Bolovanja predstavljaju osnovno pravo radnika na zaštitu zdravlja. No, s druge strane, za poslodavce mogu biti značajan financijski i organizacijski teret.

Iz tog razloga je Udruga Glas poduzetnika otvorila pitanje treba li sustav bolovanja mijenjati. Zatim, je li potrebno skratiti razdoblje koje pada na teret poslodavaca?

Prema aktualnom prijedlogu bolovanja na teret poslodavca trebala bi se skratiti s 42 dana na svega 7 dana.

Riječ je o prijedlogu koji je izazvao veliku raspravu jer direktno utječe na odnose između radnika, poslodavaca i države.

Gdje smo sada?

Da bismo razumjeli zašto se uopće govori o promjenama, važno je objasniti kako sustav trenutno funkcionira.

Čaj, naočale, maramice, bolovanje bolovanja; Unsplash

U Hrvatskoj poslodavci snose trošak bolovanja zaposlenika prvih 42 dana. Nakon tog razdoblja, trošak preuzima država, odnosno sustav zdravstvenog osiguranja.

Kod kraćih i srednje dugih bolovanja gotovo cjelokupni financijski teret pada na poslodavca.

Velikim kompanijama taj je trošak upravljiv. No, malim i srednjim poduzetnicima situacija je znatno izazovnija. Posebno je teško jer znamo da ti poduzetnici čine okosnicu gospodarstva.

Eurostat procjenjuje se da baš mali i srednji poduzetnici čine oko 99% svih poslovnih subjekata i zapošljavaju velik dio radne snage.

Znači, svako duže bolovanje može imati ozbiljan utjecaj na poslovanje. Kroz trošak plaće, ali i organizaciju rada, zamjene i pad produktivnosti.

Krajem prošle godine rasle su naknade za bolovanja. Pročitajte više i saznajte o kojem se iznosu radi!

Više o prijedlogu

Udruga Glas poduzetnica predlaže da se bolovanja skrate na 7 dana, a odnosi se isključivo na razdoblje koje financira poslodavac.

Nakon tih 7 dana, trošak bi preuzela država.

Cilj ovog prijedloga je smanjiti financijski pritisak na poslodavce, posebno u sektorima gdje je radna snaga ključna i gdje je teško brzo pronaći zamjenu.

Temperatura, toplomjer; Unpslash

Argumenti koji se pritom ističu su jasni:

• dugotrajna bolovanja opterećuju poslovanje.
• mali poduzetnici nemaju “buffer” za takve situacije.
• postojeći sustav ne uzima u obzir realne uvjete poslovanja.

S druge strane, ovakva promjena značila bi i povećano opterećenje za državni proračun, što otvara pitanje održivosti sustava.

Poslodavci u problemu

Iz perspektive poslodavaca, problem bolovanja nije samo u samom trošku, nego u kombinaciji nekoliko faktora.

Prvo, tu je direktan financijski udar. Poslodavac isplaćuje plaću zaposleniku koji ne radi, a istovremeno mora osigurati zamjenu ili preraspodijeliti posao unutar tima.

Drugo, tu je organizacijski problem. U manjim timovima izostanak jedne osobe može značajno poremetiti poslovanje, posebno u specijaliziranim ulogama.

Kao treće ističe se i problem dugotrajnih bolovanja koja se produžuju zbog sporosti zdravstvenog sustava.

Kada proces dijagnostike i liječenja traje dulje nego što bi trebao, teret ostaje na poslodavcu.

HZZO, zdravstvene iskaznice, naknade za bolovanje; Zip

U takvom kontekstu, zahtjev za skraćenjem razdoblja na 7 dana mnogi vide kao logičan korak prema rasterećenju gospodarstva.

Umjesto ulaganja u zapošljavanje, razvoj kadrova i inovacije, poduzetnici sve više sredstava usmjeravaju na pokrivanje troškova sustava, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.

Perspektiva radnika

S druge strane, bolovanja su temeljno pravo zaposlenika i mehanizam zaštite zdravlja.

Ako bi država preuzela trošak nakon 7 dana, to samo po sebi ne bi nužno ugrozilo prava radnika.

Međutim, postoji bojazan da bi takva promjena mogla indirektno utjecati na način na koji poslodavci gledaju na bolovanja.

Iz perspektive radnika postavljamo sljedeća pitanja:

• hoće li radnici osjećati veći pritisak da se ranije vrate na posao.
• hoće li se povećati nepovjerenje između poslodavaca i zaposlenika.
• može li doći do zloupotrebe sustava s druge strane

Svaki sustav mora pronaći balans između zaštite radnika i održivosti poslovanja.

Mobbing

Teme koje se ne smiju zaobilaziti su mobbing i zaštita dostojanstva radnika. Saznajte više iz članka na linku!

Model koji nije održiv

Rasprava o bolovanjima ne događa se izolirano, već je dio šire transformacije tržišta rada koje se posljednjih godina ubrzano mijenja.

Promjene u ekonomiji, načinu rada i očekivanjima zaposlenika stavljaju dodatni pritisak na postojeće modele, uključujući i sustav bolovanja.

Poslodavci se suočavaju s nizom izazova koji direktno utječu na njihovu sposobnost poslovanja i zapošljavanja.

Svaki dan se suočavamo s problemima inflacije. Drugi i vrlo aktualni problem je nedostatak radne snage.

U takvim uvjetima, dugotrajna bolovanja su faktor koji može utjecati na stabilnost poslovanja, posebno kod manjih tvrtki.

No, očekivanja zaposlenika također su se značajno promijenila. Sve veći fokus stavlja se na sigurnost radnog mjesta, fleksibilnost i kvalitetu radnih uvjeta.

Bolovanja u tom kontekstu nisu samo pravo, nego i važan dio šireg sustava brige o zaposlenicima i njihovom zdravlju.

Tome svjedoče i rezultati istraživanja kako generacija Z i milenijalci mijenjaju sustav rada. Pročitajte članak!

Z generacija

Ipak, sustav bolovanja ima dvostruku ulogu. S jedne strane mora štititi radnike, a s druge ne smije stvarati neodrživ teret za poslodavce.

Ako je sustav previše opterećujući za poslovni sektor, može usporiti zapošljavanje i razvoj gospodarstva.

Ako pak ne pruža dovoljnu zaštitu zaposlenicima, narušava kvalitetu radnog života i dugoročno utječe na produktivnost.

Zato pitanje bolovanja danas više nije samo socijalno ili pravno pitanje. Postaje ekonomsko pitanje koje traži balans između održivosti poslovanja i zaštite radnika.

Dugotrajna čekanja u zdravstvenom sustavu i administrativna opterećenja dodatno produljuju trajanje bolovanja.

Je li skraćenje bolovanja rješenje?

Pitanje koje se nameće jest je li skraćenje bolovanja na 7 dana zaista rješenje ili tek jedan segment šire reforme koja je nužna?

Na prvi pogled, prijedlog djeluje logično jer rasterećuje poslodavce i smanjuje njihov financijski rizik.

Međutim, stvarnost je kompleksnija i ukazuje na to da problem bolovanja nije samo u njihovom trajanju, nego u načinu na koji cijeli sustav funkcionira.

Stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju da su ključni izazovi dublji i strukturni.

Zdravstvo, karijera, zdravlje, liječnici, medicinske sestre

Sporost zdravstvene administracije produžuje bolovanja dulje nego što je medicinski potrebno, dok nedostatak učinkovitog nadzora otvara prostor za zloupotrebe.

Kakvo je zdravstvo u Hrvatskoj? Kakvo je stanje i s kakvim se izazovima susrećemo? Pročitajte članak na spojki.

Uz to, praksa nije ujednačena. Različiti slučajevi se tretiraju na različite načine, što dodatno narušava povjerenje u sustav i stvara osjećaj nepravde, kako kod poslodavaca, tako i kod zaposlenika.

U takvom kontekstu, samo skraćenje razdoblja na teret poslodavaca može donijeti kratkoročno olakšanje, ali bez paralelnih promjena u sustavu neće riješiti temeljne probleme.

Ako se ne unaprijedi učinkovitost zdravstvenog sustava, skrati vrijeme dijagnostike i liječenja, postoji rizik da se teret jednostavno prebaci s jedne strane na drugu – bez stvarnog poboljšanja.

Drugim riječima, skraćenje bolovanja može biti dio rješenja, ali ne i njegovo konačno rješenje.

Dugoročno održiv sustav zahtijeva koordinirani pristup koji uključuje zdravstveni sustav, poslodavce i državu, s ciljem stvaranja modela koji je istovremeno pravedan, učinkovit i financijski održiv.

Potražite poslodavca koji održava zdravu atmosferu u radnom okruženju.

Potražite idealan oglas za posao na našem portalu. 

Objava Bolovanja na teret poslodavaca do 7 dana? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Mobbing i zaštita dostojanstva svih radnika teme su koje su posljednjih godina sve prisutnije u poslovnom okruženju. Radno mjesto bi trebalo biti prostor suradnje, razvoja i sigurnosti.

No, nažalost, mnogi se zaposlenici susreću s ponižavanjem, maltretiranjem i pritiscima. Zbog toga je važno znati prepoznati mobbing.

Razumjeti kako se od njega zaštititi i koje pravne mehanizme radnici imaju na raspolaganju.

Saznajte više iz nastavka članka!

Što je mobbing?

Radi se o sustavnom, dugotrajnom i ponavljanom psihičko zlostavljanje na radnom mjestu.

Može ga provoditi poslodavac, nadređeni ili kolege. Cilj je obično poniziti, izolirati ili otjerati radnika s radnog mjesta.

Najčešći oblici mobbinga uključuju:

Loše raspoloženje, mobbing, loša atmosfera; Izvor: Unsplash.com

• stalne kritike i omalovažavanje,
• širenje neistina i tračeva,
• isključivanje iz tima,
• oduzimanje zadataka ili davanje besmislenih poslova,
• vrijeđanje ili vikanje,
• prijetnje otkazom bez razloga.

Mobbing se ne mora manifestirati fizičkim napadom. Dovoljno je da se sustavno narušava dostojanstvo i profesionalni integritet zaposlenika.

Utjecaj mobbinga na život žrtve je višestruk, njegove posljedice joj otežavaju svakodnevno funkcioniranje.

Posljedice mobbinga

Posljedice po radnika mogu biti ozbiljne. Od nesanice, glavobolja i kroničnog stresa do depresije, tjeskobe i trajnog narušenog samopouzdanja.

Nije rijetkost da žrtve mobbinga završe na dugotrajnim bolovanjima ili potpuno izgube volju za nastavkom karijere.

No, posljedice ne trpi samo pojedinac, pati i organizacija. Tvrtke koje toleriraju mobbing suočavaju se s visokom fluktuacijom radnika, padom produktivnosti, lošom reputacijom i potencijalnim sudskim sporovima.

Što je izvanredni otkaz i kako dalje nakon uručivanja? Pročitajte članak!

Razlika između konflikta i mobbinga

Izolacija, nema društvenog kontakta, nisko samopouzdanje, žena sjedi na podu prekrivenog lica, pognute glave; Izvor: Unsplash.com

Važno je razlikovati konflikt na poslu od mobbinga. Konflikti su dio svakodnevnog rada i mogu biti konstruktivni, dok mobbing znači sustavno zlostavljanje i neravnotežu moći.

U konfliktu obje strane imaju argumente i prostor za dijalog, dok kod mobbinga jedna strana namjerno šteti drugoj.

Manifestira se kroz različite radnje koje predstavljaju napad na više aspekata života žrtve. 

Odbijanje komunikacije sa žrtvom, prekidanje žrtve kad govori, zabrana drugim radnicima da razgovaraju sa žrtvom.

Zatim, ismijavanje, ogovaranje, pogrdno oslovljavanje, nedodijeljivanje radnih zadataka.

Zakonski okvir u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je zaštita dostojanstva radnika uređena Zakonom o radu i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Poslodavci su dužni osigurati radnu okolinu u kojoj nema uznemiravanja i ponižavanja.

Zakon obvezuje poslodavce s više od 20 zaposlenih da imenuju osobu za zaštitu dostojanstva radnika. Ta osoba prima pritužbe, vodi postupke i predlaže mjere za rješavanje problema.

Ako poslodavac ne reagira ili sam sudjeluje u mobbingu, radnik može pokrenuti sudski postupak i tražiti naknadu štete.

Stres natjecanja na poslu, odnosno izrazita kompetitivnost vrlo je neugodna pojava. Kako se nositi s njome? Pročitajte u članku!

Stres na poslu

Kako prepoznati mobbing u praksi?

Ponekad je teško odrediti radi li se o mobbingu ili “samo” o strogom šefu.

Prepoznati ga možete kroz obrasce:

• Traje duže vrijeme (najmanje nekoliko mjeseci).
• Postoji jasna namjera ponižavanja ili izolacije.
• Radnik se osjeća nemoćno i ugroženo.
• Ponašanje je usmjereno samo prema jednoj osobi ili manjoj grupi.

Ako se radi o jednokratnom incidentu, to nije mobbing, ali može biti povreda radničkog dostojanstva.

Kada krenete u radni odnos, poslodavac ima prema Vama obveze, isto kao i Vi prema njemu.

Poslodavčeva temeljna obveza u radnom odnosu je da zaštiti dostojanstvo radnika od postupanja njegovih nadređenih, suradnika te osoba s kojima dolazi u dotica.

Npr. kupci, korisnici, stranke, poslovni partneri itd.

Što radnik može učiniti?

Prvi korak je vođenje evidencije, odnosno zapisivanje datuma, događaja i svjedoka. Ti podaci mogu poslužiti kao dokaz.

Drugi korak je obraćanje osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva radnika unutar tvrtke. Ako to ne pomogne, radnik se može obratiti inspekciji rada, sindikatu ili pravniku.

Sudski proces, spor, suđenje, tužba; Izvor: Unsplash.com

Postoji i mogućnost mirenja, gdje se pokušava pronaći rješenje bez sudskog procesa. Ako to ne uspije, sud je zadnja instanca.

Ghosting kandidata za posao ili poslodavca povreda je kojoj nije mjesto u civiliziranom svijetu rada. Pročitajte više!

Uloga poslodavca

Poslodavac je dužan stvoriti sigurno i dostojanstveno radno okruženje. To znači da mora uspostaviti procedure za prijavu mobbinga, reagirati na svaku pritužbu i zaštititi prijavitelja od odmazde.

Uspješne tvrtke redovito provode edukacije zaposlenika i menadžera o mobbingu i kulturi poštovanja.

Tamo gdje je zdrava korporativna kultura, mobbinga nema. Saznajte o čemu se tu radi!

Prevencija mobbinga

Najbolja zaštita je prevencija.

Prevencija uključuje sljedeće radnje:

• jasno definirane interne procedure,
• nultu toleranciju na zlostavljanje,
• edukaciju zaposlenih,

Edukacija, različitost, uključivost, bez predrasuda; Izvor: Unsplash.com

• poticanje kulture dijaloga i suradnje.

Kada se o mobbingu otvoreno govori i kada postoji povjerenje u sustav, žrtve se lakše odlučuju prijaviti problem.

I ovdje ističemo kako je povjerenje na radnom mjestu izuzetno važno. Pročitajte više!

Uloga sindikata i nevladinih organizacija

Sindikati i nevladine organizacije važni su saveznici u borbi protiv mobbinga. Pružaju podršku žrtvama, savjetuju ih o pravnim koracima i pomažu im u pregovorima s poslodavcima.

Postoje i udruge specijalizirane za zaštitu prava zaposlenika, gdje radnici mogu dobiti pravnu i psihološku pomoć.

Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti pravilnik o radu kojim će, između ostalog, urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te zaštitu od diskriminacije.

Mobbing u brojkama

Istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj između 10 i 15 % zaposlenika doživjelo neki oblik mobbinga. Gotovo svaki deseti radnik svakodnevno trpi zlostavljanje na poslu.

Najčešće se javlja u javnom sektoru, zdravstvu, obrazovanju i velikim sustavima, ali prisutan je i u privatnim tvrtkama.

Privatne poliklinike, javno zdravstvo

Kako funkcionira zdravstvo u Hrvatskoj? S kojim se izazovima djelatnici i pacijenti susreću? Pročitajte članak!

Primjeri iz prakse

• Zaposlenica u velikoj tvrtki mjesecima je bila izolirana od kolega, nisu je uključivali u sastanke niti joj davali zadatke.

Kada je zatražila objašnjenje, nadređeni su je ismijali. Sud je presudio da je riječ o mobbingu i dosudio joj odštetu.

• Jedan radnik je stalno dobivao zadatke koji nisu imali smisla. Čistio je iste prostore nekoliko puta dnevno, samo da bi bio zauzet.

I ta situacija prepoznata je kao mobbing jer mu je sustavno narušavano dostojanstvo.

Kako graditi kulturu dostojanstva?

Organizacije koje žele dugoročno uspjeti moraju graditi kulturu u kojoj se cijeni dostojanstvo.

Trebamo poticati otvorenu komunikaciju, nagrađivati suradnju, a ne sukob, i jasno pokazivati da se zlostavljanje neće tolerirati.

Ghosting, ghostanje, komunikacija, poslodavac, kandidat, regruter, posao

Kada radnici osjećaju sigurnost i poštovanje, motiviraniji su, lojalniji i produktivniji.

Napredovanje u karijeri odlična je motivacija za rad. Saznajte više!

Za kraj

Mobbing nije “strogo vođenje” ni “mali nesporazum”, već ozbiljan oblik psihičkog zlostavljanja s teškim posljedicama za radnika i organizaciju.

Zaštita dostojanstva svih radnika nije samo zakonska obveza, nego i moralna odgovornost poslodavca.

Ako sumnjate da se vama ili kolegi događa mobbing, reagiraj.

Informirajte se o svojim pravima, vodite bilješke, potražite podršku i prijavite problem. Radno mjesto treba biti sigurno i dostojanstveno mjesto za sve.

Pregledajte naše oglase za posao i pronađite radno mjesto bez mobbinga!

Objava Mobbing i zaštita dostojanstva svih radnika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.