Porezna kartica jedan je od onih pojmova s kojima se gotovo svi susretnu čim uđu u svijet rada. Ipak, čini se da rijetko tko točno zna što ona sve obuhvaća i zašto je toliko važna.

Iako se često doživljava kao čista administracija, PK izravno utječe na visinu plaće, porezne obveze i prava zaposlenika, studenata i umirovljenika.

U ovom vodiču donosimo detaljno i razumljivo objašnjenje što je PK. Čemu ona služi, kako se koristi i zašto je važno imati je ispravno evidentiranu.

Zašto postoji porezna kartica

Porezna kartica, često skraćeno PK, službeni je porezni dokument koji vodi Porezna uprava Republike Hrvatske.

Njezina osnovna svrha je evidentiranje osobnih poreznih podataka fizičke osobe.

Porezna kartica, dokument; Izvor: Google

Prvenstveno podataka o osobnom odbitku, uzdržavanim članovima, invaliditetu i drugim poreznim olakšicama koje utječu na obračun poreza na dohodak.

Drugim riječima, porezna kartica služi kako bi se porez na plaću ili drugi dohodak obračunao ispravno.

Ako je porezna kartica pravilno popunjena i ažurirana, poslodavac će prilikom isplate plaće primijeniti točne porezne olakšice.

Ako nije, vrlo lako može doći do preplaćenog poreza ili, u nekim slučajevima, naknadnih dugovanja prema državi.

Donosimo intervju s tvrtkom koja radi obračun plaća! Obavezno pročitajte!

Tko sve ima poreznu karticu?

Poreznu karticu ima svaka fizička osoba koja u Hrvatskoj ostvaruje oporezivi dohodak. Ubrajamo zaposlene osobe, obrtnike, samostalne djelatnike, ali i studente te umirovljenike koji ostvaruju dodatne prihode.

Čak i osobe koje trenutno ne rade, ali imaju evidentirane porezne podatke, imaju svoju poreznu karticu u sustavu Porezne uprave.

Portal porezne uprave; Izvor: porezna-uprava.gov.hr

Važno je naglasiti da porezna kartica nije papir koji se mora fizički nositi. Danas se ona vodi u elektroničkom obliku i dostupna je putem sustava ePorezna i e-Građani.

Na taj način se olakšava upravljanje osobnim poreznim podacima.

Kako se obračunava otpremnina? Također, tko ima pravo na nju? Saznajte iz članka!

Što se sve upisuje u poreznu karticu?

U poreznoj kartici evidentiraju se svi podaci koji utječu na obračun poreza na dohodak. Prije svega izdvajamo osnovni osobni odbitak, koji pripada svakoj osobi.

Također i dodatne olakšice ako za njih postoji zakonska osnova.

Primjerice, ako osoba ima uzdržavanu djecu, bračnog partnera ili druge članove obitelji, ti se podaci unose u poreznu karticu i smanjuju poreznu osnovicu.

Osim uzdržavanih članova, u poreznoj kartici mogu biti evidentirani i podaci o invaliditetu, prebivalištu, statusu studenta ili umirovljenika, kao i informacije o više izvora dohotka.

Rad umirovljenika na 4 sata, umirovljenik sjedi za prijenosnim računalom, uz šalicu kave; Izvor: Pexels

Upravo zbog toga porezna kartica mora biti točna i ažurna. – Svaka promjena životnih okolnosti može imati izravan utjecaj na iznos poreza.

Brajica čini temelj pristupačnog društva. Pročitajte članak!

Kako porezna kartica utječe na plaću?

Utjecaj porezne kartice na plaću vrlo je konkretan. Poslodavac prilikom obračuna plaće koristi podatke iz porezne kartice kako bi izračunao porez na dohodak.

Ako su u poreznoj kartici evidentirane olakšice, porezna osnovica je manja, a neto plaća veća. Ako olakšice nisu upisane, zaposlenik će plaćati veći porez nego što je potrebno.

Dvije osobe s istom bruto plaćom mogu imati različitu neto isplatu isključivo zbog razlika u poreznoj kartici.

Zbog toga je važno provjeriti podatke čim se započne novi posao ili kada dođe do promjene osobnih okolnosti.

Trebate promjenu i tražite novi posao? Pročitajte članak i saznajte više o temi.

Novi posao, odlazak sa starog posla; Izvor: Unsplash.com

Promjena poslodavca

Prilikom promjene poslodavca, porezna kartica automatski ostaje vezana uz osobu, a ne uz radno mjesto. Novi poslodavac ima uvid u podatke iz porezne kartice i na temelju njih obračunava plaću.

Međutim, ponekad se podaci ne prebace ispravno. Zaposlenik je odgovoran provjeriti jesu li svi podaci ažurni.

Ako, primjerice, osoba istovremeno radi kod dva poslodavca, porezna kartica mora jasno definirati kod kojeg se poslodavca koristi osobni odbitak.

U suprotnom može doći do pogrešnog obračuna poreza i kasnijih korekcija.

Od 1. siječnja krenula je minimalna studentska satnica. Saznajte kolika je. 

Što sa studentima?

Za studente je porezna kartica posebno važna zbog neoporezivih pragova i statusa uzdržavanog člana.

Ako je student prijavljen kao uzdržavani član roditelja, to se evidentira u poreznoj kartici roditelja, a student ima ograničenje koliko smije zaraditi godišnje kako ne bi izgubio taj status.

Studentica; Izvor: Pexels

U posljednjim godinama, s povećanjem neoporezivih pragova za studentski rad, porezna kartica postaje ključni alat za praćenje tih iznosa.

Nepravilno evidentirani podaci mogu dovesti do gubitka porezne olakšice roditelja ili naknadne porezne obveze.

Koja su materijalna prava zaposlenika? Saznajte više iz članka!

Umirovljenici i dodatni rad

Umirovljenici koji rade ili ostvaruju dodatne prihode također imaju poreznu karticu. U njoj se evidentira status umirovljenika, ali i svi dodatni prihodi koji mogu utjecati na porez.

S obzirom na novije zakonske promjene koje omogućuju rad uz mirovinu, pravilno vođenje porezne kartice postaje sve važnije kako bi se izbjegle pogreške u obračunu poreza.

Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme. Detalje možete pročitati u članku. 

Kako provjeriti i promijeniti PK?

Danas je provjera i izmjena porezne kartice znatno jednostavnija nego ranije. Putem sustava ePorezna i portala e-Građani građani mogu u svakom trenutku vidjeti svoje podatke i podnijeti zahtjev za promjenu.

Zakon o porezu na dohodak, obračun plaća

Promjene se odnose na upis ili brisanje uzdržavanih članova, promjenu prebivališta, statusa ili drugih relevantnih podataka.

Promjene ne primjenjuju retroaktivno, već od trenutka kada su evidentirane.

Zbog toga se preporučuje reagirati odmah nakon nastanka promjene, a ne čekati kraj godine ili godišnji obračun poreza.

Ponekad PK nije ispravna

Ako porezna kartica nije ispravna ili ažurirana, posljedice se najčešće vide na kraju porezne godine. Vidi se kod povrata poreza, ali i obveze dodatnog plaćanja.

Iako se kroz godišnju poreznu prijavu neke pogreške mogu ispraviti, to često znači čekanje i administrativni stres koji se mogao izbjeći pravovremenom provjerom.

U nekim slučajevima, pogrešni podaci mogu dovesti i do problema s poslodavcem, osobito ako se utvrdi da je porez pogrešno obračunavan kroz dulje razdoblje.

Sjeo vam je inkluzivni dodatak? Pročitajte članak!

Inkluzivni dodatak

Korisni linkovi i službeni izvori

Za sve koji žele detaljnije informacije ili žele provjeriti vlastitu poreznu karticu, preporučuje se korištenje službenih izvora:

• Porezna uprava Republike Hrvatske: www.porezna-uprava.hr
• Sustav ePorezna: eporezna.porezna-uprava.hr
• Portal e-Građani: gov.hr

Na tim stranicama dostupni su obrasci, upute i aktualne informacije o poreznim propisima.

Mijenjate posao?

Svaka promjena posla, dodatni angažman ili studentski rad nosi i porezne posljedice.

Informiranost i pravovremena reakcija najbolja su zaštita od nepotrebnih problema.

Budite financijski odgovorni u upravljanju vlastitom karijerom.

Pronađite novi posao na našim stranicama!

Objava Porezna kartica (PK): vodič za zaposlenike i poslodavce pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Materijalna prava zaposlenika predstavljaju jedan od temeljnih elemenata radnog odnosa. Izravno utječu na kvalitetu života radnika, njihovu motivaciju te osjećaj sigurnosti na radnom mjestu.

Riječ je o pravima koja zaposleniku osiguravaju određena novčana ili nenovčana primanja. Proizlaze iz radnog odnosa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili individualnog ugovora o radu.

Iako se često u prvi plan stavlja osnovna plaća, ova prava obuhvaćaju znatno širi spektar naknada i pogodnosti koje imaju važnu ulogu u ukupnom zadovoljstvu zaposlenika.

Navedena prava služe kao alat kojim se zaposlenicima nadoknađuje trud, odgovornost i vrijeme provedeno na radu.

Isto rade kao mehanizam socijalne sigurnosti u situacijama poput bolovanja, korištenja godišnjeg odmora ili odlaska u mirovinu.

Za poslodavce, jasno definirana materijalna prava znače transparentan odnos sa zaposlenicima, manji broj nesporazuma i veću lojalnost radne snage.

Bolovanje, mjerenje pulsa, mjerenje tlaka; Izvor: Pexels

Zakonski okvir materijalnih prava

Materijalna prava zaposlenika u Republici Hrvatskoj prvenstveno su uređena Zakonom o radu. No, i nizom drugih propisa, kolektivnih ugovora te internim aktima poslodavaca.

Zakon o radu propisuje minimalna prava koja poslodavci moraju osigurati zaposlenicima.

Također, dodatna se prava često ugovaraju kroz kolektivne ugovore ili pravilnike o radu, osobito u javnom sektoru i većim sustavima.

Kolektivni ugovor

Važno je naglasiti da poslodavac ne smije zaposleniku osigurati manje povoljna materijalna prava od onih koja su zajamčena zakonom.

S druge strane, uvijek postoji mogućnost ugovaranja povoljnijih uvjeta, što je česta praksa u konkurentnim industrijama gdje poslodavci žele privući i zadržati kvalitetne kadrove.

Upravo zato poznavanje zakonskog okvira, ali i vlastitog ugovora o radu, ključno je za razumijevanje osobnih prava i obveza.

U sljedećem članku možete pročitati sve što trebate znao o ugovoru o radu. Pročitajte!

Plaća kao temeljno materijalno pravo

Plaća je osnovno i najvažnije materijalno pravo zaposlenika te predstavlja naknadu za obavljeni rad. Sastoji se od osnovne plaće, dodataka na plaću te eventualnih stimulacija ili bonusa.

Osnovna plaća utvrđuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, dok se dodaci mogu odnositi na otežane uvjete rada, noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanima.

Rad nedjeljom i blagdanima

Iznos i struktura plaće izravno utječu na motivaciju zaposlenika i njihovu percepciju pravednosti u radnom odnosu.

Transparentno definirana plaća i jasno objašnjeni dodaci doprinose povjerenju između zaposlenika i poslodavca, dok nejasnoće i kašnjenja u isplati često dovode do nezadovoljstva i fluktuacije radne snage.

Kolika je minimalna plaća u 2026. godini? Saznajte iz članka na linku!

Naknada plaće u posebnim okolnostima

Osim redovite plaće, zaposlenici imaju pravo i na naknadu plaće u određenim situacijama kada privremeno ne rade.

Ovdje mislimo na korištenje godišnjeg odmora, bolovanje, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane.

Naknada plaće osigurava financijsku stabilnost zaposlenika u razdobljima kada zbog opravdanih razloga ne mogu obavljati svoj posao.

Visina naknade plaće i uvjeti njezine isplate ovise o zakonskim propisima, ali i o internim aktima poslodavca.

U mnogim slučajevima kolektivni ugovori predviđaju povoljnije uvjete od zakonskog minimuma, čime se dodatno štiti materijalna sigurnost zaposlenika.

Božićnice, nagrade, bonusi, dodaci na plaću, dar za dijete

Imate li pravo na bonus? Odgovor potražite u članku na linku!

Dodaci, naknade i druga materijalna prava

Materijalna prava ne završavaju isplatom plaće i naknade plaće. Zaposlenici često imaju pravo na različite dodatke i naknade koje prate specifičnosti radnog mjesta i organizacije rada.

Naknade mogu biti za prijevoz na posao i s posla, topli obrok, regres za godišnji odmor, božićnica, uskrsnica ili drugi oblici prigodnih nagrada.

Iako neka od ovih prava nisu obvezna prema Zakonu o radu, u praksi imaju veliku važnost jer doprinose ukupnom osjećaju vrijednosti i brige o zaposleniku.

Poslodavci koji prepoznaju važnost ovih prava često se percipiraju kao poželjniji, što im daje prednost na tržištu rada.

Uskrsnica je važan benefit za zaposlenike. Saznajte više!

Uskrs, rad blagdanima

Materijalna prava u slučaju prestanka rada

Jedan od važnih segmenata materijalnih prava odnosi se na situacije prestanka radnog odnosa.

U određenim slučajevima zaposlenici imaju pravo na otpremninu, osobito ako im radni odnos prestaje poslovno uvjetovanim otkazom nakon određenog broja godina provedenih kod istog poslodavca.

Otpremnina predstavlja financijsku sigurnost u prijelaznom razdoblju i omogućuje zaposleniku lakše snalaženje do pronalaska novog zaposlenja.

Uz otpremninu, zaposlenici imaju pravo i na isplatu neiskorištenog godišnjeg odmora te svih dospjelih, a neisplaćenih materijalnih prava.

Što je otpremnina i kako se obračunava? Saznajte iz članka!

Razlike između javnog i privatnog sektora

Materijalna prava zaposlenika mogu se razlikovati ovisno o tome rade li u javnom ili privatnom sektoru.

U javnom sektoru prava su često detaljno uređena kolektivnim ugovorima i pravilnicima, što osigurava veću predvidljivost i ujednačenost.

Plaća kod privatnika

U privatnom sektoru, s druge strane, postoji veća fleksibilnost, ali i veće razlike među poslodavcima.

Za zaposlenike je važno razumjeti da viša fleksibilnost u privatnom sektoru može značiti i priliku za povoljnija materijalna prava, osobito u deficitarnim zanimanjima.

Međutim, to zahtijeva aktivno informiranje i pregovaranje prilikom sklapanja ugovora o radu.

Pored ovih materijalnih prava postoje i druga prava u koja ulaze razne potpore, nagrade i sl., koje radnici ostvaruju i koja se isto tako svrstavaju u ovu skupinu prava.

Poznajete li svoja materijalna prava?

Poznavanje materijalnih prava omogućuje zaposlenicima da donose informirane odluke o svojoj karijeri i da na vrijeme reagiraju u slučaju nepravilnosti.

Neinformiranost često dovodi do situacija u kojima zaposlenici ne koriste prava koja im pripadaju ili nisu svjesni da im je uskraćeno ono što im zakon jamči.

Zakon, materijalna prava; Izvor: Pexels

S druge strane, poslodavci koji jasno komuniciraju materijalna prava i poštuju zakonski okvir grade odnos povjerenja i stabilnosti, što dugoročno pozitivno utječe na radnu atmosferu i poslovne rezultate.

Određuje li  vaša tvrtka kolektivni godišnji? Pročitajte članak!

Temelj sigurnog radnog odnosa

Materijalna prava zaposlenika nisu samo administrativna obveza, već temelj kvalitetnog i održivog radnog odnosa.

Osiguravaju financijsku stabilnost, doprinose zadovoljstvu zaposlenika i stvaraju preduvjete za dugoročnu suradnju između radnika i poslodavca.

U vremenu promjena na tržištu rada, razumijevanje i poštivanje materijalnih prava postaje sve važnije.

Važno je da zaposlenici zaštite svoja prava, ali i za poslodavce

, kako za zaposlenike koji žele zaštititi svoja prava koji žele biti konkurentni i poželjni na tržištu rada.

Donosimo oglase za posao poslodavaca koji poštuju i ostvaruju materijalna prava zaposlenika. Potražite natječaj za sebe! Pogledajte već danas!

Objava Materijalna prava zaposlenika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Otpremnina je novčana pomoć koju poslodavac isplaćuje radniku pri otkazu ugovora o radu. U boljem slučaju može biti i novčana nagrada koju poslodavac daje za vjernost zaposlenika.

Uglavnom se isplaćuje prilikom odlaska u mirovinu. Zanima vas tko i pod kojim uvjetima ima pravo na otpremninu? Na pravom ste mjestu. Pročitajte članak i saznajte sve osnovne informacije.

Tko može dobiti otpremninu?

Pravo na otpremninu uređeno je Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu. Pri primjeni se bira ono pravo koje je najpovoljnije za radnika.

Našli ste posao snova, ali vam je ponuđen rad na ugovor na određeno? Morat ćete donijeti odluku isplati li vam se takav rad. Pročitajte članak na linku. 

Zakon o radu određuje minimalni iznos otpremnine. No ovaj realni ovisi o godinama trajanja radnog odnosa kod istog poslodavca, kao i o visini plaće.

Plaća, otpremnina, radni odnos, računam, tražim posao; Izvor: Unsplash.com

Otpremninu u pravilu ne možete dobiti ako dajete otkaz niti prilikom sporazumnog prekida radnog odnosa.

Postoji i iznimka kod takvog utvrđivanja iznosa. Ta iznimka odnosi se na kolektivni višak radnika. Tada poslodavac isplaćuje otpremninu ako prihvatite raskid ugovora o radu.

Ovog proljeća smo imali takav primjer na Hrvatskoj radioteleviziji. Čelnici su ponudili otpremnine zaposlenicima koji prihvate raskid ugovora o radu.

Tada je do 31. ožujka HRT napustilo 333 zaposlenika. Ti zaposlenici potpisali su sporazumni raskid ugovora o radu na temelju Odluke o uvjetima i visini otpremnine.

Time vidimo primjer kako jedna tvrtka možete vlastitim pravilnikom o radu donijeti odluku o raskidu ugovora i davanju otpremnine.

Uz to, postoje još neki uvjeti za dobivanje otpremnine. Radi se o prestanku rada zbog ozljede na radu ili zbog profesionalne bolesti.

Kada završi liječenje, oporavak ili profesionalna rehabilitacija, ponekad poslodavac ne može osigurati odgovarajući posao za zaposlenika.

U tom slučaju tvrtka mora svom zaposleniku isplatiti otpremninu i to u najmanje dvostrukom zakonskom iznosu.

Isplata otpremnine, poslodavac, radnik

Ako vam poslodavac ponudi zamjenski posao, a vi ga odbijete, gubite pravo na otpremninu.

Taj segment se može i prevenirati primjenom efikasne zaštite na radu. Napravili smo intervju s tvrtkom Preventa i saznali zašto je zaštita na radu važna. Pročitajte!

Jasno se vidi kako bi zaposlenici sačuvali svoje zdravlje, a tvrtka uštedila, da se jasno provodila zakonom propisana zaštita na radu na radnom mjestu.

I zadnja iznimka kod primanja otpremnine odnosi se na slučaj stečaja poslodavca. U takvim okolnostima zaposlenik ima pravo na otpremninu u visini polovice iznosa koji je propisan zakonom.

Koliko iznosi otpremnina?

Iznos otpremnine ovisi o dužini radnog odnosa (bez prekida) na istom radnom mjestu i iznosu bruto plaće.

Niste sigurni kako izračunati bruto plaću ili što je sve uključeno u taj iznos? Pročitajte naš članak o načinu kako se obračunavabruto plaća.

Naime, veliki broj osoba “vidi” jedino iznos plaće koji se nalazi na tekućem računu. Ne znaju koja sve davanja i odbici postoje.

Bruto plaća, neto plaća

Minimalna zakonska otpremnina iznosi trećinu prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Zakonom je utvrđen i ukupan iznos zakonske otpremnine. Naime, iznos je ograničen na najviše šest prosječnih mjesečnih plaća.

Važno je da su te plaće ostvarene u zadnjih tri mjeseca otkad je prestao važiti ugovor o djelu.

U posebnim slučajevima zakon određuje višu (ozljeda na radu) ili nižu (stečaj poslodavca) otpremninu od minimalno propisane.

Taj podatak smo saznali u Zakonu o radu.

Poslodavac može imati dobru volju odrediti iznos otpremnine kako mu odgovara. Tako može iznositi i više od one propisane zakonom. No, ta odluka mora biti donesena nekim propisom.

Svejedno je radi li se o ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili nekim drugim internim aktom poslodavca.

Otpremnina, Zakon o radu, ugovor o radu, kolektivni ugovor

Tportal nam donosi jedan primjer iz svijeta službenika i namještenika u javnim službama.

U tom svijetu je kolektivnim ugovorom određeno da zaposlenik s 30 i više godina staža kod istog poslodavca ima pravo na povlaštenu otpremninu.

Visina te otpremnine iznosi najmanje 65 posto prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada.

Izračunavanje otpremnine

Od Tportala samo dobili ideje o dobrim primjerima izračuna otpremnine. Pročitajte u nastavku.

Na primjer, poslodavac 21. listopada 2021. godine svom zaposleniku uručio poslovno uvjetovani otkaz. Na njega zaposlenik ima zakonsko pravo na otpremninu.

Taj je zaposlenik bio bez prekida zaposlen u istoj tvrtki od 1.rujna 2011. godine. Iznos plaće koju prima je 1.600 eura bruto. Kada istekne otkazni rok, zaposlenik ostvaruje pravo na otpremninu.

Iznos se odnosi na 12 godina navršenog radnog staža. Time dobije po 533,33 eura za svaku godinu, što ukupno iznosi 6.400 eura. Iznos je neoporeziv i isplaćuje se na tekući račun radnika.

Euro, plaća; Izvor: Unsplash.com

Porezni propisi često se mijenjaju. Niste sigurni koji su trenutno aktualni? Pročitajte naš članak o poreznim propisima za 2025. godinu. 

Zatim, za usporedbu, zaposlenik koji je primao istu plaću, ali je radio 20 godina, zakonska otpremnina iznosi 7.200 eura. Radi se o šest prosječnih bruto plaća, a sav isplaćeni iznos bio bi neoporeziv.

Primjer ide dalje ovako – ako je kolektivnim ugovorom ili pravilnikom zaposlenik imao pravo na otpremninu koja je dvostruko veća od zakonske ( 10.66,66 eura za svaku godinu rada), tada bi imao i porezne obveze.

Na obračunatu otpremninu od 12.800 eura neoporezivo bi isplatio 10.352,52 eura (12×862,71). No, na preostalih 2447,48 eura morao bi dati obvezne doprinose i poreze.

Zato bi taj preostali dio otpremnine bio umanjen ovisno o kategoriji poreznog obveznika.

Nadamo se da nećete nikada morati otići s posla protiv svoje volje. No, ako i dobijete otkaz, imate razna prava i mogućnosti.

Ako pripadate kategoriji zvanoj “tražim posao“, pročitajte članak na linku. 

Što ako poslodavac odbije isplatu?

Bankomat, plaćanje, pos, bankovna kartica; Izvor: Unsplash.com

Poslodavac je dužan isplatiti otpremninu prilikom prestanka radnog odnosa. Ako poslodavac odbija isplatiti otpremninu, radnik se može obratiti inspektoratu rada ili pokrenuti sudski postupak.

Zakon o plaći određuje što je to plaća. Radi se sljedećim primicima zaposlenika:

• Osnovna plaća utvrđena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i sličnim aktima;
• Dodatci na plaću (za prekovremeni rad, za rad nedjeljom i blagdanom, za rad noću i sl.);
• Saznajte više o poslovima koji se rade nedjeljom i blagdanima.
• Postotak povećanja plaće za godine staža (minuli rad);
• Mjesečni stimulativni dio plaće kada je utvrđen za ostvarivanje većih rezultata rada s čijim je kriterijima za utvrđivanje zaposlenik unaprijed upoznat.

Važno je imati odlične uvjete rada, dobru radnu atmosferu, benefite različitih vrsta. No, kada se sve zbroji i oduzme, zaposlenik ipak radi za plaću.

Saznajte s kojim iznosima plaće se možete susresti u Hrvatskoj. U članku koji možete pronaći na linku nalaze se podaci o neto plaći po industrijama. Pročitajte!

No, ako ste i dobili otkaz, imate razne mogućnosti. Pogledajte našu bazu poslova. Teško da nećete uspjeti pronaći natječaj za posao koji bi vam mogao odgovarati. 

Objava Otpremnina: tko ima pravo i kako se obračunava pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu je važna i nezaobilazna tema u današnjem svijetu rada. Svatko treba biti informiran o svojim pravima.

Tako je i ova pravna odredba nezaobilazna za svakog tko je u radnom odnosu. Ona nam govori kako prekinuti radni odnos radi poslovnih razloga na zakonit način.

Nije rijetkost da se poslodavac i zaposlenik ne slože oko važnih pitanja vezanih uz poslovanje. Posebno  kada su teme plaća i samo radno mjesto.

Tada je dosta izgledno da će doći do otkaza. Postoje različite vrste otkaza, a samo jedna od njih je poslovno uvjetovani otkaz.

O otkazu – što je redoviti otkaz?

Kod redovitog otkaza ugovora o radu poslodavac ima opravdani razlog za otkazivanje. Takav otkaz se može osporavati pred nadležnim tijelom.

Izvor: Unsplash; Tema: Otkaz na poslu

Zaposlenik također može otkazati redoviti ugovor o radu. Pročitajte i kakvi sve ugovori o radu postoje i koje su prednosti i nedostaci svakog od njih.

Ako zaposlenik otkaže rad, ima svejedno obvezu odraditi zakonom propisani otkazni rok. Može odraditi i rok koji je određen ugovorom o radu.

Najčešće otkazni rok traje 30 dana.

Vrste redovitog otkaza

• Poslovno uvjetovani otkaz, poznat i kao tehnološki višak
• Osobno uvjetovani otkaz
• Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika
• Otkaz zbog nezadovoljena na probnom radu

Poslovno uvjetovani otkaz

Ovaj tip otkaza je poznatiji i kako tehnološki višak.

Primjer poslovno uvjetovanog otkaza nastaje kada poslodavac otkazuje ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok.

U slučaju da prestane potreba za obavljanjem nekog posla zbog razloga koji mogu biti gospodarske, tehničke ili organizacijske prirode.

Izvor: Unsplash; Tema: Poslovno uvjetovani otkaz

Svakako, poslodavac mora imati opravdani razlog za ovakvu vrstu otkaza. Mora voditi i brigu o drugim faktorima.

Neki od njih su starost, invalidnost, trajanje radnog odnosa i ostalim obavezama prema zaposleniku.

Razlozi poslovno uvjetovanog otkaza

Poslodavac mora imati čvrste i opravdane razloge da bi dao ovaj tip otkaza zaposleniku.

Razlozi poslovno uvjetovanog otkaza:

• Gospodarski razlozi

Kada dolazi do otkazivanja radi gospodarskih razloga, nema više potrebe za obavljanjem određenog posla. Uglavnom se uvodi novi način rada ili je došlo do automatizacije u proizvodnji.

• Tehnološki razlozi

Kod tehnoloških razloga nema više potrebe za određenom pozicijom radi promjena u načinu proizvodnje. Zaposlenik tada ili više nije potreban ili ga tvrtka treba u značajno manjem opsegu.

• Organizacijski razlozi

U ovoj situaciji dolazi do smanjenja opsega posla. Vjerojatno se spajaju odjelu i objedinjuju radna mjesta.

Kako se određuje otkazni rok kod PU otkaza

Poslodavac je dao otkaz ugovora o radu svom zaposleniku. Tada počinje ugovoreni ili zakonski otkazni rok.

Ti rokovi određeni su člankom 114. Zakona o radu i moraju se obavljati po sljedećim pravilima:

Izvor: dina.hr; Tema: Otkaz ugovora o radu

Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine = otkazni rok u trajanju 2 tjedna

Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu = otkazni rok u trajanju od mjesec dana

Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine = otkazni rok u trajanju od mjesec dana + 2 tjedna

Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina = otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca

Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina = otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca + 2 tjedna

Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina = otkazni rok u trajanju od 3 mjeseca

Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik može biti odsutan s posla najmanje četiri sata tjedno. Svrha odsustva je traženje novog posla. Za to vrijeme zaposlenik prima punu plaću.

Također, važno je znati da do poslovno uvjetovanog otkaza ne može doći kada su u pitanju ovi razlozi:

• Trudnoća
• Korištenje roditeljskog dopusta
• Rad u skraćenom vremena zbog pojačane njege djeteta
• Rad s polovicom punog radnog vremena
• Privremena nesposobnost za rad
• Godišnji odmor
• Plaćeni dopust

Izvor: Unsplash; Tema: Otkaz, prava i obveze

Otpremnina kod poslovno uvjetovanog otkaza

Kod ovog tipa otkaza poslodavac je dužan zaposleniku isplatiti otpremninu. Uvjet za to je da je zaposlenik radio u tvrtki najmanje dvije godine.

Minimalan zakonski iznos otpremnine iznosi jedna trećina prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

A za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, ali maksimalno do ukupno 6 plaća.

Uz to, poslodavac mora zaposleniku isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Naknada se određuje prema obračunu plaće za vrijeme redovnog godišnjeg odmora.

Može se dogoditi i da poslodavac želi da zaposlenik prestane raditi prije isteka otkaznog roka.  No, u tom slučaju mora isplatiti naknadu plaće.

Također, mora priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu

Ovaj tip otkaza daje poslodavac u slučaju da zaposlenik ne može obavljati svoje radne obveze radi svojih osobina ili sposobnosti.

Tu spadaju i situacije kada radnik nije u mogućnosti raditi svoj posao zbog neznanja, ali i određenih bolesti i ozljeda.

Ako dođe do osobno uvjetovanog otkaza, poslodavac mora zaposleniku isplatiti otpremninu. Jedino je uvjet da zaposlenik mora biti minimalno dvije godine zaposlen kod poslodavca.

Izvor: Unsplash; Tema: Otkazni rok

Ovaj otkaz je redoviti otkaz.

Osporavanje redovitog otkaza

U roku od 15 dana od preuzimanje odluke o otkazu radnik ima pravo uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati ponovo razmatranje odluke o otkazu.

Poslodavac može u roku od 15 dana od primitka odluke pozitivno odgovoriti na prigovor.

Ako je odgovor negativan ili se poslodavac ne očituje, radnik u daljnjem roku od 15 dana može proslijediti tužbu nadležnom općinskom sudu.

Razlike osobno i poslovno uvjetovanog otkaza

Kod obje vrste otkaza poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama koje uzdržavanja koje radnik ima.

Poslodavac ima dužnost i razmotriti mogućnost zapošljavanja radnika na nekom drugom radnom mjestu.

Što se razlika između ova dva otkaza tiče, kod poslovno uvjetovanog otkaza je jasna namjera zakona da poslodavac mora voditi računa o uzdržavanju radnika.

Također, mora voditi računa o obvezama trajanja radnog odnosa i starosti radnika.

No, ovo što nije jasno u Zakonu o radu jest zašto ova obveza postoji kod poslodavca u slučaju osobno uvjetovanog otkaza.

Izvor: Unsplash; Tema. Dajem otkaz

Naime, vidjeli smo da kod ovog otkaza dolazi zbog određene situacije s radnikom, a ne radi ukupnog poslovanja poslodavca.

Otkaz skrivljenim ponašanjem radnika

Do ovog otkaza dolazi kada zaposlenik namjerno krši obveze koje proizlaze iz radnog odnosa.

To može biti opetovano kašnjenje na posao, neizvršenje radnih zadataka, nanošenje materijalne štete na imovini poslodavca, korištenje opojnih sredstava za vrijeme rada i sl.

Tu se ne ubraja nedolazak na posao radi bolesti ili ozljeda. Također, ne odnosi se na sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu.

Isto tako, opravdani razlog za otkaz ugovora o radu ne predstavlja situacija kada se radnik obraća.

Također, u dobroj vjeri podnosi prijavu nadležnim tijelima državne vlasti zbog opravdane sumnje na korupciju odgovornih osoba poslodavca.

Kod ovog tipa otkaza poslodavac mora prvo upozoriti radnika na mogućnost otkaza i to pismeno. Važno je da poslodavac skrene mogućnost otkaza u slučaju nastanka povrede te obveze.

Izvor: Unsplash; Tema: Otkaz i traženje novog posla

Zaposlenik mora imati mogućnost iznijeti svoju obranu.

Otkaz zbog nezadovoljena na probnom radu

Otkaz tijekom probnog roka koji može trajati maksimalno 6 mjeseci. Ako zaposlenik ne zadovolji kriterije probnog roka, može dobit otkaz ugovora o radu.

Ako zaposlenik nije na poslu radi korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust, trajanje probnog rada može biti i duže.

Otkazni rok traje najmanje jedan tjedan.

No, ako i dođe do otkaza ugovora o radu, krenite pisati životopis i otvorenu molbu za posao i u potragu za novim poslodavcem!

Objava Poslovno uvjetovani otkaz: što trebate znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.