Praznik rada, Međunarodni dan radnika ili Prvi maj ima dugačku tradiciju i duboke korijene u svojih 130 godina obilježavanja.

Radnici su se borili i pokrenuli radnički pokret kako bi svima nama poboljšali uvjete rada i omogućili radnička prava.

Danas se prisjećamo stotina tisuća američkih radnika koji su krajem devetnaestog stoljeća izašli na ulice. Od tada se Prvi maj slavi kao Međunarodni praznik rada.

Pročitajte zašto mlađe generacije imaju više očekivanja od svog poslodavca. 

U kasnom 19. stoljeću, sindikalni i radnički pokreti su rasli, zajedno s bezbrojnim industrijama.

Industrije 19. stoljeća; Izvor: arhivanalitika.hr

Ovaj rast individualnih radnika kroz industrijsku revoluciju potaknuo je sindikaliste da počnu raditi na zaštiti prava radnika.

Pročitajte zašto je važno da se zaštita na radu uistinu provodi. 

Bilo da se radi o zakonima o dječjem radu, ograničavanju radnog vremena ili sigurnim radnim uvjetima, sindikati su se borili da zbrinu radnike.

Ponekad ove vrste radnji mogu dovesti do prosvjeda, obustava rada, radničkih štrajkova.

U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi praznik nazvan Praznik rada prvi je put predložen 1880-ih.

Nekoliko godina kasnije, 1887., Sjeverna Amerika službeno je uspostavila Praznik rada.

S druge strane, Prvi svibanj, odabran je za Međunarodni praznik rada u znak sjećanja na aferu Haymarket koja se dogodila 4. svibnja 1886.

Haymarket afera, Praznik rada; Izvor: Investitor.me

Ovaj se događaj odvio u Chicagu, Illinois, u SAD-u tijekom štrajka radnika kada je neidentificirana osoba bacila bombu na policiju koja se okupila radi kontrole mase.

Policija je tada odgovorila otvorivši vatru na radnike, ubivši njih četvero i ranivši mnogo drugih.

Također, stotine radničkih vođa i sljedbenika skončalo je svoj život osudom na smrt, odnosno vješanjem.

Poslodavci su vratili kontrolu nad radnicima, a radni dan od deset ili više sati ponovno je postao norma.

Druga internacionalna europska federacija socijalističkih partija i sindikata, 1889. godine proglasila je 1. svibnja kao Međunarodni praznika rada – dan svih radnika.

Sve do danas, za radnike i sindikaliste širom planete, Prvi maj postao je simbol solidarnosti i borbe za bolje uvjete rada.

Praznik rada; Izvor: Unsplash.com

Ciljevi pokreta koji je pokrenuo Međunarodni praznik rada odnosili su se na potražnju za boljim uvjetima rada radnika, boljim plaćama. Zatim, kraćim radnim danom i sigurnijim uvjetima rada.

Danas se Međunarodni praznik rada obilježava prvog dana svibnja na svim kontinentima. A sada je vrijeme da proslavimo ovaj dan doslovno u cijelom svijetu!

Začeci radničkih prava

Ovaj dan je idealno vrijeme da malo istražite i pročitate o različitim problemima i situacijama koje su dovele do proslave Međunarodnog praznika rada.

Donosimo neke zanimljivosti:

• Viktorijanske radne kuće

Zloglasne po svom iskorištavanju slabih i siromašnih, čak su i djeca postala žrtve ovih kuća koje su u biti bile zatvori u Engleskoj u 18. stoljeću.

Radnička klasa u Engleskoj; Izvor: Pametni-radio.org

• Požar u tvornici Triangle Shirtwaist

U tvornici u New Yorku 1911. godine izlazi i stubišta bili su zaključani kako bi spriječili radnike da neovlašteno rade pauze.

U požaru su poginule su 123 žene i djevojke i 23 muškarca, većinom imigranata.

• “Sweatshopovi”

Čak i danas tvornice znoja postoje kao pretrpana radna mjesta s lošim i ponekad nelegalnim uvjetima rada.

Neki od primjera su loša ventilacija, slabo osvjetljenje, visoke/niske temperature, nepravedne plaće, nezdrava ili prljava okruženja, rad djece, produženo radno vrijeme bez pauze i još mnogo toga.

Sweatshop, iskorištavanje radne snage; Izvor: Earth.org

Sindikati

Industrijska revolucija za sobom je donijela potražnju za radnicima i sindikatima.

Tijekom 1850-ih godina pokreti radnika širom svijeta imali su za cilj skraćivanje radnog dana s deset na osam sati.

Tako je Američka federacija na svom prvom kongresu 1886. godine pokrenula generalni štrajk. On se odvio na datum 1. svibnja.

Glavni zahtjev štrajka je bio potražnja za osmosatnim radnim danom. I tada je došlo do gore spomenute pobune u Haymarketu.

Katolička crkva i Praznik rada

Katolička crkva ustanovila  je praznik Svetog Josipa Radnika 1. maja 1955. godine.

Nije slučajna ova povezanost između Međunarodnog praznika rada i blagdana sv. Josipa Radnika koji “pada” na isti dan.

Sveti Josip Radnik; Izvor: Nedjelja.ba

Tom povezanošću Katolička crkva odlučno je stala na stranu radnika.

Veza nije samo u slavljeničkom smislu, nego i u promišljanju važnosti i vrijednosti rada, te problemima s kojima je rad povezan.

Čelnici Katoličke crkve ističu kako u današnje vrijeme rad ponovo predstavlja hitno socijalno pitanje, a nezaposlenost poprima katkada i nevjerojatne razine.

Čak i u zemljama u kojima je bilo prisutno blagostanje dolazi do problema oko prava radnika.

Svi trebamo razumjeti značenje rada koji daje dostojanstvo čiji je svetac uzorni zaštitnik.

Praznik rada danas

Prvi maj, poznat i kao Praznik rada ili Međunarodni praznik rada državni je praznik u osamdeset država diljem svijeta.

Praznik rada, slavlje, Maksimir; Izvor: Dnevnik.hr

Na taj dan simbolično se slavi doprinos radnika. Promoviraju se radnička prava. I važno – obilježava se ustrajnost radničkog pokreta.

Kako obilježavamo Praznik rada?

Ovaj dan je oduvijek bio zamišljen kao slavlje rada svakodnevnog čovjeka.

Odvojite dan za sebe, napravite nešto novo. Proslavite dan sa svojim prijateljima i obitelji. Jednostavno uživajte!

Odavno niste planinarili? Spakirajte ručak i provedite dan uživajući u prirodi i pogledu s planinskog vrha koji ste odlučili osvojiti.

Jesu li vam leđa u zadnje vrijeme stvarala sve veću nelagodu? Vrijeme je da zakažete termin kod dobre maserke! Naravno, ako ćete uspjeti naći stručnjaka koji će raditi.

Napravite roštilj za dobre prijatelje s kojima se inače nemate vremena družiti. Bez obzira što odaberete, ovo je dan za učiniti nešto ugodno i za opuštanje.

Sretan Praznik rada svima!

Objava Praznik rada svima, a ne samo njima pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.