Karijera je nekada bila osigurana i zapečaćena kada bi osoba dobila diplomu u ruke. No, danas ta ista fakultetska diploma jednostavno nema istu težinu.

Donosimo rezultate istraživanja Indeed Hiring Laba, koje jasno pokazuje da interes poslodavca za fakultetskom diplomom oštro pada.

A ni mladi zaposlenici nisu sigurni koliko se isplati ulagati vrijeme u fakultetsko obrazovanje. Pogotovo studentima koji još i plaćaju fakultet.

U nastavku članka možete pročitati detalje spomenute ankete. Ispitano je 772 stručnjaka iz SAD-a s VŠS ili VSS obrazovanjem.

Primijetit ćete kako je oko polovice ispitanika, pripadnika generacije Z, skeptično u pogledu vrijednosti svoje diplome. Ta generacija svojim dvojbama iskače od pripadnika ostalih generacija.

Karijera, Gen z

Karijera i vrijednosni jaz

Dok samo 20% Baby Boomersa svoje diplome smatra bacanjem novca, taj se broj povećava za oko 10% sa svakom generacijom.

Baby boomersi čine generaciju rođenih nakon Drugog svjetskog rata do početka 60-ih godina prošlog stoljeća.

Slikovit naziv ove generacije govori o velikom porastu rađanja djece nakon završetka rada. Ta generacija je rođena u prosperitetnom, post-ratnom svijetu.

Karakteristično je da su jako usmjereni na razvoj karijere, te da imaju naznake egocentrizma.

Baby boomers, poslijeratna generacije, tri žene, bake; Izvor: Unsplash.com

Kod razvoja karijere postavlja se pitanje donosi li bolje rezultate naporan rad ili pametno obavljen rad. Pročitajte više o ovoj dilemi, kao i samom napretku karijere, u članku na linku. 

Kako smo spomenuli da se vrijednost diplome smanjuje, odnosno povećava otpor prema diplomi sa svakom sljedećom generacijom, tako dolazimo od pripadnika Generacije Z i njihovih visokih 51%.

Zašto tako dramatična razlika? Desetljećima je stjecanje diplome značilo znatno veće plaće.

Znate li koliko iznosi neto plaća u Hrvatskoj? Ako niste sigurni, pročitajte članak i saznajte više, posebno o iznosu prosječne plaće. 

Istovremeno, fakultet je dramatično poskupio.

Situacija s fakultetima u Hrvatskoj

Podaci iz 2023. godine pokazuju da je u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj tada postojalo 117 visokih učilišta. Vrlo vjerojatno je i danas, 2025. godine, ta brojka ostala vrlo slična.

Radi se o dvanaest sveučilišta, od koji su devet javnih i tri privatna. Zatim, 71 fakulteta i umjetničkih akademija, 1 veleučilišta, od koji su 11 javnih i 6 privatnih.

Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Izvor: Pravo.unizg.hr

U Hrvatskoj se nalazi i osamnaest visokih škola, od kojih su tri jave i 15 privatnih.

Iako imamo veliki broj javnih fakulteta, studiranje je svejedno veliki zalogaj. Većinom studenti mijenjaju boravište, a to nije mala stvar. Kreće osamostaljivanje, preseljenje, obaveze, ali i troškovi.

Kada student odlazi studirati na javni fakultet za koji ne treba plaćati školarinu, svejedno mora platiti troškove upisa. Uz nju, stanarinu, hranu, režije, pokaz i sve ostale troškove školovanja, ali i društvenog života.

Privatni fakulteti imaju različite cijene studija, no smatra se kako su državni besplatni. No, nije to skroz istina.

Svi studenti koji steknu pravo upisa kao redovni studenti na državnim fakultetima, ne trebaju plaćati školarinu.

Ali studenti imaju troškove upisnine i ECTS-a ako se prenose u sljedeću akademsku godinu. Na to idu gore nabrojani troškovi života. Takve je situacija za redovne studente.

No, izvanredni imaju velike školarine.

Nakon što student diplomira, mora potražiti posao. Radi se o velikoj i nimalo lakoj prekretnici života. Pročitajte pet načina kojima si možete olakšati traženje posla. 

ECTS bodovi, iznos participacije, fakultet, školarina; Izvor: Google.com

Situacija u istraživanju

No, nakon skretanja na situaciju na hrvatskim fakultetima, vratimo se na istraživanje Indeed Hiring Laba.

Istraživanje prati stručnjake iz SAD-a, gdje je situacija ipak drugačija (iako se neke vrijednosti poklapaju s našim).

Mnoge nedavno diplomirane osobe financijski teret prati još dugo nakon što dobiju diplomu u ruke.

Više od polovice (52%) ispitanika izjavilo je da je diplomiralo sa studentskim dugom. Naime, te osobe su podigle studentski kredit kako bi uspjele studirati.

Korisnici studentskih kredita najčešće su:

• Redovni ili izvanredni studenti dodiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili specijalističkog studija u zemlji i inozemstvu.
• Korisnik kredita – student koji nije zaposlen, mora imati kreditno sposobnog solidarnog dužnika.
• Za plaćanje školarine privatnog srednjoškolskog obrazovanja korisnici moraju biti roditelji ili staratelji učenika za kojeg se plaća školarina.

Posebno su teško pogođeni milenijalci, jer je 58% ispitanih u svoje karijere uključilo kredite za obrazovanje.

OTP studentski kredit; Izvor: OTPbanka.hr

Milenijalci, također poznati kao generacija Y, demografska su skupina koja slijedi nakon generacije X te prethodi generaciji Z.

Tako da se smatra kako su pripadnici ove generacije osobe rođene od 1981. do 1996. godine.

Posljedice sežu i izvan mjesečnih plaćanja.

Gotovo četiri od deset ispitanika (38%) vjeruje da je njihov studentski dug priječio njihov profesionalni razvoj više nego što im je diploma pomogla.

To je poražavajuća procjena onoga što je trebalo biti odskočna daska do uspjeha.

Nije iznenađujuće da ispitanici sa studentskim dugovima (41%) imaju veću vjerojatnost da misle da je njihova diploma bila bačen novac od onih bez dugova (31%).

Dio problema u jednadžbi u vezi s vrijednošću fakultetskih diploma je, zapravo, jednostavna matematika: sada više ljudi ima diplome.

Kombinacija lošijih primanja na plaće, vrtoglavog rasta troškova, zasićenosti diplomama i duga može objasniti zašto se mlađe generacije sve više pitaju isplati li se fakultet.

Diploma, fakultetska diploma; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Izvor: Geof.unizg.hr

Vještine i potrebe nisu usklađene

Dok većina diplomiranih studenata priznaje da su stekli vrijedne vještine tijekom svog obrazovanja, sve više njih vjeruje kako bi mogli obavljati svoje trenutne uloge bez diploma.

Odnosno, 68% ispitanika generacije Z potvrdilo je da vjeruje da bi mogli raditi svoj posao bez diplome, naspram 64% milenijalaca, 55% generacije X i 49% ispitanika Baby boomera.

Dvije trećine (67%) ispitanika zasmetalo bi kada bi saznali da su njihovi kolege dobili istu ili sličnu ulogu bez diplome.

Osjetna je frustracija radi uloženog vremena i novaca i onda ostati bez prednosti pri zapošljavanju.

Upravljanje vremenom (time management) važna je vještina u poslovnom svijetu. Trebali biste je imati u svom životopisu. Pročitajte zašto je važno znati upravljati vremenom.

Diploma tehničkih smjerova

FER, tehnički fakultet, eletrotehnika; Izvor: FER.unizg.hr

Dok neki smatraju kako im diploma i nije toliko potrebna, izgleda da osobe koje su završile tehničke fakultete i ne dijele to mišljenje.

Na tim fakultetima se uči i kako razmišljati, a taj benefit  se ne može dobiti na poslu ili radnim iskustvom.

I iako ovo istraživanje nije pokrilo mogućnost zapošljavanja s diplomom tehničkog fakulteta u SAD-u, u Hrvatskoj one osobe koje završe tehnički fakultet, dolaze do posla vrlo brzo.

Uglavnom se radi o građevinskom, strojarskom ili elektrotehničkom fakultetu.

Čak i  Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ističe da je vrlo malo osoba koje su završile tehničke fakultete, na tržištu rada.

Zanima vas posao industrijskog inženjera, a niste sigurni kako napisati dobru molbu za posao? Pročitajte naš članak na linku i preuzmite predložak molbe za posao.

Objava Karijera: 51% generacije Z diplomu smatra nepotrebnom pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.