transparentnost plaća.
• jasniji ugovori o radu.
• regulacija rada na daljinu.

Rad od kuće, rad na daljinu, remote, obitelj, Pexels

• preciznija pravila korištenja godišnjeg odmora.
• usklađivanje s europskim direktivama.
• zaštita radnika na digitalnim platformama.

Glavni cilj promjena jest modernizacija tržišta rada i prilagodba novim oblicima zapošljavanja.

Morate znati svoja prava

Mnogi problemi u radnim odnosima nastaju zato što zaposlenici ne poznaju dovoljno dobro svoja prava ili pretpostavljaju da poslodavac uvijek ima posljednju riječ.

Istovremeno, poslodavcima pomaže izbjeći nesporazume i graditi kvalitetnije odnose sa zaposlenicima.

Pročitajte Zakon o radu, napišite životopis i prijavite se na željeni oglas za posao!

Kliknite već danas!

Objava Zakon o radu 2026: saznajte sva svoja prava pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Školski praznici i godišnji odmor pojmovi su koji zvuče jako primamljivo. No, dolazak školskih praznika za mnoge roditelje koji rade donosi isto pitanje.

Kako uskladiti godišnji odmor sa školskim praznicima, a da ne potrošiš sve dane već do srpnja?

Ova tema svake godine izaziva stres u mnogim obiteljima jer Zakon o radu i stvarni život često ne idu ruku pod ruku.

Godišnji odmor traje u prosjeku 20 do 30 radnih dana. No, školski praznici ukupno traju gotovo tri mjeseca. Naravno, računajući zimske, proljetne, uskrsne i ljetne praznike.

U nastavku donosimo pregled izazova, pravnih okvira i mogućih rješenja koja bi mogla pomoći zaposlenim roditeljima da pronađu balans između poslovnih obveza i obiteljskog života.

Praznici su dugi, godišnji odmor nije

Većina zaposlenih u Hrvatskoj ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmor. Dakle, govorimo o dvadeset radnih dana (ili 24 dana za one koji rade šest dana tjedno).

Školska torba, ruksak; Izvor: Pexels

Većina zaposlenika u javnom sektoru ima između 25 i 30 dana, dok privatni sektor češće nudi minimalni zakonski okvir.

Granice između poslovnog i privatnog života su važne. Posebno kada je u pitanju rad od kuće. Pročitajte više!

No, kada se uzme u obzir da školska godina traje od rujna do lipnja, a djeca imaju praznike zimi, u proljeće, tijekom Uskrsa i ljeti, jasno je da ta količina jednostavno nije dovoljna za sve.

Ljetni praznici traju oko 10 tjedana. No, ako roditelj može iskoristiti samo tri do četiri tjedna odmora, ostaje velik broj dana koje treba pokrpati.

Tada na scenu stupaju bake i djedovi, produženi boravci, kampovi, ali nažalost i stres.

Grad Samobor uveo je novčanu naknadu za baka i djed servis. Pročitajte više o toj vrijednoj inicijativi. 

Pravni okvir: što Zakon o radu zapravo kaže

Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) jasno propisuje osnovna pravila:

Djevojčica, baka, škola, školarka; Izvor: Pexels

• Radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora godišnje.
• Odmor se može koristiti u dijelovima, ali barem jedan dio mora trajati neprekidno najmanje dva tjedna.
• Poslodavac određuje raspored korištenja godišnjih odmora, ali mora uzeti u obzir potrebe radnika i organizacije posla.
• Radnik ima pravo zatražiti korištenje godišnjeg odmora tijekom školskih praznika ako to opravdano traži, npr. zbog brige o djeci.

U teoriji, sve izgleda jednostavno. U praksi je ipak mnogo teže.

Problem je što se praznici poklapaju za sve roditelje istovremeno, a poslodavci jednostavno ne mogu svima omogućiti slobodne dane u istom periodu.

Zanima vas rad nedjeljom i blagdanima? Pročitajte članak na linku!

Glavni izazovi za roditelje zaposlenike

Ne moramo se zavaravati, izazovi su brojni. Pogotovo ako doma imate malog prvašića, koje može biti sam doma. Barem ne na duže vrijeme.

Rad od kuće, tinejdžerka, mobitel, praznici; Izvor: Pexels

Nedostatak dana godišnjeg odmora

Roditelji jednostavno nemaju dovoljno dana da pokriju sve školske praznike. Čak i uz fleksibilno korištenje, 20 dana godišnje jedva pokrije polovicu ljetnih praznika, a o zimskim i proljetnim da ne govorimo.

Tražite honorarni posao? Nema problema, saznajte više iz članka!

Nerazumijevanje od strane poslodavca

Neki poslodavci, osobito u privatnom sektoru, ne gledaju blagonaklono na česta izbivanja radi djece, pogotovo ako su rokovi i sezonski poslovi u pitanju.

Obrt za čišćenje uslužna je djelatnost koja vrtoglavo raste. Pročitajte kako otvoriti takvo poslovanje.

Ograničene opcije čuvanja djece

Mnogi roditelji nemaju mrežu podrške (bake, djedove ili rodbinu), a organizirane aktivnosti i kampovi često su skupi i traju samo dio praznika.

Psihološki pritisak

Roditelji se često osjećaju krivima. Taj osjećaj ih prati ako ostaju predugo na poslu, osjećaju da zanemaruju djecu.

Posao, organizacija, odgovornost, dijete, igra; Izvor: Pexels

Opet, ako uzmu previše slobodnih dana, osjećaju pritisak zbog posla. To dovodi do kroničnog stresa i iscrpljenosti.

Perspektiva poslodavaca

Ni poslodavcima nije jednostavno. Ljeto je često razdoblje povećanog posla (posebno u trgovini, turizmu i logistici), pa je teško omogućiti svim zaposlenima istovremeno odmore.

Manje si tvrtke ne mogu priuštiti da im pola tima ode na godišnji za Božić, dok veće pokušavaju rasporediti godišnje po smjenama.

Zbog toga je potrebno razumijevanje i dogovor i s jedne i s druge strane.

Poslovna komunikacija mora zadovoljiti i zaposlenika i poslodavca. Pročitajte više o toj komunikacijskoj vještini!

Moguća rješenja i dobre prakse

Realnost moramo prihvatiti i naći načine kako si pomoći. Pročitajte neke od ideja!

Fleksibilno korištenje godišnjeg odmora

Radnici mogu rasporediti odmor kroz godinu. Primjerice, dva tjedna ljeti, tjedan dana zimi i nekoliko dana oko proljetnih praznika.

Obiteljska šetnja, zajedničko vrijeme, privatno vrijeme, obitelj; Izvor: Pexels

Time se postiže ravnoteža između obiteljskih potreba i kontinuiteta poslovanja.

Rad od kuće (hibridni model)

Za one koji rade uredske poslove, mogućnost rada od kuće tijekom dijela praznika može znatno olakšati organizaciju. Roditelj može biti kod kuće s djecom, a ipak obavljati dio posla.

Fleksibilno radno vrijeme

Uvođenje fleksibilnih početaka i završetaka radnog dana (npr. od 7 do 15 sati ili od 9 do 17 sati) može pomoći roditeljima da bolje balansiraju privatne i poslovne obveze.

Kolektivni ugovor za državne službenike donosi dosta pogodnosti zaposlenicima. Saznajte više!

Korištenje dopusta za brigu o djeci

Roditelji imaju pravo na plaćeni dopust u određenim situacijama (npr. za polazak u školu, bolest djeteta i sl.), ali i mogućnost neplaćenog dopusta uz dogovor s poslodavcem.

Iako nije idealno rješenje, nekima takav dogovor daje prostor da barem dio praznika provedu s djecom.

Kampovi i radionice

Gradovi i udruge često organiziraju ljetne radionice i kampove za djecu, koji mogu trajati tjedan ili dva. Iako nisu besplatni, predstavljaju dobru opciju ako oba roditelja rade.

Radionica, školski praznici, povećalo, učenje, dječak; Izvor: Pexels

Rotacija godišnjih među roditeljima

Ako oba roditelja rade, mogu se dogovoriti da koriste godišnji u različitim terminima. Tako se pokriva veći dio praznika i dijete nije predugo samo.

Ne smijemo zaboraviti da strpljenje otvara vrata na tržištu rada. Saznajte više i budi strpljiviji. 

Dodatni dani godišnjeg odmora za roditelje

U nekim europskim zemljama poslodavci daju dodatne dane godišnjeg odmora roditeljima djece školske dobi.

Hrvatski Zakon o radu to još ne propisuje, ali pojedine tvrtke već uvode takvu praksu kroz interne pravilnike.

Kako problem rješavaju druge zemlje

U državama poput Njemačke, Francuske i Nizozemske, škole i poslodavci aktivno surađuju kroz sustav tzv. “holiday care” programa.

Radi se o organiziranim aktivnostima za djecu tijekom školskih praznika.

U nordijskim zemljama, gdje je fleksibilno radno vrijeme standard, roditelji jednostavno rasporede radni tjedan tako da nekoliko tjedana godišnje mogu raditi kraće ili od kuće.

Tata, kćer, zajedničko vrijeme, automehaničar, radiona, auto; Izvor: Pexels

U Velikoj Britaniji i Irskoj, radnici mogu zatražiti “parental leave”. Radi se o dodatnom neplaćenom dopustu od nekoliko tjedana godišnje koji se koristi upravo za vrijeme praznika.

Takvi modeli pokazuju da postoji način. No, zahtijeva kulturu povjerenja između radnika i poslodavca, kao i sustavno planiranje. Ali i prikladnu visinu plaće.

Kolika je prosječna plaća? I koliko zapravo vrijedi vaš rad? Saznajte iz članka!

Činjenice koje vrijedi znati

• Prosječan godišnji odmor u Hrvatskoj: 24 dana.
• Broj školskih dana godišnje: oko 175.
• Ukupan broj dana praznika (zimski, uskrsni, proljetni i ljetni): oko 60 radnih dana.
• Djeca su bez škole oko 12 tjedana godišnje.
• Samo 30% roditelja uspijeva uskladiti godišnji odmor sa svim praznicima.
• Više od 60% zaposlenih roditelja navodi organizaciju dječje skrbi kao najveći stresni faktor ljeta.

Želite biti sretan zaposlenik?

Pronađite posao koji vas usrećuje.

Jer sretan zaposlenik koji ima podršku u usklađivanju posla i obitelji donosi i bolju produktivnost, motivaciju i lojalnost.

Pretražite portal i nađite natječaj za posao koji vam dogovara!

Objava Školski praznici i godišnji odmor: kako uskladiti rad i djecu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Kazna za rad na crno (neprijavljeni rad) je visoka. Donosimo sve izmjene i dopune Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Svaki poslodavac bi trebao proći kroz ovaj članak.

Obrađujemo nove obveze poslodavaca, pojašnjavamo kako funkcionira pojačani inspekcijski nadzor. Saznat ćete konkretne korake za usklađivanje poslovanja s novim propisima.

Posebnu pozornost posvetili smo i postupku prijave i odjave radnika na osiguranje, koji je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dotakli smo se i povezanosti sa sustavom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te praktičnim aspektima prijave radnika koje poslodavci svakodnevno moraju provoditi.

Definicija neprijavljenog rada

Neprijavljeni obuhvaća svaki rad koji osoba obavlja za poslodavca bez da je taj radni odnos ili obavljanje posla prijavljeno nadležnim tijelima u skladu s važećim propisima.

Ugovor o radu

Zakon prepoznaje sljedeće oblike neprijavljenog rada:

• Obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru.
• Rad bez prijave na obvezna osiguranja, dakle bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
• Korištenje rada osoba kojima je rad u Republici Hrvatskoj zabranjen ili koje nemaju valjanu dozvolu za rad, primjerice stranci bez dozvole za boravak i rad.
• Neprijavljivanje stvarnog broja radnih sati ili prijavljivanje radnika na nepuno radno vrijeme dok ta osoba stvarno radi puno radno vrijeme.
• Isplata dijela plaće u gotovini bez obračuna i uplate doprinosa, poznata i kao plaćanje u kuvertama.

Šteta koju neprijavljeni rad nanosi

Neprijavljeni rad istovremeno pogađa više razina.

Radnici ostaju bez zdravstvenog osiguranja, ne ostvaruju mirovinski staž, nemaju pravo na naknadu za bolovanje, godišnji odmor niti otpremninu.

Država gubi značajne proračunske prihode od poreza i doprinosa, što izravno umanjuje kvalitetu javnih usluga.

Nagrada, regres, godišnji odmor, obitelj Pexels

Pošteni poslodavci koji uredno prijavljuju radnike i plaćaju doprinose nalaze se u nepravednom konkurentskom položaju.

Gospodarstvo u cjelini trpi jer siva ekonomija iskrivljuje tržišne uvjete, onemogućuje kvalitetno planiranje ekonomskih politika i smanjuje ukupnu produktivnost.

Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom inspekcijskih nadzora godišnje se utvrdi više tisuća slučajeva neprijavljenog rada.

Najučestaliji su u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva, trgovine i sezonskih djelatnosti.

Izmjene i dopune Zakona

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada izvorno je objavljen u Narodnim novinama br. 151/22, a stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Izmjene i dopune koje su uslijedile dodatno su pooštrile odredbe i proširile ovlasti inspekcijskih tijela.

Ove izmjene usklađene su sa smjernicama Europske platforme za suzbijanje neprijavljenog rada, čiji je Hrvatska aktivna članica.

Radne dozvole

Pregled najvažnijih promjena

Prijava radnika. Ranije je postojala obveza prijave na HZMO prije početka rada.

Novim uređenjem prijava mora biti izvršena najkasnije u roku od 24 sata prije početka rada putem elektroničkog sustava, uz automatsku kontrolu podataka.

Ovo je područje u kojemu postupak prijave i odjave na osiguranje, koji provodi HZMO, postaje ključna točka usklađenosti za svakog poslodavca.

Kazne za poslodavce. Prethodni raspon novčanih kazni za pravne osobe dosezao je do 65.000,00 EUR.

Nove kazne mogu doseći do 100.000,00 EUR za pravne osobe, uz mogućnost privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Ovlasti inspektora.

Umjesto standardnih ovlasti inspekcijskog nadzora, inspektori sada raspolažu proširenim ovlastima koje uključuju nenajavljene nadzore.

Zatim, pristup digitalnim evidencijama i suradnju s Poreznom upravom u stvarnom vremenu.

Evidencija radnog vremena. Umjesto obvezne evidencije bez strogo propisanog digitalnog formata, sada je propisano obvezno vođenje digitalne evidencije radnog vremena.

Strani radnici, bauštela; Pexels

Strani radnici. Uz dotadašnju provjeru dozvola za rad, uvedene su pojačane obveze provjere statusa stranaca te obvezna evidencija kopija dozvola na mjestu rada.

Odgovornost naručitelja posla. Umjesto ograničene solidarne odgovornosti, sada postoji proširena solidarna odgovornost naručitelja posla za neprijavljeni rad kod podizvođača.

Sezonski rad. Postroženi su uvjeti za angažman sezonskih radnika, uključujući obveznu prijavu najmanje 24 sata unaprijed i detaljnu evidenciju rada.

Datumi stupanja na snagu ovise o pojedinačnim odredbama.

Veći dio primjenjuje se od dana objave u Narodnim novinama, dok odredbe koje zahtijevaju tehničku prilagodbu, poput obveze digitalnog vođenja evidencija, imaju prijelazni rok.

Poslodavci trebaju pratiti objave u Narodnim novinama i na službenoj stranici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nove obveze poslodavaca u detalje

Obveza prijave radnika prije početka rada

Svaki poslodavac dužan je prijaviti radnika na obvezna osiguranja pri HZMO-u prije nego što radnik započne s radom.

Novim izmjenama precizira se da prijava mora biti izvršena najkasnije 24 sata prije početka rada.

U opravdanim iznimnim slučajevima hitnog zapošljavanja prijava je dopuštena najkasnije na sam dan početka rada, ali prije faktičnog početka obavljanja posla.

Ugovor o djelu, honorarni posao

Detaljne upute o samom postupku elektroničke prijave dostupne su na stranicama HZMO-a, u dijelu koji se odnosi na prijave i odjave na osiguranje.

Istovremeno, poslodavci koji traže radnike ili radnici koji traže zaposlenje mogu koristiti usluge HZZ-a i njihovu burzu rada kao polazišnu točku za legalno i transparentno zapošljavanje.

Sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku

Poslodavac mora sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku ili radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada.

Nova pravila naglašavaju da nedostatak pisanog ugovora automatski stvara presumpciju neprijavljenog rada.

Vođenje digitalne evidencije radnog vremena

Jedna od najznačajnijih novina jest obveza vođenja evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Evidencija mora sadržavati ime i prezime radnika te OIB, početak i završetak radnog vremena za svaki radni dan, sate prekovremenog rada, sate noćnog rada.

Zatim, korištenje stanki i odmora te podatke o odsutnostima poput bolovanja i godišnjeg odmora. Evidencija mora biti dostupna inspektorima rada na zahtjev, u elektroničkom obliku, bez odgode.

Rad po noći, noćna smjena

Obveza čuvanja dokumentacije na mjestu rada

Na svakom radnom mjestu ili gradilištu poslodavac mora držati dostupnom sljedeću dokumentaciju.

Mora imati presliku ugovora o radu ili potvrde o sklopljenom ugovoru za svakog radnika, dokaz o prijavi na obvezna osiguranja.

Za strane radnike presliku dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada te evidenciju radnog vremena za tekući mjesec.

Elektroničko podnošenje prijava

Zakon inzistira na digitalizaciji procesa. Prijave radnika, evidencije i ostala dokumentacija podnose se putem elektroničkih sustava HZMO-a i drugih nadležnih tijela.

Poslodavci koji nemaju tehničke mogućnosti za elektroničko podnošenje dužni su to osigurati ili koristiti usluge ovlaštenih posrednika.

Obveza obavještavanja o promjenama

Svaka promjena uvjeta rada, od promjene radnog vremena do prestanka radnog odnosa, mora se prijaviti nadležnim tijelima u zakonom propisanim rokovima.

Kašnjenje s odjavom radnika nakon prestanka radnog odnosa može rezultirati sankcijama.

Otkazni rok, otkazni rokovi

Pojačani inspekcijski nadzor

Nove ovlasti inspektora rada

Izmjenama zakona značajno su proširene ovlasti inspektora Državnog inspektorata.

Inspektori mogu provesti inspekcijski nadzor bez prethodne najave, u bilo koje doba dana ili noći, uključujući vikende i blagdane.

Imaju pravo pristupa svim digitalnim evidencijama radnog vremena, platnim listama i kadrovskim zapisima.

Plaća više neće biti tajna. Uskoro dolazi do vrlo važne promjene. Pročitajte članak!

Koliko košta neprijavljeni rad

Novčane kazne za pravne osobe

Za neprijavljivanje jednog radnika kazna iznosi od 8.000,00 do 50.000,00 EUR.

Za neprijavljivanje dva ili više radnika raspon se penje na 15.000,00 do 100.000,00 EUR.

Nepostojanje ugovora o radu u pisanom obliku kažnjava se s 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Nevođenje ili netočno vođenje evidencije radnog vremena također nosi kaznu od 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole za rad sankcionira se kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 EUR.

Plaća na ruke

Isplata plaće bez obračuna doprinosa kažnjava se s 8.000,00 do 50.000,00 EUR, a onemogućavanje inspekcijskog nadzora s 10.000,00 do 30.000,00 EUR.

Saznajte kako napisati životopis za zanimanje specijalista za obračun plaća. Pročitajte članak.

Novčane kazne za fizičke osobe

Obrtnicima i odgovornim osobama za neprijavljivanje radnika prijeti kazna od 3.000,00 do 15.000,00 EUR. Nepostojanje ugovora o radu kažnjava se s 1.000,00 do 5.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole sankcionira se kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 EUR.

Dodatne sankcije

Osim novčanih kazni zakon predviđa privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do 30 dana, a u slučaju ponovljenog prekršaja i duže.

Poslodavci kažnjeni za neprijavljeni rad mogu biti isključeni iz postupaka javne nabave na određeno razdoblje.

Obvezna je uplata svih neplaćenih doprinosa uz zatezne kamate od dana kada su doprinosi trebali biti uplaćeni.

U posebno teškim slučajevima, kod sustavnog i organiziranog neprijavljivanja većeg broja radnika, moguća je i kaznena odgovornost odgovornih osoba.

Tri primjera iz prakse

Vlasnik restorana angažira tri konobara tijekom turističke sezone bez sklapanja ugovora o radu i bez prijave na HZMO.

HZMO, Mirovinsko

Inspekcija utvrđuje neprijavljeni rad za tri osobe. Posljedica je kazna do 100.000,00 EUR za pravnu osobu uz obvezu uplate svih neplaćenih doprinosa s kamatama.

Građevinska tvrtka prijavljuje radnike na četiri sata dnevno, a oni stvarno rade osam sati.

Razlika plaće isplaćuje se u gotovini bez evidencije. Ovo se kvalificira kao djelomično neprijavljeni rad i podliježe sankcijama za netočno vođenje evidencije i utaju doprinosa.

Obrt za čišćenje angažira strance bez valjane dozvole za rad u Hrvatskoj.

Osim kazne za rad na crno, obrtnik se suočava i s kaznom za zapošljavanje stranaca bez dozvole, dok strancu prijeti udaljenje iz zemlje.

Prijelazne odredbe i rokovi za prilagodbu

Za obvezu digitalne evidencije radnog vremena poslodavci koji su dosad vodili evidencije u papirnatom obliku imaju prijelazni rok od šest mjeseci od stupanja na snagu izmjena.

Ugovori sklopljeni prema starim odredbama ostaju na snazi, ali ih je potrebno dopuniti novim elementima pri prvoj sljedećoj izmjeni ugovora.

Za mikropoduzeća s do deset zaposlenih predviđen je produljeni rok prilagodbe za potpuno elektroničko podnošenje dokumentacije.

Kafić, bistro, mali poduzetnik, privatnik; Unsplash

Ako utvrdite da vaše poslovanje nije u skladu s novim odredbama, preporučuje se hitno postupanje.

Napravite reviziju svih aktivnih radnih odnosa i provjerite jesu li svi radnici uredno prijavljeni.

Sklopite ugovore o radu s radnicima koji ih nemaju u pisanom obliku. Prijavite neprijavljene radnike na HZMO i Poreznu upravu te uplatite zaostale doprinose.

Uspostavite sustav evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Konzultirajte pravnog savjetnika kako biste procijenili rizike.

Dobrovoljno prijavljivanje i otklanjanje nepravilnosti prije inspekcijskog nadzora može biti olakotna okolnost pri eventualnom izricanju sankcija.

Poslodavci, na našim stranicama se nalazi idealni radnik za vaše poslovanje. Prijavite se već danas!

Objava Kazna i do 8.000 eura radi rada na crno pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Umirovljenici nemaju dovoljno sredstava za kvalitetan život. Kratko i jasno. Rad nakon odlaska u mirovinu na ovim područjima dugo je bio tema koja je izazivala više frustracija nego stvarnih mogućnosti.

Da se razumijemo, najljepše je uživati u miru nakon zasluženih desetljeća rada. No, realnost ne omogućuje takav život i moramo se snaći.

Mnogi umirovljenici željeli su ostati aktivni, raditi koliko mogu i žele, no zakonodavni okvir ih je u tome ograničavao.

Najčešće se moglo raditi samo nepuno radno vrijeme, uz stroga pravila i ograničenja, što je za velik dio ljudi značilo da se trud i znanje jednostavno ne isplate.

Od 2026. godine takva se situacija mijenja. Prema najavama i izmjenama zakonskog okvira, umirovljenicima će biti omogućeno raditi puno radno vrijeme, uz zadržavanje prava iz mirovinskog sustava.

Riječ je o promjeni koja nije samo administrativna, nego i društvena, jer se tiče dostojanstva rada, osobnog izbora i stvarnih potreba starije populacije.

Umirovljenici, čitanje; Izvor: Pexels

Do promjene mora doći

Uz gore navedeno, imamo i dodatne izazove. Stanovništvo je sve starije, a dosta mladih se iselilo.

Dolaze i strani radnici koji imaju istu plaću kao i domaći. Saznajte više iz članka na linku!

Radne snage je sve manje, a istovremeno veliki broj umirovljenika ima znanje, iskustvo i volju raditi.

Dosadašnji sustav, koji je ograničavao opseg rada, često je djelovao kao poruka da je s odlaskom u mirovinu društvena uloga osobe završena.

U stvarnosti, mnogi umirovljenici ne rade zato što moraju, nego zato što žele.

Netko želi ostati mentalno aktivan, netko želi nadopuniti kućni budžet, a netko jednostavno ne želi preko noći prekinuti radni ritam i osjećaj korisnosti.

Novi model rada punog radnog vremena priznaje upravo tu raznolikost motiva.

Što mislite je li rad umirovljenika na 4 sata ispunio svoju svrhu? Da li se popravilo financijsko stanje i jesu li umirovljenici dobili na osjećaju svrhe? Saznajte iz članka!

Zapošljavanje umirovljenika

Ugovor o radu za umirovljenike

Rad u punom radnom vremenu za umirovljenike znači sklapanje standardnog ugovora o radu. Ugovor je vrlo sličan onome koji imaju i ostali zaposlenici.

Ugovor se može sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim radnim vremenom, jasno definiranim radnim zadacima, radnim satima, plaćom i ostalim pravima koja proizlaze iz radnog odnosa.

Iz sljedećeg članka možete pronaći informacije vezane uz ugovor o radu. Pročitajte!

Drugim riječima, umirovljenik ulazi u radni odnos pod istim uvjetima kao i ostali radnici. Bez posebnih ili ograničavajućih klauzula vezanih uz dob.

Takav ugovor uključuje pravo na redovitu plaću, plaćene doprinose, godišnji odmor, bolovanje i druga prava iz radnog odnosa, uz zadržavanje statusa umirovljenika.

Poslodavac je obvezan prijaviti radnika, uredno obračunavati doprinose i poštovati sve zakonske obveze, dok umirovljenik zadržava jasnu i pravno sigurnu poziciju.

Upravo ta formalnost i jasnoća ugovora uklanja sivu zonu u kojoj su se mnogi ranije nalazili i pruža osjećaj sigurnosti i dostojanstva onima koji odluče nastaviti raditi.

Ugovor o radu

Životopis za umirovljenike

Životopis u mirovini ne mora biti dugačak niti opterećen godinama radnog staža, već jasan i usmjeren na ono što je danas relevantno.

Umirovljenici bi se trebali fokusirati na posljednje poslove koje su radili, ključne vještine koje i dalje aktivno koriste te iskustvo koje može biti korisno poslodavcu.

Nema potrebe navoditi cijelu radnu povijest unazad nekoliko desetljeća. Dovoljno je istaknuti ono što pokazuje pouzdanost, stručnost i spremnost na rad.

Posebno je važno jasno naznačiti kakav posao traže, u kojem opsegu i pod kojim uvjetima, jer to poslodavcima olakšava procjenu suradnje.

Kratak, uredan i iskren životopis često ostavlja bolji dojam od opsežnog dokumenta prepunog zastarjelih informacija.

Kako napisati kratki životopis saznajte iz članka na linku!

Svi trebamo osjećaj sigurnosti

Svi želimo živjeti sigurno i zaštićeno, barem do određene granice. Vidimo da troškovi života rastu, zdravstvene potrebe s godinama postaju veće, a mirovine često ne prate taj tempo.

Popis za kupovinu, kupovina namirnica, umirovljenici, šoping, rad, cijene, mirovina; Izvor: Pexels

U tom kontekstu mogućnost rada u punom radnom vremenu ne znači samo dodatni prihod, već osjećaj da osoba ponovno ima utjecaj na vlastitu financijsku situaciju.

Ta kontrola, pa čak i kada se ne koristi u potpunosti, donosi mir i smanjuje osjećaj nesigurnosti koji se kod mnogih javlja nakon umirovljenja.

Jednako važan, a često zanemaren, jest emocionalni i psihološki aspekt rada. Odlazak u mirovinu za mnoge nije samo prestanak radnog odnosa, nego nagli prekid rutine, društvenih kontakata i osjećaja korisnosti.

Ljudi koji su desetljećima imali jasno definiranu ulogu, odgovornosti i ritam dana, često se suočavaju s prazninom koju je teško odmah ispuniti.

Rad, čak i u kasnijoj životnoj dobi, pruža strukturu dana, razlog za ustajanje ujutro i osjećaj pripadnosti nekoj zajednici.

Novi model rada omogućuje postupniji prijelaz iz radnog života u mirovinu, bez naglog prekida i bez poruke da je njihovo znanje prestalo biti vrijedno.

Financijska neovisnost žena važna je za dobar život u dostojanstvu. Saznajte više!

Negativna strana

Iako nova mogućnost rada u punom radnom vremenu za umirovljenike donosi brojne prednosti, važno je otvoreno govoriti i o njezinim slabijim stranama. Prva i najčešća zamka je zdravstveni rizik.

Vježbanje, umirovljenici; Izvor: Pexels

Puno radno vrijeme, osobito u fizički ili psihički zahtjevnim poslovima, može dovesti do preopterećenja, pogoršanja kroničnih bolesti ili bržeg iscrpljivanja organizma.

Zakon omogućuje rad, ali ne može procijeniti stvarne granice pojedinca. Zu odgovornost često umirovljenici preuzimaju sami, ponekad na vlastitu štetu.

Ovdje ubrajamo i mentalno zdravlje. Čuvajte ga. Pročitajte članak!

Drugi problem je pritisak, iako neformalni, da se mora raditi. Kada je rad već omogućen umirovljenicima, obitelj bi mogla raditi pritisak. Ne samo obitelj, možda čak i poslodavac ili društvo.

Postoji realan rizik da se poruka o slobodi izbora zamijeni tihim osjećajem krivnje kod onih koji ne žele ili ne mogu raditi.

U tom slučaju mirovina, koja bi trebala značiti zasluženi odmor, ponovno postaje razdoblje dokazivanja.

Danas ni prosječna plaća ne pokriva ratu kredita, pa ne čudi da je i mirovina niska. Pročitajte članak!

Treći izazov odnosi se na neravnopravan položaj na tržištu rada. Iako umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme, vrlo moguće da će dobiti lošije uvjete rada.

Radni uvjeti, posao, zaposlenje, životopis; Izvor: Pexels

Jer će se gledati da oni tako i tako imaju mirovinu.

Bez jasnog nadzora i odgovornog ponašanja poslodavaca, postoji opasnost od zlouporabe ovog modela.

No, među našim oglasima možete pronaći natječaj za posao i poslodavca koji poštuju vaša prava. Kliknite!

Tu je i emocionalni aspekt odgađanja stvarnog odmora. Neki ljudi će, iz financijskih razloga ili straha od nesigurnosti, nastaviti raditi i onda kada bi im tijelo i um jasno poručivali da je vrijeme za sporiji ritam.

Dugoročno može doći do iscrpljenosti. Možete osjećati da ste propustili razdoblje u životu koje je trebalo biti posvećeno sebi, obitelji i zdravlju.

Na kraju, važno je reći da ovaj model nije univerzalno rješenje. No, može biti dobra opcija za dio umirovljenika, ali za druge može donijeti više opterećenja nego koristi.

Promjena govori i nešto šire o društvu

Svima nam je jasno kakvu poruku rad umirovljenika na puno radno vrijeme šalje. Drago nam je da je ta mogućnost otvorena. No, bilo bi bolje da se uistinu radi o mogućnosti, a ne nuždi.

Potražite svoj posao

Ili još bolje – neka posao pronađe vas.

Registrirajte se i potražite idealni posao za umirovljenike!

Objava Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme od 2026. godine pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Badnjak je u hrvatskoj tradiciji dan tišine, iščekivanja i simboličnog usporavanja. Tada se domovi čiste, stolovi pripremaju, a obitelj okuplja prije najvažnijeg kršćanskog blagdana.

Barem je tako u idealnoj slici, no nadamo se da ta slika nije rijetka.

No istovremeno, Badnjak je i jedan od najintenzivnijih dana u godini. Posebno za trgovinu, logistiku i uslužne djelatnosti.

Upravo taj sudar tradicije i ekonomije čini Badnjak pomalo kontroverznim.

Između vjere i tradicije

U hrvatskoj kulturi Badnjak ima snažno simbolično značenje. Tradicionalno je to dan posta, skromnosti i pripreme za Božić. U mnogim krajevima Hrvatske njeguje se običaj unošenja badnjaka.

Badnjak, obitelj, kićenje bora; Izvor: Pexels

Radi se o panju ili drvetu koje simbolizira toplinu doma i Kristovo rođenje. Stol se prekriva bijelim stolnjakom, često se ispod stavlja slama.

Večera je jednostavna, bez mesa, najčešće s ribom, bakalarom i domaćim kruhom.

Ovaj dan nije zamišljen kao jedan običan radni dan. U tradiciji on predstavlja prijelaz. Završetak svjetovnog i početak blagdanskog, trenutak kada se obitelj okuplja, razgovara i priprema za Božićnu noć.

Upravo zato kod mnogih postoji snažan emotivni otpor prema ideji da se na Badnjak radi, čak i ako se radi skraćeno.

Blagdani i poslovanje. Pročitajte kako možete raditi, a da ne kršite tradiciju.

Diljem Hrvatske slavi se Badnjak!

Trgovine i danas rade

Unatoč snažnoj tradiciji, stvarnost Badnjaka u suvremenoj Hrvatskoj izgleda bitno drukčije. Badnjak je jedan od najprometnijih trgovačkih dana u godini.

Procjene trgovačkih udruga i ekonomskih analitičara pokazuju da se upravo 24. prosinca ostvari između 10 i 15 posto ukupnog prosinačkog maloprodajnog prometa.

Božićni šoping, vrećice, kupovina; Izvor: Pexels

Time postaje jedan od važnijih dana za godišnje rezultate trgovaca.

Razlog je jednostavan. Vidimo i sami da dio građana kupnju obavlja u zadnji trenutak. Kupuju svježe namirnice, kruh, ribu, kolače i piće.

Na red dolaze i oni pokloni koji su ostali za kasnije. Stvara se ogroman pritisak na trgovine, skladišta i dostavne lance.

U prosincu se u maloprodaji ionako bilježi rast potrošnje od 30 do 40 posto u odnosu na prosječne mjesece, a Badnjak je njegov vrhunac.

Koliko je Badnjak važan za ekonomiju?

S ekonomske strane, Badnjak nije marginalan dan.

Naprotiv, ima mjerljiv utjecaj na:

• godišnje prihode trgovaca
• sezonsko zapošljavanje
• ispunjavanje prodajnih planova
• stabilnost opskrbnih lanaca

Sezonski poslovi bolje su plaćeni u zadnje vrijeme. Pročitajte više o rastu honorara.

Sezonski rad, rukotvorine, Badnjak, blagdani; Izvor: Pexels

Procjene pokazuju da bi potpuno neradni Badnjak mogao značiti gubitak od nekoliko stotina milijuna eura godišnje na razini maloprodaje.

U sektoru hrane i pića taj je udio posebno visok, jer se velik dio kupnje odnosi na proizvode koji se ne kupuju unaprijed.

Saznajte koji su neradni dani i državni praznici u 2026. godini!

Osim trgovine, na Badnjak intenzivno rade i:

• skladišta
• pekare i prehrambena proizvodnja
• dostavne službe
• ugostiteljstvo
• javni prijevoz

Drugim riječima, Badnjak je dan kada velik dio ekonomije radi kako bi Božić uopće mogao izgledati onako kako ga zamišljamo.

Tko zapravo radi na Badnjak?

Rad nedjeljom i blagdanima; Izvor: Pexels

Prema procjenama sindikata i istraživanjima tržišta rada, na Badnjak u Hrvatskoj radi između 35 i 45 posto zaposlenih, ovisno o djelatnosti i regiji.

Za dio njih Badnjak znači:

• kraće radno vrijeme
• dodatke na plaću
• zamjenski slobodan dan

Svaki radnik ima pravo na godišnji odmor. Saznajte više o svom pravu!

Pitanje isplate li se ti benefiti ako se propusti ručak s obitelji. Jutro bude užurbano, a emocionalni umor prevlada.

Upravo tu se otvara pitanje koje se iz godine u godinu ponavlja:

Treba li se raditi na Badnjak ili bi to trebao biti dan posvećen obitelji?

Tradicija protiv ekonomije?

Na prvi pogled, dilema se čini jasnom. Tradicija je za obitelj, a ekonomija za rad. No, u stvarnosti pitanje nije toliko jednostavno.

Hrvatska ekonomija snažno ovisi o potrošnji, a prosinac je mjesec koji često spašava rezultate cijele godine. U nekim sektorima upravo prosinac čini više od četvrtine godišnje dobiti.

Božić, tradicija; Izvor: Pexels

S druge strane, istraživanja o ravnoteži privatnog i poslovnog života pokazuju da zadovoljstvo zaposlenika, osjećaj poštovanja i mogućnost obiteljskog vremena izravno utječu na produktivnost i lojalnost.

Drugim riječima, kratkoročni dobitak može dugoročno imati cijenu.

Zato se sve češće ne postavlja pitanje treba li se raditi ili ne, nego kako organizirati rad na Badnjak.

Skraćeno radno vrijeme kao kompromis

Posljednjih godina se sve više uvodi praksa skraćenog radnog vremena na Badnjak. Trgovine se zatvaraju ranije, najčešće između 14 i 16 sati, dok dio djelatnosti radi u smanjenom opsegu.

Ekonomski podaci pokazuju da se većina kupovine ionako odvije u jutarnjim satima, dok popodnevni promet znatno opada.

Tako se velik dio ekonomskog učinka može zadržati, a zaposlenicima omogućiti barem dio dana s obitelji.

Takav model pokazuje da tradicija i ekonomija ne moraju biti suprotstavljene, nego se mogu uskladiti.

Božićni stol, trpeza; Izvor: Pexels

Školski praznici dobri su za razvoj ekonomije. Pročitajte članak!

Odnos prema radu

Način na koji društvo tretira Badnjak zapravo govori mnogo šire. Vidi se odnos prema radu, radnicima i vrijednostima.

Je li Badnjak samo još jedan dan za potrošnju ili simbol zajedništva? Odgovor se ne nalazi isključivo u zakonima, već i u ponašanju potrošača.

Statistike pokazuju da bi ranija kupovina i bolja organizacija značajno smanjile pritisak na Badnjak. No navike se teško mijenjaju, osobito u kulturi u kojoj je još samo jedna stvar postala standard.

Između svijeće i blagajne

Ekonomija treba Badnjak jer ljudi kupuju. Tradicija treba Badnjak jer ljudi staju. Možda je pravi izazov pronaći način da ni jedno ne izbriše drugo.

Jer Badnjak nije samo pitanje rada ili nerada. On je pitanje kakvo društvo želimo biti.

Svi želimo znati stati na trenutak, ali znamo da netko mora raditi da bi taj trenutak uopće bio moguć.

Uživajte u miru Badnjaka!

Objava Badnjak i zadnja kupnja prije Božića pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Kolektivni godišnji odmor je praksa u kojoj poslodavac određuje zajednički period godišnjeg odmora za sve zaposlenike ili veći dio tima.

Koriste ga svi zaposlenici. U takvoj situaciju radnik ne planira svoje slobodne dane samostalno.

Takva organizacija odmora najčešće se događa u tvrtkama gdje se proizvodnja ili usluga može u određenim periodima potpuno zaustaviti bez većih posljedica po poslovanje.

Tvrtka ima mogućnost da sve zaposlenike istovremeno pošalje na odmor i na taj način sustavno planira poslovne procese.

Kolektivni godišnji nije zamišljen kao dodatno pravo iznad zakonskog određivanja godišnjeg odmora. Radi se o organizaciji koja pomaže pri usklađivanju potreba poslodavca i potreba radnika.

No, primjena mora biti u skladu s propisima, dobrim praksama i obavijestima radnicima unaprijed.

Zakonski okvir i radnička prava

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora na razini kalendarske godine. Poslodavac je dužan omogućiti njegovo korištenje.

Godišnji odmor, rad, kolektivni, Božić; Izvor: Pexels

Raspored korištenja godišnjeg odmora obično određuje poslodavac. Ipak se radniku mora omogućiti sudjelovanje u dogovoru ili barem pravovremena obavijest o planiranom korištenju odmora.

Kolektivni godišnji odmor može se organizirati samo ako se unaprijed dogovori i poštuju pravila obavještavanja. U takav plan uključen je i minimum od 15 dana najave prije početka odmora.

U većini kolektivnih ugovora dodatno se uređuju uvjeti trajanja godišnjeg odmora i eventualna uvećanja iznad zakonskog minimuma, uključujući i prava na veći broj dana za određene kategorije radnika.

Takva regulacija često rezultira time da radnici ostvaruju više dana godišnjeg odmora nego što zakon minimalno propisuje.

Saznajte što sve obuhvaća kolektivni ugovor za državne službenike!

Koliko imamo godišnjeg?

Prema najnovijim podacima istraživanja, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora godišnje, što ih svrstava među zemlje s većim brojem slobodnih dana u regiji.

Za usporedbu, zaposlenici u Bosni i Hercegovini imaju prosječno 21 dan, a u Sjevernoj Makedoniji oko 20 dana godišnjeg odmora.

Kolegice, blagdani; Izvor: Pexels

Pri tome se pokazuje da velike tvrtke i javne institucije zaposlenicima nude više dana odmora.

Radnici u organizacijama s više od 200 zaposlenih imaju oko 26,5 dana godišnjeg, dok manjim poslodavcima prosjek pada na 22 do 24 dana.

Istraživanja pokazuju i da većina radnika smatra broj dana godišnjeg nedostatnim.

Čak 63 % zaposlenika u Hrvatskoj želi više slobodnih dana godišnje, a mnogi smatraju da bi idealni broj dana bio oko 31 dan godišnjeg.

Zašto je kolektivni godišnji dobar?

Kolektivni godišnji odmor može imati više pozitivnih učinaka kada se pravilno planira i provodi. Jedna od najvažnijih koristi je povećanje operativne učinkovitosti.

Posebno se vidi u proizvodnim tvrtkama gdje se u jedno vrijeme mogu zaustaviti pogoni, provesti remont ili održavanje opreme i time uštedjeti resurse.

Na primjer, neka istraživanja među tvrtkama koje prakticiraju kolektivni godišnji odmor pokazuju da ga poslodavci planiraju upravo u razdobljima kada je poslovna aktivnost prirodno niža.

Djeca, praznici, godišnji, odmor, putovanje; Izvor: Pexels

Time omogućuju racionalnije korištenje resursa i smanjenje troškova.

Također, kolektivni godišnji može olakšati planiranje ljudskih resursa i smanjiti administrativno opterećenje. Vođenje pojedinačnih rasporeda godišnjih odmora zahtijeva dodatnu koordinaciju.

Kad su svi zaposlenici odjednom na odmoru, planiranje proizvodnje, održavanja i drugih internih procesa postaje jednostavnije i predvidljivije.

Zanimaju vas ljudski resursi? Saznajte više o ovom zanimljivom zanimanju!

Dugoročne koristi za radnike

Neke negativne percepcije kolektivnog godišnjeg proizlaze iz osjećaja nametnutog termina.

No, statistike i istraživanja pokazuje da odmor u cjelini ima značajan pozitivan učinak na zdravlje i dobrobit zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da redovito korištenje godišnjeg odmora može smanjiti rizik od kroničnog umora i poboljšati opće zdravlje radnika, uključujući smanjenje stresa i rizika od bolesti.

Ovakav učinak odmora povećava se kad radnici uspiju potpuno isključiti posao tijekom slobodnog razdoblja. Tako se lakše mogu organizirati kroz kolektivne termine kada cijela tvrtka istovremeno odmara.

Božićno darivanje, pokloni; Izvor: Pexels

Stres na poslu uzrokuje mnoge probleme. Pročitajte članak!

Također, ankete pokazuju da zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju oko 25 dana godišnjeg odmora godišnje.

Ovaj podatak odražava važnost slobodnog vremena za balans između poslovnog i privatnog života.

Koje su granice između privatnog i poslovnog života? Saznajte iz članka na linku. Posebno se obuhvaćen rad od kuće. 

Mogući nedostaci i izazovi

Unatoč benefitima, kolektivni godišnji odmor može imati i izazove ako se ne planira pažljivo.

Najčešći problem je rigidnost termina, pri čemu zaposlenici ne mogu prilagoditi odmor vlastitim potrebama ili obiteljskim obvezama.

Ako poslodavac odredi termin koji nije fleksibilan, može doći do nezadovoljstva među zaposlenicima. Moguće je da i osjete gubitak kontrole nad vlastitim odmorom.

Također, u tvrtkama s neprekidnim procesima rada kolektivni godišnji često nije izvediv bez dodatnih ugovora o zamjenama ili pritiscima na organizaciju rada.

Kaširanje, ukrasi; Izvor: Pexels

U takvoj situaciji nalaze se zdravstvene ustanove ili tvrtke s uslugama koje ne smiju stati. Poslodavci tada kombiniraju korištenje godišnjeg u više dijelova kako bi osigurali kontinuitet rada.

Još jedan izazov je nedovoljna komunikacija i pravovremena obavijest radnicima, što ponekad može dovesti do sukoba ili nesporazuma, posebno ako zaposlenici već imaju planirane privatne obveze.

Zbog toga je ključna transparentna i pravovremena komunikacija te mogućnost dogovora o eventualnoj fleksibilnosti termina.

Kvalitetne komunikacijske vještine važne su u privatnom i poslovnom životu. Malo više o temi možete saznati iz članka na poveznici.

Potrebe tvrtke i radnika

Da bi kolektivni godišnji bio uspješan, važno je njegovu organizaciju temeljiti na principima fleksibilnosti i uzajamnog poštovanja.

Poslodavci bi trebali planirati takve odmore dovoljno unaprijed, poticati otvoreni dijalog sa zaposlenicima i omogućiti dogovore o eventualnim promjenama termina ili komplementarnim slobodnim danima.

Time se ne samo poštuje zakonski okvir, nego se gradi i pozitivna kultura rada u kojoj zaposlenici osjećaju da njihov glas vrijedi.

Dino Oreški, intervju, Digitalna ekonomija

Dino Oreški kaže da za svaki problem postoji rješenje. Pročitajte intervju i saznajte je li uistinu tako. 

Dodatni podaci o korištenju odmora

Statistike pokazuju i zanimljiv obrazac u načinu korištenja godišnjeg odmora.

Većina zaposlenika planira odmor u više dijelova tijekom godine umjesto jednog dugog perioda, jer im to omogućuje bolju organizaciju privatnih obaveza i fleksibilnost.

Ipak, znatan postotak radnika ostaje u kontaktu s poslom i tijekom godišnjeg, što može smanjiti učinke pravog odmora od posla.

Pronađite prave ljude za svoj tim

Uspješno poslovanje počinje s kvalitetnim zaposlenicima.

Ako tražite pouzdane, motivirane i stručne radnike, ZaposliSe.hr vam omogućuje da brzo i učinkovito dođete do kandidata koji odgovaraju potrebama vaše tvrtke.

Objavom oglasa za posao na jednom mjestu povećavate vidljivost svoje ponude, skraćujete vrijeme zapošljavanja i povezujete se s ljudima koji žele raditi i razvijati se.

Ostavite oglas kod nas i pronađite zaposlenike koji će doprinijeti rastu i stabilnosti vašeg poslovanja.

Objava Kolektivni godišnji i obveze poslodavca pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Neradni dani i državni praznici važan su su dio kvalitetnog života, to je općepoznata stvar. Moramo znati raspored dana radi planiranja svog vremena.

Pisali smo već koliko je ravnoteža između poslovnih obveza i privatnog života važna. Radi toga neradni dani i državni praznici dobivaju dodatnu vrijednost.

Svi se vesele prilici za predah, regeneraciju i svjesno upravljanje vlastitim vremenom.

U ovom vodiču donosimo pregled neradnih dana i državnih praznika u Hrvatskoj u 2026. godini, uz savjete kako ih iskoristiti za odmor, planiranje godišnjeg odmora i brigu o mentalnom zdravlju.

Zašto je važno planirati neradne dane?

Unaprijed planirani slobodni dani omogućuju zaposlenicima da bolje rasporede energiju. Izbjegava se burnout, a poslovni i privatni život se mogu kvalitetnije uskladiti.

Kada znamo koji su dani neradni, lakše planiramo godišnji odmor, kraća putovanja ili jednostavno vrijeme za sebe i obitelj.

Za poslodavce, jasno planiranje praznika znači bolju organizaciju rada, realnije rokove i zadovoljnije zaposlenike.

Upravo zato donosimo kalendar, za pametno upravljanje radnim vremenom.

Neki praznici padaju na četvrtak i ponedjeljak, što je idealno za spajanje i vikend bijeg. 

Kalendar, 2026. godina

Državni praznici i neradni dani

Hrvatska u 2026. godini ima niz državnih praznika i blagdana koji su prema zakonu neradni dani.

Neki od njih padaju na radne dane, što otvara mogućnost za produžene vikende, dok drugi nude priliku za kratke, ali vrijedne pauze tijekom godine.

Siječanj. Godina počinje s predahom

Godina započinje s Novom godinom, 1. siječnja, a već nekoliko dana kasnije slijedi Sveta tri kralja (Bogojavljenje), 6. siječnja.

Ova dva neradna dana na samom početku godine mnogima omogućuju lagan ulazak u radni ritam i dodatni oporavak nakon blagdana.

Proljeće. Blagdani koji vraćaju ravnotežu

Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2026., donosi prvi veći proljetni predah. Proljeće je razdoblje kada se umor od zime često najviše osjeti, a upravo ovakav neradni dan može biti idealan trenutak za mentalni reset.

Praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je dan koji podsjeća na važnost radničkih prava, ali i na pravo na odmor. Bez obzira pada li na radni dan ili vikend, njegova simbolika ostaje snažna.

Proljeće, visibabe; Izvor: Pexels

Iskoristite svoje pravo na godišnji odmor. Pročitajte članak!

Zajedništvo. Kraj svibnja i lipanj

Dan državnosti, 30. svibnja, jedan je od važnijih datuma u hrvatskom kalendaru.

Ovaj praznik često se povezuje s produženim vikendima, što ga čini idealnim za kratka putovanja ili kvalitetan odmor prije ljetne sezone.

U lipnju slijedi Tijelovo, 4. lipnja 2026., pokretni blagdan koji redovito pada na četvrtak i često se koristi za spajanje s vikendom.

Upravo su ovakvi dani savršeni za mini-odmore koji dokazano pozitivno utječu na produktivnost i mentalno zdravlje.

Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, dodatno upotpunjuje lipanjski raspored neradnih dana.

Neradni dani u Hrvatskoj kombinacija su državnih praznika i katoličkih blagdana.

Ljeto. Više od godišnjeg odmora

Ljetni mjeseci donose i nekoliko važnih praznika. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, često je dio ljetnog odmora, ali i podsjetnik na kolektivno sjećanje i vrijednosti.

Ljeto, naočale; Izvor: Pexels

Velika Gospa, 15. kolovoza, jedan je od najčešće korištenih ljetnih neradnih dana, osobito za obiteljska okupljanja i kraće izlete.

Firma ili paušalni obrt, pitanje je sad. Pročitajte koji oblik poslovanja je bolje pokrenuti. 

Jesen. Pauza u radnoj rutini

Nakon povratka s godišnjih odmora, Dan svih svetih, 1. studenoga, pruža priliku za kratki predah u jesenskom radnom ritmu.

Slijedi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, 18. studenoga, koji ima snažnu emotivnu i društvenu dimenziju.

Prosinac. Veselje za kraj godine

Godina završava s dva neradna dana koja većina zaposlenika dočekuje s olakšanjem. Božić, 25. prosinca, i Sveti Stjepan, 26. prosinca, omogućuju duži odmor i sporiji ulazak u novu godinu.

Nova godina donosi nove poslovne prilike. No, potreban je i osvježen životopis. Saznajte kako ga napisati!

Produžite godišnji odmor

Pametno korištenje nekoliko dana godišnjeg odmora uz neradne dane može rezultirati znatno duljim razdobljima odmora.

Mentalno zdravlje

Produženi vikendi i mostovi između praznika i vikenda nisu samo praktični, već i iznimno korisni za mentalno zdravlje.

Kratki, ali redoviti odmori često su učinkovitiji od jednog dugog godišnjeg odmora jer omogućuju kontinuirani oporavak tijekom godine.

Čuvajte svoje mentalno zdravlje i odmorite. Pročitajte članak!

Brojna istraživanja pokazuju da redoviti prekidi u radu smanjuju stres, povećavaju koncentraciju i dugoročno poboljšavaju radni učinak.

Neradni dani pružaju priliku da se odmaknemo od poslovnih obveza, obnovimo energiju i vratimo poslu s većom motivacijom.

Zaposlenici koji koriste slobodne dane bez osjećaja krivnje rjeđe doživljavaju burnout i češće osjećaju zadovoljstvo poslom.

Poruka poslodavcima

Šuma, odmor, razgovor, smijeh, mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Poslodavci koji unaprijed planiraju rad oko neradnih dana pokazuju razumijevanje za potrebe zaposlenika.

Fleksibilnost, mogućnost spajanja slobodnih dana i realna očekivanja oko produktivnosti u razdobljima praznika stvaraju zdraviju radnu kulturu.

Takav pristup dugoročno se vraća kroz veću lojalnost i bolju radnu atmosferu.

Korporativna kultura važna je za stvaranje ugodnog radnog mjesta. Pročitajte članak!

Ulažite u kvalitetu života

Neradni dani i državni praznici u 2026. godini nisu samo datumi u kalendaru. Prilika su da zastanemo, odmorimo i svjesno upravljamo vlastitim vremenom.

A nakon odmaranja pogledajte otvorene oglase za posao! 

Objava Neradni dani i državni praznici u 2026. godini: pogledajte naš vodič pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Prenosive vještine nosite sa sobom bez obzira na industriju ili radno mjesto. Ne vezuju se uz jedan posao ili tehnologiju, nego pokazuju kako pristupate radu.

Jasno pokazuju kako surađujete, rješavate probleme, komunicirate i učite.

Ako ste mijenjali poslove, vraćate se nakon pauze ili tek započinjete karijeru, upravo su ove vještine vaša snaga.

Poslodavci možda zapošljavaju zbog stručnog znanja, ali zadržavaju ljude zbog njihovih komunikacijskih, organizacijskih i međuljudskih sposobnosti.

U nastavku otkrivamo koje su prenosive vještine najtraženije te kako ih razvijati i predstaviti poslodavcima.

Što su prenosive vještine?

Navedene vještine predstavljaju sposobnosti koje se mogu primijeniti u različitim radnim kontekstima. Ne ovise o konkretnoj ulozi, alatu ili organizaciji.

Ako ste razvili vještinu komunikacije u studentskom timu, moći ćete je koristiti kao marketing specijalist, projektni koordinator ili čak kao učitelj.

Vještine, komunikacija, prenošenje znanja, učenje, edukacija; Izvor: Pexels

Za razliku od stručnih (tehničkih ili tvrdih) vještina, prenosive vještine imaju univerzalnu vrijednost.

Tehničke ili tvrde vještine su programiranje, knjigovodstvo, upravljanje određenim strojem i slično. 

Upravo zato ove vještine presuđuju između dva kandidata sa sličnom stručnom pozadinom.

Primjeri prenosivih vještina su:

• komunikacija
• rješavanje problema
• organizacija vremena
• timski rad
• kritičko razmišljanje
• prilagodljivost
• pregovaranje
• liderstvo
• podataka na općenitoj razini

Zlatno pravilo pokazuje da poslodavac zapošljava kandidata radi znanja, ali radnika zadržava i nagrađuje zbog prenosivih vještina.

Empatija, pomoć, suradnja; Izvor: Unsplash

Imate pravo na godišnji odmor. Poznajete svoja prava? Pročitajte članak!

Popularne prenosive vještine

Moderno tržište rada naglašava agilnost, fleksibilnost i samostalnost. Istraživanja i prakse regrutera pokazuju da se sljedeće vještine najčešće traže bez obzira na sektor.

1. Komunikacijske vještine

Jasno izražavanje, razumijevanje drugih i sposobnost pregovaranja temelj su gotovo svakog posla. Poslodavci posebno cijene:

• aktivno slušanje
• profesionalnu pisanu komunikaciju
• prezentacijske vještine
• sposobnost davanja i primanja povratne informacije

Komunikacija nije samo usmena. Govorimo i o pisanju e-mailova, chatu, online sastancima i radu u virtualnim timovima. Ako znate komplicirane stavke objasniti na jednostavan način, pošteno ste u prednosti.

Rad od kuće povezan je s online sastancima. Pročitajte članak!

2. Timski rad i suradnja

Rijetko koji projekt danas se provodi samostalno. Poslodavci žele ljude koji:

Timski rad; Izvor: Unsplash

• doprinose atmosferi
• vide širu sliku
• dijele znanje i resurse
• pomažu drugima
• preuzimaju odgovornost kada je potrebno

Timski igrači znaju kada trebaju voditi tim, a kada slijediti kolegu ili odličnu ideju.

Timski rad i uspješan biznis idu ruku pod ruku. Saznajte više iz članka na linku!

3. Rješavanje problema i kritičko razmišljanje

Svaka tvrtka ima svoje izazove. Zaposlenici rade svoj posao, rješavaju zadatke, ali ni to nije sve. Očekuje se promišljanje i kritičko razmišljanje.

Djelatnici moraju predlagati kreativna rješenja i donositi novitete.

Kritičko razmišljanje uključuje:

• analiziranje situacije

Komunikacija, razgovor, suosjećanje, otvorenost; Izvor: Unsplash

• prepoznavanje uzroka
• evaluaciju opcija
• donošenje odluka na temelju podataka

U start-up ekosustavu, konzultantskim agencijama ili IT-u, ova vještina je gotovo jednaka stručnoj ekspertizi.

4. Upravljanje vremenom i organizacija

Prije pandemije organizacija se odnosila na ured i fizičke procese. Danas se odnosi na:

• hibridni rad
• asinkronu komunikaciju
• koordinaciju s međunarodnim timovima
• paralelne projekte

Zaposlenik mora znati svoje radne prioritete. Rokovi su prisutni pri većini poslova. Fokus se mora održavati.

Upravljanje vremenom

Naime, rad se ne procjenjuje po broju sati, nego po rezultatima.

Upravljanje vremenom važna je vještina. Pročitajte cijeli članak!

5. Prilagodljivost (adaptabilnost)

Najvrjedniji zaposlenici su oni koji se brzo uče i lako mijenjaju navike. Prilagodljivost se pokazuje kroz:

• spremnost na promjene
• učenje novih softvera ili metoda rada
• fleksibilnost u strukturi zadataka
• psihološku otpornost

Mentalno zdravlje uvijek je prioritet. Pročitajte članak!

6. Liderstvo i inicijativa

Nije potrebno biti menadžer da biste pokazali liderstvo. Lider je osoba koja inspirira, koordinira i potiče tim da bude bolji.

Inicijativa znači:

• predlagati ideje

Žene lideri; Izvor: Pexels

• preuzeti odgovornost
• djelovati bez detaljnih uputa
• biti primjer drugima

Voditeljske vještine važne su za svako poslovanje. Pročitajte cijeli članak!

Zašto su prenosive vještine važne za karijeru?

Prenosive vještine ključne su jer vam omogućuju da se lakše prilagodite promjenama i napredujete bez obzira na posao koji trenutno obavljate.

Ako ste, primjerice, radili kao konobar, možda mislite da nemate relevantno iskustvo za uredsku poziciju.

Međutim, tijekom tog posla ste razvijali multitasking, rad pod pritiskom, komunikaciju s različitim osobnostima i rješavanje konflikata.

Upravo te sposobnosti jednako se dobro primjenjuju u korisničkoj podršci, administraciji, prodaji, zdravstvu,… Slobodno možemo reći da čine temelj profesionalne pokretljivosti.

Tehničko znanje otvara vrata, no prenosive vještine vas guraju naprijed.

Voditelj tima ne mora biti najbolji stručnjak u struci. No, mora znati organizirati posao, delegirati zadatke, motivirati ljude i pregovarati sa suradnicima.

Dogovor, pregovor, razgovor;Izvor: Pexels

Zbog toga su prenosive vještine važne i pomažu kod napredovanja i pri pregovaranju oko plaće.

Pregovori o plaći počinju znatno prije samog razgovora za posao. Znamo zašto. Saznajte i vi!

Usto, one vas štite od promjena u industrijama i tehnologijama.

Dok određeni softveri ili trendovi zastarijevaju, komunikacija, kreativnost, analiza podataka i strateško razmišljanje ostaju univerzalne i dugoročno vrijedne.

Kako razvijati prenosive vještine?

Dobra vijest je da svatko može razviti prenosive vještine, bez obzira na formalno obrazovanje ili iskustvo. Potrebna je praksa i svjesni napor.

1. Preuzmite dodatne odgovornosti

Umjesto da čekate idealnu priliku:

• vodite mini projekt
• organizirajte timski sastanak
• napravite dokumentaciju

Dokumentacija, rokovi; Izvor: Unsplash

• ponudite mentorstvo juniorima

Takve inicijative grade vašu reputaciju.

2. Uključite se u volonterske aktivnosti

Volonterstvo je posebno učinkovito za razvoj vještina:

• timskog rada
• komunikacije
• vodstva
• organizacije

U realnim, često nepredvidljivim uvjetima, vještine se oblikuju brže nego u učionici.

3. Sudjelujte u edukacijama

Mnogi online tečajevi nude strukturu i vježbe. No zapamtite, znanje bez primjene nije vještina. Vještina nastaje ponavljanjem.

4. Radite na sebi u svakodnevici

Vještina komunikacije se ne razvija samo na poslu. Razgovarajte bez prekidanja, vježbajte izlaganje ideja, tražite povratnu informaciju, čitajte literaturu o psihologiji i ljudskom ponašanju.

Obrazovanje, edukacija; Izvor: Pexels

Iz sveg navedenog saznajemo koliko je cjeloživotno obrazovanje važno. Donosimo i članak na tu temu! Pročitajte!

Predstavite vještine poslodavcu

Važno je da vještine ne nabrajate, nego da ih pokažete kroz konkretna iskustva i rezultate. Poslodavci žele vidjeti kako ste određenu vještinu primijenili u stvarnoj situaciji.

Izbjegavajte opće tvrdnje poput “Odlične komunikacijske vještine”.

Umjesto takve izjave ponudite jasne primjere. Recimo, rečenicu možete ovako sročiti:

“Vodio sam prezentaciju za 25 klijenata i generirao 12 novih ponuda u tri mjeseca.”

Još jedan efikasan način da pojačate vjerodostojnost je kvantificiranje postignuća.

Brojke govore više od riječi, pa zapišite da ste smanjili vrijeme obrade za 30 %, vodili tim od šest članova ili riješili 90 % korisničkih upita bez eskalacije.

Na kraju, uvijek prilagodite životopis opisu posla. U slučaju da poslodavac traži multitasking i suradnju, naglasite projekte u kojima ste organizirali zadatke i radili u timu.

Životopis, nova godina

Također, ako je naglasak na analitičkom razmišljanju, istaknite primjere odluka donesenih na temelju podataka.

Školski praznici i godišnji odmor bi se nekako morali uskladiti. Pročitajte članak o ovoj problematici. 

Kako prepoznati vlastite prenosive vještine?

Pokušajte odgovoriti na ovih nekoliko pitanja:

• Kada sam zadnji put riješio problem koji nitko drugi nije znao riješiti?
• Koju ulogu najčešće preuzimam u timu?
• Što mi kolege ili prijatelji najviše hvale?
• U kojim situacijama osjećam  kao da blistam?

Odgovori na ova pitanja često otkrivaju vještine koje ni sami niste svjesni da posjedujete.

Prenosive vještine otvaraju vrata

Ako svoje prenosive vještine počnete graditi i dokumentirati već danas, sutra ćete biti kandidat koji se itekako ističe.

Obavezno ih dodajte u životopis!

Prijavite se na natječaj za posao! Kliknite već danas!

Objava Prenosive vještine vode prema željenom poslu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.