Povodom Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja, tema plaće je logičan izbor. Simbol je radničkih prava, pravednosti i odnosa između zaposlenika i poslodavaca.

Povezan je i s jednom od najvećih promjena koja dolazi na europsko tržište rada. Mislimo na transparentnost plaće.

U trenutku kada se diljem svijeta podsjeća na važnost dostojanstvenog rada, Europska unija uvodi pravila koja bi trebala osigurati da plaća više ne bude skrivena, nego jasna, usporediva i pravednija.

O prazniku rada

Praznik rada nije samo slobodan dan i roštilj, već podsjetnik na dugogodišnju borbu za radnička prava. Borba je usmjerena i na pravo na poštenu i dostojanstvenu plaću.

U tom kontekstu, nova pravila o transparentnosti predstavljaju suvremeni nastavak te borbe.

Danas se prava ne ostvaruju samo kroz radno vrijeme ili sigurnost na radu, nego i kroz pristup informacijama.

Sigurnost na radu, mladi radnici, učenici, studenti

Vjerujemo da svatko mora znati kolika je plaća za određeni posao. Tako se otvara moć pregovaranja i donošenja informiranih odluka.

Iz tog razloga ova tema ima posebno značenje u trenutku kada se prisjećamo važnosti rada i dostojanstva zaposlenika.

Kada nova pravila stupaju na snagu?

Direktiva o transparentnosti plaća donesena je na razini Europske unije. Cilje je uvesti jedinstvena pravila za sve države članice.

Hrvatska, kao i ostale članice, mora je implementirati u svoje zakonodavstvo najkasnije do lipnja 2026. godine. Iako se taj rok čini relativno dalekim, pripreme su već počele.

Pojedine obveze uvodit će se postupno. Kroz sljedećih godinu ili dvije početi osjećati konkretne promjene u načinu na koji se govori o plaći, posebno u procesu zapošljavanja.

Promjena će izravno utjecati na način na koji kandidati traže posao. Pregovori o uvjetima postat će potpuno drugačija priča.

Uz sve navedeno, poslodavci će trebati promijeniti vrijednost rada unutar svojih organizacija.

Hrvatska je postala preskupa za vlastite građane.

Euro, plaća, prosječna plaća; Pexels

Poslodavci se protive brzom uvođenju

Iako ideja transparentnosti plaća ima široku podršku u javnosti, dio poslodavaca upozorava na izazove koje donosi nova regulativa.

Prema podacima portala Poslovni.hr, traži se odgoda i pojednostavljenje primjene direktive, prvenstveno zbog administrativnog opterećenja i potrebe za prilagodbom internih sustava.

Mnoge tvrtke, posebno manje, nemaju razvijene mehanizme za analizu i usporedbu plaća. Mogle bi imati problema s prilagodbom, posebno radi ulaganja dodatnih resursa.

Osim toga, transparentnost može otvoriti i unutarnja pitanja. Primjerice, razlike u plaćama među zaposlenicima koje do sada nisu bile vidljive.

Dio poslodavaca smatra da je potrebno više vremena kako bi se sustav uveo kvalitetno, bez dodatnog pritiska na poslovanje.

Mijenja se samo plaća?

Ima tu još novosti. Jedna od njih odnosi se na proces zapošljavanja. Poslodavci će morati jasno komunicirati raspon plaće već u oglasu za posao ili najkasnije prije samog razgovora.

Stigli ste u sljedeći krug i na redu je razgovor za posao. Saznajte koja su pitanja prava. Pročitajte članak!

Time se mijenja dinamika između kandidata i poslodavca. Kandidati više neće ulaziti u proces bez osnovnih informacija, a pregovori će postati konkretniji i transparentniji.

Životopis, razgovor za posao; Pexels

Osim toga, zaposlenici će imati pravo zatražiti informacije o prosječnim plaćama za usporedive pozicije unutar organizacije.

Svatko će moći bolje procijeniti vlastitu poziciju i vrijednost na tržištu rada. U slučaju značajnih razlika u plaći bez jasnog opravdanja, poslodavci će morati poduzeti korake kako bi ih ispravili.

Ovakav sustav uvodi novu razinu odgovornosti, ali i potiče pravednije upravljanje ljudskim resursima.

Plaća u drugim državama?

Iako je ova direktiva nova na razini Europske unije, neke države već imaju razvijene modele transparentnosti.

U skandinavskim zemljama, primjerice, podaci o plaćama često su javni, što omogućuje visoku razinu povjerenja u sustav.

U drugim državama, poput Francuske ili Njemačke, poslodavci su već obvezni izvještavati o razlikama u plaćama između muškaraca i žena.

Takva praksa pokazuje da transparentnost može imati pozitivan učinak, ali samo ako je dio šireg sustava koji uključuje i edukaciju, nadzor i jasna pravila.

Europska unija sada pokušava uvesti standard koji bi vrijedio za sve, bez obzira na razinu razvijenosti pojedinog tržišta rada.

Standard, životni standard

Bez edukacije nema transparentnosti plaća

Povezanost između transparentnosti plaća i edukacije postaje sve važnija kako se približava primjena nove direktive.

Naime, otvoreniji sustav plaća ne znači samo promjenu pravila za poslodavce, nego i potrebu da se zaposlenici bolje informiraju i pripreme za takvo okruženje.

Kada su podaci o plaći dostupniji, raste i važnost razumijevanja vlastite vrijednosti na tržištu rada, što podrazumijeva kontinuiranu edukaciju, razvoj vještina i praćenje trendova u industriji.

Naime, sama informacija o visini plaće nije dovoljna ako zaposlenici ne znaju kako je interpretirati i iskoristiti u vlastitu korist.

Financijska pismenost je osnova razumijevanja problematike oko plaće. Pročitajte intervju s Tamarom Vrhovec Sekáč iz tvrtke Finax.

Svatko mora razumjeti bruto i neto iznose, porezna opterećenja, benefite, ali i realnu tržišnu vrijednost određene pozicije.

U takvom sustavu zaposlenici koji su financijski pismeni lakše će procijeniti je li ponuda koju dobivaju konkurentna, znat će argumentirano pregovarati o plaći i dugoročno planirati svoje financije.

S druge strane, oni koji nemaju to znanje mogu i dalje ostati u nepovoljnijem položaju, čak i uz veću dostupnost informacija.

Praćenje financija; Pexels

Transparentnost plaća može razotkriti razlike koje prije nisu bile vidljive.

Te razlike moramo znati staviti u kontekst. Svima preporučujemo ulaganje u edukaciju zaposlenika o financijama, ali i u jasnije modele nagrađivanja.

Što je s nagradama i benefitima?

Transparentnost plaća izravno se odnosi na osnovnu plaću i njezinu strukturu, ali neizbježno otvara pitanje nagrada i benefita.

Iako EU direktiva primarno cilja na pravednost u osnovnim primanjima i smanjenje razlika u plaćama, sve se više pažnje usmjerava i na dodatne komponente ukupne naknade.

Bonusi, stimulacije, službeni automobil, fleksibilno radno vrijeme ili dodatni slobodni dani su ponekad zapravo dio plaće. Moguće da će njihova netransparentnost može umanjiti učinak same direktive.

U takvom okruženju poslodavci će morati jasnije definirati ne samo osnovne plaće, nego i kriterije za dodjelu nagrada i benefita.

Ako ti elementi ostanu nejasni, postoji rizik da se nejednakosti samo premjeste iz osnovne plaće u skrivene dijelove kompenzacije.

S druge strane, transparentniji sustav može pomoći zaposlenicima da bolje razumiju ukupnu vrijednost svog paketa i lakše uspoređuju ponude na tržištu rada.

Drugim riječima, iako direktiva formalno ne regulira sve benefite, njezin utjecaj ide šire, prema većoj jasnoći i pravednosti cijelog sustava nagrađivanja.

Pretražite objavljene oglase za posao, napišite životopis i prijavite se! 

Borite se za svoja radnička prava!

Objava Plaća više neće biti tajna: direktiva daje nova pravila pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Praznik rada, Međunarodni dan radnika ili Prvi maj ima dugačku tradiciju i duboke korijene u svojih 130 godina obilježavanja.

Radnici su se borili i pokrenuli radnički pokret kako bi svima nama poboljšali uvjete rada i omogućili radnička prava.

Danas se prisjećamo stotina tisuća američkih radnika koji su krajem devetnaestog stoljeća izašli na ulice. Od tada se Prvi maj slavi kao Međunarodni praznik rada.

Pročitajte zašto mlađe generacije imaju više očekivanja od svog poslodavca. 

U kasnom 19. stoljeću, sindikalni i radnički pokreti su rasli, zajedno s bezbrojnim industrijama.

Industrije 19. stoljeća; Izvor: arhivanalitika.hr

Ovaj rast individualnih radnika kroz industrijsku revoluciju potaknuo je sindikaliste da počnu raditi na zaštiti prava radnika.

Pročitajte zašto je važno da se zaštita na radu uistinu provodi. 

Bilo da se radi o zakonima o dječjem radu, ograničavanju radnog vremena ili sigurnim radnim uvjetima, sindikati su se borili da zbrinu radnike.

Ponekad ove vrste radnji mogu dovesti do prosvjeda, obustava rada, radničkih štrajkova.

U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi praznik nazvan Praznik rada prvi je put predložen 1880-ih.

Nekoliko godina kasnije, 1887., Sjeverna Amerika službeno je uspostavila Praznik rada.

S druge strane, Prvi svibanj, odabran je za Međunarodni praznik rada u znak sjećanja na aferu Haymarket koja se dogodila 4. svibnja 1886.

Haymarket afera, Praznik rada; Izvor: Investitor.me

Ovaj se događaj odvio u Chicagu, Illinois, u SAD-u tijekom štrajka radnika kada je neidentificirana osoba bacila bombu na policiju koja se okupila radi kontrole mase.

Policija je tada odgovorila otvorivši vatru na radnike, ubivši njih četvero i ranivši mnogo drugih.

Također, stotine radničkih vođa i sljedbenika skončalo je svoj život osudom na smrt, odnosno vješanjem.

Poslodavci su vratili kontrolu nad radnicima, a radni dan od deset ili više sati ponovno je postao norma.

Druga internacionalna europska federacija socijalističkih partija i sindikata, 1889. godine proglasila je 1. svibnja kao Međunarodni praznika rada – dan svih radnika.

Sve do danas, za radnike i sindikaliste širom planete, Prvi maj postao je simbol solidarnosti i borbe za bolje uvjete rada.

Praznik rada; Izvor: Unsplash.com

Ciljevi pokreta koji je pokrenuo Međunarodni praznik rada odnosili su se na potražnju za boljim uvjetima rada radnika, boljim plaćama. Zatim, kraćim radnim danom i sigurnijim uvjetima rada.

Danas se Međunarodni praznik rada obilježava prvog dana svibnja na svim kontinentima. A sada je vrijeme da proslavimo ovaj dan doslovno u cijelom svijetu!

Začeci radničkih prava

Ovaj dan je idealno vrijeme da malo istražite i pročitate o različitim problemima i situacijama koje su dovele do proslave Međunarodnog praznika rada.

Donosimo neke zanimljivosti:

• Viktorijanske radne kuće

Zloglasne po svom iskorištavanju slabih i siromašnih, čak su i djeca postala žrtve ovih kuća koje su u biti bile zatvori u Engleskoj u 18. stoljeću.

Radnička klasa u Engleskoj; Izvor: Pametni-radio.org

• Požar u tvornici Triangle Shirtwaist

U tvornici u New Yorku 1911. godine izlazi i stubišta bili su zaključani kako bi spriječili radnike da neovlašteno rade pauze.

U požaru su poginule su 123 žene i djevojke i 23 muškarca, većinom imigranata.

• “Sweatshopovi”

Čak i danas tvornice znoja postoje kao pretrpana radna mjesta s lošim i ponekad nelegalnim uvjetima rada.

Neki od primjera su loša ventilacija, slabo osvjetljenje, visoke/niske temperature, nepravedne plaće, nezdrava ili prljava okruženja, rad djece, produženo radno vrijeme bez pauze i još mnogo toga.

Sweatshop, iskorištavanje radne snage; Izvor: Earth.org

Sindikati

Industrijska revolucija za sobom je donijela potražnju za radnicima i sindikatima.

Tijekom 1850-ih godina pokreti radnika širom svijeta imali su za cilj skraćivanje radnog dana s deset na osam sati.

Tako je Američka federacija na svom prvom kongresu 1886. godine pokrenula generalni štrajk. On se odvio na datum 1. svibnja.

Glavni zahtjev štrajka je bio potražnja za osmosatnim radnim danom. I tada je došlo do gore spomenute pobune u Haymarketu.

Katolička crkva i Praznik rada

Katolička crkva ustanovila  je praznik Svetog Josipa Radnika 1. maja 1955. godine.

Nije slučajna ova povezanost između Međunarodnog praznika rada i blagdana sv. Josipa Radnika koji “pada” na isti dan.

Sveti Josip Radnik; Izvor: Nedjelja.ba

Tom povezanošću Katolička crkva odlučno je stala na stranu radnika.

Veza nije samo u slavljeničkom smislu, nego i u promišljanju važnosti i vrijednosti rada, te problemima s kojima je rad povezan.

Čelnici Katoličke crkve ističu kako u današnje vrijeme rad ponovo predstavlja hitno socijalno pitanje, a nezaposlenost poprima katkada i nevjerojatne razine.

Čak i u zemljama u kojima je bilo prisutno blagostanje dolazi do problema oko prava radnika.

Svi trebamo razumjeti značenje rada koji daje dostojanstvo čiji je svetac uzorni zaštitnik.

Praznik rada danas

Prvi maj, poznat i kao Praznik rada ili Međunarodni praznik rada državni je praznik u osamdeset država diljem svijeta.

Praznik rada, slavlje, Maksimir; Izvor: Dnevnik.hr

Na taj dan simbolično se slavi doprinos radnika. Promoviraju se radnička prava. I važno – obilježava se ustrajnost radničkog pokreta.

Kako obilježavamo Praznik rada?

Ovaj dan je oduvijek bio zamišljen kao slavlje rada svakodnevnog čovjeka.

Odvojite dan za sebe, napravite nešto novo. Proslavite dan sa svojim prijateljima i obitelji. Jednostavno uživajte!

Odavno niste planinarili? Spakirajte ručak i provedite dan uživajući u prirodi i pogledu s planinskog vrha koji ste odlučili osvojiti.

Jesu li vam leđa u zadnje vrijeme stvarala sve veću nelagodu? Vrijeme je da zakažete termin kod dobre maserke! Naravno, ako ćete uspjeti naći stručnjaka koji će raditi.

Napravite roštilj za dobre prijatelje s kojima se inače nemate vremena družiti. Bez obzira što odaberete, ovo je dan za učiniti nešto ugodno i za opuštanje.

Sretan Praznik rada svima!

Objava Praznik rada svima, a ne samo njima pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.