Štednja na tekućem računu odavno više ne znači da vam novac raste. Uz inflaciju, tiho gubi vrijednost.

Zato sve više ljudi razmišlja o ulaganju, a od početka 2027. godine to bi u Hrvatskoj moglo postati znatno povoljnije.

U pripremi je Hrvatski investicijski račun (HIR), model koji omogućuje ulaganje bez plaćanja poreza na dobit.

Budući da je riječ o prijedlogu zakona koji tek prolazi javnu raspravu, detalji se do konačnog usvajanja mogu promijeniti.

No osnovna ideja je jasna i vrijedi je razumjeti na vrijeme, jer bi za mnoge mogla promijeniti način na koji štede.

Kako se ulaganje oporezuje danas

Da bismo razumjeli što HIR mijenja, prvo treba znati kako stvari stoje sada.

Kada u Hrvatskoj ulažete u dionice, fondove ili ETF-ove, na ostvarenu dobit u pravilu plaćate porez na kapitalnu dobit. Ključno je vrijeme držanja.

Štednja, Unsplash

Ako ste imovinu prodali više od dvije godine nakon što ste je kupili, dobit je oslobođena poreza. No ako ste prodali unutar dvije godine od kupnje, na zaradu se plaća porez.

Primjer čini jasnijim. Recimo da ste dionice ili udjele u fondu prodali za 500 eura, a prošle godine ste ih kupili za 400 eura.

Ostvarili ste 100 eura dobiti, a budući da je od kupnje prošlo manje od dvije godine, tu dobit morate prijaviti i platiti porez od 12 posto, dakle 12 eura.

Isto vrijedi za druge oblike prinosa. Kako ide štednja?

Na dividendu koju vam isplaćuju pojedine dionice plaća se porez, kao i na kamatu koja vam svakodnevno pristiže na štedne i slične račune na platformama poput Revoluta ili Trading 212.

Kako ide isplata plaće na Revolut? Saznajte iz članka na poveznici!

Hrvatski investicijski račun

HIR bi taj sustav bitno pojednostavio. Račun biste otvorili preko ovlaštenog posrednika, kod banke, investicijskog društva i sličnih institucija.

Preko njega ulagali u dionice, obveznice, ETF-ove i fondove bez plaćanja poreza na dobit.

Najvažnija promjena jest da dvogodišnje pravilo više ne bi igralo ulogu.

Ako preko HIR-a prodate imovinu i unutar dvije godine od kupnje, dobit ostaje neoporezovana.

Radi se o velikoj prednosti za svakoga tko ne želi biti vezan rokom držanja, primjerice ako ulaže kako bi za nekoliko godina skupio polog za stambeni kredit.

Intervju, Tamara Vrhovec Sekač, Finax, financijska pismenost

Postojeća ulaganja koja već imate na platformama također biste od 2027. mogli povezati s HIR-om. Imovinu biste unijeli u račun i time je izuzeli od poreza, čak i pri prodaji u roku kraćem od dvije godine.

Za navedeno je važna financijska pismenost. Više smo saznali od Tamare Vrhovec Sekáč iz fintech tvrtke Finax. Pročitajte intervju!

Koliko se može uložiti?

Na HIR bi se moglo uplatiti ili prenijeti postojeće uloge u ukupnoj vrijednosti do 200.000 eura. Ako pet godina ne podižete novac s računa, stječete pravo uplatiti dodatnih 50.000 eura.

Dva su detalja ovdje važna.

• Prvo, tih 200.000 eura odnosi se na uplaćeni iznos, a vrijednost ulaganja može narasti daleko iznad toga i sav taj rast ostaje neoporezovan.
• Drugo, tijekom tih pet godina smijete slobodno prodavati dionice, udjele u fondovima i obveznice. Jedino je važno da novac ne podižete s HIR-a.

Trgovanje unutar računa nije problem, podizanje jest.

Predviđeno je i pravilo za poticanje domaćeg tržišta.

Porez na kapitalnu dobit, Unsplash

Najmanje 20 posto sredstava trebalo bi biti u hrvatskim dionicama, obveznicama ili trezorskim zapisima, odnosno u fondovima koji barem polovicu ulažu u hrvatsko tržište.

Prva godina od otvaranja računa bila bi prijelazno razdoblje, u kojem taj uvjet ne bi morao biti ispunjen.

Štednja i HIR: kome se isplati?

Štednja i zarada su legitiman motiv, ali HIR nije jednako koristan za svakoga.

Najviše dobivaju oni koji ostvaruju oporezivi prinos. Ako ulažete u pojedinačne dionice koje isplaćuju dividendu, na tu dividendu sada plaćate porez, a preko HIR-a ne biste.

Inflacija je u Europskoj uniji pala ispod tri posto. U Hrvatskoj nije. Pročitajte članak!

Isto vrijedi za one koji drže novac na računima s dnevnom kamatom, poput Flexible računa na Revolutu ili Interest on cash na Trading 212, gdje svaki pristigli prinos treba prijaviti i oporezovati.

Prebacivanjem na HIR taj porez nestaje.

Dobivaju i oni koji ulažu kratkoročno. Svatko tko planira prodati unutar dvije godine — bilo zbog cilja poput pologa za stan, bilo zbog aktivnijeg trgovanja — danas plaća porez na dobit. Na HIR-u ne bi.

Korist imaju i ulagači u distribuirajuće ETF-ove, koji redovito isplaćuju dividendu na koju se plaća porez. Prebacivanjem na HIR i taj bi prinos ostao neoporezovan.

Štednja, ETF, dividende, Unsplash

Kome HIR donosi manje?

Ako ulažete isključivo u akumulirajuće ETF-ove, koji dividendu ne isplaćuju nego je automatski reinvestiraju, i držite ih dulje od dvije godine.

Korist je mala, Jer na takvu biste imovinu i inače, pri prodaji nakon dvije godine, bili oslobođeni poreza.

Slično vrijedi za instrumente na koje se već sada ne plaća porez, poput trezorskih zapisa, narodnih obveznica, dobrovoljne mirovinske štednje ili paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP).

Za njih tek treba vidjeti isplati li se povezivanje s HIR-om.

Poticaj tržištu kapitala

HIR nije samo pogodnost za pojedince. Zamišljen je i kao poticaj cijelom hrvatskom tržištu kapitala, koje je godinama plitko i slabo aktivno.

Nekoliko je očekivanih učinaka. Više građana vjerojatno bi se odlučilo na ulaganje jer je poreznički jednostavnije i povoljnije.

Oni koji se boje prevara osjećali bi se sigurnije, jer bi se s HIR-a moglo ulagati samo u instrumente pod nadzorom regulatora.

A obveza da dio sredstava bude u domaćim instrumentima trebala bi oživjeti hrvatsko tržište i dati kapital domaćim tvrtkama.

Postoje i otvorena pitanja. Visina naknada za vođenje računa bit će presudna. Ako budu visoke, dio porezne uštede se gubi.

Kriptovaluta, kriptovalute, blockchain

U raspravi se pojavljuju i prijedlozi da se gornja granica uplate s vremenom povećava zbog inflacije, kao i da se dopusti ograničeno ulaganje u kriptovalute.

Takvo nešto prijedlog trenutačno ne predviđa jer slijedi preporuku Europske komisije.

Mirovina kao štednja? Zvuči nemoguće, ali nije. Pročitajte članak na poveznici!

Pripremite se već sada

Iako HIR počinje tek 2027., a i tada tek ako zakon bude usvojen u ovom obliku, nekoliko koraka ima smisla i danas.

Prvo, upoznajte se s time kako se vaša trenutačna ulaganja oporezuju. Mnogi ljudi ne znaju plaćaju li porez na svoju dividendu ili kamatu, a upravo o tome ovisi koliko bi im HIR koristio.

Drugo, razmislite o svom cilju i vremenskom okviru. HIR najviše nagrađuje one koji ostvaruju oporezivi prinos ili ulažu kratkoročno, pa je dobro znati u koju skupinu spadate.

HIR, ETF, Revolut, Unsplash

I treće, pratite razvoj zakona. Budući da je riječ o prijedlogu, konačna pravila mogu se promijeniti do usvajanja.

Šire gledano, HIR je podsjetnik na nešto što vrijedi neovisno o njemu.

Štednja koja samo stoji gubi na vrijednosti, a razlika između odloženog novca i uloženog novca s godinama postaje velika.

Bez obzira na to hoćete li koristiti HIR, vrijedi razumjeti kako vaš novac radi (ili ne radi) za vas.

Upravljajte svojim novcem

Prvi korak prema financijskoj sigurnosti često je stabilan posao s primanjima koja prate vaše ciljeve.

Na Zaposlise.hr svakodnevno se objavljuju novi oglasi diljem Hrvatske, u svim strukama i razinama iskustva.

Potražite pravi oglas za posao!

Pregledaj. Klikni. Chataj. Zaposli se.

Objava Štednja bez poreza: što donosi Hrvatski investicijski račun pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Inflacija u Europskoj uniji u lipnju je posustala i pala ispod tri posto. No Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvišim rastom cijena.

Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 2,9 posto.

U Hrvatskoj je znatno viša, 4,2 posto mjereno usporedivim europskim indeksom.

Za nekoga tko svaki mjesec gleda što mu ostane od plaće, ta razlika nije statistička sitnica.

Razlog je zašto se u Hrvatskoj rast cijena osjeti jače nego u većini Europe.

U nastavku objašnjavamo što ti podaci znače, zašto smo pri vrhu ljestvice i, najvažnije, što to konkretno znači za vaša primanja.

Najnoviji podaci

Krenimo od brojki, jer one postavljaju okvir.

Godišnja inflacija u europodručju u lipnju je pala na 2,8 posto, sa 3,2 posto u svibnju.

Na razini cijele Europske unije, koja obuhvaća i zemlje bez eura, iznosila je 2,9 posto, u odnosu na 3,3 posto mjesec ranije.

Inflacija, Unsplash

Pad je ispod psihološke granice od tri posto i znak da se val poskupljenja s proljeća smiruje.

Hrvatska se, međutim, smjestila pri samom vrhu. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), našoj je stopa iznosila 4,2 posto.

Višu su imale samo Rumunjska (9,2 posto), Litva i Bugarska, čime je Hrvatska završila na četvrtom mjestu u cijeloj Uniji.

Za usporedbu, u nekim je zemljama rast cijena gotovo neprimjetan: Švedska 1,0 posto, Češka 1,1 posto, Danska 1,8 posto. Susjedna Slovenija bila je na 3,7 posto, a Njemačka na 2,4 posto.

Drugim riječima, prosječni Nijemac ili Šveđanin ove godine osjeća gotovo dvostruko manji pritisak na svoj novčanik nego prosječni Hrvat.

Dobra je vijest da trend ide u pravom smjeru. Nacionalni indeks pokazuje pad s 5,8 posto u travnju na 5,2 posto u svibnju i 4,5 posto u lipnju. Dakle treći mjesec zaredom usporavanja.

Traži se inženjer strojarstva. Pročitajte oglas za posao!

Uporna inflacija u Hrvatskoj

Ključ nije u ukupnoj brojci, nego u tome što je pokreće. A ovdje priča postaje konkretna.

Najviše su na godišnjoj razini porasle cijene energije, za čak 13,2 posto. Slijede usluge s rastom od 8,1 posto, a zatim hrana, piće i duhan s 1,8 posto.

Energija, usluge, Unsplash

Jedina kategorija koja je pojeftinila jesu industrijski neprehrambeni proizvodi, i to za skromnih 0,6 posto.

Ta struktura objašnjava zašto inflaciju osjećamo tako snažno. Energija i hrana nisu potrošnja koju možete odgoditi ili preskočiti.

Struju, grijanje i namirnice plaćate svaki mjesec, bez obzira na cijenu. Kada najviše poskupljuje upravo ono što se ne može izbjeći, rast cijena udara ravno u kućni budžet.

Usluge su druga priča. Njihov rast od 8,1 posto odražava poskupljenje svega, od ugostiteljstva i frizera do popravaka i najma.

Cijene usluga tvrdokorne su jer u njima veliku ulogu igraju plaće, koje, jednom podignute, rijetko padaju.

Vrijedi primijetiti i jednu ohrabrujuću stvar u mjesečnim podacima.

U odnosu na svibanj, cijene su u lipnju pale gotovo u svim kategorijama: energija za 2,9 posto, hrana za 0,2 posto. Jedino su usluge nastavile rasti, za 1,1 posto.

Pritisak se popušta, ali da su usluge motor koji inflaciju drži iznad europskog prosjeka.

Turizam je jedini sektor koji raste. Svi ostali stagniraju. Pročitajte članak!

Zaposlenje, traženje posla, turizam

Odnos inflacije i plaće

Ovdje dolazimo do dijela koji se u vijestima obično preskoči, a najvažniji je.

Inflacija je, najjednostavnije rečeno, gubitak kupovne moći novca.

Ako cijene porastu za 4,2 posto, a vaša plaća ostane ista, vi ste realno osiromašili za 4,2 posto. Za isti iznos kupite manje nego prije godinu dana.

Plaća na papiru je nepromijenjena, ali ono što s njom možete stvarno je manje.

Zato u ekonomiji postoji važna razlika između nominalne i realne plaće. Nominalna je iznos koji vam sjedne na račun.

Realna je ono što tim iznosom stvarno možete kupiti. Ako vam je poslodavac plaću podigao za 3 posto, a inflacija je 4,2 posto, vaša je realna plaća pala, iako broj na uplatnici izgleda veći.

Sada vidimo razlog zašto je pri pregovorima o plaći važno u vidu imati inflaciju.

Saznajte kako izgledaju uspješni pregovori o plaći. Kliknite na poveznicu!

Povišica koja je manja od stope inflacije zapravo je smanjenje plaće u stvarnim uvjetima.

Kada tražite povećanje, korisno je znati koliko iznosi trenutačna inflacija, jer to je prag ispod kojeg povišica ne znači stvaran napredak, nego tek zadržavanje na mjestu.

Hrvatska rast cijena osjeti dvostruko

Kombinacija visoke inflacije i relativno nižih plaća nego u zapadnoj Europi znači da hrvatski potrošač rast cijena osjeća dvostruko.

S jedne strane cijene rastu brže nego drugdje, a s druge, budući da je prosječna plaća niža, veći dio nje ionako odlazi na osnovne potrebe poput hrane i režija.

Novac, vrijednost, Unsplash

Kada baš te kategorije najviše poskupljuju, malo prostora ostaje za sve ostalo.

Uz to, dio poskupljenja koji se dogodio pri uvođenju eura i tijekom prethodnih godina ostaje ugrađen u cijene.

Usporavanje inflacije ne znači da cijene padaju, već da rastu sporije.

Ono što je poskupjelo, u pravilu ostaje skuplje. Zato mnogi ljudi ne osjećaju olakšanje iako statistika pokazuje pad stope.

Važan dio gospodarstva je zapošljavanje umirovljenika. Pročitajte članak!

Što možete napraviti

Inflacija je makroekonomska pojava na koju pojedinac ne može utjecati, ali može ublažiti njezin učinak na vlastiti budžet. Nekoliko pristupa pomaže.

• Prvo, pratite realnu, a ne samo nominalnu vrijednost svoje plaće. Ako vam primanja ne rastu barem u visini inflacije, vaš životni standard tiho pada, čak i kada se čini da je sve isto.
• Drugo, inflacija je legitiman i jak argument u pregovorima o plaći. Poslodavci to razumiju, a podatak o stopi inflacije daje vašem zahtjevu objektivnu podlogu koju je teško osporiti.
• Treće, u razdobljima visoke inflacije novac koji samo stoji na tekućem računu gubi vrijednost.

Ne treba nagло donositi financijske odluke, ali vrijedi biti svjestan da neaktivnost također ima cijenu.

• I četvrto, u vremenu kada plaća sve teže prati cijene, vrijednost dodatnih vještina i mogućnost promjene posla za bolje uvjete rastu.

Inflacija, usporavanje, Unsplash

Tržište rada u Hrvatskoj trenutačno je povoljno za radnike, s niskom nezaposlenošću i manjkom u mnogim strukama, pa je pregovaračka pozicija zaposlenika bolja nego što je bila godinama.

Paušalni obrt je na udaru novih nameta. Saznajte novosti!

Što dalje

Prognoze upućuju na daljnje usporavanje, ali sporo. Europska središnja banka i dalje pomno prati kretanja i ne isključuje daljnje poteze u monetarnoj politici.

Za Hrvatsku ključno pitanje ostaje hoće li se rast cijena usluga smiriti, jer upravo one danas drže inflaciju iznad europskog prosjeka.

Za zaposlene, poruka je jednostavna. Inflacija se smiruje, ali sporije nego u većini Europe, a ono što je poskupjelo ostaje skuplje.

U takvom okruženju najbolja zaštita nije čekanje da se stanje popravi samo od sebe, nego aktivno praćenje vlastitih primanja i njihove stvarne vrijednosti.

Vrijeme je za bolju plaću?

Ako vaša primanja ne prate rast cijena, možda je vrijeme za promjenu. Na Zaposlise.hr svakodnevno se objavljuju novi oglasi za posao diljem Hrvatske, u svim strukama i razinama iskustva.

Potraži svoj oglas za posao!

Pregledaj. Klikni. Chataj. Zaposli se.

Objava Inflacija u EU pala ispod tri posto, a Hrvatska ostaje pri vrhu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Porezne olakšice za uplate u III. mirovinski stup važna su tema poslodavcima i zaposlenicima.

Kada je uveden neoporezivi iznos od 804 eura godišnje, odnosno oko 67 eura mjesečno, taj benefit imao je znatno veću vrijednost nego danas. U

međuvremenu su rasle plaće, povećali su se troškovi života i inflacija. Realna vrijednost ove porezne olakšice danas gotovo prepolovljena.

Taj iznos od 804 eura godišnje predstavljao je približno 6,5% prosječne godišnje plaće kada je uveden. Danas taj udio iznosi tek oko 3,3%.

Sve više stručnjaka upozorava da postojeći model više ne prati realne potrebe tržišta rada ni financijsku stvarnost zaposlenika.

Zaposlenici danas realno dobivaju znatno manju korist nego prije desetak godina, dok poslodavci sve teže konkuriraju benefitima na tržištu rada koristeći isti neoporezivi iznos.

Tema poreznih olakšica i dobrovoljne mirovinske štednje postaje sve važnija za kompanije, HR stručnjake i zaposlenike.

Pročitajte članak u nastavku!

Ljudski resursi, benefiti, porezne olakšice; Pexels

Osobni odbitak i utjecaj na plaću

Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio primitka na koji građani ne plaćaju porez na dohodak.

Riječ je o iznosu koji država priznaje svakom poreznom obvezniku kako bi se smanjila porezna osnovica i povećao iznos neto plaće.

Porezna uprava na svojim stranicama detaljno objašnjava što je osobni odbitak!

Porez se ne obračunava na cijelu bruto plaću, nego se od nje najprije oduzima osobni odbitak, a tek se na preostali dio obračunava porez.

Visina osobnog odbitka izravno utječe na to koliko će zaposleniku ostati novca nakon oporezivanja. Što je osobni odbitak veći, to je porez manji, a neto plaća viša.

Osnovni osobni odbitak imaju svi zaposleni građani, no određene skupine mogu ostvariti i dodatna povećanja.

Euro, plaća, prosječna plaća; Pexels

Primjerice, roditelji koji uzdržavaju djecu, osobe koje uzdržavaju članove obitelji ili osobe s invaliditetom imaju pravo na veći osobni odbitak i samim time manje porezno opterećenje.

Osobni odbitak posebno je važan kod obračuna plaće, godišnjeg obračuna poreza i povrata poreza.

Radi odbitka njega dvije osobe s istom bruto plaćom mogu imati različit iznos neto primanja, ovisno o svojim poreznim olakšicama i obiteljskoj situaciji.

Osnovni osobni odbitak

U Hrvatskoj svaki zaposlenik ima pravo na osnovni osobni odbitak. On se koristi pri obračunu plaće i automatski smanjuje iznos poreza koji se plaća državi.

Primjerice:

• ako osoba ima veću bruto plaću,
• porez se ne obračunava na cijeli iznos,
• nego se prvo oduzima osobni odbitak.

Tek na preostali dio obračunava se porez.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

Tko može imati veći osobni odbitak?

Osobni odbitak može biti veći ako osoba:

• uzdržava djecu,
• uzdržava bračnog partnera,
• uzdržava članove obitelji,
• ima invaliditet,
• živi na potpomognutim područjima.

Što je više uzdržavanih članova, osobni odbitak raste.

Primjer

Ako dvije osobe imaju istu bruto plaću:

• osoba bez djece platit će više poreza,
• osoba s dvoje djece imat će veći osobni odbitak i veću neto plaću.

Poduzetništvo je odličan izbor za osobe s invaliditetom. Saznajte više iz članka na linku!

Poduzetnik, privatni posao; Pexels

Porezne olakšice za III. mirovinski stup

Porezne olakšice povezane s III. mirovinskim stupom postaju važan alat za privlačenje i zadržavanje zaposlenika, povećanje zadovoljstva radnika te dugoročnu financijsku sigurnost.

Sve više zaposlenika danas pri odabiru poslodavca obraća pažnju na benefite poput dodatnog zdravstvenog osiguranja, fleksibilnog rada, edukacija i uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Također, mlađe generacije sve češće razmišljaju o dugoročnoj financijskoj stabilnosti i dodatnim izvorima prihoda u mirovini.

Hrvatski mirovinski sustav pritom se suočava s ozbiljnim izazovima poput starenja stanovništva, manjeg broja radno aktivnih građana i rasta troškova života.

Radi svega navedenog financijski stručnjaci upozoravaju da kombinacija:

• I. mirovinskog stupa,
• II. mirovinskog stupa,
• i dobrovoljne štednje kroz III. stup

postaje nužna za održavanje životnog standarda nakon odlaska u mirovinu.

Zaposlenik s više od 40 godina radnog staža može očekivati mirovinu u visini oko 67% prosječne plaće.

Novčanik, plaća, euri; Pexels

No, opći prosjek mirovina znatno niži i iznosi oko 48%, što pokazuje koliko dodatna štednja i porezne olakšice postaju važni za buduću financijsku sigurnost građana.

Porezne olakšice kao benefit za zaposlenike

Jedna od najvećih prednosti uplata u III. mirovinski stup je činjenica da poslodavci zaposlenicima mogu uplaćivati sredstva neoporezivo do zakonski propisanog iznosa.

Trenutno je moguće neoporezivo uplatiti do 804 eura godišnje, odnosno oko 67 eura mjesečno po zaposleniku.

Iznos poslodavcima predstavlja relativno jednostavan način povećanja ukupnog paketa benefita bez dodatnog poreznog opterećenja.

Takav model posebno je zanimljiv kompanijama koje žele zaposlenicima ponuditi dugoročnu vrijednost, a pritom zadržati porezno učinkovit sustav nagrađivanja. U

Sada zaposlenik dobiva dodatnu financijsku korist bez povećanja klasičnih troškova plaće.

Sve navedeno je razlog zašto tvrtke danas uključuju dobrovoljnu mirovinsku štednju u standardni paket pogodnosti za zaposlenike.

Naknada za starije, mirovina; Unsplash

Međutim, problem je što taj iznos danas više nema istu vrijednost kao prije. Plaće su u međuvremenu značajno rasle, a inflacija je smanjila realnu vrijednost novca.

Benefit koji je nekada predstavljao ozbiljan dodatak danas zaposlenici često doživljavaju kao minimalan iznos.

Sve više stručnjaka upozorava da postojeći neoporezivi limit više ne prati stvarne troškove života ni dinamiku tržišta rada.

Poslodavci zato sve češće smatraju da sadašnji model više nema jednak motivacijski učinak kao ranije.

Zbog toga se sve češće otvara pitanje treba li država povećati maksimalni neoporezivi iznos uplata u III. stup kako bi porezne olakšice ponovno imale stvarni učinak.

Benefiti za zaposlenike su važan dio paketa koristi. Pročitajte članak!

BenefitI za privlačenje zaposlenika

Hrvatsko tržište rada već se godinama suočava s nedostatkom radne snage.

Posebno je izražen problem pronalaska stručnih i kvalitetnih zaposlenika u IT sektoru, građevini, zdravstvu, logistici i proizvodnji.

Djelatnik u proizvodnji, proizvodnja; Pexels

U takvom okruženju kompanije traže načine kako se razlikovati od konkurencije, a dodatni benefiti postaju važan alat employer brandinga.

Danas zaposlenici ne gledaju samo visinu osnovne plaće, nego i kakve benefite tvrtka nudi, koliko ulaže u zaposlenike te pruža li dugoročnu sigurnost i mogućnost razvoja.

Posebno mlađe generacije zaposlenika sve više cijene poslodavce koji razmišljaju o njihovoj budućnosti i financijskoj sigurnosti.

Uplate u III. mirovinski stup zato sve češće postaju dio standardnog paketa benefita u većim kompanijama, posebno kod poslodavaca koji žele zadržati kvalitetne zaposlenike na duži rok.

Takve pogodnosti zaposlenicima šalju poruku da kompanija ulaže u njihov dugoročni razvoj i stabilnost.

Istovremeno, poslodavci kroz ovakve benefite jačaju svoju konkurentnost na tržištu rada i grade pozitivniji imidž među kandidatima.

Uplate u III. mirovinski stup zaposlenicima šalju jasnu poruku da tvrtka razmišlja dugoročno i ulaže u njihovu budućnost.

Smatramo da porezne olakšice povezane s dobrovoljnom mirovinskom štednjom postaju važan dio modernih HR strategija.

Sve je značajniji faktor u privlačenju i zadržavanju kvalitetnih zaposlenika.

Tražite dobar posao? Pregledajte našu ponudu!

Kliknite već danas!

Objava Porezne olakšice za III. mirovinski stup: 67 eura nije dovoljno pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Inflacija je danas ozbiljno promijenila i način na koji posluju tvrtke.

Još prije nekoliko godina glavne teme tržišta rada bile su fleksibilnost, rad od kuće i pronalazak talenata. Danas se, izgleda, vraćamo na tvorničke postavke.

Pitamo se kolika je plaća i može li zaposlenik s njom normalno živjeti.

Rast troškova života doveo je mnoge zaposlenike u situaciju da razmišljaju o promjeni posla, dodatnom radu ili odlasku u inozemstvo

Poslodavci suočavaju s pritiskom povećanja plaća u trenutku kada i sami imaju sve više troškove poslovanja. Situacija djeluje bezizlazno.

Inflacija tako više nije samo ekonomski pojam iz financijskih izvještaja. Jasno i direktno utječe na tržište rada, zadovoljstvo zaposlenika, troškove poslovanja i dugoročne planove kompanija.

Opći rast cijena

Inflacija označava opći rast cijena proizvoda i usluga tijekom određenog razdoblja.

Novac s vremenom vrijedi manje jer za isti iznos možemo kupiti manje nego prije.

Osjetimo tu činjenicu u svakodnevnim situacijama.

Euro, novčanice, mala plaća, niska primanja; Pexels

Stanarine su u mnogim gradovima danas znatno više nego prije nekoliko godina. Po svim vijestima vidimo da cijene hrane kontinuirano rastu.

K tome, posebno su u fokusu računi za energiju i režije postali su veliki teret za brojna kućanstva.

Posebno su pogođene mlade obitelji koje najveći dio prihoda troše upravo na osnovne životne troškove poput hrane, stanovanja i režija.

Navest ćemo i jednu situaciju koja je novijeg datuma. Zaposlenici osjećaju veliki financijski pritisak čak i kada imaju stabilan posao.

E sad, poslodavci imaju pred sobom novu realnost. Zaposlenici više ne gledaju samo kakav je ured ili postoje li team building aktivnosti.

Sve više ih zanima mogu li od svoje plaće pokriti normalne životne troškove.

Poslodavci pod dvostrukim pritiskom

Inflacija je stvorila vrlo neugodnu situaciju. Većina poslodavaca će potvrditi tu činjenicu.

S jedne strane rastu troškovi poslovanja. Cijene goriva, energije, najma prostora, sirovina samo se dižu. Da ne pričamo o uslugama dobavljača.

Također, sve su skuplji krediti i financiranje poslovanja.

Začarani krug plaća i cijena prijeti Hrvatskoj!

No, zaposlenici očekuju povećanje plaća kako bi mogli pratiti rast troškova života.

Kupovina namirnica; Shutterstock

Tako se poslodavci nalaze između dva velika pritiska. Moraju birati između potrebe da zadrže zaposlenike i potrebe da očuvaju profitabilnost poslovanja.

Posebno su pogođena mala i srednja poduzeća koja često nemaju financijski prostor za velika povećanja plaća.

U određenim industrijama poslodavci su morali povećavati primanja čak i kada poslovni rezultati nisu rasli jednakim tempom.

Bez konkurentnih plaća postaje vrlo teško pronaći i zadržati zaposlenike.

Plaća je opet glavna tema

Ništa čudno, svi moraju od nečega živjeti!

Posljednjih godina employer branding bio je snažno usmjeren na benefite poput fleksibilnog rada, dodatnih edukacija, modernih ureda i organizacijske kulture.

Sjećate se stolova za biljar i stolni tenis u prostorijama tvrtki?

Iako su te stvari i dalje važne, inflacija je ponovno vratila fokus na plaću.

Kandidati danas puno otvorenije razgovaraju o financijama nego prije nekoliko godina.

Razgovora uskoro biti još više, kada na snagu stupi Direktiva o transparentnosti plaća.

Iskrenost, transparentnost, povjerenje, poslovno okruženje; Pexels

Tijekom razgovora za posao sve češće pitaju kolika je neto plaća, postoje li inflacijski dodaci, koliko često rastu primanja i koliko je kompanija financijski stabilna.

Mnogi zaposlenici uspoređuju ponude više nego prije jer razlika od nekoliko stotina eura može značajno utjecati na kvalitetu života.

Takve probleme vrlo jasno vidimo kod mladih obitelji koje se suočavaju s visokim troškovima stanovanja, vrtića, hrane i kredita.

Inflacija je povećala fluktuaciju zaposlenika

Kada troškovi života rastu, zaposlenici postaju spremniji na promjenu posla.

Tražite novi posao ili želite promjenu? Saznajte više o svojim mogućnostima u članku na poveznici!

U mnogim sektorima danas je vidljiva veća fluktuacija zaposlenika nego prije nekoliko godina. Tako odjel za ljudske resurse stalno ima dodatnog pritiska.

Nikome nije u interesu imati zaposlenike koji napuste tvrtku prije nego se barem jedan projekt završi.

I tko će sada naći kvalitetne, dobre radnike? Nestaje i motivacija zaposlenika koji i odluče ostati.

Doduše, jedno od rješenja može biti registracija na Zaposlisehr. Kod nas poslodavci vrlo lako dolaze do svojih talenata!

Goodie bag, vreća, Zaposlise, knjiga

Kako inflacija mijenja odluke poslodavaca?

Zapošljavanje je vrlo precizno i oprezno.

Dio poslodavaca usporava širenje timova, odgađa nova zapošljavanja ili zamrzava dio otvorenih pozicija.

Istovremeno raste fokus na produktivnost i optimizaciju troškova.

Poslodavci danas više pažnje posvećuju automatizaciji, digitalizaciji procesa i korištenju AI alata kako bi smanjili troškove poslovanja.

Digitalna transformacija je uistinu vrlo ubrzana. Postalo je  jasno da bez optimizacije troškova dugoročna održivost poslovanja postaje sve teža.

Zaposlenici danas traže sigurnost

U razdoblju ekonomske nesigurnosti zaposlenici drugačije gledaju na poslodavce. No, moguće da se ovaj zaključak ne odnosi na pripadnike Generacije Z.

Pročitajte istraživanje i saznajte kako generacija Z mijenja pravila rada u ovoj, 2026. godini.

Kandidati žele znati kakva je atmosfera u tvrtki, kako se tvrtka ponaša prema zaposlenicima tijekom kriznih razdoblja i koliko ozbiljno pristupa ljudima.

Stabilnost je velika prednost. S time je povezan naš sljedeći odlomak. Zdravlje iznad svega!

Z generacija

Inflacija i mentalno zdravlje zaposlenika

Financijski stres postao je jedan od velikih problema modernog tržišta rada.

Kada zaposlenici razmišljaju o tome kako će platiti stan, režije ili osnovne troškove života, to se direktno odražava na posao.

Posljedice financijskog stresa često su pad koncentracije, manjak motivacije, sagorijevanje (burnout) i slabije zadovoljstvo poslom.

Neke tvrtke (obično one veće) uvode dodatne benefite poput psihološke podrške ili jednokratnih inflacijskih dodataka.

Takve mjere više nisu samo benefit nego alat za zadržavanje zaposlenika.

Inflacija ostavlja trajne ožiljke?

Zanimljivo je da se posljedice inflacije danas sve jasnije vide i u samim oglasima za posao.

Poslodavci puno češće nego prije transparentno ističu plaće, bonuse, naknade za prijevoz, topli obrok ili dodatne financijske benefite.

Veća je svjesnost da kandidati više pažnje posvećuju ukupnoj financijskoj slici posla.

Na tržištu rada primjetan je i rast oglasa koji nude fleksibilnije uvjete rada, dodatne edukacije i sigurnije oblike zaposlenja kako bi privukli i zadržali kvalitetne zaposlenike.

Inflacija je tako promijenila ne samo očekivanja radnika nego i način na koji se tvrtke danas predstavljaju kandidatima.

Potičemo poslodavce da se predstave na stranicama našeg portala i time povećaju šansu za pronalaskom odličnog kandidata.

Također, ako tražite posao, dođite po natječaj za posao po vlastitoj mjeri!

Objava Inflacija je kriva: poslodavci mijenjaju pravila zapošljavanja pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura neto, no što ta brojka zaista znači za svakodnevni život u najvećem hrvatskom gradu?

Kako se ti iznosi razlikuju ovisno o industriji, razini iskustva i tipu poslodavca? I koliko od te plaće zapravo ostane nakon svih mjesečnih troškova?

Zagreb je glavno administrativno, gospodarsko i kulturno središte Republike Hrvatske.

U njemu živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva zemlje, a koncentrirana je otprilike trećina svih registriranih poslovnih subjekata.

Htjeli ili ne, ta koncentracija ekonomske aktivnosti čini Zagreb neizbježnom referentnom točkom za svakoga tko traži posao.

Temom prosječne plaće se bavimo u smislu orijentira pri pregovorima o primanjima. Pročitajte o čemu se radi!

Statistika plaća u Zagrebu

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura.

Novčanik, plaća, euri; Pexels

Taj se podatak odnosi na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenom u pravnim osobama na području Grada Zagreba.

Pritom treba imati na umu da DZS prikuplja podatke od pravnih osoba.

Taj podatak govori da samostalne djelatnosti, obrtnici i mikropoduzetnici nisu nužno obuhvaćeni tim statistikama.

Bruto plaća naspram neto plaće

Svaka osoba na tržištu rada mora razlikovati bruto i neto iznose plaće.

Prosječna bruto plaća u Zagrebu kreće se oko 2300 do 2400 eura, a razliku do neto iznosa čine propisani doprinosi i porez.

Struktura obustava iz bruto plaće izgleda ovako:

• Doprinos za mirovinsko osiguranje prvog stupa iznosi 15 posto bruto plaće.
• Doprinos za mirovinsko osiguranje drugog stupa iznosi 5 posto bruto plaće.
• Porez na dohodak obračunava se progresivno: 20 posto na godišnju poreznu osnovicu do 50.400 eura i 30 posto na iznos iznad tog praga.
• Na izračunati porez primjenjuje se prirez Grada Zagreba od 18 posto.

Isplata povrata poreza

Zaposlenik na svoj račun dobije otprilike 60 do 65 posto ukupnog bruto iznosa. Točan omjer ovisi o osobnom odbitku, broju uzdržavanih članova obitelji i eventualnim poreznim olakšicama.

Medijalna plaća kao realnija slika primanja

Aritmetički prosjek plaća ima jednu ozbiljnu manu. Lako ga iskrivljuju ekstremno visoke ili niske vrijednosti.

Zato je medijalna plaća, odnosno iznos kod kojeg jedna polovica zaposlenih zarađuje manje a druga više, pouzdaniji pokazatelj tipičnih primanja.

Kako je u Zagrebu? Naime, medijalna neto plaća u Zagrebu iznosi oko 1472 eura.

Vidimo da je iznos znatno niži od aritmetičkog prosjeka od 1703 eura i znači da više od polovice zaposlenih Zagrepčana zarađuje manje od prosječne plaće.

Razlika od gotovo 230 eura između prosjeka i medijana ukazuje na izraženu nejednakost u primanjima.

Mali je broj visoko plaćenih pozicija, najčešće ih nalazimo u IT sektoru, financijama, nafti i plinu te menadžmentu, značajno podiže ukupni prosjek.

Plaća više neće biti tajna. Stiže nam direktiva od transparentnosti plaća. Pročitajte članak!

Direktiva o transparentnosti plaća

Trendovi rasta plaća

Plaće u Zagrebu bilježe kontinuirani rast posljednjih godina. Pokretači tog trenda su višestruki.

Neki od utjecaja su ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor 2023. godine.

Ostali, ali i ne manje bitni razlozi su pojačana konkurencija za radnu snagu uzrokovana emigracijom.

Zatim, sustavno podizanje minimalne plaće, te opći inflatorni pritisci koji su prisilili poslodavce na korekcije primanja.

Međugodišnji rast prosječne neto plaće u Zagrebu u posljednje tri godine kretao se između 8 i 12 posto. 

Dio tog rasta odražava realnu aprecijaciju plaća, ali znatan dio predstavlja kompenzaciju za inflaciju koja je u 2022. i 2023. godini premašivala 8 posto na godišnjoj razini.

Plaće prema industriji i sektoru

Visina plaće ovisi o sektoru u kojem zaposlenik radi. Tako vidimo da u nekim djelatnostima primanja premašuju prosjek i za više od 100 posto, dok su u drugima znatno ispod granice od 1703 eura.

Inflacija, poduzetništvo

Nafta, plin i energetika

Prema podacima Grada Zagreba, djelatnosti opskrbe naftom, plinom i energentima nalaze se među apsolutno najbolje plaćenim sektorima u gradu.

Prosječne neto plaće u ovim djelatnostima nadmašuju gradski prosjek za 30 do 50 posto, a u nekim slučajevima i više.

Razlog tome je visoka kapitalna intenzivnost ovih industrija, potreba za specijaliziranim kadrom i prisutnost velikih tvrtki poput INA-e čije je sjedište u Zagrebu.

IT i tehnološki sektor

Informacijska tehnologija tradicionalno prednjači po primanjima.

Prosječna neto plaća u IT sektoru u Zagrebu kreće se od 2000 do 2800 eura, a iskusni programeri, arhitekti sustava i tehnički voditelji timova nerijetko dosežu 3000 do 4000 eura neto.

Zagreb se profilirao kao regionalno središte za softverski razvoj, s domaćim tvrtkama poput Infobipa, Rimac Technologyja, Nanobita i Photomatha, ali i uredima međunarodnih kompanija.

Potražnja za IT stručnjacima kontinuirano premašuje ponudu, što održava plaće na visokoj razini.

.NET developer

Frontend i backend developeri, DevOps inženjeri, stručnjaci za kibernetičku sigurnost i data scientisti spadaju među najtraženije i najbolje plaćene profile.

Financije i bankarstvo

Financijski sektor nudi nadprosječna primanja. Prosječna neto plaća u bankarstvu, osiguravajućim društvima i financijskim institucijama kreće se od 1800 do 2500 eura.

Specijalizirane pozicije poput aktuara, risk analitičara, investicijskih savjetnika i voditelja financijskog kontrolinga mogu dosezati i više iznose.

Gotovo sve veće hrvatske banke i osiguravajuće kuće imaju sjedišta u Zagrebu, čime ovaj sektor zapošljava značajan broj visokokvalificiranih stručnjaka.

Fintech sektor koristi ATS sustave za zapošljavanje. Pročitajte članak!

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazuje širok raspon plaća. Liječnici specijalisti u bolničkim ustanovama mogu očekivati neto plaće od 2000 do 3000 eura, a u privatnim klinikama i više.

Medicinske sestre i tehničari zarađuju od 1200 do 1600 eura neto, što je ispod ili oko gradskog prosjeka.

HZZO, zdravstvene iskaznice, naknade za bolovanje 

Farmaceuti se pozicioniraju u rasponu od 1500 do 2000 eura.

Nedostatak medicinskog osoblja, posebice nakon odlaska zdravstvenih radnika u zapadnoeuropske zemlje, postupno podiže plaće i u ovom sektoru.

Primalje su sve traženije. Saznajte više u članku na poveznici!

Obrazovanje

Plaće u obrazovanju tradicionalno zaostaju za prosjekom. Učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama zarađuju od 1200 do 1500 eura neto, ovisno o stažu, zvanju i koeficijentima.

Sveučilišni profesori primaju nešto više, u rasponu od 1600 do 2200 eura, uz značajne razlike prema akademskom zvanju i instituciji.

Ugostiteljstvo, turizam i maloprodaja

Ugostiteljstvo i turizam nude prosječne neto plaće od 1000 do 1400 eura, uz česte sezonske ugovore i prekovremeni rad.

Napojnice neslužbeno podižu ukupna primanja, ali osnovna plaća najčešće ostaje ispod gradskog prosjeka.

Gastronomija, turizam, kuhanje; Pexels

Maloprodajni sektor spada među slabije plaćene djelatnosti, s prosječnim plaćama prodajnog osoblja od 900 do 1200 eura neto.

Plaće prema razini iskustva

Početne pozicije

Osobe koje tek ulaze na tržište rada u Zagrebu, uključujući pripravnike i juniore s manje od dvije godine iskustva, mogu očekivati neto plaće od 900 do 1300 eura.

Razlike po sektoru su izražene. Junior programer u uspješnoj IT tvrtki može početi s 1300 do 1600 eura, dok početna pozicija u administraciji rijetko prelazi 1000 eura.

Srednja razina karijere

Stručnjaci s tri do deset godina iskustva čine okosnicu zagrebačkog tržišta rada. Njihove neto plaće kreću se od 1400 do 2200 eura, pri čemu specijalizacija igra ključnu ulogu.

Certificirani stručnjaci, projektni voditelji i osobe s dokazanim rezultatima pregovaraju o znatno boljim uvjetima od generalista.

Razmišljanje, učenje, edukacija, komuniciranje, psihologija, rad na sebi; Shutterstock

Seniorske i upravljačke pozicije

Na seniorskoj razini i u menadžmentu plaće dosežu 2500 do 5000 eura neto.

Executive pozicije u multinacionalnim kompanijama ponekad nude ukupne kompenzacijske pakete koji premašuju 7000 do 10.000 eura mjesečno.

Zagreb u usporedbi s ostatkom Hrvatske

Usporedba s hrvatskim gradovima

Zagreb nedvojbeno prednjači u primanjima u cijeloj Hrvatskoj.

Prosječna neto plaća od 1703 eura uspoređuje se s otprilike 1350 do 1450 eura u Splitu.

Zatim, 1300 do 1400 eura u Rijeci, 1250 do 1350 eura u Zadru, 1200 do 1300 eura u Varaždinu i 1150 do 1250 eura u Osijeku.

Razlika se kreće od 15 do 30 posto, a u usporedbi s manjim mjestima i ruralnim područjima može premašiti i 40 posto.

Regionalna usporedba

U širem regionalnom kontekstu, Zagreb se pozicionira konkurentno.

Plaće u Zagrebu dostigle su, a po nekim mjerenjima i prestigle, razinu plaća u Ljubljani.

Prosječna plaća, plaća, preživljavanje

Istodobno, značajno nadmašuju razine u Beogradu (oko 900 do 1050 eura), Sarajevu (oko 800 do 950 eura) i Podgorici (oko 850 do 1000 eura).

U odnosu na prosjek Europske unije, koji iznosi otprilike 2200 do 2500 eura neto, Zagreb se još uvijek nalazi u donjoj trećini.

Kada se, međutim, plaće korigiraju za razlike u troškovima života primjenom pariteta kupovne moći, pozicija Zagreba poboljšava se i odgovara otprilike razini od 1900 do 2100 eura u EU prosjeku.

Troškovi života i koliko ostane od 1703 eura

Stanovanje

Stanovanje je daleko najveći izdatak u Zagrebu. Najam jednosobnog stana u centru grada kreće se od 550 do 750 eura mjesečno, a izvan centra od 400 do 550 eura.

Režijski troškovi za stan od 60 do 70 četvornih metara iznose 150 do 250 eura mjesečno.

Za osobu koja živi sama i plaća najam u središtu Zagreba, samo stanovanje može apsorbirati 40 do 55 posto prosječne plaće.

Ostali troškovi

Mjesečna potrošnja na hranu i namirnice za jednu osobu kreće se od 250 do 400 eura.

Mjesečna karta za javni prijevoz košta oko 40 do 53 eura. Obrok u restoranu srednje kategorije iznosi 10 do 15 eura, a kava u kafiću 1,50 do 2,50 eura.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Pexels

Okvirni mjesečni budžet

Za osobu s prosječnom neto plaćom od 1703 eura, okvirni mjesečni proračun izgleda otprilike ovako.

Najam jednosobnog stana izvan centra iznosi oko 480 eura, režije oko 180 eura, hrana i namirnice oko 320 eura, prijevoz oko 50 eura.

Zatim, zdravlje i higijena oko 50 eura, odjeća oko 60 eura, izlasci i zabava oko 100 eura, te ostali troškovi oko 80 eura. Ukupno je to oko 1320 eura, što ostavlja otprilike 383 eura za štednju.

Ovaj izračun pretpostavlja osobu bez kredita, automobila i djece. Za obitelji s djecom ili za one koji otplaćuju stambeni kredit, prosječna plaća može biti na samoj granici dovoljnog.

Čimbenici koji utječu na visinu plaće

Obrazovanje ostaje snažan prediktor visine primanja. Osobe s diplomom visokog obrazovanja zarađuju 30 do 60 posto više od osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Učenički poslovi, učenik, posao

Znanje stranih jezika, posebice njemačkog, donosi premiju od 10 do 20 posto u određenim sektorima.

Izgledi za budućnost

Većina ekonomskih analitičara predviđa nastavak rasta plaća u Zagrebu u narednim godinama, premda umjerenijim tempom.

Očekivani godišnji rast nominalnih plaća kreće se od 5 do 8 posto, dok bi realni rast trebao iznositi 2 do 4 posto.

Za svakog pojedinca, stvarno značenje ovih brojki ovisit će o sektoru zaposlenja, razini iskustva, stambenoj situaciji i osobnim financijskim prioritetima.

Tražite posao? Pronađite svoj natječaj za posao na našim stranicama!

Prijavite se već danas!

Objava Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Istovremeni rast troškova rada i energije stvara pritisak koji osjećaju i poslodavci i zaposlenici, a sve više i krajnji potrošači.

iako nominalno zarađujemo više, stvarni troškovi života i poslovanja rastu brže nego što to mnogi očekuju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, inflacija u Hrvatskoj početkom 2026. i dalje se kreće oko 4 do 5%.

Dakle, struktura te inflacije jasno pokazuje gdje je problem. Najveći rast bilježe upravo kategorije koje najviše opterećuju kućanstva i tvrtke. Logično, radi se o energiji, stanovanju i uslugama.

Primjerice, troškovi stanovanja, uključujući energente i režije, u nekim su segmentima rasli i iznad 10% na godišnjoj razini.

Podaci i naš stvarni život jasno pokazuje da osnovni troškovi života rastu brže od prosjeka.

Energija je pokretač

Iako se često govori o rastu plaća, pravi tihi pokretač rasta troškova u 2026. je energija.

Cijene električne energije i plina u Europi ponovno su u uzlaznom trendu, a Hrvatska kao dio zajedničkog tržišta osjeća taj pritisak kroz više kanala. Zapravo, kroz baš sve kanale.

Benzinska, gorivo, benzin, cijena; Unsplash

Osjetimo rast troškova u radu industrija, ali i po računima kućanstava.

Primjerice, za proizvodne tvrtke energija čini značajan dio ukupnih troškova.

U industrijama poput prehrambene ili građevinske, povećanje cijene energije od svega nekoliko posto može značajno utjecati na konačnu cijenu proizvoda.

Cijene građevinskih materijala i usluga u Hrvatskoj nastavile su rasti i u 2026., dijelom upravo zbog povećanih energetskih troškova.

Njemačka je i dalje centar građevine? Odgovor saznajte u članku na spojki!

Slična situacija je i u turizmu. Hoteli i restorani suočeni su s većim troškovima grijanja, hlađenja i logistike, što se zatim prelijeva na cijene usluga.

Rast plaća

Kako bi zadržali zaposlenike i ostali konkurentni, poslodavci su prisiljeni povećavati plaće.

Početkom 2026. prosječna neto plaća u Hrvatskoj približila se razini od 1.500 eura, dok je medijalna oko 1.300 eura. U nekim sektorima, poput IT-a ili financija, prosjeci su znatno viši.

Ipak rast nije ravnomjerno raspoređen. U sektorima poput trgovine ili ugostiteljstva, rast plaća postoji, ali često ne prati rast troškova života.

Dodatni posao, vikend posao, konobarica, restoran, ugostiteljstvo, kafić; Pexels

Primjer iz života: konobar u Zagrebu danas može zaraditi više nego prije dvije ili tri godine, ali istovremeno plaća stanarinu, režije i hranu po znatno višim cijenama.

Rezultat je da realna kupovna moć ne raste istim tempom kao nominalna plaća.

Od goriva do hrane

Sukob na Bliskom istoku i ograničenje prometa kroz Hormuški tjesnac (ključnu svjetsku rutu kojom prolazi oko 20% globalne nafte) doveli su do smanjenja opskrbe i naglog rasta cijena.

Nafta nije samo gorivo, nego i osnovna sirovina za plastiku, tekstil, kemikalije i ambalažu.

Zbog toga nestašica energenata brzo uzrokuje manjak petrokemijskih proizvoda, što povećava troškove proizvodnje i širi poskupljenja na gotovo sve.

Riječ je o klasičnom domino efektu u kojem se poremećaj u energiji prelijeva na industriju, zatim na cijene proizvoda, a na kraju na inflaciju i standard građana.

Pročitajte izvještaj koji opisuje kakva je financijska stabilnost Hrvatske ove godine. Kliknite na članak!

Financijska stabilnost Hrvatske

Kako se snalaze zaposlenici?

Za zaposlenike, 2026. godina istovremeno donosi više prilika nego ikad. No, morate imati vještine da bi ste znali iskoristiti ono što se nalazi na stolu.

Tržište rada u Hrvatskoj ostaje izrazito aktivno, s oko 20.000+ otvorenih radnih mjesta u svakom trenutku i stopom nezaposlenosti ispod 5%.

Iz podataka jasno vidimo da posla ima. No, ne znači da je lako doći do onog pravog.

S jedne strane, zaposlenici danas imaju veću pregovaračku moć. Poslodavci su fleksibilniji, nude bolje uvjete i sve češće pristaju na pregovore o plaći, radu na daljinu ili dodatnim benefitima.

S druge strane, rast troškova života znači da povećanje plaće često ne prati stvarni rast standarda.

Pregovori o plaći počinju puno prije prvog razgovora za posao. Pročitajte članak i saznajte više!

Pokušavamo dati do znanja da se osoba treba znati pozicionirati na tržištu. Danas više nije dovoljno imati iskustvo, potrebno ga je znati prezentirati.

U tom segmentu je životopis ključni alat.

Životopis, razgovor za posao, postignuća; Pexels

Istraživanja struke pokazuju da stručnjaci za ljudske resurse provode u prosjeku 6 do 10 sekundi na prvom pregledu životopisa.

Ako kandidat u tom vremenu ne komunicira jasno svoju vrijednost, prilika se vrlo lako gubi.

E sad, kada znamo da se u našim krajevima na jednu poziciju pošalje i do pedesetak prijava, jasno je da osobe s kvalitetnim životopisom mogu biti pozvane na razgovor za posao.

Ostali će ispasti iz igre. Dodatni sloj kompleksnosti donose i ATS sustavi (automatski sustavi za filtriranje prijava), koji se sve češće koriste i u domaćim kompanijama.

Ipak, najviše se koriste u većim sustavima i međunarodnim firmama. Iz tog razloga životopis mora biti čitljiv ljudima, ali i algoritmima.

Istovremeno, tržište sve više nagrađuje konkretna postignuća, a ne samo radno iskustvo. Kandidati koji mogu pokazati rezultate, imaju znatno veću prednost.

U takvim okolnostima se mijenja način na koji razmišljaju zaposlenici o svojim karijerama. Nije više dovoljno raditi svoj posao, nego je važno razumjeti i komunicirati vlastiti doprinos.

Znanje, znanje i samo znanje

Da bismo preživjeli rast troškova, moramo se pokrenuti. Zaposlenik koji želi opstati danas:

Edukacija, obrazovanje

• aktivno pregovara o plaći i uvjetima rada.
• ulaže u edukacije i razvoj vještina.
• optimizira svoj životopis i LinkedIn profil.
• razmatra promjenu posla češće nego prije.

Prema trendovima tržišta rada, prosječan zaposlenik danas mijenja posao svake 2 do 4 godine, što je značajna promjena u odnosu na ranija desetljeća.

Karijera više nije linearna niti vezana uz jednog poslodavca. Z generacija dobrano zna da je tako.

Ni poslodavcima nije lako

Štoviše, izgleda da poslodavci imaju još veći izazov ispred sebe. Nalaze se između rastućih troškova i sve zahtjevnijeg tržišta rada.

Zaposlenici pritišću zbog potrebe za višom plaćom, sirovine su sve skuplje, a pronalazak i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika postaje jedan od najvećih poslovnih rizika.

Ako malo popratimo vijesti, vidimo da svako malo propada domaći OPG. Kupci ne mogu pratiti porast cijena, a poduzetnici ne mogu proizvesti hranu po nižoj cijeni. Teška situacija.

Zapošljavanje je skupo

Prema procjenama iz HR industrije, zamjena jednog zaposlenika može koštati i do 30% njegove godišnje plaće, kada se uračunaju troškovi regrutacije, onboardinga i gubitka produktivnosti.

Razgovor za posao, korektna pitanja, povjerenje; Pexels

Kao što kandidati moraju imati kvalitetan životopis, tako i poslodavci moraju imati jasnu i atraktivnu ponudu. Oglas za posao mora iskakati s pogodnostima.

Također, employer branding tvrtke je važna stavka. Teško da će se zaposlenik odlučiti raditi u tvrtki u kojoj nema dobre uvjete, sve je mutno i nejasno i bez dobrog vodstva.

Sve više kandidata danas donosi odluke na temelju percepcije tvrtke, fleksibilnosti rada, mogućnosti razvoja i kulture, a ne samo visine plaće.

Nađite idealnog kandidata

Istovremeno, proces zapošljavanja mora biti brži i učinkovitiji. Kandidati danas sudjeluju u više selekcijskih procesa paralelno.

Spor i neorganiziran proces sigurno neće donijeti neke značajne rezultate. Jedini rezultati koji se mogu zabilježiti su gubitak kvalitetnih ljudi.

Tvrtke koje pojednostave selekciju, jasno komuniciraju očekivanja i brzo donose odluke imaju značajnu prednost na tržištu.

Klik do posla, zaposlise

Dodatni izazov je i sve veća potreba za pravim profilima. Više nije dovoljno zaposliti bilo koga, potrebno je pronaći ljude koji donose konkretnu vrijednost.

Zbog svega toga, sve više poslodavaca (uz spomenuti employer branding):

• optimizira procese zapošljavanja.
• nudi fleksibilnije modele rada.
•  ulaže u razvoj i zadržavanje postojećih zaposlenika.

Na kraju, kao što zaposlenici moraju aktivno upravljati svojom karijerom, tako i poslodavci moraju aktivno upravljati svojim odnosom prema zaposlenicima.

U 2026. uspješne tvrtke nisu nužno one koje nude najviše plaće, nego one koje razumiju tržište rada, brzo se prilagođavaju i znaju kako privući i zadržati prave ljude.

Iako vremena baš i nisu obećavajuća,  poslovi se oglašavaju, a ljudi traže bolje prilike.

Kod nas pronađite oglas za posao koji zadovoljava sve vaše kriterije. Kliknite danas!

Objava Rast troškova rada i energije u 2026. pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Bolovanja predstavljaju osnovno pravo radnika na zaštitu zdravlja. No, s druge strane, za poslodavce mogu biti značajan financijski i organizacijski teret.

Iz tog razloga je Udruga Glas poduzetnika otvorila pitanje treba li sustav bolovanja mijenjati. Zatim, je li potrebno skratiti razdoblje koje pada na teret poslodavaca?

Prema aktualnom prijedlogu bolovanja na teret poslodavca trebala bi se skratiti s 42 dana na svega 7 dana.

Riječ je o prijedlogu koji je izazvao veliku raspravu jer direktno utječe na odnose između radnika, poslodavaca i države.

Gdje smo sada?

Da bismo razumjeli zašto se uopće govori o promjenama, važno je objasniti kako sustav trenutno funkcionira.

Čaj, naočale, maramice, bolovanje bolovanja; Unsplash

U Hrvatskoj poslodavci snose trošak bolovanja zaposlenika prvih 42 dana. Nakon tog razdoblja, trošak preuzima država, odnosno sustav zdravstvenog osiguranja.

Kod kraćih i srednje dugih bolovanja gotovo cjelokupni financijski teret pada na poslodavca.

Velikim kompanijama taj je trošak upravljiv. No, malim i srednjim poduzetnicima situacija je znatno izazovnija. Posebno je teško jer znamo da ti poduzetnici čine okosnicu gospodarstva.

Eurostat procjenjuje se da baš mali i srednji poduzetnici čine oko 99% svih poslovnih subjekata i zapošljavaju velik dio radne snage.

Znači, svako duže bolovanje može imati ozbiljan utjecaj na poslovanje. Kroz trošak plaće, ali i organizaciju rada, zamjene i pad produktivnosti.

Krajem prošle godine rasle su naknade za bolovanja. Pročitajte više i saznajte o kojem se iznosu radi!

Više o prijedlogu

Udruga Glas poduzetnica predlaže da se bolovanja skrate na 7 dana, a odnosi se isključivo na razdoblje koje financira poslodavac.

Nakon tih 7 dana, trošak bi preuzela država.

Cilj ovog prijedloga je smanjiti financijski pritisak na poslodavce, posebno u sektorima gdje je radna snaga ključna i gdje je teško brzo pronaći zamjenu.

Temperatura, toplomjer; Unpslash

Argumenti koji se pritom ističu su jasni:

• dugotrajna bolovanja opterećuju poslovanje.
• mali poduzetnici nemaju “buffer” za takve situacije.
• postojeći sustav ne uzima u obzir realne uvjete poslovanja.

S druge strane, ovakva promjena značila bi i povećano opterećenje za državni proračun, što otvara pitanje održivosti sustava.

Poslodavci u problemu

Iz perspektive poslodavaca, problem bolovanja nije samo u samom trošku, nego u kombinaciji nekoliko faktora.

Prvo, tu je direktan financijski udar. Poslodavac isplaćuje plaću zaposleniku koji ne radi, a istovremeno mora osigurati zamjenu ili preraspodijeliti posao unutar tima.

Drugo, tu je organizacijski problem. U manjim timovima izostanak jedne osobe može značajno poremetiti poslovanje, posebno u specijaliziranim ulogama.

Kao treće ističe se i problem dugotrajnih bolovanja koja se produžuju zbog sporosti zdravstvenog sustava.

Kada proces dijagnostike i liječenja traje dulje nego što bi trebao, teret ostaje na poslodavcu.

HZZO, zdravstvene iskaznice, naknade za bolovanje; Zip

U takvom kontekstu, zahtjev za skraćenjem razdoblja na 7 dana mnogi vide kao logičan korak prema rasterećenju gospodarstva.

Umjesto ulaganja u zapošljavanje, razvoj kadrova i inovacije, poduzetnici sve više sredstava usmjeravaju na pokrivanje troškova sustava, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.

Perspektiva radnika

S druge strane, bolovanja su temeljno pravo zaposlenika i mehanizam zaštite zdravlja.

Ako bi država preuzela trošak nakon 7 dana, to samo po sebi ne bi nužno ugrozilo prava radnika.

Međutim, postoji bojazan da bi takva promjena mogla indirektno utjecati na način na koji poslodavci gledaju na bolovanja.

Iz perspektive radnika postavljamo sljedeća pitanja:

• hoće li radnici osjećati veći pritisak da se ranije vrate na posao.
• hoće li se povećati nepovjerenje između poslodavaca i zaposlenika.
• može li doći do zloupotrebe sustava s druge strane

Svaki sustav mora pronaći balans između zaštite radnika i održivosti poslovanja.

Mobbing

Teme koje se ne smiju zaobilaziti su mobbing i zaštita dostojanstva radnika. Saznajte više iz članka na linku!

Model koji nije održiv

Rasprava o bolovanjima ne događa se izolirano, već je dio šire transformacije tržišta rada koje se posljednjih godina ubrzano mijenja.

Promjene u ekonomiji, načinu rada i očekivanjima zaposlenika stavljaju dodatni pritisak na postojeće modele, uključujući i sustav bolovanja.

Poslodavci se suočavaju s nizom izazova koji direktno utječu na njihovu sposobnost poslovanja i zapošljavanja.

Svaki dan se suočavamo s problemima inflacije. Drugi i vrlo aktualni problem je nedostatak radne snage.

U takvim uvjetima, dugotrajna bolovanja su faktor koji može utjecati na stabilnost poslovanja, posebno kod manjih tvrtki.

No, očekivanja zaposlenika također su se značajno promijenila. Sve veći fokus stavlja se na sigurnost radnog mjesta, fleksibilnost i kvalitetu radnih uvjeta.

Bolovanja u tom kontekstu nisu samo pravo, nego i važan dio šireg sustava brige o zaposlenicima i njihovom zdravlju.

Tome svjedoče i rezultati istraživanja kako generacija Z i milenijalci mijenjaju sustav rada. Pročitajte članak!

Z generacija

Ipak, sustav bolovanja ima dvostruku ulogu. S jedne strane mora štititi radnike, a s druge ne smije stvarati neodrživ teret za poslodavce.

Ako je sustav previše opterećujući za poslovni sektor, može usporiti zapošljavanje i razvoj gospodarstva.

Ako pak ne pruža dovoljnu zaštitu zaposlenicima, narušava kvalitetu radnog života i dugoročno utječe na produktivnost.

Zato pitanje bolovanja danas više nije samo socijalno ili pravno pitanje. Postaje ekonomsko pitanje koje traži balans između održivosti poslovanja i zaštite radnika.

Dugotrajna čekanja u zdravstvenom sustavu i administrativna opterećenja dodatno produljuju trajanje bolovanja.

Je li skraćenje bolovanja rješenje?

Pitanje koje se nameće jest je li skraćenje bolovanja na 7 dana zaista rješenje ili tek jedan segment šire reforme koja je nužna?

Na prvi pogled, prijedlog djeluje logično jer rasterećuje poslodavce i smanjuje njihov financijski rizik.

Međutim, stvarnost je kompleksnija i ukazuje na to da problem bolovanja nije samo u njihovom trajanju, nego u načinu na koji cijeli sustav funkcionira.

Stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju da su ključni izazovi dublji i strukturni.

Zdravstvo, karijera, zdravlje, liječnici, medicinske sestre

Sporost zdravstvene administracije produžuje bolovanja dulje nego što je medicinski potrebno, dok nedostatak učinkovitog nadzora otvara prostor za zloupotrebe.

Kakvo je zdravstvo u Hrvatskoj? Kakvo je stanje i s kakvim se izazovima susrećemo? Pročitajte članak na spojki.

Uz to, praksa nije ujednačena. Različiti slučajevi se tretiraju na različite načine, što dodatno narušava povjerenje u sustav i stvara osjećaj nepravde, kako kod poslodavaca, tako i kod zaposlenika.

U takvom kontekstu, samo skraćenje razdoblja na teret poslodavaca može donijeti kratkoročno olakšanje, ali bez paralelnih promjena u sustavu neće riješiti temeljne probleme.

Ako se ne unaprijedi učinkovitost zdravstvenog sustava, skrati vrijeme dijagnostike i liječenja, postoji rizik da se teret jednostavno prebaci s jedne strane na drugu – bez stvarnog poboljšanja.

Drugim riječima, skraćenje bolovanja može biti dio rješenja, ali ne i njegovo konačno rješenje.

Dugoročno održiv sustav zahtijeva koordinirani pristup koji uključuje zdravstveni sustav, poslodavce i državu, s ciljem stvaranja modela koji je istovremeno pravedan, učinkovit i financijski održiv.

Potražite poslodavca koji održava zdravu atmosferu u radnom okruženju.

Potražite idealan oglas za posao na našem portalu. 

Objava Bolovanja na teret poslodavaca do 7 dana? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Cijene u Hrvatskoj i u proljeće 2026. nastavljaju rasti. No, tempo je nešto umjereniji nego prethodnih godina.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači 2026. porasle su u prosjeku za 3,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,3%.

Na prvi pogled, podaci izgledaju kao stabilizacija inflacije. No, iza tog prosjeka kriju se velike razlike među kategorijama. Te razlike najviše osjećaju građani, osobito zaposleni s nižim i srednjim primanjima.

Pročitajte istraživanje saznajte kako cijene u Hrvatskoj utječu na pojedini sektor!

Inflacija usporava, ali ne jednako za sve

Iako ukupna stopa inflacije pokazuje znakove smirivanja, struktura rasta cijena otkriva drugačiju sliku. Neke kategorije stagniraju ili čak pojeftinjuju, druge i dalje snažno rastu.

Najveći rast cijena u veljači 2026. zabilježen je u kategoriji stanovanja, energije i režija – čak 10,2% na godišnjoj razini.

Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Vidimo da troškovi osnovnog života i dalje rastu znatno brže od prosjeka. Najviše rastu cijene grijanje, struje, vode i stanovanja.

Kakav je standard života u Hrvatskoj? Saznajte iz povezanog članka na linku!

S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,9%, što je umjereniji rast nego prethodnih godina. Ipak i dalje predstavlja značajan udar na kućni budžet.

Zanimljivo je da su neke kategorije, poput pokućstva ili obrazovanja, zabilježile pad cijena, što djelomično ublažava ukupnu inflaciju.

Važno je imati na umu da građani ne troše jednako na sve kategorije, Pa ni inflacija ne djeluje jednako na sve.

Troškovi stanovanja rade najveći pritisak

Ako postoji jedna kategorija koja definira inflaciju u 2026., to su troškovi stanovanja.

Rast od preko 10% u segmentu stanovanja, energije i režija nije samo statistički podatak.

Radi se o svakodnevnom, tekućem i konkretnom problemu za sve.

Naime, stanovanje je neizbježan trošak. Za razliku od, primjerice, odjeće ili elektronike, potrošači ovdje nemaju puno prostora za smanjenje potrošnje.

Mjesečne stope promjene, veljača 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima:

• ne možete preskočiti grijanje
• ne možete odgoditi plaćanje režija
• najamnine i krediti imaju fiksne obveze

Rast u ovoj kategoriji ima najveći psihološki i financijski učinak.

Za radnike znači da čak i uz rast plaća realna kupovna moć može stagnirati ili padati.

Zabilježen je rast plaća početkom ove godine. Saznajte koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj!

Cijene hrane rastu, ali sporije

Nakon snažnog rasta u prethodnim godinama, cijene hrane u 2026. rastu sporije. Oko 2,9% godišnje.

Pozitivan je signal, ali ne treba ga precijeniti.

Hrana čini velik udio u potrošnji prosječnog kućanstva, osobito kod nižih prihoda. Čak i manji postotak rasta može imati značajan učinak na ukupni budžet.

Osim toga, treba uzeti u obzir da su cijene hrane već visoke zbog prethodnih inflacijskih valova.

Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026, stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima – ne rastu brzo, ali su i dalje visoke.

Usluge rastu i to je novi trend

Jedan od zanimljivijih trendova u 2026. je rast cijena usluga.

Primjerice:

• restorani i smještaj: +6,3%
• rekreacija i kultura: +3,7%
• osobne usluge: +3,4%

Govorimo o važnoj promjeni u odnosu na prethodne godine, kada je inflaciju više pokretala roba (npr. energija i hrana).

Rast cijena usluga povezan je  s rastom plaća u tim sektorima.

Drugim riječima, kako poslodavci povećavaju plaće kako bi zadržali radnike, dio tog troška prenosi se na potrošače.

To stvara tzv. sekundarni inflacijski efekt.

Sezonski poslovi ubrzano se popunjavaju. Potražit svoj, ako još niste. Pročitajte članak!

Sezonski posao, sezona, poslovi, 2026

Plaća ili cijena?

Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj početkom 2026. iznosi oko 1.511 eura, dok je medijalna plaća 1.304 eura.

Ta razlika već sama po sebi puno govori. Polovica zaposlenih zapravo zarađuje manje od iznosa koji se često komunicira kao prosjek.

U kombinaciji s inflacijom od oko 3,8%, na prvi pogled izgleda da plaće uspijevaju pratiti rast cijena.

U statističkom smislu, realne plaće doista blago rastu. Međutim, ta slika postaje znatno složenija kada se pogleda što se događa unutar različitih skupina radnika.

Problem je u raspodjeli

Visoko kvalificirani radnici  ostvaruju rast plaća koji nadmašuje inflaciju.

Potražnja za njihovim znanjem i dalje je visoka, a poslodavci su spremni povećavati plaće kako bi ih zadržali. U tim segmentima tržišta rada inflacija je, pojednostavljeno rečeno, podnošljiva.

S druge strane, radnici u slabije plaćenim sektorima nemaju isti pregovarački položaj. Njihove plaće rastu sporije ili stagniraju, dok troškovi života rastu jednako za sve. Upravo tu nastaje najveći pritisak.

Novčići. pad, inflacija; Izvor: Unsplash

Inflacija nije jednaka za sve, ali plaće često jesu. Tu dolazi do problema. 

Posebno je važno naglasiti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća.

Nominalno povećanje od, primjerice, 5% može zvučati dobro, ali ako su troškovi stanovanja porasli više od 10%, a osnovne usluge od  do 6%, stvarni osjećaj standarda može biti negativan.

Ljudi ne mjere inflaciju kroz statistiku, već kroz svakodnevne troškove.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj vrlo je širok pojam. Sadržane su mnoge industrije. Pročitajte više!

Struktura potrošnje

Kućanstva s višim prihodima veći dio troše na diskrecijsku potrošnju gdje su poskupljenja umjerenija ili se lakše mogu izbjeći.

Konkretnije, radi se o putovanjima, tehnologiji i uslugama.

Zbog toga isti inflacijski podaci u praksi stvaraju potpuno različita iskustva.

Još jedan faktor koji dodatno komplicira situaciju je regionalna razlika. Troškovi života u Zagrebu i na obali znatno su viši nego u ostatku zemlje, dok razlike u plaćama nisu uvijek proporcionalne.

Indeksi potrošačkih cijena od veljače 2006. do veljače 2026., godišnje stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Radnici u skupljim regijama osjećaju jači pritisak, čak i kada imaju iznadprosječna primanja.

Psihologija rada (industrijska i organizacijska) proučava kako posao utječe na naše misli, emocije i ponašanje. Pročitajte članak i saznajte više!

Važno je spomenuti i psihološki efekt inflacije. Čak i kada realne plaće blago rastu, osjećaj financijske sigurnosti može se smanjivati.

Rast cijena osnovnih troškova stvara osjećaj neizvjesnosti i gubitka kontrole nad osobnim financijama.

Zbog svega navedenog, odgovor na pitanje tko pobjeđuje nije jednoznačan.

U prosjeku plaće blago pobjeđuju. U stvarnosti mnogi radnici i dalje gube.

Ovaj nesrazmjer ima dugoročne posljedice. Ako se trend nastavi, razlike u životnom standardu mogle bi se dodatno produbljivati, a srednji sloj mogao bi biti pod sve većim pritiskom.

Pitanje plaće više nije samo pitanje iznosa, već i pitanje kupovne moći.

Poslodavci koji to razumiju i prilagode svoju politiku nagrađivanja imat će značajnu prednost u privlačenju i zadržavanju zaposlenika.

U suprotnom, razlika između onih koji mogu pratiti cijene i onih koji ne mogu nastavit će rasti.

Objava Cijene u Hrvatskoj 2026: što poskupljuje i utjecaj na radnike? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Hrvatsko gospodarstvo posljednjih nekoliko godina pokazuje znakove stabilnosti i otpornosti. Ipak, najnovije OECD-ovo izvješće za 2026. godinu jasno upozorava.

Iza pozitivnih brojki kriju se ozbiljni dugoročni izazovi koji će uvelike odrediti budućnost tržišta rada, standard građana i ukupni ekonomski razvoj zemlje.

U ovom tekstu donosimo pregled ključnih nalaza OECD-a. Fokus stavljamo na konkretne značajke za građane, zaposlenost i poslovni sektor.

Gospodarski rast: stabilan, ali usporava

Nakon snažnog oporavka od pandemije, hrvatsko gospodarstvo ulazi u fazu umjerenog rasta.

OECD procjenjuje da će realni rast BDP-a iznositi oko 3,2% u 2025., ali će se postupno smanjivati na 2,7% u 2026. i 2,4% u 2027. godini.

OECD, mint.gov.hr

Ovaj pad nije znak krize, već normalizacije.

Hrvatska više ne raste zahvaljujući jednokratnim faktorima poput europskih fondova i postpandemijskog oporavka, nego se sve više oslanja na vlastite ekonomske temelje.

Za tržište rada podaci znače stabilnost, ali i sporije otvaranje novih radnih mjesta u odnosu na prethodne godine.

Inflacija pod kontrolom, ali pritisci ostaju

Jedna od najvažnijih vijesti iz izvješća jest da inflacija postupno pada.

Nakon razdoblja visoke inflacije uzrokovane energetskom krizom i globalnim poremećajima, očekuje se stabilizacija na oko 3,3% u 2026. i 2,5% u 2027. godini.

Za građane ti podaci pokazuju:

• sporiji rast cijena
• stabilniju kupovnu moć
• manju neizvjesnost

Financijska stabilnost raste, no ipak, OECD upozorava da troškovi života ostaju visoki, posebno u segmentima stanovanja i hrane, što i dalje opterećuje kućanstva s nižim primanjima.

Plaće rastu, ali nejednakosti ostaju

Hrvatska bilježi rast plaća, što je pozitivan signal za zaposlenike. Međutim, OECD naglašava da rast nije ravnomjerno raspoređen.

Novčanice, plaća, euri; Izvor: Pexels

Problem ostaje razlika između:

• urbanih i ruralnih područja
• visokokvalificiranih i niskokvalificiranih radnika
• javnog i privatnog sektora

Iako je nezaposlenost pala na relativno niske razine (oko 4–5%), tržište rada i dalje pati od nedostatka radne snage, posebno u sektorima poput građevine, turizma i zdravstva.

Financijska stabilnost zemlje uvelike ovisi o navedenim podacima.

Nedostatak radne snage

OECD jasno ističe da Hrvatska ulazi u razdoblje ozbiljnog manjka radne snage.

Razlozi su:

• iseljavanje mladih
• starenje stanovništva
• niska stopa nataliteta

Takva situacija sada već ima konkretne posljedice:

• poslodavci teško pronalaze radnike
• povećava se uvoz radne snage
• raste pritisak na plaće

Praćenje financija; Izvor: Pexels

Ako se trend nastavi, manjak radne snage mogao bi postati prepreka gospodarskom rastu.

Javne financije: stabilne, ali pod pritiskom

Hrvatska je u posljednjim godinama uspjela stabilizirati javne financije.

Javni dug se smanjuje i kreće se oko 60–70% BDP-a, što je relativno povoljno u europskom kontekstu.

Međutim, OECD upozorava na dugoročne rizike:

• rast troškova mirovinskog sustava
• povećanje izdataka za zdravstvo
• smanjenje sredstava iz EU fondova

Drugim riječima, trenutna stabilnost nije trajno zajamčena. Bez reformi, proračun bi se mogao ponovno naći pod pritiskom.

Bankarski sustav: snažan i stabilan

Jedna od najjačih točaka hrvatskog gospodarstva je bankarski sektor. Banke su dobro kapitalizirane, a financijski sustav pokazuje visoku otpornost.

Uvođenje eura dodatno je poboljšalo stabilnost:

• smanjen je valutni rizik
• smanjeni su troškovi zaduživanja
• povećana je integracija s europskim tržištima

Ipak, postoji novi izazov.

Banka, bankari; Izvor: Pexels

Rast kamatnih stopa, koji povećava opterećenje za građane s kreditima, posebno onima s promjenjivim kamatama.

Tržište nekretnina: sve veći problem za građane

Jedan od najizraženijih problema u Hrvatskoj je rast cijena nekretnina. Cijene stanova rastu brže od plaća, što mnogima otežava kupnju vlastitog doma.

OECD identificira nekoliko uzroka:

• snažna potražnja (domaća i strana)
• razvoj turističkog najma
• nedovoljna ponuda stanova

Posljedice su ozbiljne:

• mladi sve teže dolaze do stanova
• povećava se socijalna nejednakost
• raste financijski rizik (zaduživanje)

Ovo je područje koje će zahtijevati konkretne politike u narednim godinama.

Ovisnost o turizmu: snaga i slabost

Turizam je jedan od glavnih pokretača hrvatskog gospodarstva, ali ujedno predstavlja i veliki rizik.

Prednosti:

• stabilni prihodi
• snažan doprinos BDP-u
• zapošljavanje

Hotel, sezona, turizam, sobarice, čistačice; Izvor: Pexels

Nedostaci:

• sezonalnost
• osjetljivost na krize
• ovisnost o vanjskim faktorima

OECD upozorava da Hrvatska mora diversificirati gospodarstvo kako bi smanjila ovisnost o turizmu i povećala otpornost na šokove.

Produktivnost i konkurentnost: prostor za napredak

Unatoč napretku, Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim EU zemljama u produktivnosti.

Razlozi:

• složena birokracija
• spor pravosudni sustav
• ograničena inovacijska aktivnost

Za poslodavce to znači veće troškove i sporiji razvoj, dok za zaposlenike znači manje prilika za rast plaća.

OECD preporučuje:

• smanjenje administrativnih prepreka
• poticanje inovacija
• ulaganje u obrazovanje i digitalne vještine

Inovacije, poslovanje

Demografski pad: najveći dugoročni izazov

Najveći problem koji OECD ističe nije kratkoročne prirode, već dugoročni demografski trend.

Hrvatska bilježi:

• pad broja stanovnika
• starenje populacije
• iseljavanje radno sposobnih

Ako se trend nastavi, potencijalni gospodarski rast mogao bi pasti gotovo na nulu do 2070. godine.

Direktan je utjecaj na:

• tržište rada
• mirovinski sustav
• javne financije

Bez aktivnih mjera, ovaj problem mogao bi ozbiljno ugroziti financijsku stabilnost.

Što OECD preporučuje Hrvatskoj?

Izvješće daje jasne smjernice za budućnost:

1. Jačanje fiskalne discipline

Smanjiti deficit i povećati učinkovitost javne potrošnje.

2. Reforma tržišta rada

Povećati sudjelovanje radne snage i privući strane radnike.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Izvor: Pexels

3. Diversifikacija gospodarstva

Smanjiti ovisnost o turizmu i razvijati industriju i tehnologiju.

4. Demografske mjere

Poticati natalitet i zadržati mlade u zemlji.

5. Povećanje produktivnosti

Ulagati u obrazovanje, digitalizaciju i inovacije.

Stabilnost postoji, ali nije zajamčena

Hrvatska se danas nalazi u relativno stabilnoj ekonomskoj situaciji. Rast postoji, inflacija se smanjuje, a bankarski sustav je siguran.

OECD jasno poručuje da bez reformi, trenutna stabilnost neće biti dovoljna za dugoročni razvoj.

Za građane i tržište rada budućnost će ovisiti o tome koliko brzo i učinkovito Hrvatska provede nužne promjene.

Pročitajte cijelo istraživanje!

Ako tražite posao, potražite oglas koji odgovara vašem iskustvu i vještinama! Pogledajte ponudu!

Objava Financijska stabilnost Hrvatske 2026: istraživanje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Standard ne govori samo o našoj zaradi i visini plaće. Ukupan dohodak pokazuje možemo li podmiriti režije bez kašnjenja, priuštiti adekvatno grijanje ili, na primjer, tjedan dana odmora.

Svakom će se dogoditi neočekivani trošak u životu. I svatko mora imati osjećaj financijske sigurnosti.

Povezano s time, Državni zavod za statistiku (DZS) svake godine provodi Anketu o dohotku stanovništva (EU-SILC).

Novo istraživanje je upravo počelo, s početkom ožujka. Podaci će se prikupljati do kraja svibnja. Obuhvaćaju teme o standardu, primanjima i uvjetima stanovanja.

Nemojte se iznenaditi ako vas nazovu anketari!

Tema standarda života posebno je važna. Neprestano se dodiruje s tržištem rada. Naime, pratimo rast plaća sigurnost zaposlenja, dostupnost stanovanja, stabilnost ugovora i inflaciju.

Sve te okolnosti se direktno prelijevaju na život kućanstava.

U nastavku donosimo pregled što se točno mjeri, kako čitati pokazatelje. Također, što nam brojke govore o trendovima standarda.

Životni standard, majka, kćer, šoping, namirnice, plaća; Izvor: Pexels

Što se mjeri?

Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) je europski usklađeno istraživanje koje služi za izračun pokazatelja raspodjele dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.

Uz, naravno, dohotke, promatraju se i uvjeti stanovanja, materijalna (i socijalna) deprivacija, intenzitet rada u kućanstvu te razlike među regijama i skupinama stanovništva.

Gradnja kuće, obiteljski dom, kvaliteta života; Izvor: Pexels

Anketa se provodi na uzorku od 13.348 slučajno odabranih privatnih kućanstava.

Index navodi da će stanovnike telefonski kontaktirati ovlašteni anketari Državnog zavoda za statistiku ili će ih intervjuirati osobnim dolaskom na adresu.

O standardu najviše govore:

Da bismo preveli standard života u brojke, DZS (i Eurostat u okviru Europske unije) koristi nekoliko standardnih mjera. One su:

• Stopa rizika od siromaštva: udio osoba čiji je raspoloživi dohodak ispod 60% medijana (nakon socijalnih transfera).
• Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti: šira mjera koja kombinira rizik od siromaštva, deprivaciju i vrlo nizak intenzitet rada.
• Deprivacija (materijalna / materijalna i socijalna): pokazuje koliko ljudi ne može priuštiti određene “standardne” stavke zbog financijskih razloga.
• Vrlo nizak intenzitet rada: udio ljudi koji žive u kućanstvima gdje se radi malo (često je to dobar signal ranjivosti kućanstva).
• Nejednakost (Gini, S80/S20): pokazuje kako je dohodak raspodijeljen. Rast dohotka “svima” nije isti ako nejednakost raste.

Životni troškovi, potrebe, djeca; Izvor: Pexels

Cilj je tog istraživanja dobiti realnu sliku o tome kako žive građani Hrvatske i s kakvim se financijskim izazovima susreću.

Hrvatska kroz godine 2020. → 2024.

Kad usporedimo ključne pokazatelje, dobivamo mapu kretanja standarda.

Evo o čemu se radi.

1) Rizik od siromaštva: blagi rast do 2024.

• 2020.: 18,3%
• 2021.: 19,2%
• 2022.: 18,0%
• 2023.: 19,3%
• 2024.: 20,3%

U četiri godine vidimo pomak s razine oko 18% na preko 20%. Podaci ne znače odmah da je sve loše, nego da dio kućanstava zaostaje u odnosu na medijan dohotka (prag se pomiče kako se mijenja medijan).

Iz tog razloga baš ova mjera dobro hvata relativnu ranjivost, posebno u razdobljima inflacije i brzog rasta troškova.

Investiranje može biti temelj financijske sigurnosti. No, potrebna je financijski opismeniti stanovništvo. Pročitajte članak!

Investiranje, rast kapitala, euro; Izvor: Pexels

2) AROPE: pad nakon 2020., zatim ponovno rast

• 2020.: 23,2%
• 2021.: 20,9%
• 2022.: 19,9%
• 2023.: 20,7%
• 2024.: 21,7%

Ovdje se vidi zanimljiv obrazac. Nakon 2020. dolazi osjetno poboljšanje (2021.–2022.), a zatim lagano pogoršanje (2023.–2024.).

Podaci sada pokazuju da se dio kućanstava oporavio, ali da su kasnije novi pritisci (troškovi života, stanovanje, energenti) ponovno povećali ranjivost.

Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura na godinu.

No, za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je iznosio 15.554 eura, pokazuju podaci DZS-a.

Dohodak raste, ali standard ne raste svima

DZS uz stope objavljuje i prosječni raspoloživi dohodak. U euro-iznosima (gdje je moguće) trend je jasan. Naime, prosjeci rastu.

Statistika, skupljanje podataka DZS; Izvor: dzs.gov.hr

2020.: prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu 113.516 kn (≈ 15.066 €), ekvivalentni 64.114 kn (≈ 8.509 €)

2021.: 117.340 kn (≈ 15.574 €), ekvivalentni 66.793 kn (≈ 8.865 €)

2022.: 126.399 kn (≈ 16.776 €), ekvivalentni 72.546 kn (≈ 9.629 €)

2023.: 18.843 €, ekvivalentni 10.891 €

2024.: 23.092 €, ekvivalentni 13.411 €

Poruka je da dohodak u prosjeku raste, no rast prosjeka ne garantira da svi prate tempo.

Ako je rast koncentriran u dijelu populacije (ili ako troškovi života pojedu rast), rizik od siromaštva može rasti čak i kad prosjek ide gore.

Nejednakost u standardu

Kada govorimo o standardu života, nije važno samo koliki je prosječni dohodak u zemlji, nego i kako je taj dohodak raspodijeljen među ljudima.

Iz tog razloga statistika koristi pokazatelje nejednakosti poput Gini koeficijenta i S80/S20 omjera.

Gini koeficijent

Pokazuje koliko su prihodi raspodijeljeni ravnomjerno.

Radnici, siromašni, bogati, razlike; Izvor: Pexels

Gini koeficijent pokazuje kolika je razlika između bogatijih i siromašnijih dijelova društva.

Vrijednost se kreće između 0 i 100.

• 0 znači potpuno jednaku raspodjelu, svi imaju isti prihod.
• 100 znači ekstremnu nejednakost – sav prihod ide samo jednoj osobi ili maloj skupini.

U Hrvatskoj su vrijednosti posljednjih godina bile:

• 28,5 (2022.)
• 29,7 (2023.)
• 29,8 (2024.)

Vidimo da se nejednakost blago povećava. Iako se radi o malim promjenama, one mogu pokazivati trend da se razlika između viših i nižih prihoda polako povećava.

S80/S20 omjer

Ovaj omjer pokazuje koliko zapravo najbogatiji zarađuju više od najsiromašnijih.

Bogatstvo, razlike, novac, cigara; Izvor: Pexels

Taj je pokazatelj još jednostavniji za razumjeti. Pokazuje koliko puta najbogatijih 20% stanovništva zarađuje više od najsiromašnijih 20%.

Primjer iz Hrvatske:

• 4,6 (2022.)
• 4,9 (2023.)

Znači da je u 2023. najbogatijih 20% stanovništva imalo gotovo pet puta veći dohodak od najsiromašnijih 20%.

Važnost za standard života

Kada se prosječni dohodak povećava, ne znači nužno da svima raste standard jednako.

Ako veći dio tog rasta ide prema višim prihodima, tada statistički prosjek raste, ali velik dio stanovništva to možda ne osjeti u svakodnevnom životu.

Zato i mali pomaci u pokazateljima nejednakosti mogu biti značajni. Oni mogu pokazivati da dio kućanstava brže povećava prihode, dok drugi dio ostaje u financijski osjetljivoj situaciji.

Zbog toga SE analize standarda života uvijek gledaju i prosječne prihode i raspodjelu tog dohotka.

Izloženi promjenama (dob, tip kućanstva)

Dob, status na tržištu rada i način stanovanja tri su faktora koji najčešće određuju koliko je neko kućanstvo izloženo ekonomskim poteškoćama.

Umirovljenici, niska mirovina, gospođa i gospodin šeću vrtom, drže se za ruke; Izvor: Pexels

Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme. Saznajte više!

Stariji građani, najviši rizik siromaštva

Osobe starije od 65 godina kontinuirano su među skupinama s najvećim rizikom od siromaštva.

U 2023. godini stopa rizika od siromaštva za ovu dobnu skupinu iznosila je 34,8%, dok je u 2024. porasla na 37,0%.

Više od trećine starijih osoba u Hrvatskoj živi s dohotkom koji je ispod praga rizika od siromaštva.

Razlozi za to su višestruki. Mnogi stariji građani ovise isključivo o mirovini, a razina mirovina često je znatno niža od prosječnih plaća.

Nezaposleni, najveća financijska ranjivost

Nezaposlenost je jedan od najjačih pokazatelja rizika od siromaštva. Prema podacima za 2024., stopa rizika od siromaštva među nezaposlenima iznosila je 40,5%.

Drugim riječima, gotovo svaka druga nezaposlena osoba u Hrvatskoj nalazi se u zoni povećanog financijskog rizika.

Bez stabilnog izvora prihoda, kućanstva se često oslanjaju na socijalne naknade, pomoć obitelji ili povremene poslove.

Dodatni posao, dodatni prihod, povremeni posao

Takvi izvori prihoda obično su nestabilni i nedovoljni za pokrivanje svih životnih troškova.

Dugotrajna nezaposlenost dodatno povećava problem jer smanjuje mogućnosti ponovnog ulaska na tržište rada, a istodobno povećava financijski pritisak na cijelo kućanstvo.

Stabilno zaposlenje i redovita primanja jedan su od najvažnijih faktora koji smanjuju rizik od siromaštva.

Potražite kvalitetan natječaj za posao! 

Stanari i troškovi stanovanja

Treća skupina koja se često nalazi u nepovoljnijem položaju su osobe koje žive u najmu.

Prema podacima za 2024., stopa rizika od siromaštva među stanarima iznosila je 26,6%, dok je među vlasnicima nekretnina bila 20,1%.

Razlika proizlazi ponajprije iz troškova stanovanja. Kućanstva koja posjeduju nekretninu obično imaju znatno niže mjesečne troškove jer ne plaćaju najamninu.

Stanari, s druge strane, velik dio prihoda izdvajaju upravo za stanovanje. U razdobljima rasta cijena nekretnina i najamnina taj pritisak postaje još izraženiji.

Iznajmljivanje stanova, najam kuće, kuća, porez na najam

Posebno su pogođeni mlađi radnici i mlade obitelji koje još nisu riješile stambeno pitanje. Visoke cijene najma mogu značajno smanjiti raspoloživi dohodak kućanstva, čak i kada su prihodi relativno stabilni.

Uveden je porez na najam stana. Saznajte kako utječe na životni standard. 

Novo istraživanje o standardu života

Novo prikupljanje podataka koje Državni zavod za statistiku provodi od ožujka do kraja svibnja 2026. trebalo bi dati jasniju sliku o tome kako kućanstva u Hrvatskoj zapravo žive u aktualnim ekonomskim uvjetima.

U posljednjih nekoliko godina primanja su rasla, ali su istovremeno rasli i troškovi života.

Osim toga, istraživanje će pokazati kakav utjecaj imaju promjene na tržištu rada. Vidjet ćemo novosti oko zaposlenosti i intenziteta rada.

Rezultati će nam dati najrealniju sliku o tome u kojem se smjeru kreće standard života. Također, o promjenama na tržištu rada.

Ako tražite novi posao, pogledajte nove oglase.

Sada su aktualni poslovi u sezoni. Kliknite!

Objava Standard života u Hrvatskoj: Koliko košta normalan život? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.