Direktiva o transparentnosti plaća uskoro više neće biti samo tema panela i konferencija. Naime, postaje zakonska obveza.

Europska unija ju je usvojila 2023. godine, a sve države članice, uključujući Hrvatsku, moraju je implementirati u svoje zakonodavstvo u nadolazećim godinama.

Riječ je o jednom od vrlo važnih koraka u borbi protiv rodnog jaza u plaćama. Ali, tako i o stvaranju pravednijeg i modernijeg okvira u odnosima između poslodavaca i radnika.

Zaposlenici su sve svjesniji važnosti jednakosti. S druge strane, poslodavci su u poziciji da se moraju boriti oko privlačenja i zadržavanja talenata. Ova će direktiva značajno oblikovati budućnost tržišta rada.

Zašto nam treba transparentnost plaća?

Trenutno ne znamo plaće kolega na istim funkcijama kao mi. Posebno u privatnom sektoru. Ne znamo imaju li muški zaposlenici jednake plaće kao i zaposlenice.

No, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj žene u prosjeku i dalje zarađuju oko 10 % manje od muškaraca za isti ili sličan rad.

Jednake plaće za sve

Na razini EU taj postotak je viši i iznosi 13 %, što jasno pokazuje da problem nije izoliran, već strukturalan.

Od iduće godine iznos plaće u Hrvatskoj više neće biti tajna.

Osim rodnog jaza, tu su i drugi problemi. Nejasni su kriteriji za napredovanje i  razlike između sektora. Direktiva je odgovor na ove izazove.

Cilj je stvoriti radno okruženje u kojem su kriteriji za plaću i napredovanje jasni. Razlike moraju biti opravdane stvarnim kompetencijama i iskustvom.

Nikako ne spolom, godinama ili osobnim preferencijama nadređenih.

Europska unija pokreće Direktivu o transparentnosti plaća, koja stupa na snagu u lipnju 2026. godine. 

Cilj je smanjenje rodnih razlika u plaćama i osiguravanja potpune javnosti podataka o plaćama.

Što direktiva konkretno donosi?

Direktiva o transparentnosti plaća obvezuje poslodavce u EU na niz novih mjera.

Donosimo popis najvažnijih mjera:

Pravo radnika na informaciju. Svaki zaposlenik imat će pravo zatražiti informaciju o svojoj plaći i prosječnoj plaći kolega na istoj poziciji ili sličnog profila.

Plaća, kolege, zdravstvo, čokoladni novčići; Izvor: Pexels

Obveza objave raspona plaća u oglasima. Poslodavci će morati navoditi očekivani raspon plaća u natječajima za posao, čime će kandidati od početka znati okvir u kojem mogu pregovarati.

Izvještavanje o rodnom jazu. Veće tvrtke morat će redovito izvještavati o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Ako su razlike značajne i neopravdane, bit će obvezne poduzeti korektivne mjere.

Zabrana traženja povijesti plaće. Poslodavci više neće moći pitati kandidate koliku su plaću imali kod prijašnjeg poslodavca. Fokus mora biti na kompetencijama, a ne na prošlim iznosima.

Pravo na naknadu štete. Radnici koji smatraju da su diskriminirani imaju pravo tražiti odštetu.

Za Hrvatsku, gdje se transparentnost u plaćama rijetko provodi sustavno, ove mjere će biti velika promjena na tržištu rada.

Poslodavci s više od 250 zaposlenih morat će godišnje izvještavati o plaćama, dok će oni s 100 do 250 zaposlenih izvještavati svake tri godine.

Otpor u privatnom sektoru

Hrvatska još uvijek nije implementirala direktivu, ali rokovi su jasni. Sve članice moraju to učiniti do 2026. godine.

Jednakost plaća, jednake plaće, nezadovoljna zaposlenica; Izvor: Pexels

Poslodavci će u sljedeće dvije godine morati početi mijenjati svoje interne procese, a sindikati i radnici bit će važni akteri u praćenju provedbe.

Praksa pokazuje da se otpor javlja najviše u privatnom sektoru, gdje tvrtke nisu navikle otkrivati informacije o plaćama.

Međutim, iskustva iz drugih zemalja, poput Danske i Švedske, pokazuju da transparentnost ne samo da smanjuje rodni jaz, nego i povećava povjerenje zaposlenika te smanjuje fluktuaciju.

Time će radnici imati veću sigurnost i bolju pregovaračku poziciju. Poslodavci će imati veću odgovornost i potrebu za boljom strategijom upravljanja ljudskim resursima.

Prednosti direktive

Za radnike:

• veća sigurnost i osjećaj pravednosti,
• bolja pregovaračka pozicija,
• smanjenje diskriminacije.

Zadovoljna zaposlenica, slikarica, grafički dizajner; Izvor: Pexels

Za poslodavce:

• privlačenje kvalitetnijih kandidata,
• veće povjerenje i motivacija zaposlenika,
• smanjenje fluktuacije.

Za društvo:

• smanjenje rodnog jaza,
• modernizacija radnog zakonodavstva,
• jačanje jednakih prilika.

Izazovi i otpori

Nijedna velika promjena ne dolazi bez prepreka. Direktiva o transparentnosti plaća nije iznimka tom pravilu.

Poslodavci će se morati suočiti s dodatnim administrativnim obvezama. Morat će pisati i pripremati izvještaje i objavljivati raspone plaća u natječajima za posao.

Zanima vas gdje možete pronaći aktualne natječaje za posao? Posjetite ZaposliSe i prođite sektore koji vas zanimaju!

Za mnoge male i srednje poduzetnike, koji nemaju razvijene odjele za ljudske resurse, takvi poslovi će sigurno biti pritisak. Mnogo vremena će odlaziti na birokraciju.

Radnik, laptop, osmijeh, odijelo, direktiva; Izvor: Pexels

Zaposlenici koji smatraju da su pravedno plaćeni 85% angažiraniji i 62% predaniji od onih koji smatraju da nisu pravedno plaćeni.

Otpori će doći i zbog kulture šutnje o plaćama koja je duboko ukorijenjena u hrvatskom društvu.

Mnogi poslodavci navikli su da su plaće interna stvar, pa će im ideja javnog dijeljenja raspona ili izvještavanja o razlikama među spolovima izgledati kao prijetnja njihovoj autonomiji.

Neki će se bojati da će transparentnost izazvati nezadovoljstvo zaposlenika kada vide usporedbe, što može otvoriti zahtjeve za povećanjem plaća ili korekcijom nepravdi.

Job sharing (dijeljenje posla) dobar je način raspodjele posla. O čemu se točno radi? Saznajte iz članka koji se nalazi na linku!

U sektorima poput IT-a, gdje su plaće vrlo individualne i vezane uz specifične projekte, klijente ili tehnološke kompetencije, poslodavci bi mogli imati teškoće u definiranju jasnih raspona.

Jednake plaće za muškarce i žene; Izvor: Pexels

S druge strane, u javnom sektoru, gdje plaće već godinama prate jasne koeficijente i regulirane su zakonima, promjena će biti manja. No, i tamo će se otvoriti pitanja o pravednosti dodataka i napredovanja.

Osim administrativnog i kulturnog otpora, tu je i psihološki. Neki poslodavci strahuju da će otvorenost oko plaća umanjiti njihovu pregovaračku moć pri zapošljavanju novih radnika.

Također, postoji rizik da će transparentnost pokazati dugogodišnje nejednakosti koje se nisu rješavale, pa će ih poslodavci morati ispraviti. Takvi ispravci će izazvati poslodavcima dodatne troškove.

Direktiva jasno nalaže da procesi selekcije i napredovanja moraju biti oslobođeni rodnih pristranosti.

Što trebaju napraviti poslodavci?

U ovom odlomku ćemo malo detaljnije proći obaveze koje će zateći poslodavce.

Analiza postojećih plaća: Prvi korak za svaku tvrtku jest napraviti detaljnu internu analizu postojećih plaća, kako bi se jasno vidjelo postoje li razlike između radnika na istim ili usporedivim pozicijama.

Strani radnici imaju jednake plaće kao i domaći radnici. Pročitajte više!

Strani radnici, call centar; Izvor: Pexels

Usporedba ne ide samo po spolu, nego i po razini iskustva, obrazovanju, regiji ili vrsti ugovora. Bez objektivne slike o trenutnom stanju, nemoguće je planirati daljnje poteze.

Uvođenje jasnih kriterija: Poslodavci trebaju definirati koji faktori konkretno utječu na visinu plaće.

Ovdje mislimo na stručne kvalifikacije, godine iskustva, posebne vještine, rezultati rada ili odgovornost pozicije.

Transparentnost u plaćama doprinosi smanjenju nesvjesnih pristranosti u odlučivanju o plaćama, čime se smanjuje jaz u plaćama temeljen na spolu, rasi ili drugim čimbenicima.

Transparentni kriteriji smanjuju prostor za subjektivnost i diskriminaciju, a zaposlenicima daju jasno razumijevanje što moraju postići kako bi napredovali.

Priprema za objavu raspona: Poslodavci više neće moći pisati fraze poput “konkurentna primanja” u oglase za posao. Morat će dati informacije o rasponu plaće.

Također, trebat će razviti sustav koji povezuje interne kriterije s oglasima, kako bi se budućim kandidatima već na početku poslala jasna poruka o transparentnosti i fer odnosu.

Edukacija menadžera: Linijski menadžeri i stručnjaci za ljudske potencijale moraju biti spremni na otvorene razgovore o plaći.

Poslovna edukacija, obrazovanje; Izvor: Pexels

Edukacija o komunikacijskim vještinama, zakonodavnom okviru i kriterijima plaća nužna je kako bi mogli zaposlenicima jasno objasniti zašto je njihova plaća određena na određeni način.

Također, što zaposlenici mogu učiniti kako bi dosegli višu razinu.

Zanimaju vas koje su besplatne platforme za edukaciju? Saznajte iz članka na linku!

Kultura otvorene komunikacije: Na kraju ovog popisa, poslodavci trebaju stvoriti okruženje u kojem zaposlenici znaju da imaju pravo pitati o plaći i dobiti jasan odgovor.

Transparentnost se ne smije svesti samo na ispunjavanje zakonske forme; ona mora postati dio organizacijske kulture.

Time se gradi povjerenje, smanjuje nezadovoljstvo i osnažuje osjećaj pravednosti unutar tvrtke.

Tražite novi posao?

Direktiva o transparentnosti plaća donosi veliku kulturnu promjenu koja mijenja način na koji gledamo na rad, pravednost i jednakost.

Pogotovo u vremenima u kojima mladi odlaze iz zemlje. Povjerenje u institucije je nismo. K tome, poslodavci se bore s privlačenjem i zadržavanjem talenata.

Vjerujemo da će sada situacija s traženjem posla biti značajno bolje.

Ako tražite novi posao, s povjerenjem možete pogledati naše oglase i pronaći poslodavca s kojim ćete kliknuti!

Objava Direktiva o transparentnosti plaća polako stiže pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Plaća (neto mjesečni prosjek) u Hrvatskoj u trećem kvartalu 2024. je iznosila 1349 eura. Taj iznos je tri posto veći od plaća u prethodnom kvartalu.

Također, radi se o iznosu koji je za 16% viši od onog u isto vrijeme prošle godine. Unatoč tim pozitivnim pomacima, stvarnost je malo drugačija.

Medijan plaća je nižeg iznosa u studenom 2024. Točnije, ona iznosi 1255 eura. To znači da  većina radnika u Hrvatskoj prima manju plaću od prosjeka.

No, nije sve tako crno, jer se ipak radi o porastu plaće od 18% ako usporedimo s istim razdobljem lani.

To se dogodilo jer su iznosi najnižih plaća rasli brže od viših iznosa. Povezano tome, pročitajte imaju li muškarci veći iznos plaće od svojih kolegica.

Prosječna zagrebačka plaća

Trenutno su poznati podaci za prosječnu zagrebačku plaću od 1513 eura. Radi se o porastu od 0.5 posto ako usporedimo iznos sa srpanjskom plaćom.

Izvor: Unsplash; Tema: Plaće, rodna jednakost

No, ono što je značajno, taj porast pokazuje rast plaće od 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ako taj iznos usporedimo s prosječnom plaćom na razini Hrvatske koja iznosi 1324 eura, zagrebačke plaće su bile veće za 189 eura.

Najveća prosječna neto plaća za kolovoz isplaćena je u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina, s iznosom od 2.207 eura.

No, već dugo se ne mijenja situacija u industriji proizvodnje kože i srodnih proizvoda. Tamo je i dalje isplaćena najniža neto od 861 euro.

Najbolje plaćeni sektor i dalje IT

Najbolje plaće i dalje idu zanimanjima u IT sektoru. Radnici koji rade na području informacijskih tehnologija zarade 22% više od hrvatskog prosjeka plaća.

Taj iznos je 1646 eura. Također, radnici koji rade u tehnologiji i razvoju imaju još veći iznos plaće. Radi se o 25% višoj plaći od prosjeka, odnosno 1693 eura.

Što se konkretnih zanimanja tiče, tu predvode developeri, piloti i arhitekti. Ako vas zanimaju i druge plaće, pogledajte iznos prosječnih plaća raznih zanimanja.

Izvor: Unsplash; Tema: Plaća, zanimanje pilot

Najlošije plaćena zanimanja

Radnici koji su najpotplaćeniji su šivači, frizeri i spremačice. Radi se o poslovima čije natječaje za zapošljavanje često vidimo u turističkoj industriji.

Iznos plaće koji se ovdje ističe je oko 950 eura neto. No, prosječna plaća radnika u uslužnim djelatnostima iznosi oko 906 eura.

Uslužne djelatnosti su ekonomsko dobro.

Za razliku od robe nije materijalna proizvodnja ili materijala vrijednost krajnjeg proizvoda u prvom planu, nego usluga fizičke ili pravne osobe koju nudi na određeno vrijeme ili vremenskim okviru.

Krajnji cilj uslužnih djelatnosti je pokriti potražnju.

Prema europskoj klasifikaciji djelatnosti su primjerice:

• trgovina i popravci
• hoteli i restorani
• prijevoz putnika i komunikacija
• obrazovanje
• zdravstvo i socijalna skrb
• aktivnosti vezane za rekreaciju, kulturu i sport
  transport i skladištenje
• financijsko posredovanje
• uzgoj riže
• iznajmljivanje strojeva i opreme
• računalne i srodne djelatnosti
• provođenje i istraživanja

Izvor: Unsplash; Tema: Plaća, pomoćni kuhar

Radnici koji su zaposleni u pomoćnim zanimanjima prolaze najgore po pitanju iznosa plaće. Njihova neto zarada u studenom 2024. iznosi 893 eura.

Konkretnije, raspon plaća za neku određenu poziciju u kategoriji pomoćnih zanimanja varira od 583 EUR (minimalna plaća) do 1 075 EUR (najviša prosječna, stvarna maksimalna plaća je čak i viša).

Taj navedeni iznos je plaća koja ima uključene bonuse. Varijacija iznosa ovisi po prirodi samog posla.

Primjer plaća pomoćnih zanimanja u studenom 2024.:

• Anketar
  671 – 951 EUR
• Dadilja
  671 – 1 020 EUR
• Hostesa/Domaćica
  769 – 1 320 EUR
• Nekvalificirani radnik
  671 – 1 021 EUR
• Radnik na prijemnom pultu
  671 – 1 206 EUR
• Čistač
  671 – 1 043 EUR

Najveći rast plaća zabilježen je u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu.

Tamo se radi o skoku od 14 posto ako usporedimo s istim razdobljem prošle godine. No, i te plaće su ispod državnog prosjeka.

Oni koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu zarađuju tri posto više od prosjeka, njihove su plaće 1383 eura.

Radnici koji rade u privatnim domaćim tvrtkama zarađuju 1251 eura. Radi se o plaći koja je ovaj mjesec sedam posto manja od prosjeka hrvatske plaće.

Također,  deset posto je manja od plaće u studenom 2023. godine.

Ukoliko vas zanima kako se dođe do iznosa plaće, pročitajte članak o osnovnim elementima plaće i naknadama.

Izvor: Unsplash; Tema: Plaća, naknade, bonusi

Plaća, obrazovanje i iskustvo

U Hrvatskoj radnici koji imaju viši stupanj obrazovanja i više radnog iskustva i zarađuju više od kolega s kraćim radnim stažem i nižim stupnjem obrazovanja.

Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA-om u prosjeku zarađuju 1917 eura, što je 42% više od prosječne plaće.

Oni s visokom stručnom spremom imaju 7% višu plaću od prosjeka (1518 eura).

Radnici s više iskustva često znaju kako doći do više plaće. Pročitajte ako vas zanima 8 savjeta kako pregovarati o plaći.

Oni koji imaju srednju stručnu spremu, zarađuju 4% manje od prosjeka. To je iznos od 1168 eura mjesečno. No, radnici bez iskustva i na početku karijere uglavnom i zarađuju manje.

Ako pripadate skupini radnika koja je na početku karijere, pročitajte kako napisati kvalitetan životopis ako nemate radnog iskustva.

Radi se o iznosu od 1050 eura mjesečno, što iznosi 21% manje od prosjeka.

A opet, zaposlenici s 10 godina iskustva i više zarađuju najviše, što nimalo ne iznenađuje. Plaća im iznosi 5% više od prosjeka i radi se o 1416 eura mjesečno.

Plaća u studenom i rodna jednakost

U trećem kvartalu 2024. godine, muškarci su u prosjeku zarađivali čak 16% više od žena!

Iako prosječna plaća raste iz kvartala u kvartal, rodna nejednakost se nastavlja. Time opet potvrdno odgovaramo da muškarci i dalje zarađuju više od žena.

No, cijene su europske, ali plaće baš i ne

Primjećujemo da plaće u Hrvatskoj snažno rastu. Također, rastu i troškovi rada. I to značajno, ako usporedimo s ostalim članicama Europske unije.

Izvor: Unsplash; Tema: Iznos plaće u Europskoj uniji, zastavice u rukama

Kako onda da se ljudi žale da nemaju dovoljno novca za dobar i dostojanstven život? Većina radnika u Hrvatskoj smatra da su im plaće preniske.

Ovo je izborna godina, plaće u javnom sektoru su raste. No, privatni sektor nije mogao pratiti takav porast.

Rast minimalne plaće koji su sindikati ocijenili nedovoljnim!

Poslodavcima nisu isplativi zahtjevi za daljnjim rastom plaća. Također, inflacija trenutno, koliko toliko, miruje, no i to neće biti tako zauvijek.

Prema podacima Eurostata trošak plaća u Hrvatskoj ove je godine između travnja i lipnja narastao za 17,6 posto, najviše u EU.

Dok je prosječan rast na razini eurozone dosegao 4,5 posto u istom razdoblju, a cijele Unije 5,1 posto.

Pročitajte koliko uistinu iznosi plaća u privatnom sektoru.

Činjenica je da velika razlika u plaćama između privatnog i javnog sektora  ne može imati dobar utjecaj na tržište rada, niti da može smiriti inflaciju.

Definitivno je privatni sektor pred ogromnim izazovima!

Objava Plaća: Top poslovi u studenom 2024 pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Plaća je glavni motiv i zadovoljstvo pri odabiru posla. Uz to, radi se o nekom okvirnom pokazatelju standarda u državi.

Naravno, za određivanje standarda je važno uzeti i visinu cijena u obzir. Iznos prosječne plaće sadrži mnogo faktora. U nju znaju biti uključeni razni bonusi.

No, gledano po zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću u Hrvatskoj imaju lead developeri, piloti i IT arhitekti.

Najnižu plaću imaju frizeri, šivači i spremačice.

O privatnom sektoru

Svima je poznato da su plaće u javnom sektoru Hrvatske značajno veće nego u privatnom sektoru.

Ako gledamo okvirno, prosječno, odgovor za to može biti jer su u javnom sektoru rade radnici s viši stupnjem obrazovanja (npr. suci, liječnici).

Također, kada se korigira staž, obrazovanje i dob, i dalje razlika u plaći ide u korist javnog sektora.

Izvor: Google; Tema: Javni sektor, plaća

Ukratko, javni sektor je bolje plaćen od privatnog sektora. No, kako je prosječna plaća zbroj oba sektora, situacija izgleda bolje nego što jest.

Država Hrvatska redovno javno objavljuje podatke o prosječnoj plaći u javnom sektoru.

No, Financijska agencija (Fina) na godišnjoj razini objavljuje iznos prosječne plaće u privatnom sektoru, po županijama.

Iz tih podataka možemo iščitati razliku između plaće kod privatnika i u javnom sektoru.

Pročitajte je li prosječna plaća uistinu dobar pokazatelj iznosa plaća u Hrvatskoj.

Plaća kod privatnika

U trećem kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura.

Radi se o 3% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju lani. Podaci su to istraživanja servisa MojaPlaća.hr u sastavu Alma Career Croatia:

Medijan plaće nešto je niži i iznosi 1255 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka.

U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 5%, a u odnosu na isto razdoblje lani 18%.

U odnosu na prošli kvartal te prošlu godinu pokazalo se da najniže plaće brže rastu od viših.

IT stručnjaci i dalje ostaju najbolje plaćeni radnici u Hrvatskoj.

Izvor: Google; Tema: Prosječne plaće po županijama

Dugotrajni pad potražnje za radnom snagom u toj industriji, kao ni učestala otpuštanja, nisu uzdrmale ovu višegodišnju konstantu.

Također, i dalje najniže plaće u Hrvatskom privatnom sektoru imaju tekstilni radnici (-33%, točnije 952 eura).

Zatim, djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29%, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34%, preciznije 893 eura).

Očekivano, plaće kod poduzetnika u Zagrebu su bile najveće u državi, prosječno 1175 eura neto.

Radi se o 262 eura neto većoj plaći od poduzetnika u ostatku Hrvatske i čak veća od ukupne prosječne neto plaće (svi sektori) u Hrvatskoj, koja je 2023. iznosila 1148 eura.

Još jedna očekivana situacija je da su županije s najmanjim prosječnim plaćama kod poduzetnika na istoku Hrvatske.

Gore navedeno istraživanje pokazuje:

U Virovitičko-podravskoj je 779 eura, Bjelovarsko-bilogorskoj 806 eura, Vukovarsko-srijemskoj 816 eura.

Izuzme li se Grad Zagreb, razlika između županije u kojoj je kod poduzetnika najveća prosječna neto plaća (Zagrebačka) i županije u kojoj je najmanja prosječna neto plaća poduzetnika (Virovitičko-podravska) je 263 eura.

Otprilike, prosječni zaposleni kod poduzetnika u Zagrebačkoj županiji zaradi za 9 mjeseci koliko zaradi zaposleni kod poduzetnika u Virovitičko-podravskoj županiji kroz cijelu godinu.

O tolikoj se razlici radi.

Izvor: Google; Tema: Prosječna mjesečna plaća u Zagrebu

Iznos plaće i stupanj obrazovanja

Izgleda da radnici s puno radnog iskustva i sa višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće od onih s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.

Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) tako u prosjeku imaju 42% veću plaću od prosječne (1917 eura).

Osobe s visokom stručnom spremom imaju 7% višu plaću od prosječne (1518 eura).

Opet, zaposlenici koji imaju završenu srednju stručnu spremu, imaju 1168 eura, 4% manje od prosjeka.

Još neki podaci pokazuju da radnici koji nemaju iskustva i nalaze se na početku svoje karijere, zarađuju 1050 eura (21% manje od prosjeka).

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva. Radi se o iznosu od 1416 eura, odnosno 5% više od prosjeka.

U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali čak 16% više od žena.

Plaće kod privatnika i prosjek u državi

Izvor: Google; Tema: Realna bruto i neto plaća

Ova spomenuta razlika može biti samo procjena. Naime, država Hrvatska ne objavljuje prosjek plaća u javnom sektoru.

Analize pokazuju:

Relativno dobro se može procijeniti brzina rasta, uspoređujući djelatnosti koje su uglavnom u sferi privatnih poduzetnika (npr. prerađivačka industrija) s rastom plaća u djelatnostima gdje dominira država (npr. javna uprava i obrana).

U javni sektor Hrvatske odlazi jako velik udio zaposlenih. I ta činjenica umjetno povećava iznos prosječe plaće.

I zato podatak o prosječnoj plaći države ne daju pravu sliku o snazi gospodarstva. Previše utjecaja na tu sliku ima država.

Najveća razlika između neto plaća kod poduzetnika i ukupnih plaća je u Ličko-senjskoj županiji (-221 eura), Bjelovarsko-bilogorskoj (-220 eura) i Virovitičko-podravskoj (-219 eura).

No opet, najmanja razlika se  u Istarskoj županiji (-46 eura), Koprivničko-križevačkoj (-64 eura) i Brodsko-posavskoj (-99 eura).

Zagreb je državni javno-administrativni centar. U njemu se nalaze sjedišta državnih institucija, razlika je između prosječne neto plaće kod poduzetnika i ukupne prosječne plaće -169 eura.

Potražite dobro plaćene poslove kod privatnika na Zaposlise.hr!

Objava Koliko uistinu iznosi plaća kod privatnika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.