Međunarodni dan jednakih plaća obilježava se svake godine 18. rujna. Podsjetnik je da borba za ravnopravnost na tržištu rada još nije završena.

Iako je jednakost između muškaraca i žena zajamčena zakonima i ustavima mnogih zemalja, praksa pokazuje da razlike i dalje postoje.

Žene u prosjeku zarađuju manje od muškaraca, čak i kada imaju jednaku razinu obrazovanja, iskustva i obavljaju iste ili slične poslove.

U Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, plaćeni jaz između spolova i dalje iznosi od 10 do 15 %. Globalno, ta razlika prelazi i 20 %.

Upravo zato Međunarodni dan jednakih plaća nije samo datum na kalendaru. Definitivno je poziv na akciju svima, i poslodavcima i državama, kao i društvu u cjelini.

Povijest i značenje Dana jednakih plaća

Dan jednakih plaća ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2019. godine. Nastao je kao dio šire inicijative za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG).

Jednaka plaća

Ideja je bila stvoriti međunarodni trenutak koji će usmjeriti pažnju na problem razlika u plaćama i potaknuti vlade, poslodavce i sindikate na djelovanje.

Ovaj datum simbolizira globalnu težnju da jednaki rad donosi jednaku plaću, bez obzira na spol, dob, etničku pripadnost ili bilo koju drugu osobnu okolnost.

Podsjeća da ravnopravnost nije luksuz, nego temeljno ljudsko pravo.

Plaća nije jednaka muškarcima i ženama. Više o toj temi možete pročitati i u članku na linku!

Razlike u plaćama u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, žene u prosjeku zarađuju oko 11 % manje od muškaraca.

Znači da, gledajući godišnje prihode, žene efektivno rade besplatno gotovo mjesec i pol dana svake godine.

Razlike su posebno izražene u privatnom sektoru i na rukovodećim pozicijama. Iako su žene u Hrvatskoj visoko obrazovane, udio žena među visokoobrazovanima viši je nego muškaraca.

Taj potencijal nije jednako nagrađen. Posebno se ističe tzv. „stakleni strop“, nevidljiva prepreka koja ženama otežava napredovanje u vrh menadžmenta i vodeće uloge.

Žena, šefica, ženski menadžment, vodstvo; Izvor: Pexels

Globalna perspektiva

Problem nejednakih plaća nije specifičan za Hrvatsku. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), žene globalno zarađuju u prosjeku 20 % manje od muškaraca.

Situacija se razlikuje po regijama: u zemljama Europske unije prosjek je oko 13 %, dok u nekim azijskim i afričkim zemljama razlike dosežu i 30 %.

U SAD-u, primjerice, žene prosječno zarađuju 82 centa na svaki dolar koji zarade muškarci. Posebno su pogođene žene iz manjinskih zajednica, kod kojih je jaz još izraženiji.

Uzroci razlika u plaćama

Razlike u plaćama nisu rezultat jednog faktora, već kombinacije nekoliko njih:

• Sektorska segregacija. Žene češće rade u slabije plaćenim sektorima, poput obrazovanja, socijalne skrbi i administracije.
• Nepuno radno vrijeme. Žene češće biraju ili su prisiljene raditi kraće zbog brige o djeci ili starijim članovima obitelji.
• Stakleni strop. Žene rjeđe dolaze do najviših rukovodećih pozicija.

Žensko rukovodstvo, dvije žene vode tvrtke; Izvor: Pexels

• Nejednaka valorizacija rada. Poslovi koje uglavnom obavljaju žene često su potplaćeni u odnosu na poslove koje većinom rade muškarci.
• Diskriminacija. I dalje postoje slučajevi gdje poslodavci svjesno nude niže plaće ženama.

Diskriminacija utječe na učinkovitost zaposlenika. Pročitajte više!

Posljedice za društvo i gospodarstvo

Nejednake plaće ne pogađaju samo žene, nego cijelo društvo. Manja primanja tijekom radnog vijeka dovode do manjih mirovina, što povećava rizik od siromaštva u starijoj dobi.

U Hrvatskoj je taj problem posebno izražen. Naime, žene imaju u prosjeku 25 % niže mirovine od muškaraca.

S ekonomskog aspekta, rodna nejednakost smanjuje potencijal cijelog gospodarstva. Prema procjenama Svjetske banke, kada bi se razlike u plaćama smanjile, globalni BDP mogao bi porasti za nekoliko postotaka.

Drugim riječima, jednakost nije samo pitanje pravednosti, nego i ekonomske učinkovitosti.

Što se radi na razini Europske unije?

Europska unija u posljednjem desetljeću intenzivno radi na smanjenju razlika u plaćama.

Maserka, radnica, žena na masaži: Izvor: Pexels

Izglasane su direktive koje obvezuju velike poslodavce da objavljuju podatke o plaćama i uvode strože kontrole protiv diskriminacije.

Jedna od najvažnijih mjera je Direktiva o transparentnosti plaća, usvojena 2023. godine.

Direktiva obvezuje poslodavce s više od 100 zaposlenika da redovito izvještavaju o razlici u plaćama između muškaraca i žena.

Ako razlika prelazi 5 %, poslodavac mora obrazložiti razloge i predložiti mjere za ispravljanje.

Rad umirovljenika na 4 sata je od ove godine omogućen. Pročitajte više o temi!

Primjeri dobre prakse

Neke zemlje i tvrtke već su pokazale kako se razlike mogu smanjiti:

Island je prva država koja je zakonski obvezala poslodavce da dokažu da plaćaju muškarce i žene jednako. Tvrtke koje to ne mogu dokazati plaćaju kazne.

U Švedskoj, gdje su razlike minimalne, naglasak je stavljen na obiteljske politike. Ondje oba roditelja imaju pravo na roditeljski dopust, što smanjuje pritisak na žene.

Obiteljske vrijednosti, zaposlena žena s laptopom, dijete se igra; Izvor: Pexels

Brojne međunarodne tvrtke uvele su interne revizije plaća i uskladile iznose kako bi osigurale jednaku naknadu za isti posao.

Očinski dopust dostupan je u Hrvatskoj. Svatko tko ima uvjete bi trebao iskoristiti tu privilegiju. Pročitajte više!

Kako je u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se posljednjih godina sve više govori o potrebi transparentnosti plaća i jednakih uvjeta.

Sindikati i udruge civilnog društva upozoravaju da je problem dublji nego što pokazuju službene brojke, jer žene često rade na manje sigurnim i slabije plaćenim pozicijama.

Rješenja koja se predlažu uključuju:

• veću transparentnost plaća,
• poticanje žena na ulazak u STEM područja,
• jačanje obiteljskih politika i ravnomjernu podjelu kućanskih obaveza,
• edukaciju poslodavaca i zaposlenika o pravima i pravednosti.

STEM stipendije

STEM stipendije su postale dostupne i nadamo se da će se koristiti što više. Pročitajte članak na linku!

Budućnost jednakih plaća

Iako se situacija poboljšava, jasno je da je pred Hrvatskom i svijetom još puno posla.

Generacija Z, koja sve više ulazi na tržište rada, postavlja jasne zahtjeve: žele jednakost, transparentnost i svrhu u poslu.

Poslodavci koji to prepoznaju imat će prednost u privlačenju i zadržavanju talenata.

Nove tehnologije dodatno će olakšati praćenje plaća i uklanjanje diskriminacije, ali ništa se neće dogoditi bez pozitivne političke volje i kulture same tvrtke.

Nađite posao gdje vas poštuju

Posao, poštovanje, obitelj, nekoliko generacija; Izvor: Pexels

Međunarodni dan jednakih plaća podsjeća nas da jednaki rad mora značiti i jednaku plaću. Razlike u plaćama između muškaraca i žena nisu samo problem pojedinaca, nego i cijelog društva.

One utječu na mirovine, životni standard, ali i konkurentnost gospodarstva.

Ako Hrvatska želi zadržati mlade, obrazovane ljude i smanjiti rizik od siromaštva u starijoj dobi, nužno je uvesti sustavne mjere koje će osigurati pravednost.

Jednaka plaća za jednaki rad nije pitanje izbora, već osnovnog prava i poštovanja.

Ako tražiš poslodavca koji cijeni tvoje znanje i trud bez obzira na spol, posjeti portal!

Pronađi radno mjesto gdje jednakost nije samo parola, nego praksa! Klikni već danas i budi ispred konkurencije!

Objava Međunarodni dan jednakih plaća pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.