Službeno putovanje koje se odvija u državama izvan područja EU povezano je s doprinosom za zdravstvo u inozemstvu.

Osobe koje su osigurane u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ostvaruju i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. Radi se o pravu iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Pročitajte više o pronalasku posla u zdravstvu. 

Način i uvjeti korištenja se razlikuju ovisno gdje se koristi. Tri su načina korištenja zdravstvenog osiguranja na službenom putovanju:

• Korištenje osiguranja na području drugih država članica Europske unije (EU).
• Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – EEP).
• U Švicarskoj ili se takva zdravstvena zaštita koristi u ugovornim, odnosno tzv. trećim državama.

Ugovorne države su one s kojima je Republika Hrvatska sklopila međunarodni ugovor kojim je regulirano pitanje korištenja zdravstvene zaštite.

Službeno putovanje, poslovno putovanje; Izvor: Unsplash.com

Radi se o Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Turskoj. S druge strane, treće države su one koje nisu članice Europske unije ili Europskog ekonomskog prostora.

Također, u tu skupinu se ubraja Švicarska.

Računanje zdravstvenog doprinosa

Portal Lider.hr objašnjava kako je poslodavac za službeno putovanje dužan do 15. sljedećeg mjeseca obračunati i platiti posebni zdravstveni doprinos.

Uz to, poslodavac mora Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD s iskazanim podacima o osiguraniku, razdoblju putovanja, osnovici i iznosu plaćenih doprinosa.

Pročitajte više o povratu poreza za 2025. godinu. Saznaje kad ga možete očekivati. 

Povrat poreza 2025; Izvor: Unsplash.com

Osnovica za utvrđivanje obveze određuje se od razmjernog iznosa najniže mjesečne osnovice propisane Zakonom o doprinosima.

Lider dodaje kako se svako putovanje izračunava kao umnožak dnevne osnovice za mjesec u kojemu je obavljeno putovanje i broja dana pravednih u inozemstvu.

U brojkama taj izračun izgleda ovako – za putovanja u mjesecima koji imaju trideset kalendarskih dana dnevna osnovica u 2025. iznosi 22,77 eura,.

No, za mjesece koji imaju 31 dan iznosi 22,04 eura, a za veljaču 24,40 eura.

Doprinos se plaća po stopi od dvadeset posto i dospijeva do petnaestog u mjesecu za službena putovanja obavljena u prethodnome mjesecu.

Osnovica za obračun određuje se prema kalendarskim danima provedenima u inozemstvu. Ta osnovica se ne mora poklapati s brojem inozemnih dnevnica koje se isplaćuju radniku.

Kada se radi o višednevnim putovanjima u inozemstvo, inozemne dnevnice se obračunavaju za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju.

Poslovno putovanje, zdravstvena zaštita

Tada se, baš kao i za ostatak vremena dulji od 12 sati isplaćuje jedna dnevnica. No, za ostatak putovanja dulji od osam sati pola inozemne dnevnice.

Za jednodnevna inozemna putovanja dnevnica se obračunava za boravak u inozemstvu koji traje dulje od 12 sati odnosno pola dnevnice za boravak dulji od osam sati.

Veza dnevnice i zdravstvenog osiguranja

Lider.hr je prenio kako doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu treba platiti i u slučaju kad nema uvjeta za isplatu neoporezive inozemne dnevnice.

Portal je naveo primjer Albanije. Poslodavac uputi zaposlenika na službeno putovanje u Albaniju. Samo putovanje traje 18 sati, no ukupno sedam sati je provedeno u Albaniji.

Ostatak vremena uključuje putovanje kroz Hrvatsku. U tom slučaju taj zaposlenik nema pravo na inozemnu dnevnicu. Ima pravo na jednu tuzemnu dnevnicu.

No, iako je zaposlenik proveo manje od propisanoga vremena potrebnoga za ostvarivanje prava na inozemnu dnevnicu, poslodavac treba platiti doprinos.

Dnevnice, porez, službeni put; Izvor: Unsplash.com

Radi se o doprinosu za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za jedan dan (datum) boravka u Albaniji.

Zahtjev za naknadu troškova

Postoji mogućnost da je zaposleniku zdravstvena zaštita koju nije mogao odgoditi do povratka u Hrvatsku ipak naplaćena.

K tome, zaposlenik je prije odlaska u inozemstvo postupio u skladu s propisanim postupkom. U tom slučaju zaposlenik ima pravo zatražiti naknadu tako naplaćenih troškova.

Naknada se obično potražuje u regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a kojoj će zaposlenik podnijeti pisani zahtjev (ne postoji propisana tiskanica).

Dobro je znati da se uz zahtjev mora priložiti sljedeće: 

• Medicinsku dokumentaciju o pruženim zdravstvenim uslugama.
• Original računa na vaše ime iz kojeg je vidljivo koje su vam zdravstvene usluge pružene te da je račun plaćen.

Zdravstveno osiguranje, medicinska dokumentacija; Izvor: Unsplash.com

Privremeni boravak u inozemstvu

Zaposlenik koji je zdravstveno osiguran i namjerava privremeno boraviti u inozemstvu radi privatnog posla podnosi prijavu Zavodu s naznakom prvog i posljednjeg dana boravka.

Također, mora uplatiti poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite.

Zavod osobi izdaje potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za broj dana, za koje je prethodno uplaćen posebni doprinos.

Zaposlenici  koji su na bolovanju uz prijavu dužni su priložiti suglasnost izabranog doktora s namjeravanim putovanjem osigurane osobe.

Privremeni boravak u inozemstvu često koriste osobe koje rade na daljinu. Pročitajte više o digitalnim nomadima. 

Trajanje rada u inozemstvu

Službeno putovanje može trajati najviše trideset dana. Ako zaposlenik ostaje duže od trideset dana  u inozemstvu, onda se tu ne radi o službenom putovanju, već o boravku u inozemstvu.

Putovanje zrakoplovom, boravak u inozemstvu; Izvor: Unsplash.com

Tada se plaća posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, ali na drugu osnovicu i po drugoj stopi.

Za boravak u inozemstvu doprinos treba platiti na osnovicu mjesečne plaće toga radnika, po stopi od deset posto.

Saznajte koji su najbolje plaćeni poslovi i zanimanja u 2025. godini. 

Opseg zdravstvene zaštite u inozemstvu

Zaposlenik koji je osiguran ima zdravstvenu zaštitu cijelo vrijeme njegova rada u inozemstvu. To pravo imaju i članovi obitelji, odnosno supružnik i djeca.

Rad, stručno usavršavanje i obrazovanje koje traje duže od šest mjeseci osigurava pravo na korištenje zdravstvene zaštite. Ona se ne može odgoditi do povratka u Hrvatsku.

U tu sferu ulaze intervencije koje se smatraju hitnom medicinskom pomoću.

Pod hitnom medicinskom pomoći podrazumijeva se pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju opasnosti po život i zdravlje.

Odnosno, u ovu zaštitu ne ulazi zdravstvena zaštita koja je planirana i predvidiva. Tu činjenicu utvrđuje ovlašteni liječnik Zavoda.

Pročitajte naš intervju sa Sadiom Globan i saznajte više o obračunima plaća. 

Objava Službeno putovanje i korištenje zdravstvene zaštite pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.