Povrat poreza dolazi na red svakom studentu koji počinje ozbiljnije raditi preko student servisa.

Hoće li se dio tog novca kasnije vratiti ili ne? Posebno kada se prijeđe prag od 12.000 eura godišnje, situacija postaje zbunjujuća i pogrešno interpretirana.

Studenti pretpostavljaju da vrijede ista pravila kao i za zaposlene osobe, posebno kada je riječ o povratu poreza za mlade.

No, stvarnost je nešto drugačija. Saznajte više iz nastavka članka!

Oporezivanje studentskog rada

Studentski rad reguliran je kroz studentske ugovore, odnosno ugovore preko student servisa.

Saznajte kako se piše životopis za studente! Pročitajte članak na linku!

Životopis, kako ga urediti

Vidljiva razlika u odnosu na klasičan radni odnos je ta što se zarada preko studentskog ugovora ne smatra plaćom, nego tzv. drugim dohotkom.

Takav odnos ima direktne posljedice na oporezivanje.

Studenti tijekom godine mogu zaraditi do 12.000 eura neoporezivo. Na taj iznos ne plaća porez na dohodak, što studentski rad čini vrlo povoljnim oblikom zarade.

Međutim, čim student prijeđe taj prag, situacija se mijenja.

Neoporezivi limiti za studentski rad su 4.800 eura za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja i 12.000 eura za one koji nisu.

Više od 12.000 eura

Ako student tijekom kalendarske godine zaradi više od 12.000 eura preko studentskog ugovora, tada prestaje vrijediti neoporezivi prag.

Na iznos iznad tog limita počinje se obračunavati porez na dohodak.

Konkretno, na dio zarade iznad 12.000 eura obračunava se:

• porez na dohodak (po stopi od 20%)
• pripadajući prirez, ovisno o mjestu prebivališta

Porez se ne obračunava na cijeli iznos zarade, nego isključivo na dio koji prelazi prag.

Novčanice, plaća, euri; Pexels

Primjerice, ako student zaradi 13.000 eura, porez se plaća samo na 1.000 eura.

U tom trenutku kod većine studenata javlja se logično pitanje: ako već plaćam porez, mogu li ga kasnije dobiti natrag kroz povrat poreza?

Nažalost, odgovor je — ne.

Zarada ostvarena putem studentskog ugovora smatra se tzv. drugim dohotkom, a ne plaćom.

Zbog toga na nju se ne primjenjuju porezne olakšice koje vrijede za zaposlene osobe, uključujući i olakšicu za mlade koja omogućuje povrat poreza.

Student koji prijeđe limit i plati porez na dio zarade iznad 12.000 eura taj iznos u pravilu neće dobiti natrag kroz godišnji obračun.

Dodatno, porez se obračunava Prilikom isplate putem student servisa, tako da student odmah dobiva neto iznos umanjen za porez.

Time se izbjegava veće iznenađenje na kraju godine, ali istovremeno znači da se plaćeni porez ne vraća kasnije.

Zbog svega navedenog, važno je da studenti koji očekuju veće prihode unaprijed razumiju kako funkcionira oporezivanje i planiraju svoje financije u skladu s tim.

Pitamo se kakav je standard stanovnika u Hrvatskoj i može li plaća pokriti troškove života? Pročitajte članak!

Standard, životni standard

Što ako student radi i preko ugovora o radu

Situacija postaje još kompleksnija kada student tijekom iste godine kombinira rad preko student servisa i rad preko ugovora o radu.

Nije to rijetkost, posebno kod studenata koji se pred kraj studija zapošljavaju ili prelaze na pravi posao.

Pregovarajte o plaći, posebno kada se zapošljavate prvi puta. Pročitajte savjete kako proći što bolje!

Na prvi pogled, moglo bi se očekivati da će u tom slučaju student imati pravo na povrat poreza barem za dio prihoda ostvarenog kroz ugovor o radu.

Posebno ako spada u kategoriju mladih do 30 godina koji inače imaju pravo na porezne olakšice.

Međutim, takve situacije se ne događaju često.

Glavni razlog leži u načinu na koji se koristi osobni odbitak.

Kada student tijekom godine zaradi do 12.000 eura preko studentskog ugovora, taj iznos se smatra neoporezivim i praktički troši osobni odbitak.

Drugim riječima, država već kroz taj neoporezivi prag priznaje određenu poreznu olakšicu.

Ako student zatim počne raditi preko ugovora o radu, dolazi do problema. Naime, osobni odbitak već iskorišten kroz studentsku zaradu.

Ugovor o radu

Za prihode iz radnog odnosa više nema prostora za dodatno porezno rasterećenje koje bi rezultiralo povratom.

Primjeri

Donosimo neke primjere oporezivanja!

Primjer 1

Student tijekom godine zaradi:

12.000 eura preko student servisa (neoporezivo)
zatim se zaposli i zaradi još 5.000 eura kroz ugovor o radu

Na prvi pogled, očekivao bi povrat poreza na tih 5.000 eura (posebno ako ima pravo na olakšicu za mlade).

Međutim, budući da je osobni odbitak već “iskorišten” kroz studentski limit, povrat poreza u pravilu neće ostvariti.

Primjer 2

Student zaradi:

• 14.000 eura preko studentskog ugovora
• Na 2.000 eura iznad limita plaća porez.

Ako se nakon toga zaposli i dodatno zaradi, i dalje neće imati pravo na povrat poreza za prethodno plaćeni iznos, jer se taj prihod vodi kao drugi dohodak i ne ulazi u sustav olakšica za mlade.

Minimalna studentska satnica

Primjer 3

• Student tijekom godine radi samo preko ugovora o radu (bez student servisa) i zaradi, primjerice, 10.000 eura.
• U tom slučaju ima pravo na povrat poreza (ako zadovoljava uvjete za mlade), jer osobni odbitak nije iskorišten kroz studentski rad.

Ova razlika zbunjuje studente jer na prvi pogled djeluje nelogično.

Plaćanje poreza automatski ne znači i pravo na povrat.

Naime, porezni sustav razlikuje vrste dohotka i način na koji se olakšice primjenjuju.

Zbog toga je važno unaprijed razumjeti kako kombiniranje različitih oblika rada utječe na ukupnu poreznu situaciju.

U suprotnom, studenti mogu uzalud očekivati povrat.

Povrat poreza kreće u svibnju!

Na kraju, važno je razumjeti i kada povrat poreza zapravo stiže te tko ga može očekivati.

Isplata povrata poreza za 2025. godinu trebala bi započeti u svibnju, a prema podacima Porezna uprava očekuje se da će povrat ostvariti sličan broj građana kao i prošle godine.

Povrat poreza, euro, novac, porezna

Tada je više od 840 tisuća poreznih obveznika dobilo ukupno više od 405 milijuna eura povrata.

Isplate se provode postupno putem automatiziranog sustava, zbog čega novac ne stiže svima istovremeno.

Građani najprije dobivaju rješenje s točnim iznosom, a zatim se sredstva uplaćuju na njihov račun.

Najveći dio povrata odnosi se na mlađe zaposlenike do 30 godina, koji imaju pravo na povrat 100% ili 50% poreza na dohodak, ovisno o dobi.

Međutim, važno je naglasiti da se ova olakšica odnosi isključivo na dohodak od rada, odnosno plaću, dok se zarada preko studentskog ugovora u taj sustav ne uključuje.

Studenti koji rade isključivo preko student servisa, čak i ako prijeđu porezni prag i plate porez, u pravilu ne mogu očekivati povrat sredstava u ovom ciklusu.

Tražite novi posao? Pregledajte raspisane natječaje za posao i krenite u svoj novi početak!

Odaberite idealan oglas za posao! Kliknite već danas!

Objava Povrat poreza za studente koji prijeđu limit pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Regres je jedna od najpoznatijih dodatnih naknada koje zaposlenici dobivaju (uz plaću, naravno). Kako se bliži razdoblje godišnjih odmora, tako tema dolazi na dnevni red zaposlenika.

Mnogi radnici ga očekuju svake godine, ali ne dobiju svi. Važno je znati da regres nije automatsko pravo svih zaposlenika. Naime, ovisi o pravilima poslodavca, kolektivnom ugovoru ili internim aktima tvrtke.

U 2026. godini pravila o regresu uglavnom ostaju slična onima iz prethodne godine. Poslodavci i dalje imaju mogućnost isplate neoporezivog iznosa kroz kategoriju tzv. prigodnih nagrada.

Radnici dobivaju svoj iznos prije odlaska na godišnji odmor kao financijsku pomoć za troškove odmora.

U nastavku donosimo detaljan vodič o regresu u 2026. godini. Pročitajte tko ga može dobiti i koliko iznosi neoporezivi dio.

Svi vole regres

Regres je novčana naknada koju poslodavac može isplatiti zaposleniku kao dodatnu pomoć za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Nagrada, regres, godišnji odmor, obitelj; Izvor: Pexels

Svrha je financijski olakšati troškove odmora, putovanja ili drugih aktivnosti koje radnici planiraju tijekom godišnjeg odmora.

Važno je razumjeti da nije dio redovne plaće, već spada u kategoriju prigodnih nagrada ili dodatnih materijalnih prava zaposlenika.

Rekli bismo da poslodavac ima određenu slobodu u odlučivanju hoće li ga isplatiti, u kojem iznosu i pod kojim uvjetima.

Zato ističemo da regres nije automatsko zakonsko pravo svih radnika.

Godišnji odmor postaje još slađi kada je praćen financijskom potporom.

Poslodavac mora isplatiti regres jedino ako je to predviđeno nekim od izvora radnog prava, poput:

• kolektivnog ugovora
• pravilnika o radu
• ugovora o radu
• interne odluke poslodavca

Ako takva obveza ne postoji, poslodavac regres može, ali ne mora isplatiti.

Detaljno pročitajte svoj ugovor o radu. Morate biti svjesni svojih prava i obaveza. Saznajte više u članku na linku!

Ugovor o radu

Koliki iznosi neoporezivi dio regresa?

Jedno od najčešćih pitanja zaposlenika i poslodavaca odnosi se na maksimalni neoporezivi iznos regresa.

Ukupan neoporezivi iznos nagrada (u koje spadaju regres, božićnica, uskrsnica i slične isplate) iznosi do 700 eura godišnje po zaposleniku.

Važno je naglasiti da se ovaj limit odnosi na ukupan iznos svih prigodnih nagrada tijekom jedne godine, a ne samo na regres.

To znači da ako zaposlenik tijekom godine dobije božićnicu ili uskrsnicu, te isplate ulaze u isti neoporezivi limit.

Ako ukupni iznos prigodnih nagrada premaši 700 eura, razlika iznad tog iznosa smatra se plaćom i podliježe porezu na dohodak i doprinosima.

Zbog toga mnogi poslodavci planiraju raspodjelu prigodnih nagrada tijekom godine kako bi ostali unutar neoporezivog limita.

O kojem se iznosu radi?

Iako zakon propisuje maksimalni neoporezivi iznos, stvarni iznos regresa često ovisi o financijskim mogućnostima poslodavca, veličini tvrtke i industriji.

Iznos se kreću između:

• 150 i 300 eura u manjim tvrtkama
• 300 do 500 eura u srednje velikim tvrtkama
• do maksimalnog neoporezivog iznosa u većim tvrtkama

100 eura, plaća, dodatak na plaću; Izvor: Pexels

U javnom sektoru regres je u posljednjim godinama standardiziran i često se isplaćuje u jednakom iznosu svim zaposlenicima.

Primjerice, zaposlenici u javnim i državnim službama u Hrvatskoj dobivali su regres od oko 300 eura.

Naravno, privatni sektor ima veću fleksibilnost u određivanju iznosa.

Regres ne samo da pruža financijsku pomoć radnicima tijekom godišnjeg odmora, već također predstavlja priznanje poslodavca za rad i trud radnika tijekom godine.

Dinamika isplate

Regres se isplaćuje prije početka ljetne sezone godišnjih odmora. Zaposlenici ga dobivaju između svibnja i srpnja.

Razlog je jednostavan. Znamo da je regres je namijenjen upravo financiranju godišnjeg odmora, pa poslodavci nastoje zaposlenicima osigurati dodatna sredstva prije odlaska na odmor.

Međutim, zakon ne propisuje točan datum isplate.

Poslodavci mogu odrediti:

• isplatu u jednom obroku
• isplatu u više dijelova
• isplatu u određenom mjesecu u godini

Rad u uredu, dodatni prihodi, rezervacija smještaja, odmor; Izvor: Pexels

Također je moguće da se regres isplaćuje zajedno s plaćom ili kao zasebna isplata.

Empatija je najbolja vještina za vodstvo tvrtke. Saznaje zašto bi je trebao imati, razvijati i pokazivati baš svaki šef!

Način isplate

Regres se može isplatiti na nekoliko različitih načina, ovisno o odluci poslodavca.

Isplata uglavnom izgleda ovako:

• uplata na bankovni račun zaposlenika
• isplata zajedno s plaćom
• isplata kao posebna transakcija

U određenim slučajevima regres se može isplatiti i kroz materijalne pogodnosti ili poklon kartice, iako je novčana isplata i dalje najčešći model.

Prema poreznim pravilima, regres se može isplatiti i na zaštićeni račun zaposlenika, pri čemu neoporezivi iznos može biti izuzet od ovrhe.

Time se zaposlenicima pruža dodatnu sigurnost da će sredstva za godišnji odmor zaista biti dostupna.

Regres za sve!

U privatnom sektoru u Hrvatskoj regres nije automatski zakonska obveza poslodavca. Drugim riječima, poslodavac ga ne mora isplatiti ako to nije jasno propisano nekim od izvora radnog prava unutar tvrtke.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Izvor: Pexels

Obveza isplate regresa nastaje samo ako je ona definirana u dokumentima koji reguliraju radni odnos ili prava zaposlenika.

Ako takva obveza ne postoji, poslodavac može samostalno odlučiti hoće li regres isplatiti, u kojem iznosu i kojim zaposlenicima.

Unatoč tome što nije uvijek obvezan, mnogi poslodavci ipak redovito isplaćuju regres. Razlog je jednostavan: riječ je o benefitu koji zaposlenici očekuju i koji značajno utječe na zadovoljstvo radnika.

Poslodavci, benefiti za zaposlenike važna su stavka za kvalitetan rad! Pročitajte članak!

Kako je reguliran u drugim državama

U nekim europskim zemljama regres je zakonski reguliran i obvezan.

Primjerice, u Sloveniji je regres za godišnji odmor propisan zakonom i poslodavci ga moraju isplatiti zaposlenicima.

Prema slovenskom Zakonu o radnim odnosima, regres mora iznositi najmanje u visini minimalne plaće, a najčešće se isplaćuje do 1. srpnja tekuće godine.

Ako tvrtka ima financijske poteškoće, kolektivnim ugovorom može se odrediti kasniji rok, ali isplata je i dalje obvezna.

Tako da svi zaposlenici u Sloveniji koji imaju pravo na godišnji odmor imaju i pravo na regres.

Poslodavci mogu isplatiti i veći iznos od minimalno propisanog, ovisno o poslovnim rezultatima i kolektivnim ugovorima.

Ured, dokumenti, zaposlenica, kolektivni ugovor, javna uprava; Izvor: Pexels

U nekim drugim europskim državama regres ne postoji kao zasebna naknada, ali postoje slični modeli dodatnih isplata uz plaću.

Primjerice, u pojedinim državama zaposlenici dobivaju dodatnu “13. plaću” ili posebne sezonske bonuse koji imaju sličnu funkciju kao dodatak plaći.

Predstavljaju dodatno financijsko olakšanje prije godišnjeg odmora ili tijekom godine.

Zbog takvih razlika u regulaciji, regres u Europi može biti zakonska obveza, kolektivno pravo ili dobrovoljna pogodnost poslodavca.

Zašto poslodavci isplaćuju regres

Iako regres nije uvijek zakonska obveza, mnogi poslodavci ga koriste kao alat za povećanje zadovoljstva zaposlenika.

Postoji nekoliko razloga zašto tvrtke isplaćuju regres:

Zajedništvo, pripadanje, motivacija; Izvor: Pexels

1. Motivacija zaposlenika

Regres zaposlenicima daje osjećaj dodatne financijske sigurnosti prije godišnjeg odmora.

2. Konkurentnost na tržištu rada

Tvrtke koje nude dodatne benefite lakše privlače i zadržavaju kvalitetne zaposlenike.

3. Porezne pogodnosti

Neoporezivi iznosi omogućuju povećanje primanja zaposlenika bez povećanja troška poreza za poslodavca.

Neoporezive isplate često se smatraju jednim od najučinkovitijih načina povećanja neto primanja zaposlenika bez značajnog povećanja troškova poslovanja.

Pogledajte nove oglase na stranici i kliknite na natječaj za posao koji bi vam mogao donijeti dodatni prihod u novčanik!

Objava Regres: koliki je neoporezivi iznos i kada se isplaćuje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Umirovljenici nemaju dovoljno sredstava za kvalitetan život. Kratko i jasno. Rad nakon odlaska u mirovinu na ovim područjima dugo je bio tema koja je izazivala više frustracija nego stvarnih mogućnosti.

Da se razumijemo, najljepše je uživati u miru nakon zasluženih desetljeća rada. No, realnost ne omogućuje takav život i moramo se snaći.

Mnogi umirovljenici željeli su ostati aktivni, raditi koliko mogu i žele, no zakonodavni okvir ih je u tome ograničavao.

Najčešće se moglo raditi samo nepuno radno vrijeme, uz stroga pravila i ograničenja, što je za velik dio ljudi značilo da se trud i znanje jednostavno ne isplate.

Od 2026. godine takva se situacija mijenja. Prema najavama i izmjenama zakonskog okvira, umirovljenicima će biti omogućeno raditi puno radno vrijeme, uz zadržavanje prava iz mirovinskog sustava.

Riječ je o promjeni koja nije samo administrativna, nego i društvena, jer se tiče dostojanstva rada, osobnog izbora i stvarnih potreba starije populacije.

Umirovljenici, čitanje; Izvor: Pexels

Do promjene mora doći

Uz gore navedeno, imamo i dodatne izazove. Stanovništvo je sve starije, a dosta mladih se iselilo.

Dolaze i strani radnici koji imaju istu plaću kao i domaći. Saznajte više iz članka na linku!

Radne snage je sve manje, a istovremeno veliki broj umirovljenika ima znanje, iskustvo i volju raditi.

Dosadašnji sustav, koji je ograničavao opseg rada, često je djelovao kao poruka da je s odlaskom u mirovinu društvena uloga osobe završena.

U stvarnosti, mnogi umirovljenici ne rade zato što moraju, nego zato što žele.

Netko želi ostati mentalno aktivan, netko želi nadopuniti kućni budžet, a netko jednostavno ne želi preko noći prekinuti radni ritam i osjećaj korisnosti.

Novi model rada punog radnog vremena priznaje upravo tu raznolikost motiva.

Što mislite je li rad umirovljenika na 4 sata ispunio svoju svrhu? Da li se popravilo financijsko stanje i jesu li umirovljenici dobili na osjećaju svrhe? Saznajte iz članka!

Zapošljavanje umirovljenika

Ugovor o radu za umirovljenike

Rad u punom radnom vremenu za umirovljenike znači sklapanje standardnog ugovora o radu. Ugovor je vrlo sličan onome koji imaju i ostali zaposlenici.

Ugovor se može sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim radnim vremenom, jasno definiranim radnim zadacima, radnim satima, plaćom i ostalim pravima koja proizlaze iz radnog odnosa.

Iz sljedećeg članka možete pronaći informacije vezane uz ugovor o radu. Pročitajte!

Drugim riječima, umirovljenik ulazi u radni odnos pod istim uvjetima kao i ostali radnici. Bez posebnih ili ograničavajućih klauzula vezanih uz dob.

Takav ugovor uključuje pravo na redovitu plaću, plaćene doprinose, godišnji odmor, bolovanje i druga prava iz radnog odnosa, uz zadržavanje statusa umirovljenika.

Poslodavac je obvezan prijaviti radnika, uredno obračunavati doprinose i poštovati sve zakonske obveze, dok umirovljenik zadržava jasnu i pravno sigurnu poziciju.

Upravo ta formalnost i jasnoća ugovora uklanja sivu zonu u kojoj su se mnogi ranije nalazili i pruža osjećaj sigurnosti i dostojanstva onima koji odluče nastaviti raditi.

Ugovor o radu

Životopis za umirovljenike

Životopis u mirovini ne mora biti dugačak niti opterećen godinama radnog staža, već jasan i usmjeren na ono što je danas relevantno.

Umirovljenici bi se trebali fokusirati na posljednje poslove koje su radili, ključne vještine koje i dalje aktivno koriste te iskustvo koje može biti korisno poslodavcu.

Nema potrebe navoditi cijelu radnu povijest unazad nekoliko desetljeća. Dovoljno je istaknuti ono što pokazuje pouzdanost, stručnost i spremnost na rad.

Posebno je važno jasno naznačiti kakav posao traže, u kojem opsegu i pod kojim uvjetima, jer to poslodavcima olakšava procjenu suradnje.

Kratak, uredan i iskren životopis često ostavlja bolji dojam od opsežnog dokumenta prepunog zastarjelih informacija.

Kako napisati kratki životopis saznajte iz članka na linku!

Svi trebamo osjećaj sigurnosti

Svi želimo živjeti sigurno i zaštićeno, barem do određene granice. Vidimo da troškovi života rastu, zdravstvene potrebe s godinama postaju veće, a mirovine često ne prate taj tempo.

Popis za kupovinu, kupovina namirnica, umirovljenici, šoping, rad, cijene, mirovina; Izvor: Pexels

U tom kontekstu mogućnost rada u punom radnom vremenu ne znači samo dodatni prihod, već osjećaj da osoba ponovno ima utjecaj na vlastitu financijsku situaciju.

Ta kontrola, pa čak i kada se ne koristi u potpunosti, donosi mir i smanjuje osjećaj nesigurnosti koji se kod mnogih javlja nakon umirovljenja.

Jednako važan, a često zanemaren, jest emocionalni i psihološki aspekt rada. Odlazak u mirovinu za mnoge nije samo prestanak radnog odnosa, nego nagli prekid rutine, društvenih kontakata i osjećaja korisnosti.

Ljudi koji su desetljećima imali jasno definiranu ulogu, odgovornosti i ritam dana, često se suočavaju s prazninom koju je teško odmah ispuniti.

Rad, čak i u kasnijoj životnoj dobi, pruža strukturu dana, razlog za ustajanje ujutro i osjećaj pripadnosti nekoj zajednici.

Novi model rada omogućuje postupniji prijelaz iz radnog života u mirovinu, bez naglog prekida i bez poruke da je njihovo znanje prestalo biti vrijedno.

Financijska neovisnost žena važna je za dobar život u dostojanstvu. Saznajte više!

Negativna strana

Iako nova mogućnost rada u punom radnom vremenu za umirovljenike donosi brojne prednosti, važno je otvoreno govoriti i o njezinim slabijim stranama. Prva i najčešća zamka je zdravstveni rizik.

Vježbanje, umirovljenici; Izvor: Pexels

Puno radno vrijeme, osobito u fizički ili psihički zahtjevnim poslovima, može dovesti do preopterećenja, pogoršanja kroničnih bolesti ili bržeg iscrpljivanja organizma.

Zakon omogućuje rad, ali ne može procijeniti stvarne granice pojedinca. Zu odgovornost često umirovljenici preuzimaju sami, ponekad na vlastitu štetu.

Ovdje ubrajamo i mentalno zdravlje. Čuvajte ga. Pročitajte članak!

Drugi problem je pritisak, iako neformalni, da se mora raditi. Kada je rad već omogućen umirovljenicima, obitelj bi mogla raditi pritisak. Ne samo obitelj, možda čak i poslodavac ili društvo.

Postoji realan rizik da se poruka o slobodi izbora zamijeni tihim osjećajem krivnje kod onih koji ne žele ili ne mogu raditi.

U tom slučaju mirovina, koja bi trebala značiti zasluženi odmor, ponovno postaje razdoblje dokazivanja.

Danas ni prosječna plaća ne pokriva ratu kredita, pa ne čudi da je i mirovina niska. Pročitajte članak!

Treći izazov odnosi se na neravnopravan položaj na tržištu rada. Iako umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme, vrlo moguće da će dobiti lošije uvjete rada.

Radni uvjeti, posao, zaposlenje, životopis; Izvor: Pexels

Jer će se gledati da oni tako i tako imaju mirovinu.

Bez jasnog nadzora i odgovornog ponašanja poslodavaca, postoji opasnost od zlouporabe ovog modela.

No, među našim oglasima možete pronaći natječaj za posao i poslodavca koji poštuju vaša prava. Kliknite!

Tu je i emocionalni aspekt odgađanja stvarnog odmora. Neki ljudi će, iz financijskih razloga ili straha od nesigurnosti, nastaviti raditi i onda kada bi im tijelo i um jasno poručivali da je vrijeme za sporiji ritam.

Dugoročno može doći do iscrpljenosti. Možete osjećati da ste propustili razdoblje u životu koje je trebalo biti posvećeno sebi, obitelji i zdravlju.

Na kraju, važno je reći da ovaj model nije univerzalno rješenje. No, može biti dobra opcija za dio umirovljenika, ali za druge može donijeti više opterećenja nego koristi.

Promjena govori i nešto šire o društvu

Svima nam je jasno kakvu poruku rad umirovljenika na puno radno vrijeme šalje. Drago nam je da je ta mogućnost otvorena. No, bilo bi bolje da se uistinu radi o mogućnosti, a ne nuždi.

Potražite svoj posao

Ili još bolje – neka posao pronađe vas.

Registrirajte se i potražite idealni posao za umirovljenike!

Objava Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme od 2026. godine pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Materijalna prava zaposlenika predstavljaju jedan od temeljnih elemenata radnog odnosa. Izravno utječu na kvalitetu života radnika, njihovu motivaciju te osjećaj sigurnosti na radnom mjestu.

Riječ je o pravima koja zaposleniku osiguravaju određena novčana ili nenovčana primanja. Proizlaze iz radnog odnosa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili individualnog ugovora o radu.

Iako se često u prvi plan stavlja osnovna plaća, ova prava obuhvaćaju znatno širi spektar naknada i pogodnosti koje imaju važnu ulogu u ukupnom zadovoljstvu zaposlenika.

Navedena prava služe kao alat kojim se zaposlenicima nadoknađuje trud, odgovornost i vrijeme provedeno na radu.

Isto rade kao mehanizam socijalne sigurnosti u situacijama poput bolovanja, korištenja godišnjeg odmora ili odlaska u mirovinu.

Za poslodavce, jasno definirana materijalna prava znače transparentan odnos sa zaposlenicima, manji broj nesporazuma i veću lojalnost radne snage.

Bolovanje, mjerenje pulsa, mjerenje tlaka; Izvor: Pexels

Zakonski okvir materijalnih prava

Materijalna prava zaposlenika u Republici Hrvatskoj prvenstveno su uređena Zakonom o radu. No, i nizom drugih propisa, kolektivnih ugovora te internim aktima poslodavaca.

Zakon o radu propisuje minimalna prava koja poslodavci moraju osigurati zaposlenicima.

Također, dodatna se prava često ugovaraju kroz kolektivne ugovore ili pravilnike o radu, osobito u javnom sektoru i većim sustavima.

Kolektivni ugovor

Važno je naglasiti da poslodavac ne smije zaposleniku osigurati manje povoljna materijalna prava od onih koja su zajamčena zakonom.

S druge strane, uvijek postoji mogućnost ugovaranja povoljnijih uvjeta, što je česta praksa u konkurentnim industrijama gdje poslodavci žele privući i zadržati kvalitetne kadrove.

Upravo zato poznavanje zakonskog okvira, ali i vlastitog ugovora o radu, ključno je za razumijevanje osobnih prava i obveza.

U sljedećem članku možete pročitati sve što trebate znao o ugovoru o radu. Pročitajte!

Plaća kao temeljno materijalno pravo

Plaća je osnovno i najvažnije materijalno pravo zaposlenika te predstavlja naknadu za obavljeni rad. Sastoji se od osnovne plaće, dodataka na plaću te eventualnih stimulacija ili bonusa.

Osnovna plaća utvrđuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, dok se dodaci mogu odnositi na otežane uvjete rada, noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanima.

Rad nedjeljom i blagdanima

Iznos i struktura plaće izravno utječu na motivaciju zaposlenika i njihovu percepciju pravednosti u radnom odnosu.

Transparentno definirana plaća i jasno objašnjeni dodaci doprinose povjerenju između zaposlenika i poslodavca, dok nejasnoće i kašnjenja u isplati često dovode do nezadovoljstva i fluktuacije radne snage.

Kolika je minimalna plaća u 2026. godini? Saznajte iz članka na linku!

Naknada plaće u posebnim okolnostima

Osim redovite plaće, zaposlenici imaju pravo i na naknadu plaće u određenim situacijama kada privremeno ne rade.

Ovdje mislimo na korištenje godišnjeg odmora, bolovanje, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane.

Naknada plaće osigurava financijsku stabilnost zaposlenika u razdobljima kada zbog opravdanih razloga ne mogu obavljati svoj posao.

Visina naknade plaće i uvjeti njezine isplate ovise o zakonskim propisima, ali i o internim aktima poslodavca.

U mnogim slučajevima kolektivni ugovori predviđaju povoljnije uvjete od zakonskog minimuma, čime se dodatno štiti materijalna sigurnost zaposlenika.

Božićnice, nagrade, bonusi, dodaci na plaću, dar za dijete

Imate li pravo na bonus? Odgovor potražite u članku na linku!

Dodaci, naknade i druga materijalna prava

Materijalna prava ne završavaju isplatom plaće i naknade plaće. Zaposlenici često imaju pravo na različite dodatke i naknade koje prate specifičnosti radnog mjesta i organizacije rada.

Naknade mogu biti za prijevoz na posao i s posla, topli obrok, regres za godišnji odmor, božićnica, uskrsnica ili drugi oblici prigodnih nagrada.

Iako neka od ovih prava nisu obvezna prema Zakonu o radu, u praksi imaju veliku važnost jer doprinose ukupnom osjećaju vrijednosti i brige o zaposleniku.

Poslodavci koji prepoznaju važnost ovih prava često se percipiraju kao poželjniji, što im daje prednost na tržištu rada.

Uskrsnica je važan benefit za zaposlenike. Saznajte više!

Uskrs, rad blagdanima

Materijalna prava u slučaju prestanka rada

Jedan od važnih segmenata materijalnih prava odnosi se na situacije prestanka radnog odnosa.

U određenim slučajevima zaposlenici imaju pravo na otpremninu, osobito ako im radni odnos prestaje poslovno uvjetovanim otkazom nakon određenog broja godina provedenih kod istog poslodavca.

Otpremnina predstavlja financijsku sigurnost u prijelaznom razdoblju i omogućuje zaposleniku lakše snalaženje do pronalaska novog zaposlenja.

Uz otpremninu, zaposlenici imaju pravo i na isplatu neiskorištenog godišnjeg odmora te svih dospjelih, a neisplaćenih materijalnih prava.

Što je otpremnina i kako se obračunava? Saznajte iz članka!

Razlike između javnog i privatnog sektora

Materijalna prava zaposlenika mogu se razlikovati ovisno o tome rade li u javnom ili privatnom sektoru.

U javnom sektoru prava su često detaljno uređena kolektivnim ugovorima i pravilnicima, što osigurava veću predvidljivost i ujednačenost.

Plaća kod privatnika

U privatnom sektoru, s druge strane, postoji veća fleksibilnost, ali i veće razlike među poslodavcima.

Za zaposlenike je važno razumjeti da viša fleksibilnost u privatnom sektoru može značiti i priliku za povoljnija materijalna prava, osobito u deficitarnim zanimanjima.

Međutim, to zahtijeva aktivno informiranje i pregovaranje prilikom sklapanja ugovora o radu.

Pored ovih materijalnih prava postoje i druga prava u koja ulaze razne potpore, nagrade i sl., koje radnici ostvaruju i koja se isto tako svrstavaju u ovu skupinu prava.

Poznajete li svoja materijalna prava?

Poznavanje materijalnih prava omogućuje zaposlenicima da donose informirane odluke o svojoj karijeri i da na vrijeme reagiraju u slučaju nepravilnosti.

Neinformiranost često dovodi do situacija u kojima zaposlenici ne koriste prava koja im pripadaju ili nisu svjesni da im je uskraćeno ono što im zakon jamči.

Zakon, materijalna prava; Izvor: Pexels

S druge strane, poslodavci koji jasno komuniciraju materijalna prava i poštuju zakonski okvir grade odnos povjerenja i stabilnosti, što dugoročno pozitivno utječe na radnu atmosferu i poslovne rezultate.

Određuje li  vaša tvrtka kolektivni godišnji? Pročitajte članak!

Temelj sigurnog radnog odnosa

Materijalna prava zaposlenika nisu samo administrativna obveza, već temelj kvalitetnog i održivog radnog odnosa.

Osiguravaju financijsku stabilnost, doprinose zadovoljstvu zaposlenika i stvaraju preduvjete za dugoročnu suradnju između radnika i poslodavca.

U vremenu promjena na tržištu rada, razumijevanje i poštivanje materijalnih prava postaje sve važnije.

Važno je da zaposlenici zaštite svoja prava, ali i za poslodavce

, kako za zaposlenike koji žele zaštititi svoja prava koji žele biti konkurentni i poželjni na tržištu rada.

Donosimo oglase za posao poslodavaca koji poštuju i ostvaruju materijalna prava zaposlenika. Potražite natječaj za sebe! Pogledajte već danas!

Objava Materijalna prava zaposlenika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Brajica (Brailleovo pismo) jedno je od najvažnijih dostignuća u području pristupačnosti i inkluzije osoba s oštećenjem vida.

Riječ je o sustavu ispupčenih točaka koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama čitanje i pisanje dodirom. Na taj način se otvara pristup obrazovanju, informacijama, radu i aktivnom sudjelovanju u društvu.

Iako je nastalo još u 19. stoljeću, Brailleovo pismo i danas ima ključnu ulogu u osiguravanju jednakih mogućnosti.

Svjetski dan Brailleova pisma obilježava se 4. siječnja, na rođendan Louisa Braillea, izumitelja ovog pisma.

Ovaj dan služi kao podsjetnik na važnost pristupačne komunikacije i prava osoba s invaliditetom.

Koristimo priliku za osvještavanje javnosti o preprekama s kojima se slijepe i slabovidne osobe i dalje suočavaju, osobito u području zapošljavanja.

Čitanje priče na brajici; Izvor: Pexels

Louis Braille razvio je sustav pisma sa samo 15 godina, prilagodivši vojni sustav noćnog pisanja potrebama slijepih osoba.

Njegova inovacija omogućila je ono što prije nije bilo moguće. Ljudi su počeli samostalno čitati i pisati. Bez pomoći drugih.

Time je Brailleovo pismo postalo temelj pismenosti slijepih osoba diljem svijeta.

Tijekom desetljeća, brajica se prilagođavala različitim jezicima i pismima. Počela je uključivati latinicu, ćirilicu, matematiku, glazbu i znanstvene zapise.

Njena važnost nadilazi samu tehniku čitanja. Simbolizira pravo na obrazovanje, informaciju i ravnopravnost. Društva koja ulažu u pristupačnost Brailleova pisma ulažu u uključivost i ljudska prava.

Slijepim i slabovidnim osobama bilo bi puno lakše kada bi se uporaba brajice osim na lijekove i neke kozmetičke proizvode proširila i na ostale skupine proizvoda.

Poput natpisa i oznaka sjedala i vrata, etiketa na proizvodima, odjeći, voznim redovima javnog prijevoza, menijima, cjenicima i slično.

Brajica radi samostalnosti

Za slijepe i slabovidne osobe, Brailleovo pismo često predstavlja temelj obrazovanja.

Dodatno obrazovanje, slijepa osoba; Izvor: Pexels

Iako suvremene tehnologije nude brojne audio alate, život zapravo pokazuje da pismenost putem Brailleova pisma ima ključnu ulogu u razvoju jezika, razumijevanja teksta i kritičkog mišljenja.

Čitanje dodirom omogućuje bolju strukturu znanja i veću samostalnost u učenju.

U obrazovnom sustavu, dostupnost udžbenika, skripti i ispita na brajici izravno utječe na uspjeh učenika i studenata s oštećenjem vida.

Bez toga, njihovo obrazovanje postaje otežano, a mogućnosti zapošljavanja u budućnosti značajno se smanjuju.

Brajica je točkasto pismo koje prepoznajemo i koje čitamo prstima.

Poticaji za zapošljavanje tema su članka na poveznici. Saznajte više!

Uloga Brailleova pisma u zapošljavanju

U kontekstu tržišta rada, Brailleovo pismo ima iznimno važnu ulogu. Omogućuje pristup informacijama o radnim mjestima, ugovorima, internim dokumentima i radnim zadacima.

Brailleovo pismo; Izvor: Pexels

Nema ravnopravnog sudjelovanja u radnom procesu bez toga.

Kada su ti materijali dostupni na brajici ili u pristupačnim formatima, slijepe i slabovidne osobe mogu samostalno obavljati svoj posao i razvijati karijeru.

Nažalost, prepreke u zapošljavanju i dalje postoje.

Nedostatak pristupačnih informacija, predrasude poslodavaca i nedovoljna prilagodba radnih mjesta često ograničavaju mogućnosti zapošljavanja osoba s oštećenjem vida.

Obilježavanje Svjetskog dana Brailleova pisma prilika je da se naglasi kako pristupačnost nije trošak, već ulaganje u raznolikost, talent i održivo poslovanje.

Svaki radnik mora detaljno pročitati ugovor o radu. Saznajte više!

Nema dovoljno pristupačnosti

U Hrvatskoj je situacija s dostupnošću Brailleova pisma (brajice) i dalje izazovna. Čak i unatoč novim tehnološkim pokušajima da se poboljša pristup informacijama osobama s oštećenjem vida.

Procjene govore da u našoj zemlji živi oko 22 000 slijepih i slabovidnih osoba, kojima je zbog opsežnih prepreka brajica u svakodnevnom životu često nedostupna.

Slijepac, slijepa osoba; Izvor: Pexels

Primjerice kod čitanja natpisa u javnim prostorima, jelovnika u restoranima, voznog reda prijevoza ili oznaka na proizvodima.

Jedan od značajnih koraka u poboljšanju pristupačnosti je uvođenje UV digitalnog tiska za izradu brajičnih oznaka.

Ova tehnologija, koju je predstavio Hrvatski savez slijepih i njihova tvrtka Tiflotehna, omogućuje brži, kvalitetniji i pristupačniji tisak brajice na različite površine.

Tisak ide na pločice raznih materijala. Moguće je tiskati na metalne, drvene, plastične, ali i tekstil.

Tradicionalne metode tiska nisu uspijevale ispuniti takve uvjete bez visokih troškova i ograničene fleksibilnosti.

UV digitalni tisak

Takav tisak bi mogao omogućiti bolju reprodukciju brajičnih oznaka na objektima kao što su sjedala u kazalištima, autobusi, hoteli ili ureda, gdje su informacije inače teško dostupne osobama oštećenog vida.

Zanima vas turizam i rad u hotelu? Pročitajte članak o toj temi!

Međutim, iako tehnološka inovacija predstavlja napredak, ona ne rješava temeljni problem. Naime, brajica kao komunikacijski alat i dalje nije dovoljno integrirana u široki društveni i javni prostor.

Tiflološki muzej; Izvor: visitzagreb.hr

Brajica uglavnom nije dostupna ni u situacijama koje se čine jednostavnima, poput označavanja prostora u kulturi, obrazovanju ili uslugama.

Nova tehnologija, koja je ujedno i ekološki prihvatljivija, sada bi to mogla promijeniti.

Takav nedostatak osobama s oštećenjem vida ograničava neovisnost i pristup informacijama koji su standard za osobe bez takvih poteškoća.

Stručnjaci i organizacije za zaštitu prava slijepih ukazuju da je šira primjena brajice, uz podršku suvremenih tehnologija, ključna za istinsku inkluziju.

Ne radi se samo o tehničkom tiskanju reljefnih znakova, već i širu društvenu svijest, standardizaciju pristupa i suradnju javnog i privatnog sektora.

Sve s ciljem da se brajica integrira u svakodnevne usluge, proizvode i obavijesti.

Poduzetništvo je razvijena grana poslovanja za osobe s invaliditetom. Saznajte više!

Ova situacija pokazuje da, iako postoje inovacije i pozitivni pomaci, prava pristupačnost i jednakost za slijepe i slabovidne osobe još uvijek nisu postignuti.

Slijepa žena, pas vodič; Izvor: Pexels

Što zahtijeva daljnje napore u obrazovanju, tehnologiji i društvenim politikama.

Svjetski dan Brailleova pisma obilježava se 4. siječnja. Dan je to kada je 1809. godine u Coupvrayu rođen Louis Braille, izumitelj pisma za slijepe osobe.

Zašto je važno govoriti o brajici

Tema Brailleova pisma usko je povezana s pitanjima zapošljivosti, socijalne uključenosti i jednakih prava.

Tržište rada koje isključuje dio populacije gubi vrijedne talente i perspektive. S druge strane, uključivo tržište rada jača gospodarstvo i društvenu koheziju.

Važno je da razgovaramo, informiramo i educiramo o ovoj temi. Također, važno je povezivati poslodavce i kandidate. Svakome bi trebala biti omogućena jednaka prilika.

Pronađite svoj natječaj za posao! Kliknite na oglase već danas. 

Objava Brajica kao temelj pristupačnog društva pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Dodatak na mirovinu ove je godine uveden kao novo, trajno pravo za umirovljenike u Hrvatskoj. Predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u mirovinskom sustavu u posljednjih nekoliko godina.

Riječ je o godišnjem dodatku koji se isplaćuje jednom godišnje, u prosincu, a zamišljen je kao stabilan oblik financijske potpore umirovljenicima, umjesto dosadašnjih povremenih i jednokratnih isplata.

Uvođenjem dodatka na mirovinu država prvi put sustavno prepoznaje potrebu da se umirovljenicima osigura predvidiv i trajni dodatni prihod.

Dohodak će im pomoći u pokrivanju povećanih troškova života. Osobito u razdoblju godine kada su izdaci često najveći.

Ova mjera obuhvaća velik broj korisnika mirovina i temelji se na jasnim, unaprijed definiranim pravilima, čime se nastoji osigurati pravednost, transparentnost i dugoročna održivost mirovinskog sustava.

Dodatak na mirovinu tako postaje važan korak prema jačanju socijalne sigurnosti starijih građana.

Mirovina, žena, muškarac; Izvor: Pexels

Uz to, jedan je od ključnih elemenata aktualne mirovinske reforme, čiji je cilj postupno poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika u Hrvatskoj.

Što je godišnji dodatak na mirovinu?

Godišnji dodatak je novi institut uveden Zakonom o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025..

Pravo se odnosi na sve korisnike mirovine, bez obzira na to po kojem su osnovu svoju mirovinu ostvarili.

Žene idu u mirovinu kasnije. Pročitajte cijeli članak!

Umjesto jednokratnih poticaja koji su se u prošlosti povremeno isplaćivali umirovljenicima, ove godine uveden je trajni godišnji dodatak, koji će se ubuduće isplaćivati svake godine u prosincu.

Dodatak na mirovinu

Kada kreće isplata dodatka?

Prema najavama Vlade Republike Hrvatske, isplata godišnjeg dodatka za više od 1,2 milijuna umirovljenika počinje 19. prosinca 2025.

Riječ je o prvom takvom dodatku koji će postati sastavnim dijelom mirovinskog prava.

Isplata se vrši bez potrebe za posebnim rješenjem ili zahtjevom, što znači da sve korisnike mirovine dodatak očekuje automatski ukoliko imaju mirovinu isplaćivanu u tekućoj godini.

Više o dodatku na mirovinu možete pročitati u našem članku na poveznici. 

Kako se izračunava iznos dodatka?

Visina godišnjeg dodatka određuje se kao umnožak vrijednosti dodatka za jednu godinu staža i broja punih godina mirovinskog staža na temelju kojega je mirovina određena.

Za 2025. godinu vlada je odlučila da iznos dodatka po godini mirovinskog staža bude 6 eura.

Znači da će umirovljenici s:

Dodatak na mirovinu; Izvor: mirovinsko.hr

• 30 godina staža dobiti dodatak od oko 180 eura
• 40 godina staža dobiti dodatak od oko 240 eura
• … i tako dalje, kao dio godišnje isplate. Radi se o formuli koja omogućava da oni s više godina radnog staža ostvare i veći iznos dodatka.

Istovremeno je sustav pravedan jer se dodatak izravno veže uz doprinos kojem je umirovljenik pridonio mirovinskom sustavu tijekom radnog vijeka.

Prosječna plaća ne pokriva ratu kredita u današnje vrijeme. Pročitajte cijeli članak!

Zašto je dodatak važan?

Ovaj dodatak ima više važnih značajki:

Trajno pravo. Više nije jednokratna, privremena mjera, već se očekuje da će se isplaćivati svake godine.

Automatska isplata. Umirovljenici ne moraju podnositi zahtjeve.

Rad umirovljenika, online, računalo; Izvor: Pexels

Povezan s radnim stažem. Pravedan je jer nagrađuje dulji radni vijek.

Financijski nezaobilazan. Dodatak će doprinijeti povećanju ukupnog iznosa primanja umirovljenika, osobito onih s dugim stažem i nižim osnovnim mirovinama.

Također, važno je znati da godišnji dodatak ne podliježe oporezivanju.

Zatim, ulazi u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja i ne može biti predmet ovrhe, čime je dodatno zaštićen kao dio prava umirovljenika.

Omogućen je rad umirovljenika na 4 sata. Saznajte više o toj temi!

Šira reforma mirovinskog sustava

Ovaj dodatak dio je šire reforme mirovinskog sustava koja je u tijeku u Hrvatskoj.

Nova legislativa, među ostalim, uvodi i promjene u način usklađivanja mirovina.

Cilj je da prosječna mirovina do kraja mandata doseže cilj od najmanje 800 eura mjesečno, te potiče pravedniju raspodjelu prava među umirovljenicima.

Povišica, povišica mirovine, umirovljenica, novac

Dodatne mjere koje se planiraju ili već provode uključuju:

• poticanje ranijeg umirovljenja uz smanjenje penalizacije,
• omogućavanje rada umirovljenika uz djelomičnu isplatu pune mirovine,
• povećanje prava za određene skupine korisnika.

Honorarni posao ponekad je dobar model za poslodavca i zaposlenika. Saznajte više!

Kako dodatak utječe na umirovljenike?

Za mnoge umirovljenike, posebno one s nižim primanjima, ovaj dodatak predstavlja konkretno poboljšanje standarda i dodatnu sigurnost u suočavanju s rastućim troškovima života.

Iako se dodatak ne isplaćuje mjesečno, već jednom godišnje, može znatno pomoći u planiranju troškova za kraj godine ili početak sljedeće.

Svima nam se tada javljaju veći izdaci povezani s blagdanima, zdravstvenom skrbi ili osnovnim životnim potrebama.

Najčešća pitanja o dodatku na mirovinu

Mirovina, potrošačka košarica, kupovina, cijene; Izvor: Pexels

Kome pripada dodatak na mirovinu?

Dodatak na mirovinu pripada svim korisnicima mirovine u Republici Hrvatskoj koji su tijekom tekuće kalendarske godine ostvarili barem jednu isplatu mirovine.

Dakle, pravo na dodatak imaju starosni, prijevremeni, invalidski i obiteljski umirovljenici, kao i korisnici drugih vrsta mirovina, neovisno o visini mirovine ili načinu njezina ostvarivanja.

Nema dodatnih uvjeta koje je potrebno ispuniti. Dovoljno je da ste evidentirani kao korisnik mirovine u sustavu mirovinskog osiguranja.

Time se osigurava široka obuhvaćenost i jednako postupanje prema svim umirovljenicima.

Rad nedjeljom i blagdanima nužnost je kod nekih zanimanja. Pročitajte o pravima radnika. 

Mogu li izgubiti pravo na dodatak?

Umirovljenici ne mogu izgubiti pravo na dodatak ako ispunjavaju osnovni uvjet, odnosno, da im je mirovina isplaćena u toj godini.

Rad umirovljenika na 4 sata, umirovljenik sjedi za prijenosnim računalom, uz šalicu kave; Izvor: Pexels

Također, nije potrebno podnositi nikakav zahtjev, prijavu ili dodatnu dokumentaciju. Isplata dodatka provodi se automatski, po službenoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Na sreću, umirovljenici ne moraju odlaziti na šalter, ispunjavati obrasce niti se posebno informirati o proceduri.

Dodatak će im biti isplaćen zajedno s redovnim isplatama prema unaprijed određenom rasporedu.

Hoće li dodatak na mirovinu rasti?

Visina dodatka na mirovinu ne utvrđuje se trajno unaprijed, već se određuje svake godine posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Ta odluka donosi se najkasnije do kraja listopada za tekuću godinu i njome se definira iznos dodatka po godini mirovinskog staža.

Upravo zbog toga postoji realna mogućnost da se iznos dodatka u budućnosti poveća, ovisno o gospodarskim okolnostima, stanju državnih financija i ciljevima mirovinske politike.

Obračunavanje mirovine, euri; Izvor: Pexels

Na taj način dodatak ostaje fleksibilan instrument koji se može prilagođavati potrebama umirovljenika i ukupnim ekonomskim uvjetima, uz zadržavanje načela pravednosti i održivosti sustava.

Jeste li pročitali svoj ugovor o radu? Pročitajte cijeli članak!

Pronađite posao koji odgovara vašim ambicijama

Pregledajte aktualne oglase za posao i otkrijte prilike koje vam mogu donijeti profesionalni razvoj, sigurnost i dugoročnu karijeru.

Bez obzira jeste li na početku radnog puta ili tražite novi iskorak u svojoj karijeri, među našim oglasima možete pronaći pozicije prilagođene različitim znanjima i iskustvima.

Istražite dostupne mogućnosti, informirajte se o uvjetima rada i napravite prvi korak prema poslu koji vam nudi stabilnost i napredak.

Pogledajte oglase već danas!

Objava Dodatak na mirovinu kreće s isplatom pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Osobno uvjetovani otkaz najčešći je u hrvatskom radnom pravu. Radnici se s njim susreću često neočekivano, u situacijama emocionalnog stresa i neizvjesnosti.

Poslodavci ponekad griješe zbog nepoznavanja procedura. Ova vrsta otkaza je specifična jer se ne odnosi na krivnju ni disciplinski prijestup.

Odnosi se na osobne sposobnosti radnika koje utječu na izvršavanje radnog zadatka. Upravo zato je tema važna.

Radnici, poslodavci i stručnjaci za ljudske potencijale iz ovog članka mogu saznati više o obvezama za obje strane. Također, kako postupati da bi se izbjegle nepravilnosti.

U nastavku donosimo sve potrebne informacije. Od definicije i primjera do prava radnika, procedura, spornih situacija i tipičnih grešaka koje se mogu izbjeći.

Pročitajte članak!

Što je osobno uvjetovani otkaz?

Osobno uvjetovani otkaz je otkaz ugovora o radu koji poslodavac daje radniku zbog trajne nesposobnosti ili osobnih karakteristika radnika, a ne zbog ponašanja ili poslovnih potreba.

Bolest, nesposobnost za rad, radnik; Izvor: Pexels

Drugim riječima, radi se o situaciji u kojoj radnik ne može obavljati posao.

U pravilu se primjenjuje kada:

• radnik zbog zdravstvenih razloga trajno ne može raditi svoje poslove,
• radnik nema odgovarajuće kvalifikacije ili sposobnosti,
• radnik ne savladava nove tehnologije ili organizacijske promjene,
• objektivne karakteristike radnika onemogućuju obavljanje posla.

Važno je reći da osobno uvjetovani otkaz nije disciplinska mjera. On ne pretpostavlja krivnju niti moralni propust radnika. Kada je pravilno proveden, zapravo je neutralan.

Rastu naknade za bolovanje. Pročitajte više o temi!

Ova vrsta otkaza se donosi kada radnik nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti zbog trajnih promjena u njegovim sposobnostima ili osobinama koje ga u tome sprječavaju.

Osobno/poslovno/izvanredni otkaz

Da bismo razumjeli osobno uvjetovani otkaz, treba ga usporediti s ostalim kategorijama:

Poslovno uvjetovani otkaz. Daje se zbog promjena poslovanja. Neki primjeri su restrukturiranje, pad prometa, ukidanje radnog mjesta.

Poslovno uvjetovani otkaz

Izvanredni otkaz. Daje se kada je radnik teže povrijedio radnu obvezu ili moralnu normu i nastavak radnog odnosa nije moguć.

Osobno uvjetovani otkaz. Daje se zbog nemogućnosti radnika da obavlja posao, ne zbog krivnje ili poslovnog razloga.

Ova distinkcija je ključna jer se prava radnika i obveze poslodavca razlikuju.

Zakonski okvir

Prema Zakonu o radu, osobno uvjetovani otkaz je zakonit samo ako su ispunjeni određeni uvjeti:

• Radnik je trajno nesposoban ili ne može ispunjavati zadatke radnog mjesta.
• Nije riječ o privremenoj situaciji, primjerice o privremenom bolovanju ili kratkotrajnom problemu.
• Poslodavac je prethodno pokušao premjestiti radnika na prikladno radno mjesto (ako postoji).
• Poslodavac je dužan prethodno procijeniti mogućnosti prekvalifikacije ili dodatnog osposobljavanja.

Ako poslodavac preskoči ove korake, otkaz najčešće pada na sudu.

Ponekad je rješenje problema prekvalifikacija. Saznajte više!

Prekvalifikacija

Primjeri iz svijeta rada

• Radnik se ne može vratiti na fizički naporan posao nakon trajnog zdravstvenog pogoršanja.

Ni radnik ni poslodavac nisu krivi, ali radnik više ne može ispunjavati zahtjeve posla. Ako nema druge pozicije, otkaz je zakonit.

• Radnik bez adekvatne digitalne pismenosti ne može pratiti nove procese.

Ako je višemjesečna edukacija ponuđena, ali rezultat nije dovoljan, poslodavac može dati osobno uvjetovani otkaz.

• Senzorne ili psihofizičke poteškoće koje onemogućuju obavljanje posla.

Primjerice, vozač kamiona koji zaradi trajni gubitak vida.

U svim slučajevima nema krivnje  Postoji trajna nesposobnost.

Bitno je za naglasiti kako sama neposredna opasnost od nastupanja nesposobnosti za rad nije opravdan razlog za osobno uvjetovani otkaz.

Što osobno uvjetovani otkaz nije

Neke situacije zbunjuju radnike i često ih pobrkaju.

Osobno uvjetovani otkaz nije:

Otkaz, nezadovoljstvo, nepravilnosti; Izvor: Pexels

otkaz zbog greške na poslu,

otkaz zbog svađe s nadređenim,

otkaz zbog lošeg učinka uz mogućnost poboljšanja,

otkaz zbog bolovanja (ako je privremeno),

otkaz zbog trudnoće, roditeljstva ili diskriminacije.

Ako poslodavac takve situacije zapakira kao osobno uvjetovane, radi se o protuzakonitom ponašanju.

Obveze poslodavca prije davanja otkaza

Poslodavci često zaborave da osobno uvjetovani otkaz nije samo jedan papir.

Prije otkaza poslodavac mora:

1. Dokumentirati stanje

Pisani dokazi o trajnoj nemogućnosti radnika da ispunjava radne zadatke.

2. Ponuditi prekvalifikaciju ili edukaciju

Ako postoji realna prilika da radnik nauči potrebne vještine.

Obrazovanje, edukacija, Izvor: Pexels

3. Pokušati pronaći premještaj

Na drugo radno mjesto koje radnik može obavljati.

4. Poštovati otkazni rok i prava

Radnik ima pravo na otkazni rok, otpremninu (ako ispunjava uvjete) i pravnu zaštitu.

Ako poslodavac bilo koji od koraka preskoči, sudovi uglavnom presude u korist radnika.

Također, osobno uvjetovani otkaz može biti opravdan ako poslodavac utvrdi da radnik nije sposoban obavljati poslove za koje je sklopio ugovor o radu, i to unatoč svom trudu.

U cijelom ovom kontekstu važan je ugovor o radu. Pročitajte cijeli članak!

Prava radnika kod osobno uvjetovanog otkaza

Mnogi radnici vjeruju da nemaju nikakva prava. Naravno, takav stav je potpuno pogrešan.

Radnik ima pravo na:

• otkazni rok, a trajanje ovisi o stažu u tvrtki,

Otkazni rok, nadređeni, šef, šefica; Izvor: Pexels

• otpremninu, ako je radio najmanje 2 godine kod poslodavca,
• pisano obrazloženje koje mora biti jasno i konkretno,
• pravnu zaštitu kao što je prigovor, sudski postupak, inspektorat.

Radnik može tražiti:

• dokumentaciju koja je poslužila kao temelj odluci,
• mišljenje liječničke komisije (u slučaju zdravstvenih razloga),
• premještaj ili prilagodbu radnog mjesta.

Otpremnina je pravo radnika. Saznajte tko ima pravo na taj novčani iznos!

Najčešće zloupotrebe

U praksi se osobno uvjetovani otkaz često zloupotrebljava jer neki poslodavci pokušavaju prikriti poslovne razloge ili nezadovoljstvo radnikom kao osobne razloge.

U nekom tipičnom scenariju nadređeni daje otkaz radniku jer mu ne odgovara. Osobno uvjetovani otkaz mu djeluje praktično.

Nesuglasice, svađe, loša atmosfera; Izvor: Pexels

Kao da je brže rješenje, manje konfliktno i ne zahtijeva složene procedure kao poslovno uvjetovani.

Međutim, ako je pravi razlog višak radnika zbog smanjenog obujma posla, restrukturiranja ili financijskih poteškoća, takav otkaz je nezakonit jer nema trajne nemogućnosti radnika da obavlja posao.

Zakonska je obveza poslodavca dokazati da je radnik objektivno nesposoban izvršavati svoje zadatke.

Ako to ne može potkrijepiti relevantnom dokumentacijom, medicinskim nalazima ili prethodnim pokušajima edukacije i premještaja, u sudskom postupku gotovo sigurno gubi spor.

U slučaju spora, teret dokazivanja opravdanosti otkaza je na poslodavcu.

Kako poslodavci mogu izbjeći troškove i sporove?

Donosimo neke miroljubive ideje, koje su svima u interesu:

• razgovor, dokumentiranje i transparentnost,

Sukob, mirenje, otkaz; Izvor: Pexels

• uključivanje HR stručnjaka i liječničkih mišljenja,
• ponuda realnih alternativa radniku,
• odabir prave vrste otkaza (ne na silu).

Sudovi su vrlo strogi prema poslodavcima koji koriste osobno uvjetovani otkaz u svrhu lakog rješavanja radnika.

Novi godina, novi životopis! Saznajte kako se pripremiti za nadolazeću, poslovnu 2026. godinu!

Savjeti za radnike koji ga prime

Ako dobijete osobno uvjetovani otkaz:

• Ne potpisujte odmah.
• Zatražite detaljno pisano obrazloženje.
• Provjerite je li prethodno ponuđeno drugo radno mjesto.
• Pitajte za mogućnost dodatne obuke.
• Ako imate zdravstveni problem, tražite liječničko mišljenje.

Zdravstveni problem, zdravlje; Izvor: Pexels

• Ako vjerujete da je razlog poslovne prirode, obratite se inspekciji ili odvjetniku.

Studenac prati trendove u svom poslovanju. Pročitajte intervju s Filipom Galeševom. 

Nađite posao kakav zaslužujete

Osobno uvjetovani otkaz najdelikatniji je instrument radnog prava. Takav odnos ne znači da je radnik pogriješio ili da je poslodavac nepravedan.

Pokazuje da je nastupila situacija u kojoj radnik objektivno ne može izvršavati radni zadatak. U takvim okolnostima prava i obveze postoje na obje strane.

Poslodavac ga mora dokazati, dokumentirati i ponuditi alternative, a radnik mora biti informiran, zaštićen i poštovan.

Jedino tako ova vrsta otkaza ostaje ono što bi trebala biti, odnosno, ljudski i pravno korektna odluka, a ne instrument pritiska.

Slijedite svoje pravo na kvalitetno radno mjesto! Pretražite naše oglase za posao!

Objava Osobno uvjetovani otkaz: kako zaštititi svoja prava pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Pravo na godišnji odmor nije luksuz, nagrada ili benefit poslodavca koji je dobar prema radniku. Godišnji odmor je jedno od temeljnih prava zaposlenih, zaštićeno zakonom i međunarodnim konvencijama.

U gospodarskoj praksi godišnji odmor izravno je povezan s produktivnošću, mentalnim zdravljem, kvalitetom rada i zadržavanjem zaposlenika.

Međutim, u hrvatskim tvrtkama prava oko godišnjeg odmora često su predmet nesporazuma, pogrešnog tumačenja ili jednostavno neinformiranosti.

Posebno kod novih zaposlenika, mladih radnika, sezonskih poslova ili poslodavaca koji prvi put zapošljavaju.

Pročitajte ostatak članka!

Pravo na godišnji odmor i zakonska zaštita

Godišnji odmor definiran je Zakonom o radu kao vrijeme odsustva s posla tijekom kojeg radnik zadržava sva prava iz radnog odnosa, uključujući plaću.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Izvor: Pexels

Ne radi se o slobodnom danu zaposlenika. Naime, svaka osoba se mora fizički i mentalno obnoviti, uz punu financijsku kompenzaciju.

Iz perspektive radnog prava, odmor je instrument zaštite zdravlja, prevencije sagorijevanja (burnouta) i sigurnosti na radu.

Sigurnost mladih na radnom mjestu posebno je osjetljiva tema. Svaki poslodavac bi morao zaštiti mlade radnike. Pročitajte članak!

Upravo zato poslodavac ne smije radniku isplatiti da odustane od odmora ili ga zamijeniti radnim satima.

Godišnji odmor nije predmet dogovora. Na njega se ne može odricati, ne može se prodati niti isplatiti umjesto korištenja, osim u iznimnim situacijama kada radni odnos prestaje.

Niti jedna interna regulativa poslodavca ne može derogirati zakonsko pravo na godišnji odmor.

Taj dio se mora razumjeti, jer i 2025. u Hrvatskoj postoji velik broj ugovora i internih pravilnika koji pokušavaju uvjetovati korištenje godišnjeg odmora prema potrebama poslodavca, a ne prema pravu radnika.

Na sljedećoj poveznici pročitajte članak Ugovor o radu i saznajte sve što trebate znati o svojim obvezama i pravima. 

Ugovor o radu

Koliko godišnjeg odmora ima radnik

Zakonom je propisano da radnik koji ima puno radno vrijeme ima pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora.

Trajanje se računa u danima, ovisno o tome radi li se petodnevni ili šestodnevni radni tjedan.

Radnik koji radi pet radnih dana ima najmanje 20 radnih dana godišnjeg, dok onaj koji radi šest radnih dana ima najmanje 24 radna dana.

Bitno je razumjeti da se radi o minimalnom trajanju. Kroz kolektivne ugovore, interne pravilnike ili ugovore o radu, poslodavac može radnicima dati više dana odmora.

Privatni sektor najčešće ostaje na zakonskom minimumu, dok javni sektor ili tvrtke s izraženim HR-om radnicima često daju između 22 i 27 radnih dana godišnjeg.

Kolektivni ugovor za državne službenike štiti prava svojih članova. Pročitajte više!

Kada radnik stječe pravo na godišnji odmor

Pravo na puni godišnji odmor stječe se nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca. To znači da ako se novi zaposlenik zaposli 1. travnja, puni godišnji stječe tek 1. listopada.

Burnout, sagorijevanje, odmor, previše posla, mentalno zdravlje, predah; Izvor: Pexels

Međutim, i prije toga ima pravo na razmjerni godišnji odmor, proporcionalan broju mjeseci rada.

Mnogi novi radnici misle da nemaju pravo na odmor dok ne prođe šest mjeseci, što je česta zabluda. Oni imaju pravo koristiti razmjerni dio. Svaka navršena dva i pol mjeseca rada nose 1/6 godišnjeg odmora.

Pravo na godišnji odmor i ugovori

Zakon ne diskriminira radnike prema vrsti ugovora. Sezonski radnici, radnici na određeno ili ugovoreni na nepuno radno vrijeme imaju isto pravo na godišnji odmor kao i oni zaposleni na neodređeno.

Izuzetak je u duljini rada, jer se godišnji računa proporcionalno.

Radnik koji radi četiri sata dnevno ima cijeli godišnji odmor, jer se odmor računa prema trajanju radnog odnosa, a ne broju sati.

Ugovor na određeno trebao bi sadržavati podatke o godišnjem odmoru. Saznajte više!

Planiranje i korištenje godišnjeg odmora

Iako je pravo na godišnji odmor apsolutno, poslodavac ima pravo organizirati način i vrijeme korištenja, ali razumno i uz uvažavanje potreba radnika.

Zakon propisuje da se godišnji koristi u dva dijela. veći dio od najmanje dva tjedna uzastopno, a ostatak prema dogovoru.

Dogovor, pregovor, razgovor; Izvor: Pexels

Radnik mora dobiti obavijest o korištenju odmora najmanje 15 dana unaprijed, osim u iznimnim slučajevima.

No ipak, ponekad poslodavci godišnji odmor promatraju kao operativnu smetnju i šalju radnika kući kada se nakupi broj sati. To nije dopušteno.

Godišnji se ne koristi kao kazna ili instrument kontrole, nego kao pravo radnika.

Poslodavac je dužan omogućiti svakom zaposlenom da iskoristi zakonom zagarantirane dane odmora što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

Može li poslodavac odbiti godišnji odmor?

Da, ali samo privremeno, uz mjerljivo opravdanje. Poslodavac smije odgoditi godišnji odmor kada bi njegovo korištenje ozbiljno ugrozilo poslovanje. To mora biti iznimka, a ne pravilo.

Ako poslodavac odgađa odmor, mora omogućiti korištenje čim objektivno postane moguće. Ne smije tjerati radnika da potpisuje odgodu na neodređeno.

Radnik koji osjeti da mu se sustavno uskraćuje godišnji odmor ima pravo prijaviti poslodavca Inspektoratu rada.

Inspektorat rada; Izvor: Google

Prijenos godišnjeg odmora na iduću godinu

Radnik ima pravo neiskorišteni dio prenijeti u iduću godinu. No, mora ga iskoristiti do 30. lipnja.

Razlog za prijenos ne mora biti isključivo operativni, već i privatni. Neki od razloga su bolest, roditeljstvo, stručna odsutnost, profesionalna putovanja. Poslodavac ne smije jednostavno obrisati godišnji odmor.

Najčešće zlouporabe događaju se upravo na ovom planu. Neki poslodavci nude isplatu u prosincu. To je protuzakonito. Novac ne može zamijeniti odmor,  osim ako radni odnos završava.

ERP sustav važan je za učinkovito poslovanje tvrtke. Saznajte više iz članka na linku! 

Bolovanje, rodiljni dopust i godišnji odmor

Ako radnik ode na bolovanje tijekom godišnjeg odmora, odmor se prekida i nastavlja nakon povratka. Pravilo vrijedi i za rodiljni ili roditeljski dopust.

Jedna od čestih grešaka poslodavaca je postupanje kao da je radnik potrošio odmor, što je nezakonito i može biti predmet spora.

Rad, trudnica, trudnoća, porodiljni, bolovanje; Izvor: Pexels

Godišnji ne prestaje postojati zbog bolesti ili trudnoće. Štoviše, zakon posebno štiti trudne radnice i roditelje. Godišnji se akumulira i mora biti omogućen nakon povratka.

Iskoristite očinski dopust. Djeca će samo jednom biti mala. Pročitajte članak!

Koliko radnik mora uzeti odjednom

Zakon propisuje da radnik jedan dio godišnjeg mora koristiti u trajanju od najmanje dva uzastopna tjedna.

Radi se o zaštiti od fragmentiranja odmora na dane po potrebi i pretvaranja odmora u mini pauze koje nemaju terapijski učinak.

Mnogi hrvatski poslodavci pogrešno traže da radnik godišnji koristi tjedan po tjedan. Ovakav potez nije po zakonu, osim ako radnik izričito želi drugačije.

Može li se godišnji odmor isplatiti

Ne mislimo isplati li se u nematerijalnom smislu, već mogu li se dani godišnjeg odmora zamijeniti za novac. Odgovor je vrlo precizan. Može samo ako radni odnos prestaje.

Euro, plaća, prosječna plaća; Izvor: Pexels

Radnik koji odlazi iz tvrtke ima pravo da mu se isplati neiskorišteni godišnji odmor, proporcionalno danima do trenutka odlaska. U svim ostalim scenarijima isplata godišnjeg odmora je nezakonita.

Plaća u naravi nije rijetkost. Saznajte što sve može zamijeniti novac. Pročitajte članak!

Kolika je plaća za vrijeme godišnjeg odmora

Radnik za vrijeme godišnjeg odmora prima naknadu koja mora biti jednaka prosječnoj plaći u prethodna tri mjeseca.

Iznos uključuje sve dodatke, bonuse ili stimulacije koje je ostvario radom. Poslodavci ponekad isplaćuju fiksnu bazu, što je protivno zakonu i može se osporavati.

Vrijeme je za godišnji

Isplanirajte godišnji na vrijeme i uživajte u božićnim praznicima.

Škicnite naše oglase za posao i pronađite natječaj koji će vas odvesti tamo gdje želite! Na radno mjesto gdje imate pokrivena radna prava!

Objava Pravo na godišnji odmor: što radnici i poslodavci moraju znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Rad nedjeljom i blagdanima tema je koja zahvaća kako radnike, tako i poslodavce. Ima značajan utjecaj na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Takvo radno vrijeme utječe i na ekonomiju i društvene navike. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, zakonski i praksa uređuju tko i kada mora raditi nedjeljom ili na blagdane.

U nastavku donosimo sve važne informacije o toj temi. Možete saznati koji su zakonski okviri. Zatim, vidjeti prednosti i probleme rada nedjeljom i blagdanima.

Navest ćemo koje je takav rad nedjeljom i blagdanima dobar, kome nije i, zaključno, funkcionira li sustav u praksi.

Zakonski okvir u Hrvatskoj

Rad nedjeljom

Prema Zakonu o radu radnik ima pravo na tjedni odmor i to u pravilu nedjeljom.

100 eura, plaća, dodatak na plaću, dodatni posao; Izvor: Pexels

Članak 94 ovog Zakona navodi da radnik za rad nedjeljom, blagdanom i praznikom ima pravo na povećanu plaću.

Ipak, povećanje plaće za rad na blagdanima nije uvijek jasno propisano zakonom, nego ovisi o kolektivnim ugovorima, pravilnicima ili ugovoru o radu.

Čemu služi kolektivni ugovor? Saznajte više iz članka na linku!

Za djelatnost trgovine vrijede posebna pravila. Naime, Zakon o trgovini iz 2023. godine propisuje da su prodajni objekti u pravilu zatvoreni nedjeljom, ali trgovac može odrediti 16 nedjelja godišnje kao radne.

Također, u dane blagdana prodajni objekti su zatvoreni, osim izuzetaka koje Vlada može odrediti.

Blagdani i neradni dani

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj precizira koje dane država smatra blagdanima ili neradnim danima.

U tim danima, ako posao ne može stajati (npr. zdravstvene usluge), zakonodavstvo mora omogućiti da radnik bude adekvatno plaćen ili da ima drugačiji oblik kompenzacije.

Hitna pomoć, doktor, liječnik, noćna smjena, dežurstvo; Izvor: Pexels

Blagdani i poslovanje imaju svoju neraskidivu vezu. Iz članka na linku saznajte koju!

Praktične napomene

Poslodavac mora u ugovoru ili pravilniku definirati dodatak za rad nedjeljom ili u dane blagdana.

U djelatnosti trgovine, nedjelja koja pada na blagdan ne može biti određena kao radna nedjelja.

Zakon daje okvir, ali pojedinosti često ovise o kolektivnom ugovoru i praksi.

Pogledajte nove natječaje za posao. Kliknite već danas!

Koliko ljudi radi nedjeljom i blagdanima

Prema podacima Eurostat-a, u EU je 2023. godine 22,4 % zaposlenih redovito radilo vikendom.

Rad vikendom  najčešći je kod radnika u uslužnim djelatnostima, maloprodaji i primarnoj djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, ribič).

Ribič, ribar, lov ribe, ribolovstvo, poljoprivreda; Izvor: Pexels

Naime,  gotovo 48,9% za uslužne i prodajne radnike.

Donosimo primjer iz inozemstva. U Luxembourgu je 8,2 % zaposlenih radilo nedjeljom redovito, što je ispod europskog prosjeka (11,8 %).

Na domaćem terenu primjena zabrana rada nedjeljom u trgovini i na dane blagdana tek je relativno nedavno regulirana zakonom, pa je teško imati sveobuhvatne podatke za sve sektore.

Prednosti rada nedjeljom i blagdanima

Za poslodavce

Produženje radnog vremena, te rad nedjeljom i blagdanima povećava dostupnost usluga za kupce, povećanje prihoda u maloprodaji i turističkim djelatnostima.

U sektorima koji moraju raditi neprekidno (proizvodnja, logistika, zdravstvo) rad nedjeljom omogućuje održavanje kontinuiranog procesa.

Za radnike

Dodatni prihod: za rad nedjeljom i blagdanom često se isplaćuje dodatak na plaću. U Hrvatskoj je propisano da dodatak za rad nedjeljom ne smije biti manji od određene razine.

Rad nedjeljom, tržnica, plac; Izvor: Pexels

Više sati rada može značiti brži napredak, bolji bonus ili više beneficija.

U turizmu i ugostiteljstvu rad nedjeljom i blagdanima je standard pa onaj tko prihvati takvu fleksibilnost ima veće šanse za zapošljavanje.

Ove godine dogovoren je dodatak na mirovinu. Saznajte o kojim se iznosima radi. 

Mane i izazovi

Utjecaj na zdravlje, privatni život i ravnotežu

Istraživanje je pokazalo da rad nedjeljom ili jednom ili više puta mjesečno može biti povezan s povećanim rizikom od zdravstvenih problema i lošijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života.

Rad nedjeljom znači da radnik ne može imati običan dan odmora s obitelji i prijateljima. Takva situacija može imati negativan utjecaj na psihosocijalno stanje, motivaciju i dugoročni odnos prema poslu.

Sačuvajte svoje mentalno zdravlje. Saznajte kako može utjecati poslodavac, a kako zaposlenik!

Mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Za radnike s obiteljskim ili vjerskim obavezama

• Osobe koje imaju djecu, obitelj ili želje za redovitim slobodnim danima mogu imati manji izbor u odabiru posla ako posao uključuje rad nedjeljom.
• Rad nedjeljom i blagdanima može biti otežavajući za vjerske obaveze (ako je nedjelja dan odmora ili obreda) ili društvene aktivnosti koje su standardne u tom danu.

Ekonomski i tržišni izazovi

• Produženo radno vrijeme ili rad nedjeljom može biti opterećenje za poslodavce. Dodatni sati, dodaci plaći, moguće manje motivacije radnika.
• Ako se rad nedjeljom uvodi bez adekvatnih kompenzacija ili dobrovoljnog pristanka radnika, može doći do nezadovoljstva i fluktuacije radne snage.

Što je plaća u naravi i koje su prednosti ili mane? Pročitajte članak!

Specifično je…

Iako je zakonodavstvo uvedeno, primjena često ostaje nejasna i poslodavci i radnici nisu uvijek potpuno upoznati s pravima.

Rad u skladištu, logistika, trgovina; Izvor: Pexels

Na primjer, rad na blagdanima nije uredno reguliran u svim segmentima.

Za djelatnost trgovine, pravila su sada jasnija, ali rad nedjeljom u drugim sektorima još uvijek može biti fleksibilan i ovisiti o ugovoru i proizvoljnosti poslodavca.

Kome je ovakav rad dobar, a kome nije

Dobro je za:

• Radnike koji vole fleksibilnost, traže dodatni prihod i ne brinu se zbog rada vikendom i blagdanom.
• Poslodavce i firme koje rade u sektorima gdje je potražnja vikendom veća (turizam, ugostiteljstvo, maloprodaja u turističkim zonama, logistika).
• Zaposlenike koji su svjesni da je rad vikendom ili blagdanom uvjet ili prednost i koji to prihvaćaju kao dio uzlazne karijere.

Svima ponekad treba dodatni posao! Pročitajte članak i pronađite dobar oglas za posao!

Nije dobro za:

• Zaposlenike koji žele stabilan i predvidiv raspored, koji drže do slobodnog dana u nedjelju ili blagdane.

Obiteljsko vrijeme, obitelj, vrijednosti, slobodna nedjelja, nedjeljna šetnja; Izvor: Pexels

• Osobe s obiteljskim obavezama, koje žele sudjelovati u društvenim životima i aktivnostima u dane kada većina ne radi.
• Radnike koji su u sektorima gdje dodatak za rad nedjeljom ili blagdanima nije osiguran, ili se ne koristi praksa dodatne zaštite.

Svima ponekad zatreba bolovanje. Na sreću, ove godine su rasle naknade. Saznajte više!

Pronađite novi posao

Rad nedjeljom i u dane blagdana predstavlja složenu temu koja povezuje prava radnika, potrebe poslodavaca, društvene norme i ekonomsku realnost.

Ovakav rad mora biti plaćen dodatno, trgovinske djelatnosti moraju imati ograničenja. No, definitivno je potrebno kontinuirano pratiti implementaciju i učinke.

Za radnike koji žele dodatni prihod i fleksibilan raspored, rad nedjeljom i blagdanom može biti prilika. Za one koji traže stabilnost, slobodne dane i ravnotežu privatnog života, to može biti izazov.

U svakom slučaju, važno je da ugovor o radu jasno definira prava i dodatke za takve dane te da radnik bude informiran o svojim pravima.

Ako ste poslodavac ili radnik koji razmišlja o radu nedjeljom i blagdanom, preporuka je da provjerite kolektivni ugovor, pravilnik o radu, dodatke i osigurajte da raspored bude transparentan i pravedan.

Pregledajte oglase i pronađite mjesto za rad koje zadovoljava sve vaše potrebe!

Objava Rad nedjeljom i blagdanima: prednosti i nedostaci pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Dozvola za boravak i rad potrebna je pri zapošljavanju stranih državljana. Regulacija njihova boravka i rada postaje sve važnija stavka kako za poslodavce, tako i za države.

U Hrvatskoj se ova tema tiče prvenstveno izdavanja dozvola za boravak i rad stranaca koji dolaze iz država izvan Europskog gospodarskog prostora (treće zemlje).

Taj proces koji obuhvaća i regulaciju boravka i regulaciju rada u skladu sa zakonom.

U nastavku donosimo sve važne informacije vezane uz taj proces.  Radi se o pravnom okviru, statistikama.

Pokazat ćemo kako postupak izgleda na samom terenu, te kako se Hrvatska uklapa u međunarodni kontekst.

Pravni okvir

Glavni zakonski okvir za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj je Zakon o strancima (na snazi s izmjenama) te prateći podzakonski akti.

Strani radnici, bauštela; Izvor: Pexels

Donosimo najvažnije odredbe:

• Strani državljani iz trećih zemalja (ne članica EU/EGP) mogu dobiti dozvolu za boravak i rad. Odnosno, privremeni boravak u svrhu rada koji uključuje i odobrenje rada.

U općenitom slučaju, dozvola za boravak i rad izdaje se na rok sukladan ugovoru o radu, ali najdulje do tri godine za većinu slučajeva.

Ugovor o radu ima svoje odredbe koje zaposlenici moraju poznavati. Saznajte više iz članka na linku. 

• Postoji test tržišta rada (od strane Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ).

Naime, u mnogim slučajevima poslodavac mora dokazati da nema dostupnih domaćih ili EU/EGP kandidata za to radno mjesto, osim ako se radi o zanimanjima iznimke.

• Za visoko kvalificirane radnike postoji institut EU Plava karta („Blue Card”)  za treće zemlje koje ispunjavaju uvjete.
• Nakon određenog vremena boravka (privremenog boravka i rada) moguće je tražiti status dugotrajnog boravka ili stalnog boravka.
• Za sezonski rad u određenim djelatnostima može se primijeniti olakšan postupak. Na primjer, u poljoprivredi, turizmu, ugostiteljstvu do 90 dana.

Dižu se plaće sezonskim radnicima. Pročitajte koliko!

Radnici u poljoprivredi; Izvor: Pexels

Važno je napomenuti da je država u posljednje vrijeme uvodila izmjene kako bi sustav bio fleksibilniji, brži i prilagođen nedostatku radne snage.

Statistike i koliko se zapravo izdaje dozvola

Statistike pokazuju da je broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj u značajnom porastu. Tajh podatak govori o rastućoj potrebi za stranim radnicima, ali i o promjenama u sustavu.

U 2023. godini u RH je ukupno izdano 172 499 dozvola za boravak i rad

Od toga: 112 981 za novo zapošljavanje, 40 660 za produljenje, 18 858 za sezonske radnike.

Djelatnosti s najviše izdavanja: graditeljstvo (68 912), turizam i ugostiteljstvo (45 868), industrija (24 034).

Zatim, u 2024. godini broj se popeo na 206 529 dozvola.

Djelatnosti: graditeljstvo (75 071), turizam i ugostiteljstvo (56 228), industrija (28 486) …

Od ukupnog broja: 132 208 za novo zapošljavanje, 56 898 za produljenje, 17 423 za sezonske radnike.

U prvih sedam mjeseci 2024. izdano je oko 115 000 dozvola za boravak i rad.

Strani radnici, rad, dozvola za rad, radna dozvola, popravljanje pruge; Izvor: Pexels

Interni izvori pokazuju kako strani radnici imaju znatan utjecaj na ekonomiju. Na primjer, uključivanje stranih radnika u model potencijalnog BDP-a pokazuje pozitivnu korelaciju.

U EU-kontekstu: za 2023. godinu izdano je više od 3,7 milijuna prvih boravišnih dozvola za ne-EU državljane u EU-zajednici.

Prema statistikama, Hrvatska je u 2023. izdavanjem prvih boravišnih dozvola državljanima izvan EU bila među vodećima po omjeru stanovništva: oko 21 prve boravišne dozvole na 1 000 stanovnika.

Ove brojke jasno pokazuju da je sustav dozvola za boravak i rad je vrlo aktivan, naročito u sektorima s manjkom radne snage.

Od ove godine strani radnici imaju isti iznos plaće za isti posao koji rade, kao i domaći radnici. Pročitajte više u članku na linku!

Kako postupak funkcionira na terenu?

Za poslodavca i za radnika iz treće zemlje postupak izgleda jasno, ali u praksi može biti složen.

Zato pripazite na sljedeće korake:

• Poslodavac započinje postupak. Identificira da želi zaposliti državljanina treće zemlje i provjerava uvjete. Mora imati ugovor o radu.

Konobar, hotel, doručak, radnik; Izvor: Pexels

Već smo spomenuli da plaća ne smije biti niža od one koju imaju domaći radnici.

• Test tržišta rada (ako je primjenjivo): HZZ provodi test. Ako nema domaćih/EGP kandidata, poslodavac može tražiti pozitivno mišljenje.

Podnošenje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad kod nadležne policijske uprave/policijske postaje (ili putem sustava e-Građani). Zatim se poslodavac i/ili radnik se prijavljuje.

• Nadležna policijska uprava dalje odlučuje. Zakon propisuje rok od 15 dana za odlučivanje (ovisno o slučaju).

Nakon pozitivne odluke, radnik se registrira i dobiva biometrijsku dozvolu boravka.

Radnik može započeti s radom (ako je gotovo ishođenje dozvole) i mora prijaviti boravište (ako se radi o privremenom boravku).

Što se često događa

Iako je zakonski rok 15 dana za odlučivanje, u praksi se postupak zna protegnuti. Brojni su razlozi za takvu situaciju. Neki od njih je manjak kadrova u policiji i policijskim postajama.

Problemi nastaju i radi nedostataka u dokumentaciji. Vrijeme prolazi i radi čekanja na mišljenje HZZ-a, sezonskih valova. Otegotnu okolnost rade i komplicirani slučajevi.

Dokumentacija, papiri, papirologija, radna dozvola; Izvor: Pexels

No, za sezonski rad u djelatnostima poput turizma i ugostiteljstva, te za zahtjeve do 90 dana rok odlučivanja je kraći.

Poslodavci ističu važnost da je ugovor o radu sklopljen i da je prijava radnika na vrijeme. Naime, jer radnik ne smije početi raditi prije nego je dozvola pravomoćna.

Za visoko kvalificirane radnike koji koriste Plavu kartu postupak se može produžiti. Isto vrijedi za one koji traže dugoročan boravak često su dodatni uvjeti.

Neki od tih uvjeta su plaća, obrazovanje i znanje hrvatskog jezika za dugoročni boravak.

U praksi se smanjuju administrativne prepreke i uvode se izmjene kako bi postupak bio brži, fleksibilniji, naročito za strane radnike u djelatnostima s izrazitim manjkom.

Koliko se čeka?

• Informativno: za izradu biometrijske boravišne dozvole nakon pozitivne odluke navodi se rok otprilike tri tjedna.
• Cjelokupni postupak (od prijave do izdavanja dozvole) prema nekim izvorima traje otprilike 12 tjedana.

Čekanje dozvole za rad; Izvor: Pexels

• No, u konkretnim slučajevima kašnjenja su česta (nedostaci dokumentacije, čekanje mišljenja, sezonski utjecaj).
• Za sezonski rad: procedura znatno brža. Recimo, pravo na prijavu i rješavanje u roku od 3 dana za proširenje dozvole.

Za poslodavce i radnike stoga vrijedi pravilo: dobre pripreme, pravovremeno podnošenje zahtjeva i potpuna dokumentacija značajno skraćuju čekanje.

Posao od kuće donosi slobodu koju svi cijenimo. Pročitajte više o ovakvoj organizaciji rada.

Globalni i regionalni kontekst

Prema podatcima Eurostata, u 2023. nije samo Hrvatska jedina država s velikim brojem izdanih boravišnih i radnih dozvola.

Štoviše, u cijeloj Europskoj uniji izdano je više od 3,7 milijuna prvih dozvola za ne-EU državljane.

Hrvatska je u 2023. bila treća u EU po broju prvih boravišnih dozvola za ne-EU državljane u odnosu na broj stanovnika. Izdano je oko 21 prve dozvole na 1 000 stanovnika.

Rad, useljavanje, dokumenti, posao; Izvor: Pexels

Prema svim tim podacima vidimo da Hrvatska značajno povećava broj stranih radnika i regulira njihov boravak/razinu rada.

Takva situacija rezultat je više razloga. Promjene se događaju kako zbog demografskih izazova i pada radne snage tako i zbog potreba gospodarstva.

U usporedbi s drugim državama  jasno je da je trend otvaranja prema migraciji radne snage globalan, a Hrvatska ga sustavno prati i jača.

Tražite posao?

Obzirom na demografske trendove i potrebe tržišta rada, sustav izdavanja dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj dobiva na značaju.

Važan je za poslodavce koji imaju manjak radne snage, tako i za radnike iz trećih zemalja koji traže priliku.

Zakon postoji, postupci su definirani, a statistike pokazuju da broj izdanih dozvola raste iz godine u godinu.

U toj formuli jedino nedostaju poslovi!

Zato pregledajte našu bazu poslova i prijavite se na odabrani natječaj! Kliknite već danas!

Objava Dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj: sve što treba znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.