Kazna za rad na crno (neprijavljeni rad) je visoka. Donosimo sve izmjene i dopune Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Svaki poslodavac bi trebao proći kroz ovaj članak.

Obrađujemo nove obveze poslodavaca, pojašnjavamo kako funkcionira pojačani inspekcijski nadzor. Saznat ćete konkretne korake za usklađivanje poslovanja s novim propisima.

Posebnu pozornost posvetili smo i postupku prijave i odjave radnika na osiguranje, koji je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dotakli smo se i povezanosti sa sustavom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te praktičnim aspektima prijave radnika koje poslodavci svakodnevno moraju provoditi.

Definicija neprijavljenog rada

Neprijavljeni obuhvaća svaki rad koji osoba obavlja za poslodavca bez da je taj radni odnos ili obavljanje posla prijavljeno nadležnim tijelima u skladu s važećim propisima.

Ugovor o radu

Zakon prepoznaje sljedeće oblike neprijavljenog rada:

• Obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru.
• Rad bez prijave na obvezna osiguranja, dakle bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
• Korištenje rada osoba kojima je rad u Republici Hrvatskoj zabranjen ili koje nemaju valjanu dozvolu za rad, primjerice stranci bez dozvole za boravak i rad.
• Neprijavljivanje stvarnog broja radnih sati ili prijavljivanje radnika na nepuno radno vrijeme dok ta osoba stvarno radi puno radno vrijeme.
• Isplata dijela plaće u gotovini bez obračuna i uplate doprinosa, poznata i kao plaćanje u kuvertama.

Šteta koju neprijavljeni rad nanosi

Neprijavljeni rad istovremeno pogađa više razina.

Radnici ostaju bez zdravstvenog osiguranja, ne ostvaruju mirovinski staž, nemaju pravo na naknadu za bolovanje, godišnji odmor niti otpremninu.

Država gubi značajne proračunske prihode od poreza i doprinosa, što izravno umanjuje kvalitetu javnih usluga.

Nagrada, regres, godišnji odmor, obitelj Pexels

Pošteni poslodavci koji uredno prijavljuju radnike i plaćaju doprinose nalaze se u nepravednom konkurentskom položaju.

Gospodarstvo u cjelini trpi jer siva ekonomija iskrivljuje tržišne uvjete, onemogućuje kvalitetno planiranje ekonomskih politika i smanjuje ukupnu produktivnost.

Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom inspekcijskih nadzora godišnje se utvrdi više tisuća slučajeva neprijavljenog rada.

Najučestaliji su u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva, trgovine i sezonskih djelatnosti.

Izmjene i dopune Zakona

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada izvorno je objavljen u Narodnim novinama br. 151/22, a stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Izmjene i dopune koje su uslijedile dodatno su pooštrile odredbe i proširile ovlasti inspekcijskih tijela.

Ove izmjene usklađene su sa smjernicama Europske platforme za suzbijanje neprijavljenog rada, čiji je Hrvatska aktivna članica.

Radne dozvole

Pregled najvažnijih promjena

Prijava radnika. Ranije je postojala obveza prijave na HZMO prije početka rada.

Novim uređenjem prijava mora biti izvršena najkasnije u roku od 24 sata prije početka rada putem elektroničkog sustava, uz automatsku kontrolu podataka.

Ovo je područje u kojemu postupak prijave i odjave na osiguranje, koji provodi HZMO, postaje ključna točka usklađenosti za svakog poslodavca.

Kazne za poslodavce. Prethodni raspon novčanih kazni za pravne osobe dosezao je do 65.000,00 EUR.

Nove kazne mogu doseći do 100.000,00 EUR za pravne osobe, uz mogućnost privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Ovlasti inspektora.

Umjesto standardnih ovlasti inspekcijskog nadzora, inspektori sada raspolažu proširenim ovlastima koje uključuju nenajavljene nadzore.

Zatim, pristup digitalnim evidencijama i suradnju s Poreznom upravom u stvarnom vremenu.

Evidencija radnog vremena. Umjesto obvezne evidencije bez strogo propisanog digitalnog formata, sada je propisano obvezno vođenje digitalne evidencije radnog vremena.

Strani radnici, bauštela; Pexels

Strani radnici. Uz dotadašnju provjeru dozvola za rad, uvedene su pojačane obveze provjere statusa stranaca te obvezna evidencija kopija dozvola na mjestu rada.

Odgovornost naručitelja posla. Umjesto ograničene solidarne odgovornosti, sada postoji proširena solidarna odgovornost naručitelja posla za neprijavljeni rad kod podizvođača.

Sezonski rad. Postroženi su uvjeti za angažman sezonskih radnika, uključujući obveznu prijavu najmanje 24 sata unaprijed i detaljnu evidenciju rada.

Datumi stupanja na snagu ovise o pojedinačnim odredbama.

Veći dio primjenjuje se od dana objave u Narodnim novinama, dok odredbe koje zahtijevaju tehničku prilagodbu, poput obveze digitalnog vođenja evidencija, imaju prijelazni rok.

Poslodavci trebaju pratiti objave u Narodnim novinama i na službenoj stranici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nove obveze poslodavaca u detalje

Obveza prijave radnika prije početka rada

Svaki poslodavac dužan je prijaviti radnika na obvezna osiguranja pri HZMO-u prije nego što radnik započne s radom.

Novim izmjenama precizira se da prijava mora biti izvršena najkasnije 24 sata prije početka rada.

U opravdanim iznimnim slučajevima hitnog zapošljavanja prijava je dopuštena najkasnije na sam dan početka rada, ali prije faktičnog početka obavljanja posla.

Ugovor o djelu, honorarni posao

Detaljne upute o samom postupku elektroničke prijave dostupne su na stranicama HZMO-a, u dijelu koji se odnosi na prijave i odjave na osiguranje.

Istovremeno, poslodavci koji traže radnike ili radnici koji traže zaposlenje mogu koristiti usluge HZZ-a i njihovu burzu rada kao polazišnu točku za legalno i transparentno zapošljavanje.

Sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku

Poslodavac mora sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku ili radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada.

Nova pravila naglašavaju da nedostatak pisanog ugovora automatski stvara presumpciju neprijavljenog rada.

Vođenje digitalne evidencije radnog vremena

Jedna od najznačajnijih novina jest obveza vođenja evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Evidencija mora sadržavati ime i prezime radnika te OIB, početak i završetak radnog vremena za svaki radni dan, sate prekovremenog rada, sate noćnog rada.

Zatim, korištenje stanki i odmora te podatke o odsutnostima poput bolovanja i godišnjeg odmora. Evidencija mora biti dostupna inspektorima rada na zahtjev, u elektroničkom obliku, bez odgode.

Rad po noći, noćna smjena

Obveza čuvanja dokumentacije na mjestu rada

Na svakom radnom mjestu ili gradilištu poslodavac mora držati dostupnom sljedeću dokumentaciju.

Mora imati presliku ugovora o radu ili potvrde o sklopljenom ugovoru za svakog radnika, dokaz o prijavi na obvezna osiguranja.

Za strane radnike presliku dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada te evidenciju radnog vremena za tekući mjesec.

Elektroničko podnošenje prijava

Zakon inzistira na digitalizaciji procesa. Prijave radnika, evidencije i ostala dokumentacija podnose se putem elektroničkih sustava HZMO-a i drugih nadležnih tijela.

Poslodavci koji nemaju tehničke mogućnosti za elektroničko podnošenje dužni su to osigurati ili koristiti usluge ovlaštenih posrednika.

Obveza obavještavanja o promjenama

Svaka promjena uvjeta rada, od promjene radnog vremena do prestanka radnog odnosa, mora se prijaviti nadležnim tijelima u zakonom propisanim rokovima.

Kašnjenje s odjavom radnika nakon prestanka radnog odnosa može rezultirati sankcijama.

Otkazni rok, otkazni rokovi

Pojačani inspekcijski nadzor

Nove ovlasti inspektora rada

Izmjenama zakona značajno su proširene ovlasti inspektora Državnog inspektorata.

Inspektori mogu provesti inspekcijski nadzor bez prethodne najave, u bilo koje doba dana ili noći, uključujući vikende i blagdane.

Imaju pravo pristupa svim digitalnim evidencijama radnog vremena, platnim listama i kadrovskim zapisima.

Plaća više neće biti tajna. Uskoro dolazi do vrlo važne promjene. Pročitajte članak!

Koliko košta neprijavljeni rad

Novčane kazne za pravne osobe

Za neprijavljivanje jednog radnika kazna iznosi od 8.000,00 do 50.000,00 EUR.

Za neprijavljivanje dva ili više radnika raspon se penje na 15.000,00 do 100.000,00 EUR.

Nepostojanje ugovora o radu u pisanom obliku kažnjava se s 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Nevođenje ili netočno vođenje evidencije radnog vremena također nosi kaznu od 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole za rad sankcionira se kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 EUR.

Plaća na ruke

Isplata plaće bez obračuna doprinosa kažnjava se s 8.000,00 do 50.000,00 EUR, a onemogućavanje inspekcijskog nadzora s 10.000,00 do 30.000,00 EUR.

Saznajte kako napisati životopis za zanimanje specijalista za obračun plaća. Pročitajte članak.

Novčane kazne za fizičke osobe

Obrtnicima i odgovornim osobama za neprijavljivanje radnika prijeti kazna od 3.000,00 do 15.000,00 EUR. Nepostojanje ugovora o radu kažnjava se s 1.000,00 do 5.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole sankcionira se kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 EUR.

Dodatne sankcije

Osim novčanih kazni zakon predviđa privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do 30 dana, a u slučaju ponovljenog prekršaja i duže.

Poslodavci kažnjeni za neprijavljeni rad mogu biti isključeni iz postupaka javne nabave na određeno razdoblje.

Obvezna je uplata svih neplaćenih doprinosa uz zatezne kamate od dana kada su doprinosi trebali biti uplaćeni.

U posebno teškim slučajevima, kod sustavnog i organiziranog neprijavljivanja većeg broja radnika, moguća je i kaznena odgovornost odgovornih osoba.

Tri primjera iz prakse

Vlasnik restorana angažira tri konobara tijekom turističke sezone bez sklapanja ugovora o radu i bez prijave na HZMO.

HZMO, Mirovinsko

Inspekcija utvrđuje neprijavljeni rad za tri osobe. Posljedica je kazna do 100.000,00 EUR za pravnu osobu uz obvezu uplate svih neplaćenih doprinosa s kamatama.

Građevinska tvrtka prijavljuje radnike na četiri sata dnevno, a oni stvarno rade osam sati.

Razlika plaće isplaćuje se u gotovini bez evidencije. Ovo se kvalificira kao djelomično neprijavljeni rad i podliježe sankcijama za netočno vođenje evidencije i utaju doprinosa.

Obrt za čišćenje angažira strance bez valjane dozvole za rad u Hrvatskoj.

Osim kazne za rad na crno, obrtnik se suočava i s kaznom za zapošljavanje stranaca bez dozvole, dok strancu prijeti udaljenje iz zemlje.

Prijelazne odredbe i rokovi za prilagodbu

Za obvezu digitalne evidencije radnog vremena poslodavci koji su dosad vodili evidencije u papirnatom obliku imaju prijelazni rok od šest mjeseci od stupanja na snagu izmjena.

Ugovori sklopljeni prema starim odredbama ostaju na snazi, ali ih je potrebno dopuniti novim elementima pri prvoj sljedećoj izmjeni ugovora.

Za mikropoduzeća s do deset zaposlenih predviđen je produljeni rok prilagodbe za potpuno elektroničko podnošenje dokumentacije.

Kafić, bistro, mali poduzetnik, privatnik; Unsplash

Ako utvrdite da vaše poslovanje nije u skladu s novim odredbama, preporučuje se hitno postupanje.

Napravite reviziju svih aktivnih radnih odnosa i provjerite jesu li svi radnici uredno prijavljeni.

Sklopite ugovore o radu s radnicima koji ih nemaju u pisanom obliku. Prijavite neprijavljene radnike na HZMO i Poreznu upravu te uplatite zaostale doprinose.

Uspostavite sustav evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Konzultirajte pravnog savjetnika kako biste procijenili rizike.

Dobrovoljno prijavljivanje i otklanjanje nepravilnosti prije inspekcijskog nadzora može biti olakotna okolnost pri eventualnom izricanju sankcija.

Poslodavci, na našim stranicama se nalazi idealni radnik za vaše poslovanje. Prijavite se već danas!

Objava Kazna i do 8.000 eura radi rada na crno pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Cijene u Hrvatskoj i u proljeće 2026. nastavljaju rasti. No, tempo je nešto umjereniji nego prethodnih godina.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači 2026. porasle su u prosjeku za 3,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,3%.

Na prvi pogled, podaci izgledaju kao stabilizacija inflacije. No, iza tog prosjeka kriju se velike razlike među kategorijama. Te razlike najviše osjećaju građani, osobito zaposleni s nižim i srednjim primanjima.

Pročitajte istraživanje saznajte kako cijene u Hrvatskoj utječu na pojedini sektor!

Inflacija usporava, ali ne jednako za sve

Iako ukupna stopa inflacije pokazuje znakove smirivanja, struktura rasta cijena otkriva drugačiju sliku. Neke kategorije stagniraju ili čak pojeftinjuju, druge i dalje snažno rastu.

Najveći rast cijena u veljači 2026. zabilježen je u kategoriji stanovanja, energije i režija – čak 10,2% na godišnjoj razini.

Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Vidimo da troškovi osnovnog života i dalje rastu znatno brže od prosjeka. Najviše rastu cijene grijanje, struje, vode i stanovanja.

Kakav je standard života u Hrvatskoj? Saznajte iz povezanog članka na linku!

S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,9%, što je umjereniji rast nego prethodnih godina. Ipak i dalje predstavlja značajan udar na kućni budžet.

Zanimljivo je da su neke kategorije, poput pokućstva ili obrazovanja, zabilježile pad cijena, što djelomično ublažava ukupnu inflaciju.

Važno je imati na umu da građani ne troše jednako na sve kategorije, Pa ni inflacija ne djeluje jednako na sve.

Troškovi stanovanja rade najveći pritisak

Ako postoji jedna kategorija koja definira inflaciju u 2026., to su troškovi stanovanja.

Rast od preko 10% u segmentu stanovanja, energije i režija nije samo statistički podatak.

Radi se o svakodnevnom, tekućem i konkretnom problemu za sve.

Naime, stanovanje je neizbježan trošak. Za razliku od, primjerice, odjeće ili elektronike, potrošači ovdje nemaju puno prostora za smanjenje potrošnje.

Mjesečne stope promjene, veljača 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima:

• ne možete preskočiti grijanje
• ne možete odgoditi plaćanje režija
• najamnine i krediti imaju fiksne obveze

Rast u ovoj kategoriji ima najveći psihološki i financijski učinak.

Za radnike znači da čak i uz rast plaća realna kupovna moć može stagnirati ili padati.

Zabilježen je rast plaća početkom ove godine. Saznajte koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj!

Cijene hrane rastu, ali sporije

Nakon snažnog rasta u prethodnim godinama, cijene hrane u 2026. rastu sporije. Oko 2,9% godišnje.

Pozitivan je signal, ali ne treba ga precijeniti.

Hrana čini velik udio u potrošnji prosječnog kućanstva, osobito kod nižih prihoda. Čak i manji postotak rasta može imati značajan učinak na ukupni budžet.

Osim toga, treba uzeti u obzir da su cijene hrane već visoke zbog prethodnih inflacijskih valova.

Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026, stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima – ne rastu brzo, ali su i dalje visoke.

Usluge rastu i to je novi trend

Jedan od zanimljivijih trendova u 2026. je rast cijena usluga.

Primjerice:

• restorani i smještaj: +6,3%
• rekreacija i kultura: +3,7%
• osobne usluge: +3,4%

Govorimo o važnoj promjeni u odnosu na prethodne godine, kada je inflaciju više pokretala roba (npr. energija i hrana).

Rast cijena usluga povezan je  s rastom plaća u tim sektorima.

Drugim riječima, kako poslodavci povećavaju plaće kako bi zadržali radnike, dio tog troška prenosi se na potrošače.

To stvara tzv. sekundarni inflacijski efekt.

Sezonski poslovi ubrzano se popunjavaju. Potražit svoj, ako još niste. Pročitajte članak!

Sezonski posao, sezona, poslovi, 2026

Plaća ili cijena?

Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj početkom 2026. iznosi oko 1.511 eura, dok je medijalna plaća 1.304 eura.

Ta razlika već sama po sebi puno govori. Polovica zaposlenih zapravo zarađuje manje od iznosa koji se često komunicira kao prosjek.

U kombinaciji s inflacijom od oko 3,8%, na prvi pogled izgleda da plaće uspijevaju pratiti rast cijena.

U statističkom smislu, realne plaće doista blago rastu. Međutim, ta slika postaje znatno složenija kada se pogleda što se događa unutar različitih skupina radnika.

Problem je u raspodjeli

Visoko kvalificirani radnici  ostvaruju rast plaća koji nadmašuje inflaciju.

Potražnja za njihovim znanjem i dalje je visoka, a poslodavci su spremni povećavati plaće kako bi ih zadržali. U tim segmentima tržišta rada inflacija je, pojednostavljeno rečeno, podnošljiva.

S druge strane, radnici u slabije plaćenim sektorima nemaju isti pregovarački položaj. Njihove plaće rastu sporije ili stagniraju, dok troškovi života rastu jednako za sve. Upravo tu nastaje najveći pritisak.

Novčići. pad, inflacija; Izvor: Unsplash

Inflacija nije jednaka za sve, ali plaće često jesu. Tu dolazi do problema. 

Posebno je važno naglasiti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća.

Nominalno povećanje od, primjerice, 5% može zvučati dobro, ali ako su troškovi stanovanja porasli više od 10%, a osnovne usluge od  do 6%, stvarni osjećaj standarda može biti negativan.

Ljudi ne mjere inflaciju kroz statistiku, već kroz svakodnevne troškove.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj vrlo je širok pojam. Sadržane su mnoge industrije. Pročitajte više!

Struktura potrošnje

Kućanstva s višim prihodima veći dio troše na diskrecijsku potrošnju gdje su poskupljenja umjerenija ili se lakše mogu izbjeći.

Konkretnije, radi se o putovanjima, tehnologiji i uslugama.

Zbog toga isti inflacijski podaci u praksi stvaraju potpuno različita iskustva.

Još jedan faktor koji dodatno komplicira situaciju je regionalna razlika. Troškovi života u Zagrebu i na obali znatno su viši nego u ostatku zemlje, dok razlike u plaćama nisu uvijek proporcionalne.

Indeksi potrošačkih cijena od veljače 2006. do veljače 2026., godišnje stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Radnici u skupljim regijama osjećaju jači pritisak, čak i kada imaju iznadprosječna primanja.

Psihologija rada (industrijska i organizacijska) proučava kako posao utječe na naše misli, emocije i ponašanje. Pročitajte članak i saznajte više!

Važno je spomenuti i psihološki efekt inflacije. Čak i kada realne plaće blago rastu, osjećaj financijske sigurnosti može se smanjivati.

Rast cijena osnovnih troškova stvara osjećaj neizvjesnosti i gubitka kontrole nad osobnim financijama.

Zbog svega navedenog, odgovor na pitanje tko pobjeđuje nije jednoznačan.

U prosjeku plaće blago pobjeđuju. U stvarnosti mnogi radnici i dalje gube.

Ovaj nesrazmjer ima dugoročne posljedice. Ako se trend nastavi, razlike u životnom standardu mogle bi se dodatno produbljivati, a srednji sloj mogao bi biti pod sve većim pritiskom.

Pitanje plaće više nije samo pitanje iznosa, već i pitanje kupovne moći.

Poslodavci koji to razumiju i prilagode svoju politiku nagrađivanja imat će značajnu prednost u privlačenju i zadržavanju zaposlenika.

U suprotnom, razlika između onih koji mogu pratiti cijene i onih koji ne mogu nastavit će rasti.

Objava Cijene u Hrvatskoj 2026: što poskupljuje i utjecaj na radnike? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Sezonski poslovi se već nude na svakom koraku. Tvrtke kreću sa  zapošljavanjem mjesecima prije kako bi imala vremena odabrati odgovarajuće ljude i adekvatno ih osposobiti.

Stoga stupite u kontakt s poslodavcem što ranije i nemojte čekati zadnji dan za podnošenje prijave. Potražnja će još više rasti kako će se sezona približavati.

Ti poslovi su odlična prilika za mlade, studente i one koji žele raditi i putovati. S druge strane, važan su izvor radne snage za lokalno stanovništvo i strance koji žele raditi u atraktivnim destinacijama na Jadranu.

U nastavku donosimo sveobuhvatnu sliku o sezonskim poslovima. Zatim, kako se pripremiti za natječaj i, najvažnije, kako pronaći posao u sezoni 2026.

Tema je vrlo aktualna jer poslodavci već počinju objavljivati oglase, najavljuju angažmane i planiraju osoblje za predstojeću turističku sezonu.

Sektor nudi brojne mogućnosti

Turizam u Hrvatskoj tradicionalno čini ogromnu komponentu gospodarstva. Sezonski radnici su temelj funkcioniranja usluga.

Rad u hotelu, hotel, djelatnik, sezonac; Izvor: Pexels

Pokrivaju rad na recepciji, obavezno u ugostiteljstvu, rade kako turistički vodiči.

Održavaju hotelske sobe, čiste objekte. Poslodavci počinju zapošljavati sezonce već početkom godine kako bi bili spremni kad sezona počne.

Velika potražnja gostiju iz inozemstva zahtijeva pouzdanu radnu snagu. Vidimo da krenu s dolascima već na proljeće. Oko Uskrsa većina hotela već ima otvorena vrata.

U turizmu se, dakle, radi na sam Uskrs, ali i ostale blagdane. Pročitajte članak o radu na blagdanima!

Sezonski poslovi omogućuju da se gostima pruži kvalitetna usluga i iskustvo boravka.

Istovremeno otvaraju vrata onima koji žele raditi u međunarodnom okruženju, učiti strane jezike i steći konkretno profesionalno iskustvo.

Pripremite se na vrijeme

Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da se najbolji sezonski poslovi popunjavaju rano, često već u prvim mjesecima godine. Poslodavcima moraju osigurati stabilne i funkcionalne timove.

Timski rad, sobarice; Izvor: Pexels

Upravo zato prva i najvažnija faza pripreme započinje informiranjem i praćenjem relevantnih izvora oglasa.

Pratite oglase za posao, zatim stranicu HZZ-a, ali i europske mreže za zapošljavanje poput EURES-a, koji nude provjerene informacije o sezonskom radu u Hrvatskoj i drugim državama EU.

Platforme ne nude samo oglase. Nude i praktične savjete o uvjetima rada, pravima radnika, smještaju i procedurama zapošljavanja. Navedeno je posebno važno za one koji prvi put ulaze u sezonski rad.

Drugi  korak je pravovremena prijava. Sezonski poslovi u turizmu imaju ograničen broj mjesta, a interes je velik. Osobito za pozicije koje nude osiguran smještaj, obroke ili bolje radne uvjete.

Kandidati koji se javljaju ranije imaju veću mogućnost izbora, više vremena za dogovor uvjeta i veću sigurnost da će sezonu dočekati s unaprijed osiguranim poslom.

Iskustva radnika pokazuju da čekanje proljeća ili početka ljeta nije dobra odluka. Uglavnom ćete propustiti prilike. Naime, tada se popunjavaju preostale, manje atraktivne pozicije.

Kratki životopis

U ovoj fazi morate imati spreman životopis. Saznajte kako se možete pripremiti!

Treća faza pripreme odnosi se na osobnu i profesionalnu spremnost za sam rad. Jeste li timski igrač? Znate raditi s ljudima? Dobro komunicirate? Izoštrite svoje vještine za rad!

Vještine

Znanje stranih jezika, prije svega engleskog, ali i njemačkog ili talijanskog, postalo je gotovo standard, osobito u hotelima, resortima i ugostiteljskim objektima više kategorije.

No jednako se cijene i komunikacijske vještine, profesionalan odnos prema gostima i sposobnost snalaženja u dinamičnom radnom okruženju.

U ugostiteljstvu i hotelijerstvu tehnička znanja, poput posluživanja, rada na recepciji ili u housekeeping odjelu, mogu se naučiti, ali stav prema poslu često čini razliku.

EURES naglašava da poslodavci traže radnike koji razumiju sezonski radni ritam, spremni su na intenzivniji tempo rada i otvoreni su za učenje.

Tko slijedi takav način rada i njeguje znanja i vještine, gotovo sigurno može očekivati poziv za rad na iduću sezonu. Sigurno da će dobiti i preporuku za svoj rad.

Preporuke, životopis

Preporuka je važna. U njoj se jasno vidi kakav ste radnik. Saznajte kako možete doći do preporuke. Pročitajte članak!

Konačno, dobra priprema uključuje i realna očekivanja. Sezonski posao može biti fizički zahtjevan i intenzivan, ali donosi vrijedno radno iskustvo.

Naravno, donosi priliku za zaradu u kraćem razdoblju i mogućnost stjecanja kontakata u turizmu.

Uđite u sezonu informirani!

Istaknite se među kandidatima

Kako se istaknuti među kandidatima i povećati šanse za dobar sezonski posao? Konkurencija je stvarno velika. U igri su i kandidati iz zemalja regije. No, uvijek ima nade.

Moguće je istaknuti se jednostavnim, ali promišljenim pristupom.  Poslodavci cijene jasnoću. Kratko i konkretno navedeno iskustvo, dostupnost i spremnost na rad u sezoni.

Čak i ako nemate izravno iskustvo u turizmu, trebate istaknuti prethodne poslove ili aktivnosti koje pokazuju odgovornost, timski rad i komunikaciju s ljudima.

Zdrava radna atmosfera, kolege, timski rad

Timski rad djeluje tako logičan u poslovnom svijetu, a opet toliko je teško naći kandidata koji zna raditi u timu.

Jednako je važan i pristup samoj prijavi. Kandidati koji se informiraju o poslodavcu, razumiju prirodu posla i postavljaju konkretna pitanja ostavljaju dojam ozbiljnosti.

U turizmu se često zapošljava velik broj radnika u kratkom razdoblju, pa oni koji pokažu inicijativu i jasno izraženu motivaciju imaju prednost.

Dugoročno gledano, takav pristup često rezultira pozivom za povratak iduće sezone ili napredovanjem na odgovornije pozicije.

Pripremite se za razgovor za posao. Moguće da će vas dočekati nekorektna pitanja. Naučite kako reagirati. Pročitajte članak!

Pravni okvir i strani radnici

Sezonski rad ima jasno definiran pravni okvir. Posebno kada je riječ o zapošljavanju stranih radnika. Do takve situacije je došlo radi već kroničnog nedostatka radne snage.

Zakonodavni okvir omogućuje poslodavcima da za potrebe turističke sezone angažiraju radnike iz drugih zemalja.No, uz poštivanje propisanih procedura, rokova i uvjeta rada.

Cilj tih pravila je osigurati zakonitost zapošljavanja, zaštitu radnika i stabilnost tržišta rada tijekom intenzivnih sezonskih razdoblja.

Slobodna radna mjesta, posao, rad, sezonski posao

Za državljane trećih zemalja, odnosno one izvan Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, sezonski rad je moguć na temelju posebne dozvole za boravak i rad.

Ta dozvola najčešće se izdaje za razdoblje do šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, a postupak uglavnom pokreće poslodavac.

Za radnike iz država članica EU i EGP-a procedura je znatno jednostavnija. Oni imaju pravo slobodnog kretanja i rada u Hrvatskoj. Znači da im nije potrebna radna dozvola u klasičnom smislu.

Domaći radnici

Sezonski radnici sklapaju ugovor o radu na određeno vrijeme, koji traje onoliko dugo koliko traje sezona ili konkretna potreba poslodavca.

Ugovor mora sadržavati osnovne elemente poput opisa posla, mjesta rada, radnog vremena, iznosa plaće, trajanja ugovora te prava na odmore i pauze.

Bez obzira na sezonski karakter posla, domaći radnici imaju ista prava kao i svi ostali zaposlenici.

Na navedeno ide pravo na isplatu plaće, doprinose, zaštitu na radu i korištenje zakonom propisanog odmora.

Ako je domaći radnik nezaposlen i prijavljen u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zapošljavanje na sezonskom poslu često se evidentira kroz sustav Burze rada.

Burza rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje; Izvor: burzarada.hzz.hr

Time se osigurava transparentnost zapošljavanja, ali i kontinuitet prava radnika, primjerice u pogledu zdravstvenog osiguranja ili prava na naknadu nakon završetka sezone.

U nekim slučajevima moguće je koristiti i mjere aktivne politike zapošljavanja, ako su one u tom trenutku dostupne.

Za studente i učenike vrijede posebna pravila. Studenti sezonski rade putem studentskih ugovora.

U oba slučaja važno je da je rad formalno prijavljen i ugovoren, kako bi se izbjegli problemi vezani uz rad na crno ili gubitak prava.

Pronađite  sezonski posao već danas

Pregledajte najnovije oglase za posao u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Svaki oglas prikazuje osnovne uvjete, tražene kompetencije i način prijave, što vam omogućuje da brzo identificirate prilike koje odgovaraju vašim željama, iskustvu i planovima.

Nemojte čekati posljednji trenutak. Najbolji poslovi se popune prije početka sezone.

Prijavite se pravovremeno, pripremite životopis i motivacijsko pismo.

Napravite prvi korak prema sezoni koja može otvoriti nova vrata u vašoj karijeri.

Objava Sezonski poslovi 2026. kreću u akciju pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.