Žene idu kasnije u mirovinu, počevši od 1. siječnja 2025. godine. Trenutno, odlazak u starosnu mirovinu građani Hrvatske mogu odabrati sa 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža.

Razdoblje od 2020. do 2029. je prijelazno razdoblje za ostvarivanje prava na mirovinu. 2025. godine žene imaju pravo na starosnu mirovina sa 63 godine i šest mjeseci.

No, sljedeće se godine pomiče ta granica. Žene će moći u mirovinu sa 63 godine i devet mjeseci.

Pročitajte više o promjenama s plaćom koje nam je donijela 2025. godina!

Kada govorimo o starosnoj mirovini, povećanje svake godine su prvi uvjeti. Taj rast se može nastaviti do 65. godine, ali može čak i dulje.

Dulji rad u odnosu na prve uvjete za starosnu mirovinu donosi veću mirovinu kroz bonifikaciju od 0,45 posto mjesečno.

Novi uvjeti za žene vrijede od 1. siječnja 2025. i u slučaju prijevremene mirovine.

Dob za prijevremenu mirovinu, minimalni staž; Izvor: Telegram.hr

Više rada, više staža

Mirovina.hr piše da se u starosnu mirovinu može već i sa 60 godina. Tu se radi o institutu dugogodišnjeg osiguranika, a uvjet i za muškarce i za žene je najmanje 41 godina staža.

Takva mirovina se ne umanjuje, bez obzira na godine života, ali se više ni ne nagrađuje kao nekad.

Izjednačenje do 2030. godine

Svrha pomicanja granica ženama za odlazak u starosnu mirovnu je izjednačenje muškaraca i žena do 2030. godine.

Prijevremena mirovina umanjuje se penalizacijom koja iznosi 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu.

To može biti najviše za pet godina, pri čemu umanjenje onda iznosi 12 posto. Za godinu dana ranijeg umirovljenja umanjenje je 2,4 posto.

Neki predstavnici umirovljenika čak predlažu da se prijevremena mirovina ukine po ispunjenju životne dobi za starosnu mirovinu.

Mjeseci rada nakon propisane dobi; Izvor: Telegram.hr

Trenutno se uvjeti za prijevremenu, kao i za starosnu povećavaju za još po tri mjeseca. I tako će se povećavati sve do 2030. godine. Tada će se uvjeti za žene i muškarce izjednačiti.

Naravno, nitko ne može garantirati da će se tada dobna granica opet podići.

Uvjete za mirovinu važno je ostvariti prije datuma s kojim odlazimo u mirovinu, odnosno prekidamo radni odnos.

Izračun penalizacije privremene mirovine

Telegram.hr donosi korake izračuna penalizacije za prijevremenu mirovinu:

• Bruto plaća: 1000 eura

Pod pretpostavkom da je mirovina bez penalizacije iznosila 60% od bruto plaće, što je inače otprilike u skladu s prosječnim omjerom u hrvatskom mirovinskom sustavu:

Mirovina bez penalizacije: 60% od 1000 eura = 600 eura

Penalizacija: Zbog odlaska u prijevremenu mirovinu 5 godina ranije, mirovina će biti smanjena za 12%

12% od 600 eura = 72 eura.

Umirovljenica, penzija; Izvor: Unsplash.com

Mirovina s penalizacijom: 600 eura – 72 eura = 528 eura

To bi značilo da žena koja sa 60 godina odluči otići u prijevremenu mirovinu neće dobiti punu starosnu mirovinu od 600 eura. Mirovina će u tom slučaju biti umanjena na 528 eura.

Razlog tome je penalizacija od 12%. Za detaljni izračun otiđite na stranicu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ako žena još ne želi u mirovinu?

U tom slučaju se bonificira za duži rad. Bonifikacija je jedan od mehanizama poticanja što duljeg ostanka u radnom odnosu. Time se omogućava povećanje mirovine.

Pročitajte više o mogućnostima zapošljavanja umirovljenika. 

Sve žene koje imaju mogućnost produljenog rada bi mogle razmisliti o bonifikaciji za duži rad nakon što ispune uvjete za starosnu mirovinu. Iznos se ipak značajno povećava u tom slučaju.

Više o principu bonifikacije

Spomenuli smo da se primjenjuje za žene koje žele nastaviti raditi i nakon što ispune uvjete za starosnu mirovinu.

Prijevremena mirovina; Izvor: Unsplash.com

Tim se radnicama za svaki mjesec dodatnog rada iznad minimalne starosne dobi, mirovina povećava za 0,45%.

Ova mjera omogućava povećanje mirovine do 27% za pet godina duljeg rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.

Primjerice, kada želi raditi pet godine više od ispunjenja uvjeta za mirovinu, iznos njene mirovine će biti povećan za trećinu iznosa.

Takva strategija u velike podiže financijsku sigurnost u mirovini. Naravno, pod pretpostavkom da je žena dobrog zdravlja i da ima snage i volje za daljnji rad.

Na primjer, ako osoba ima 35 godina mirovinskog staža i odluči nastaviti raditi nakon što je stekao uvjete za starosnu mirovinu, polazni faktor za izračun mirovine povećava se.

Za 0,34% po svakom mjesecu rada dulje od propisane dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Veći broj prijevremenih umirovljenika

Prijevremena mirovina, starosna mirovina, umirovljenica, bonifikacija; Izvor: Unsplash.com

Unatoč svemu napisanom, broj prijevremenih odlazaka u mirovinu je sve veći.

Prema podacima HZMO-a u ožujku 2024. godine u prijevremenoj mirovini bilo je 176.580 osiguranika. U tu brojku se ne računaju oni s međunarodnim ugovorima.

Dodatno, 379 radnika je otišlo u mirovini radi stečaja poslodavca.

Broj prijevremenih umirovljenika raste iz godine u godinu, a u ožujku ove godine bilo ih je 2577 više nego lani u istom mjesecu.

Od tog broja većinu rade žene, odnosno žena je 100 tisuća ili 57 posto. Kako imaju pravo otići ranije u prijevremenu mirovinu, prosječni staž im je niži.

 U prosjeku u prijevremenu mirovinu odlaze s 34 godine i tri mjeseca staža, a muškarci s 37 godina i 11 mjeseci.

Ono što je zanimljivo je da korisnici prijevremenih mirovina imaju u prosjeku više staža nego oni u punoj starosnoj mirovini.

Pročitajte više o povratu poreza u 2025. godini, kada kreće povrat i kada ga možete očekivati na računu. 

Objava Žene idu u mirovinu kasnije pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.