Kazna za rad na crno (neprijavljeni rad) je visoka. Donosimo sve izmjene i dopune Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Svaki poslodavac bi trebao proći kroz ovaj članak.

Obrađujemo nove obveze poslodavaca, pojašnjavamo kako funkcionira pojačani inspekcijski nadzor. Saznat ćete konkretne korake za usklađivanje poslovanja s novim propisima.

Posebnu pozornost posvetili smo i postupku prijave i odjave radnika na osiguranje, koji je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dotakli smo se i povezanosti sa sustavom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te praktičnim aspektima prijave radnika koje poslodavci svakodnevno moraju provoditi.

Definicija neprijavljenog rada

Neprijavljeni obuhvaća svaki rad koji osoba obavlja za poslodavca bez da je taj radni odnos ili obavljanje posla prijavljeno nadležnim tijelima u skladu s važećim propisima.

Ugovor o radu

Zakon prepoznaje sljedeće oblike neprijavljenog rada:

• Obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru.
• Rad bez prijave na obvezna osiguranja, dakle bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
• Korištenje rada osoba kojima je rad u Republici Hrvatskoj zabranjen ili koje nemaju valjanu dozvolu za rad, primjerice stranci bez dozvole za boravak i rad.
• Neprijavljivanje stvarnog broja radnih sati ili prijavljivanje radnika na nepuno radno vrijeme dok ta osoba stvarno radi puno radno vrijeme.
• Isplata dijela plaće u gotovini bez obračuna i uplate doprinosa, poznata i kao plaćanje u kuvertama.

Šteta koju neprijavljeni rad nanosi

Neprijavljeni rad istovremeno pogađa više razina.

Radnici ostaju bez zdravstvenog osiguranja, ne ostvaruju mirovinski staž, nemaju pravo na naknadu za bolovanje, godišnji odmor niti otpremninu.

Država gubi značajne proračunske prihode od poreza i doprinosa, što izravno umanjuje kvalitetu javnih usluga.

Nagrada, regres, godišnji odmor, obitelj Pexels

Pošteni poslodavci koji uredno prijavljuju radnike i plaćaju doprinose nalaze se u nepravednom konkurentskom položaju.

Gospodarstvo u cjelini trpi jer siva ekonomija iskrivljuje tržišne uvjete, onemogućuje kvalitetno planiranje ekonomskih politika i smanjuje ukupnu produktivnost.

Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom inspekcijskih nadzora godišnje se utvrdi više tisuća slučajeva neprijavljenog rada.

Najučestaliji su u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva, trgovine i sezonskih djelatnosti.

Izmjene i dopune Zakona

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada izvorno je objavljen u Narodnim novinama br. 151/22, a stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Izmjene i dopune koje su uslijedile dodatno su pooštrile odredbe i proširile ovlasti inspekcijskih tijela.

Ove izmjene usklađene su sa smjernicama Europske platforme za suzbijanje neprijavljenog rada, čiji je Hrvatska aktivna članica.

Radne dozvole

Pregled najvažnijih promjena

Prijava radnika. Ranije je postojala obveza prijave na HZMO prije početka rada.

Novim uređenjem prijava mora biti izvršena najkasnije u roku od 24 sata prije početka rada putem elektroničkog sustava, uz automatsku kontrolu podataka.

Ovo je područje u kojemu postupak prijave i odjave na osiguranje, koji provodi HZMO, postaje ključna točka usklađenosti za svakog poslodavca.

Kazne za poslodavce. Prethodni raspon novčanih kazni za pravne osobe dosezao je do 65.000,00 EUR.

Nove kazne mogu doseći do 100.000,00 EUR za pravne osobe, uz mogućnost privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Ovlasti inspektora.

Umjesto standardnih ovlasti inspekcijskog nadzora, inspektori sada raspolažu proširenim ovlastima koje uključuju nenajavljene nadzore.

Zatim, pristup digitalnim evidencijama i suradnju s Poreznom upravom u stvarnom vremenu.

Evidencija radnog vremena. Umjesto obvezne evidencije bez strogo propisanog digitalnog formata, sada je propisano obvezno vođenje digitalne evidencije radnog vremena.

Strani radnici, bauštela; Pexels

Strani radnici. Uz dotadašnju provjeru dozvola za rad, uvedene su pojačane obveze provjere statusa stranaca te obvezna evidencija kopija dozvola na mjestu rada.

Odgovornost naručitelja posla. Umjesto ograničene solidarne odgovornosti, sada postoji proširena solidarna odgovornost naručitelja posla za neprijavljeni rad kod podizvođača.

Sezonski rad. Postroženi su uvjeti za angažman sezonskih radnika, uključujući obveznu prijavu najmanje 24 sata unaprijed i detaljnu evidenciju rada.

Datumi stupanja na snagu ovise o pojedinačnim odredbama.

Veći dio primjenjuje se od dana objave u Narodnim novinama, dok odredbe koje zahtijevaju tehničku prilagodbu, poput obveze digitalnog vođenja evidencija, imaju prijelazni rok.

Poslodavci trebaju pratiti objave u Narodnim novinama i na službenoj stranici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nove obveze poslodavaca u detalje

Obveza prijave radnika prije početka rada

Svaki poslodavac dužan je prijaviti radnika na obvezna osiguranja pri HZMO-u prije nego što radnik započne s radom.

Novim izmjenama precizira se da prijava mora biti izvršena najkasnije 24 sata prije početka rada.

U opravdanim iznimnim slučajevima hitnog zapošljavanja prijava je dopuštena najkasnije na sam dan početka rada, ali prije faktičnog početka obavljanja posla.

Ugovor o djelu, honorarni posao

Detaljne upute o samom postupku elektroničke prijave dostupne su na stranicama HZMO-a, u dijelu koji se odnosi na prijave i odjave na osiguranje.

Istovremeno, poslodavci koji traže radnike ili radnici koji traže zaposlenje mogu koristiti usluge HZZ-a i njihovu burzu rada kao polazišnu točku za legalno i transparentno zapošljavanje.

Sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku

Poslodavac mora sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku ili radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada.

Nova pravila naglašavaju da nedostatak pisanog ugovora automatski stvara presumpciju neprijavljenog rada.

Vođenje digitalne evidencije radnog vremena

Jedna od najznačajnijih novina jest obveza vođenja evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Evidencija mora sadržavati ime i prezime radnika te OIB, početak i završetak radnog vremena za svaki radni dan, sate prekovremenog rada, sate noćnog rada.

Zatim, korištenje stanki i odmora te podatke o odsutnostima poput bolovanja i godišnjeg odmora. Evidencija mora biti dostupna inspektorima rada na zahtjev, u elektroničkom obliku, bez odgode.

Rad po noći, noćna smjena

Obveza čuvanja dokumentacije na mjestu rada

Na svakom radnom mjestu ili gradilištu poslodavac mora držati dostupnom sljedeću dokumentaciju.

Mora imati presliku ugovora o radu ili potvrde o sklopljenom ugovoru za svakog radnika, dokaz o prijavi na obvezna osiguranja.

Za strane radnike presliku dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada te evidenciju radnog vremena za tekući mjesec.

Elektroničko podnošenje prijava

Zakon inzistira na digitalizaciji procesa. Prijave radnika, evidencije i ostala dokumentacija podnose se putem elektroničkih sustava HZMO-a i drugih nadležnih tijela.

Poslodavci koji nemaju tehničke mogućnosti za elektroničko podnošenje dužni su to osigurati ili koristiti usluge ovlaštenih posrednika.

Obveza obavještavanja o promjenama

Svaka promjena uvjeta rada, od promjene radnog vremena do prestanka radnog odnosa, mora se prijaviti nadležnim tijelima u zakonom propisanim rokovima.

Kašnjenje s odjavom radnika nakon prestanka radnog odnosa može rezultirati sankcijama.

Otkazni rok, otkazni rokovi

Pojačani inspekcijski nadzor

Nove ovlasti inspektora rada

Izmjenama zakona značajno su proširene ovlasti inspektora Državnog inspektorata.

Inspektori mogu provesti inspekcijski nadzor bez prethodne najave, u bilo koje doba dana ili noći, uključujući vikende i blagdane.

Imaju pravo pristupa svim digitalnim evidencijama radnog vremena, platnim listama i kadrovskim zapisima.

Plaća više neće biti tajna. Uskoro dolazi do vrlo važne promjene. Pročitajte članak!

Koliko košta neprijavljeni rad

Novčane kazne za pravne osobe

Za neprijavljivanje jednog radnika kazna iznosi od 8.000,00 do 50.000,00 EUR.

Za neprijavljivanje dva ili više radnika raspon se penje na 15.000,00 do 100.000,00 EUR.

Nepostojanje ugovora o radu u pisanom obliku kažnjava se s 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Nevođenje ili netočno vođenje evidencije radnog vremena također nosi kaznu od 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole za rad sankcionira se kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 EUR.

Plaća na ruke

Isplata plaće bez obračuna doprinosa kažnjava se s 8.000,00 do 50.000,00 EUR, a onemogućavanje inspekcijskog nadzora s 10.000,00 do 30.000,00 EUR.

Saznajte kako napisati životopis za zanimanje specijalista za obračun plaća. Pročitajte članak.

Novčane kazne za fizičke osobe

Obrtnicima i odgovornim osobama za neprijavljivanje radnika prijeti kazna od 3.000,00 do 15.000,00 EUR. Nepostojanje ugovora o radu kažnjava se s 1.000,00 do 5.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole sankcionira se kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 EUR.

Dodatne sankcije

Osim novčanih kazni zakon predviđa privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do 30 dana, a u slučaju ponovljenog prekršaja i duže.

Poslodavci kažnjeni za neprijavljeni rad mogu biti isključeni iz postupaka javne nabave na određeno razdoblje.

Obvezna je uplata svih neplaćenih doprinosa uz zatezne kamate od dana kada su doprinosi trebali biti uplaćeni.

U posebno teškim slučajevima, kod sustavnog i organiziranog neprijavljivanja većeg broja radnika, moguća je i kaznena odgovornost odgovornih osoba.

Tri primjera iz prakse

Vlasnik restorana angažira tri konobara tijekom turističke sezone bez sklapanja ugovora o radu i bez prijave na HZMO.

HZMO, Mirovinsko

Inspekcija utvrđuje neprijavljeni rad za tri osobe. Posljedica je kazna do 100.000,00 EUR za pravnu osobu uz obvezu uplate svih neplaćenih doprinosa s kamatama.

Građevinska tvrtka prijavljuje radnike na četiri sata dnevno, a oni stvarno rade osam sati.

Razlika plaće isplaćuje se u gotovini bez evidencije. Ovo se kvalificira kao djelomično neprijavljeni rad i podliježe sankcijama za netočno vođenje evidencije i utaju doprinosa.

Obrt za čišćenje angažira strance bez valjane dozvole za rad u Hrvatskoj.

Osim kazne za rad na crno, obrtnik se suočava i s kaznom za zapošljavanje stranaca bez dozvole, dok strancu prijeti udaljenje iz zemlje.

Prijelazne odredbe i rokovi za prilagodbu

Za obvezu digitalne evidencije radnog vremena poslodavci koji su dosad vodili evidencije u papirnatom obliku imaju prijelazni rok od šest mjeseci od stupanja na snagu izmjena.

Ugovori sklopljeni prema starim odredbama ostaju na snazi, ali ih je potrebno dopuniti novim elementima pri prvoj sljedećoj izmjeni ugovora.

Za mikropoduzeća s do deset zaposlenih predviđen je produljeni rok prilagodbe za potpuno elektroničko podnošenje dokumentacije.

Kafić, bistro, mali poduzetnik, privatnik; Unsplash

Ako utvrdite da vaše poslovanje nije u skladu s novim odredbama, preporučuje se hitno postupanje.

Napravite reviziju svih aktivnih radnih odnosa i provjerite jesu li svi radnici uredno prijavljeni.

Sklopite ugovore o radu s radnicima koji ih nemaju u pisanom obliku. Prijavite neprijavljene radnike na HZMO i Poreznu upravu te uplatite zaostale doprinose.

Uspostavite sustav evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Konzultirajte pravnog savjetnika kako biste procijenili rizike.

Dobrovoljno prijavljivanje i otklanjanje nepravilnosti prije inspekcijskog nadzora može biti olakotna okolnost pri eventualnom izricanju sankcija.

Poslodavci, na našim stranicama se nalazi idealni radnik za vaše poslovanje. Prijavite se već danas!

Objava Kazna i do 8.000 eura radi rada na crno pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.