Građevinski sektor desetljećima je bio jedan od najvažnijih pokretača zapošljavanja i migracija radne snage u Europi. Ne dolaze raditi samo Hrvati, već i radnici iz zemalja regije.

Njemačka i Austrija dugo su predstavljale glavno tržište rada u kojem su građevinski radnici mogli ostvariti znatno veće plaće i stabilnije uvjete rada nego kod kuće.

No posljednjih nekoliko godina situacija se počinje mijenjati. Njemačka i dalje ostaje jedno od najvećih europskih gradilišta.

No, rast plaća i potražnje za radnicima u Hrvatskoj mijenja migracijske tokove. Tako da otvaramo pitanje je li Njemačka i dalje glavni centar građevine za radnike iz Hrvatske?

U novim analizama stručnjaci upozoravaju da se tržište rada u građevinskom sektoru u Europi postupno mijenja.

Plaće u Hrvatskoj rastu, potražnja za radnicima ostaje visoka, a istovremeno se u Njemačkoj i Austriji sektor suočava s usporavanjem investicija i rastom troškova.

Dolazi do nove ravnoteže na tržištu rada i mijenja sliku građevinskog sektora kakvu smo poznavali posljednjih dvadesetak godina.

Majstor, radnik, gradnja kuće, građevinski sektor; Izvor: Pexels

Građevinski sektor danas

Njemačka i dalje ima jedan od najvećih građevinskih sektora u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, Njemačka je najveće tržište građevine u EU prema dodanoj vrijednosti.

Pridonosi sa 16,8 % ukupne vrijednosti sektora u Uniji.

Ta brojka govori da gotovo svaka šesta europska investicija u gradnju dolazi upravo iz Njemačke.

Da odgovorimo onda na pitanje iz naslova, Njemačka je i dalje vrlo važno tržište za građevinske tvrtke, proizvođače materijala i radnu snagu.

U cijeloj Europskoj uniji sektor izgradnje zgrada zapošljava oko 3,5 milijuna ljudi, a građevina je tradicionalno jedan od najvećih poslodavaca u industriji.

Njemačka trenutno ima i velik strukturni problem. Nemaju dovoljno stanova. Procjene govore da zemlji nedostaje čak 1,4 milijuna stambenih jedinica.

Do 2030. trebalo bi sagraditi oko 400.000 novih stanova godišnje kako bi se zadovoljila potražnja.

Gradnja zgrade, dizalica; Izvor: Pexels

Plaće i uvjeti rada

Jedan od glavnih razloga zašto su hrvatski radnici desetljećima odlazili u Njemačku i Austriju bila je razlika u plaćama.

Prosječna neto plaća u Njemačkoj danas iznosi oko 3.050 eura, dok je u Austriji oko 2.711 eura, što je i dalje znatno više od hrvatskog prosjeka.

Saznajte koliko trenutno iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj. Kliknite na poveznicu!

Za građevinske radnike ta razlika bila je još izraženija. Osim veće plaće, radnici su dobivali i dodatne benefite poput:

• organiziranog smještaja
• plaćenog prijevoza
• sigurnijih radnih uvjeta
• stabilnih dugoročnih ugovora

Da bi se ljudi koji su otišli iz Hrvatske vratili, ključna je i država koja radnicima treba biti motivator za povratak.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Izvor: Pexels

Povratak radnika u Hrvatsku

Posljednjih nekoliko godina sve se češće govori i o povratku dijela građevinskih radnika iz inozemstva u Hrvatsku.

Iako Njemačka i Austrija i dalje nude veće plaće, razlika u primanjima više nije toliko velika kao prije deset ili petnaest godina.

Istovremeno su troškovi života u zapadnoeuropskim državama znatno porasli, posebno cijene stanovanja, hrane i prijevoza.

Kada se uzmu u obzir svi troškovi, mnogi radnici procjenjuju da im stvarna zarada više nije toliko veća nego što je bila ranije.

U Hrvatskoj su u međuvremenu porasle plaće u građevini, a sektor se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.

Građevinske tvrtke zbog toga sve češće nude bolje uvjete rada, veće plaće i stabilnije ugovore kako bi zadržale ili privukle radnike.

Veliki infrastrukturni projekti, obnova nakon potresa i investicije u turističku infrastrukturu stvorili su kontinuiranu potražnju za građevinskim radnicima.

Time povećava njihovu pregovaračku moć na tržištu rada.

Pregovaranje

Pregovori o plaći počinju prije prvog razgovora za posao. Zanima vas kako? Saznajte iz članka!

Za mnoge radnike povratak u Hrvatsku ima i dodatne prednosti koje nisu samo financijske. Blizina obitelji, poznato okruženje i stabilniji privatni život su važan faktor pri donošenju odluke o povratku.

Dio radnika koji su godinama radili u Njemačkoj ili Austriji danas sve češće razmatra povratak. Posebno ako domaće tvrtke mogu ponuditi konkurentne uvjete rada.

Taj trend još uvijek nije masovan, ali pokazuje da se tržište rada u građevinskom sektoru postupno mijenja i da Hrvatska ponovno postaje zanimljivo tržište za domaće stručnjake.

Tražite posao? Pronađite natječaj za posao u građevinskom sektoru koji odgovara vašim potrebama!

Hrvatska građevina nakon krize

Da bismo razumjeli današnje stanje u građevinskom sektoru, potrebno je vratiti se desetak ili petnaest godina unatrag.

Nakon globalne financijske krize 2008. godine građevinarstvo u Hrvatskoj doživjelo je jedan od najvećih padova u svojoj modernoj povijesti.

Dizalice, kriza gradnje, tržite rada; Izvor: Pexels

Građevina je prije krize bila jedan od ključnih sektora gospodarstva, s velikim brojem infrastrukturnih projekata, intenzivnom stanogradnjom i snažnim investicijama u turizam i komercijalne nekretnine.

No, slom tržišta nekretnina i financijska nestabilnost doveli su do naglog zaustavljanja investicija.

Investiranje je temelj financijske sigurnosti. Saznajte više iz članka!

Mnogi planirani projekti su otkazani ili odgođeni, a financiranje novih projekata postalo je znatno teže.

Banke su postrožile uvjete kreditiranja, investitori su postali oprezniji, a tržište nekretnina izgubilo je dio potražnje.

Posljedice su bile vidljive u cijelom sektoru. Broj građevinskih projekata naglo je pao, a brojne tvrtke suočile su se s ozbiljnim financijskim problemima.

U razdoblju nakon krize mnoge velike građevinske kompanije završile su u stečaju ili su značajno smanjile opseg poslovanja.

Naravno da je takva situacija izravno utjecala i na zaposlenost.

Tisuće radnika izgubile su posao, a oni koji su ostali zaposleni često su se suočavali s nestabilnim radnim uvjetima, smanjenim plaćama ili povremenim prekidima rada.

Rad na krovu, popravak; Izvor: Pexels

Plaće u sektoru bile su relativno niske u usporedbi s europskim standardima, a sigurnost zaposlenja bila je vrlo ograničena.

Traženje posla

U takvim okolnostima mnogi građevinski radnici počeli su tražiti prilike izvan Hrvatske.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju dodatno je olakšao mobilnost radne snage i otvorio vrata tržištima rada zapadne Europe.

Njemačka i Austrija postale su posebno privlačne destinacije jer su u to vrijeme imale snažan građevinski sektor i stalnu potražnju za kvalificiranim radnicima.

Za mnoge građevinske radnike odlazak u inozemstvo bio je racionalna odluka, ali i gotovo jedina opcija za sigurnu egzistenciju.

Radi se o periodu koji je snažno oblikovao migracijske tokove radne snage i stvorio obrazac odlaska građevinskih radnika koji je trajao godinama.

Žene u građevinarstvu

Danas, kada se sektor u Hrvatskoj ponovno oporavlja i raste, taj povijesni kontekst pomaže objasniti zašto je odlazak radnika bio tako masovan i zašto je povratak radne snage spor proces.

Žene u građevinarstvu ruše ustaljene predrasude. Pročitajte članak!

Građevina pokreće gospodarstvo

Građevinski sektor ima važnu ulogu u gospodarstvu svake zemlje jer generira veliku potražnju za drugim industrijama.

Gradnja potiče proizvodnju građevinskog materijala, logistiku, transport, projektiranje i brojne druge djelatnosti.

U Europskoj uniji sektor gradnje zgrada generira gotovo 178 milijardi eura dodane vrijednosti godišnje, što pokazuje njegovu važnost za gospodarski rast.

Tražite li posao u građevini, pregledajte naše oglase! Kliknite već danas!

Objava Njemačka je i dalje centar građevine? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Kreditiranje će dobiti nova ograničenja, javlja Hrvatska narodna banka.

Nova će ograničenja kontrolirati rastuće financijsko zaduživanje građana u odnosu na njihov dohodak. Te promjene stupaju na snagu 1. srpnja 2025. godine.

Osobe koje su već u postupku procjene kreditne sposobnosti i kupnje nekretnine će dovršetak ugovaranja kredita dovršiti prije stupanja na snagu novih mjera.

Pročitajte više o karijeri agenta za posredovanje nekretninama! 

Novi limiti za kreditnu zaduženost

Kreditna zaduženja, kreditna sposobnost; Izvor: Unsplash.com

Kreditiranje će ovisiti o maksimalnom  postotku mjesečnog dohotka koji građani mogu odvajati za otplatu kredita. Taj postotak određuje HNB.

Navedeni postoci su: 

• Stambeni krediti: maksimalno do 45% mjesečnog dohotka.
• Gotovinski krediti: maksimalno do 40% mjesečnog dohotka.
• Ova mjera ima za cilj spriječiti prekomjerno zaduživanje građana i osigurati njihovu financijsku stabilnost.

Kako doći do nekretnine?

Nova ograničenja će se odraziti i na odnos između stambenog kredita i tržišne vrijednosti  nekretnine. Omjer neće smjeti prelaziti 90%.

To ograničenje govori da se cijela vrijednost nekretnine više neće moći kreditirati putem banke. Klijenti će morati osigurati barem 10% vlastitih sredstava.

Zaduživanje, krediti, nekretnina; Izvor: Unsplash.com

Za nekretninu tržišne vrijednosti od 250.000 EUR, maksimalni iznos kredita koji banka može odobriti iznosit će 225.000 EUR.

Dok će klijent morati osigurati preostalih 25.000 EUR iz vlastitih sredstava.

Najviše pogođeni građani

Ta mjera će imati najveći utjecaj na osobe koje imaju mjesečna primanja iznad 1.600 eura, javlja Mojnovac.hr.

Razlog tome je što su iznosi plaće ispod navedenog iznosa obuhvaćene pravilima Ovršnog zakona. Odnosno, nova regulativa će se odnositi  na građane s višim prihodima.

Ograničit će im se maksimalni iznos mjesečnih kreditnih obveza.

Pročitajte više o odnosu plaće i stambenog kredita. 

Usporedba kreditne sposobnosti danas i nakon 01. srpnja:

Kreditna sposobnost; Izvor: Mojnovac.hr

Odgovorno kreditiranje

Smisao ovih mjera je odgovorno kreditiranje građana. Naime, stanovnici moraju biti financijski održivi.

Mnogo puta su nositelji kredita imali preveliku ratu i nisu imali dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe.

Mjere HNB-a su osmišljene kako bi smanjile rizik od prezaduženosti i osigurale stabilnost financijskog sustava.

Budući klijenti stambenih i gotovinskih kredita sada će morati pažljivije planirati svoje financije i osigurati dodatna vlastita sredstva prilikom kupnje nekretnina.

Pročitajte više o financijskoj pismenosti i odgovornosti u intervjuu s Tamarom Vrhovec Sekáč.

Uvjet za kreditiranje

Za kreditiranje od banaka najvažnija je kreditna sposobnost. Njome se radi procjena može li potencijalni dužnik preuzeti obvezu njegove redovite otplate.

Dizanje kredita, prezaduženost, nekretnine; Izvor: Unsplash.com

Izračun kreditne sposobnosti u nadležnosti je banke. Propisuje se njenim internim aktima. No, postojeći zakoni također utječu na tu odluku.

Na primjer, već spomenutim Ovršnim zakonom propisan je dio plaće zaštićen od ovrhe.

Taj iznos bi trebao pokriti iznos minimalnih životnih troškova, odnosno plaće koja ostaje osobi na raspolaganju.

No, sama odluka je li osoba kreditno sposobna ili ne isključivo je na banci. Zato je zadatak upravo banke da vodi računa je li korisnik sposoban za zaduženje.

Odnosno, ne smije doći u stanje prezaduženosti.

Prilikom procjene kreditne sposobnosti banka provjerava redovna primanja, status zaposlenja, poslodavca kod kojeg je zaposlen potencijalni korisnik kredita.

Zatim, postojeće kreditne obveze (iznos i redovitost njihovog izvršavanja) te potencijalne obveze (sudužništvo, jamstvo i sl.).

Dug, sudužništvo, plaćanje obaveza; Izvor: Unsplash.com

Što se tiče prihoda, glavni uvjet je primanje redovite mjesečne plaće iz kojih će se vraćati kredit. Donedavno se za kreditiranje gledao samo iznos plaće.

Pročitajte kako možete pisanjem bloga doći do plaće. 

U novije vrijeme gledaju se i drugi izvori i oblici prihoda. Posebno ako su oni redovitog karaktera.

Na primjer, ako osoba, uz plaću, prima prihode od autorskog djela ili honorara, oni se zbrajaju plaći u matematičkom izračunu.

Pročitajte više o honorarnom poslu i saznajte kako pravilno balansirati obaveze. 

U navedeni izračun ubrajaju se i prihodi od kapitala, poput najamnina, kamata, dividendi i drugo.

Kod privatnika i malih i srednjih poduzetnika je drugačija situacija. Prilikom procjene kreditne sposobnosti, uz podatke o primanjima, uzimaju se u obzir podaci o bonitetu obrta ili tvrtke.

Na primjer, ako poduzetnik sam upravlja vlastitom tvrtkom, kreditna sposobnost se procjenjuje na temelju plaće. No, promatra se i poslovanje tvrtke, odnosno dobit i zaduženost.

Poduzetnici, dizanje kredita, paušalni obrtnici; Izvor: Unsplash.com

Pročitajte kako napisati životopis za zanimanje stolar. 

Paušalni obrtnici i kreditiranje

Još prije nekoliko godina paušalnim obrtnicima niti jedan oblik kreditiranja nije bio dostupan. Na tu situaciju nije utjecala ni činjenica da su ostvarivali značajne primitke.

No, na sreću, ta se situacija promijenila. Većina paušalaca sada može zatražiti kredit, bilo da se radi o nenamjenskom kreditu ili stambenim kreditima raznih namjena.

Dostupni su im i adaptacijski krediti za uređenje nekretnine ili krediti za refinanciranje postojećih kredita.

Prema pisanju portala Poslovni dnevnik, ovo su TOP 5 djelatnosti sa odličnom prolaznosti pri financiranju:

Prerađivačka industrija: Odnosi se na proizvodnju prehrambenih proizvoda, tekstila, naftnih proizvoda, farmaceutskih proizvoda.

Zatim, računala i opreme, elektroničkih uređaja i opreme, motornih vozila i sl.

Poduzetnici, dizanje kredita, paušalni obrtnici; Izvor: Unsplash.com

Informacije i komunikacije: Odnosi se na izdavanje računalnih igara i ostalog softvera, proizvodnju i distribuciju filmova, video filmova i televizijskog programa.

Zatim, telekomunikacije, računalno programiranje i savjetovanje u vezi s računalima.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: Odnosi se na pravne djelatnosti, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje.

Zatim, savjetovanje u vezi s upravljanjem, promidžba, reklama, dizajnerske i prevoditeljske djelatnosti te ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Obrazovanje: odnosi se na obrazovanje i poučavanje u području sporta, rekreacije i kulture, djelatnosti vozačkih škola te ostalo obrazovanje i poučavanje.

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi: odnosi se na djelatnosti specijalističke medicinske prakse, stomatološke prakse, socijalne skrbi te djelatnosti ustanova za njegu.

Pročitajte više o malim obrtnicima i deficitarnim zanimanjima. 

Objava Kreditiranje i nova ograničenja pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.