Povrat poreza dolazi na red svakom studentu koji počinje ozbiljnije raditi preko student servisa.

Hoće li se dio tog novca kasnije vratiti ili ne? Posebno kada se prijeđe prag od 12.000 eura godišnje, situacija postaje zbunjujuća i pogrešno interpretirana.

Studenti pretpostavljaju da vrijede ista pravila kao i za zaposlene osobe, posebno kada je riječ o povratu poreza za mlade.

No, stvarnost je nešto drugačija. Saznajte više iz nastavka članka!

Oporezivanje studentskog rada

Studentski rad reguliran je kroz studentske ugovore, odnosno ugovore preko student servisa.

Saznajte kako se piše životopis za studente! Pročitajte članak na linku!

Životopis, kako ga urediti

Vidljiva razlika u odnosu na klasičan radni odnos je ta što se zarada preko studentskog ugovora ne smatra plaćom, nego tzv. drugim dohotkom.

Takav odnos ima direktne posljedice na oporezivanje.

Studenti tijekom godine mogu zaraditi do 12.000 eura neoporezivo. Na taj iznos ne plaća porez na dohodak, što studentski rad čini vrlo povoljnim oblikom zarade.

Međutim, čim student prijeđe taj prag, situacija se mijenja.

Neoporezivi limiti za studentski rad su 4.800 eura za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja i 12.000 eura za one koji nisu.

Više od 12.000 eura

Ako student tijekom kalendarske godine zaradi više od 12.000 eura preko studentskog ugovora, tada prestaje vrijediti neoporezivi prag.

Na iznos iznad tog limita počinje se obračunavati porez na dohodak.

Konkretno, na dio zarade iznad 12.000 eura obračunava se:

• porez na dohodak (po stopi od 20%)
• pripadajući prirez, ovisno o mjestu prebivališta

Porez se ne obračunava na cijeli iznos zarade, nego isključivo na dio koji prelazi prag.

Novčanice, plaća, euri; Pexels

Primjerice, ako student zaradi 13.000 eura, porez se plaća samo na 1.000 eura.

U tom trenutku kod većine studenata javlja se logično pitanje: ako već plaćam porez, mogu li ga kasnije dobiti natrag kroz povrat poreza?

Nažalost, odgovor je — ne.

Zarada ostvarena putem studentskog ugovora smatra se tzv. drugim dohotkom, a ne plaćom.

Zbog toga na nju se ne primjenjuju porezne olakšice koje vrijede za zaposlene osobe, uključujući i olakšicu za mlade koja omogućuje povrat poreza.

Student koji prijeđe limit i plati porez na dio zarade iznad 12.000 eura taj iznos u pravilu neće dobiti natrag kroz godišnji obračun.

Dodatno, porez se obračunava Prilikom isplate putem student servisa, tako da student odmah dobiva neto iznos umanjen za porez.

Time se izbjegava veće iznenađenje na kraju godine, ali istovremeno znači da se plaćeni porez ne vraća kasnije.

Zbog svega navedenog, važno je da studenti koji očekuju veće prihode unaprijed razumiju kako funkcionira oporezivanje i planiraju svoje financije u skladu s tim.

Pitamo se kakav je standard stanovnika u Hrvatskoj i može li plaća pokriti troškove života? Pročitajte članak!

Standard, životni standard

Što ako student radi i preko ugovora o radu

Situacija postaje još kompleksnija kada student tijekom iste godine kombinira rad preko student servisa i rad preko ugovora o radu.

Nije to rijetkost, posebno kod studenata koji se pred kraj studija zapošljavaju ili prelaze na pravi posao.

Pregovarajte o plaći, posebno kada se zapošljavate prvi puta. Pročitajte savjete kako proći što bolje!

Na prvi pogled, moglo bi se očekivati da će u tom slučaju student imati pravo na povrat poreza barem za dio prihoda ostvarenog kroz ugovor o radu.

Posebno ako spada u kategoriju mladih do 30 godina koji inače imaju pravo na porezne olakšice.

Međutim, takve situacije se ne događaju često.

Glavni razlog leži u načinu na koji se koristi osobni odbitak.

Kada student tijekom godine zaradi do 12.000 eura preko studentskog ugovora, taj iznos se smatra neoporezivim i praktički troši osobni odbitak.

Drugim riječima, država već kroz taj neoporezivi prag priznaje određenu poreznu olakšicu.

Ako student zatim počne raditi preko ugovora o radu, dolazi do problema. Naime, osobni odbitak već iskorišten kroz studentsku zaradu.

Ugovor o radu

Za prihode iz radnog odnosa više nema prostora za dodatno porezno rasterećenje koje bi rezultiralo povratom.

Primjeri

Donosimo neke primjere oporezivanja!

Primjer 1

Student tijekom godine zaradi:

12.000 eura preko student servisa (neoporezivo)
zatim se zaposli i zaradi još 5.000 eura kroz ugovor o radu

Na prvi pogled, očekivao bi povrat poreza na tih 5.000 eura (posebno ako ima pravo na olakšicu za mlade).

Međutim, budući da je osobni odbitak već “iskorišten” kroz studentski limit, povrat poreza u pravilu neće ostvariti.

Primjer 2

Student zaradi:

• 14.000 eura preko studentskog ugovora
• Na 2.000 eura iznad limita plaća porez.

Ako se nakon toga zaposli i dodatno zaradi, i dalje neće imati pravo na povrat poreza za prethodno plaćeni iznos, jer se taj prihod vodi kao drugi dohodak i ne ulazi u sustav olakšica za mlade.

Minimalna studentska satnica

Primjer 3

• Student tijekom godine radi samo preko ugovora o radu (bez student servisa) i zaradi, primjerice, 10.000 eura.
• U tom slučaju ima pravo na povrat poreza (ako zadovoljava uvjete za mlade), jer osobni odbitak nije iskorišten kroz studentski rad.

Ova razlika zbunjuje studente jer na prvi pogled djeluje nelogično.

Plaćanje poreza automatski ne znači i pravo na povrat.

Naime, porezni sustav razlikuje vrste dohotka i način na koji se olakšice primjenjuju.

Zbog toga je važno unaprijed razumjeti kako kombiniranje različitih oblika rada utječe na ukupnu poreznu situaciju.

U suprotnom, studenti mogu uzalud očekivati povrat.

Povrat poreza kreće u svibnju!

Na kraju, važno je razumjeti i kada povrat poreza zapravo stiže te tko ga može očekivati.

Isplata povrata poreza za 2025. godinu trebala bi započeti u svibnju, a prema podacima Porezna uprava očekuje se da će povrat ostvariti sličan broj građana kao i prošle godine.

Povrat poreza, euro, novac, porezna

Tada je više od 840 tisuća poreznih obveznika dobilo ukupno više od 405 milijuna eura povrata.

Isplate se provode postupno putem automatiziranog sustava, zbog čega novac ne stiže svima istovremeno.

Građani najprije dobivaju rješenje s točnim iznosom, a zatim se sredstva uplaćuju na njihov račun.

Najveći dio povrata odnosi se na mlađe zaposlenike do 30 godina, koji imaju pravo na povrat 100% ili 50% poreza na dohodak, ovisno o dobi.

Međutim, važno je naglasiti da se ova olakšica odnosi isključivo na dohodak od rada, odnosno plaću, dok se zarada preko studentskog ugovora u taj sustav ne uključuje.

Studenti koji rade isključivo preko student servisa, čak i ako prijeđu porezni prag i plate porez, u pravilu ne mogu očekivati povrat sredstava u ovom ciklusu.

Tražite novi posao? Pregledajte raspisane natječaje za posao i krenite u svoj novi početak!

Odaberite idealan oglas za posao! Kliknite već danas!

Objava Povrat poreza za studente koji prijeđu limit pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Cijene u Hrvatskoj i u proljeće 2026. nastavljaju rasti. No, tempo je nešto umjereniji nego prethodnih godina.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači 2026. porasle su u prosjeku za 3,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,3%.

Na prvi pogled, podaci izgledaju kao stabilizacija inflacije. No, iza tog prosjeka kriju se velike razlike među kategorijama. Te razlike najviše osjećaju građani, osobito zaposleni s nižim i srednjim primanjima.

Pročitajte istraživanje saznajte kako cijene u Hrvatskoj utječu na pojedini sektor!

Inflacija usporava, ali ne jednako za sve

Iako ukupna stopa inflacije pokazuje znakove smirivanja, struktura rasta cijena otkriva drugačiju sliku. Neke kategorije stagniraju ili čak pojeftinjuju, druge i dalje snažno rastu.

Najveći rast cijena u veljači 2026. zabilježen je u kategoriji stanovanja, energije i režija – čak 10,2% na godišnjoj razini.

Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Vidimo da troškovi osnovnog života i dalje rastu znatno brže od prosjeka. Najviše rastu cijene grijanje, struje, vode i stanovanja.

Kakav je standard života u Hrvatskoj? Saznajte iz povezanog članka na linku!

S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,9%, što je umjereniji rast nego prethodnih godina. Ipak i dalje predstavlja značajan udar na kućni budžet.

Zanimljivo je da su neke kategorije, poput pokućstva ili obrazovanja, zabilježile pad cijena, što djelomično ublažava ukupnu inflaciju.

Važno je imati na umu da građani ne troše jednako na sve kategorije, Pa ni inflacija ne djeluje jednako na sve.

Troškovi stanovanja rade najveći pritisak

Ako postoji jedna kategorija koja definira inflaciju u 2026., to su troškovi stanovanja.

Rast od preko 10% u segmentu stanovanja, energije i režija nije samo statistički podatak.

Radi se o svakodnevnom, tekućem i konkretnom problemu za sve.

Naime, stanovanje je neizbježan trošak. Za razliku od, primjerice, odjeće ili elektronike, potrošači ovdje nemaju puno prostora za smanjenje potrošnje.

Mjesečne stope promjene, veljača 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima:

• ne možete preskočiti grijanje
• ne možete odgoditi plaćanje režija
• najamnine i krediti imaju fiksne obveze

Rast u ovoj kategoriji ima najveći psihološki i financijski učinak.

Za radnike znači da čak i uz rast plaća realna kupovna moć može stagnirati ili padati.

Zabilježen je rast plaća početkom ove godine. Saznajte koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj!

Cijene hrane rastu, ali sporije

Nakon snažnog rasta u prethodnim godinama, cijene hrane u 2026. rastu sporije. Oko 2,9% godišnje.

Pozitivan je signal, ali ne treba ga precijeniti.

Hrana čini velik udio u potrošnji prosječnog kućanstva, osobito kod nižih prihoda. Čak i manji postotak rasta može imati značajan učinak na ukupni budžet.

Osim toga, treba uzeti u obzir da su cijene hrane već visoke zbog prethodnih inflacijskih valova.

Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026, stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima – ne rastu brzo, ali su i dalje visoke.

Usluge rastu i to je novi trend

Jedan od zanimljivijih trendova u 2026. je rast cijena usluga.

Primjerice:

• restorani i smještaj: +6,3%
• rekreacija i kultura: +3,7%
• osobne usluge: +3,4%

Govorimo o važnoj promjeni u odnosu na prethodne godine, kada je inflaciju više pokretala roba (npr. energija i hrana).

Rast cijena usluga povezan je  s rastom plaća u tim sektorima.

Drugim riječima, kako poslodavci povećavaju plaće kako bi zadržali radnike, dio tog troška prenosi se na potrošače.

To stvara tzv. sekundarni inflacijski efekt.

Sezonski poslovi ubrzano se popunjavaju. Potražit svoj, ako još niste. Pročitajte članak!

Sezonski posao, sezona, poslovi, 2026

Plaća ili cijena?

Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj početkom 2026. iznosi oko 1.511 eura, dok je medijalna plaća 1.304 eura.

Ta razlika već sama po sebi puno govori. Polovica zaposlenih zapravo zarađuje manje od iznosa koji se često komunicira kao prosjek.

U kombinaciji s inflacijom od oko 3,8%, na prvi pogled izgleda da plaće uspijevaju pratiti rast cijena.

U statističkom smislu, realne plaće doista blago rastu. Međutim, ta slika postaje znatno složenija kada se pogleda što se događa unutar različitih skupina radnika.

Problem je u raspodjeli

Visoko kvalificirani radnici  ostvaruju rast plaća koji nadmašuje inflaciju.

Potražnja za njihovim znanjem i dalje je visoka, a poslodavci su spremni povećavati plaće kako bi ih zadržali. U tim segmentima tržišta rada inflacija je, pojednostavljeno rečeno, podnošljiva.

S druge strane, radnici u slabije plaćenim sektorima nemaju isti pregovarački položaj. Njihove plaće rastu sporije ili stagniraju, dok troškovi života rastu jednako za sve. Upravo tu nastaje najveći pritisak.

Novčići. pad, inflacija; Izvor: Unsplash

Inflacija nije jednaka za sve, ali plaće često jesu. Tu dolazi do problema. 

Posebno je važno naglasiti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća.

Nominalno povećanje od, primjerice, 5% može zvučati dobro, ali ako su troškovi stanovanja porasli više od 10%, a osnovne usluge od  do 6%, stvarni osjećaj standarda može biti negativan.

Ljudi ne mjere inflaciju kroz statistiku, već kroz svakodnevne troškove.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj vrlo je širok pojam. Sadržane su mnoge industrije. Pročitajte više!

Struktura potrošnje

Kućanstva s višim prihodima veći dio troše na diskrecijsku potrošnju gdje su poskupljenja umjerenija ili se lakše mogu izbjeći.

Konkretnije, radi se o putovanjima, tehnologiji i uslugama.

Zbog toga isti inflacijski podaci u praksi stvaraju potpuno različita iskustva.

Još jedan faktor koji dodatno komplicira situaciju je regionalna razlika. Troškovi života u Zagrebu i na obali znatno su viši nego u ostatku zemlje, dok razlike u plaćama nisu uvijek proporcionalne.

Indeksi potrošačkih cijena od veljače 2006. do veljače 2026., godišnje stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Radnici u skupljim regijama osjećaju jači pritisak, čak i kada imaju iznadprosječna primanja.

Psihologija rada (industrijska i organizacijska) proučava kako posao utječe na naše misli, emocije i ponašanje. Pročitajte članak i saznajte više!

Važno je spomenuti i psihološki efekt inflacije. Čak i kada realne plaće blago rastu, osjećaj financijske sigurnosti može se smanjivati.

Rast cijena osnovnih troškova stvara osjećaj neizvjesnosti i gubitka kontrole nad osobnim financijama.

Zbog svega navedenog, odgovor na pitanje tko pobjeđuje nije jednoznačan.

U prosjeku plaće blago pobjeđuju. U stvarnosti mnogi radnici i dalje gube.

Ovaj nesrazmjer ima dugoročne posljedice. Ako se trend nastavi, razlike u životnom standardu mogle bi se dodatno produbljivati, a srednji sloj mogao bi biti pod sve većim pritiskom.

Pitanje plaće više nije samo pitanje iznosa, već i pitanje kupovne moći.

Poslodavci koji to razumiju i prilagode svoju politiku nagrađivanja imat će značajnu prednost u privlačenju i zadržavanju zaposlenika.

U suprotnom, razlika između onih koji mogu pratiti cijene i onih koji ne mogu nastavit će rasti.

Objava Cijene u Hrvatskoj 2026: što poskupljuje i utjecaj na radnike? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Standard ne govori samo o našoj zaradi i visini plaće. Ukupan dohodak pokazuje možemo li podmiriti režije bez kašnjenja, priuštiti adekvatno grijanje ili, na primjer, tjedan dana odmora.

Svakom će se dogoditi neočekivani trošak u životu. I svatko mora imati osjećaj financijske sigurnosti.

Povezano s time, Državni zavod za statistiku (DZS) svake godine provodi Anketu o dohotku stanovništva (EU-SILC).

Novo istraživanje je upravo počelo, s početkom ožujka. Podaci će se prikupljati do kraja svibnja. Obuhvaćaju teme o standardu, primanjima i uvjetima stanovanja.

Nemojte se iznenaditi ako vas nazovu anketari!

Tema standarda života posebno je važna. Neprestano se dodiruje s tržištem rada. Naime, pratimo rast plaća sigurnost zaposlenja, dostupnost stanovanja, stabilnost ugovora i inflaciju.

Sve te okolnosti se direktno prelijevaju na život kućanstava.

U nastavku donosimo pregled što se točno mjeri, kako čitati pokazatelje. Također, što nam brojke govore o trendovima standarda.

Životni standard, majka, kćer, šoping, namirnice, plaća; Izvor: Pexels

Što se mjeri?

Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) je europski usklađeno istraživanje koje služi za izračun pokazatelja raspodjele dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.

Uz, naravno, dohotke, promatraju se i uvjeti stanovanja, materijalna (i socijalna) deprivacija, intenzitet rada u kućanstvu te razlike među regijama i skupinama stanovništva.

Gradnja kuće, obiteljski dom, kvaliteta života; Izvor: Pexels

Anketa se provodi na uzorku od 13.348 slučajno odabranih privatnih kućanstava.

Index navodi da će stanovnike telefonski kontaktirati ovlašteni anketari Državnog zavoda za statistiku ili će ih intervjuirati osobnim dolaskom na adresu.

O standardu najviše govore:

Da bismo preveli standard života u brojke, DZS (i Eurostat u okviru Europske unije) koristi nekoliko standardnih mjera. One su:

• Stopa rizika od siromaštva: udio osoba čiji je raspoloživi dohodak ispod 60% medijana (nakon socijalnih transfera).
• Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti: šira mjera koja kombinira rizik od siromaštva, deprivaciju i vrlo nizak intenzitet rada.
• Deprivacija (materijalna / materijalna i socijalna): pokazuje koliko ljudi ne može priuštiti određene “standardne” stavke zbog financijskih razloga.
• Vrlo nizak intenzitet rada: udio ljudi koji žive u kućanstvima gdje se radi malo (često je to dobar signal ranjivosti kućanstva).
• Nejednakost (Gini, S80/S20): pokazuje kako je dohodak raspodijeljen. Rast dohotka “svima” nije isti ako nejednakost raste.

Životni troškovi, potrebe, djeca; Izvor: Pexels

Cilj je tog istraživanja dobiti realnu sliku o tome kako žive građani Hrvatske i s kakvim se financijskim izazovima susreću.

Hrvatska kroz godine 2020. → 2024.

Kad usporedimo ključne pokazatelje, dobivamo mapu kretanja standarda.

Evo o čemu se radi.

1) Rizik od siromaštva: blagi rast do 2024.

• 2020.: 18,3%
• 2021.: 19,2%
• 2022.: 18,0%
• 2023.: 19,3%
• 2024.: 20,3%

U četiri godine vidimo pomak s razine oko 18% na preko 20%. Podaci ne znače odmah da je sve loše, nego da dio kućanstava zaostaje u odnosu na medijan dohotka (prag se pomiče kako se mijenja medijan).

Iz tog razloga baš ova mjera dobro hvata relativnu ranjivost, posebno u razdobljima inflacije i brzog rasta troškova.

Investiranje može biti temelj financijske sigurnosti. No, potrebna je financijski opismeniti stanovništvo. Pročitajte članak!

Investiranje, rast kapitala, euro; Izvor: Pexels

2) AROPE: pad nakon 2020., zatim ponovno rast

• 2020.: 23,2%
• 2021.: 20,9%
• 2022.: 19,9%
• 2023.: 20,7%
• 2024.: 21,7%

Ovdje se vidi zanimljiv obrazac. Nakon 2020. dolazi osjetno poboljšanje (2021.–2022.), a zatim lagano pogoršanje (2023.–2024.).

Podaci sada pokazuju da se dio kućanstava oporavio, ali da su kasnije novi pritisci (troškovi života, stanovanje, energenti) ponovno povećali ranjivost.

Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura na godinu.

No, za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je iznosio 15.554 eura, pokazuju podaci DZS-a.

Dohodak raste, ali standard ne raste svima

DZS uz stope objavljuje i prosječni raspoloživi dohodak. U euro-iznosima (gdje je moguće) trend je jasan. Naime, prosjeci rastu.

Statistika, skupljanje podataka DZS; Izvor: dzs.gov.hr

2020.: prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu 113.516 kn (≈ 15.066 €), ekvivalentni 64.114 kn (≈ 8.509 €)

2021.: 117.340 kn (≈ 15.574 €), ekvivalentni 66.793 kn (≈ 8.865 €)

2022.: 126.399 kn (≈ 16.776 €), ekvivalentni 72.546 kn (≈ 9.629 €)

2023.: 18.843 €, ekvivalentni 10.891 €

2024.: 23.092 €, ekvivalentni 13.411 €

Poruka je da dohodak u prosjeku raste, no rast prosjeka ne garantira da svi prate tempo.

Ako je rast koncentriran u dijelu populacije (ili ako troškovi života pojedu rast), rizik od siromaštva može rasti čak i kad prosjek ide gore.

Nejednakost u standardu

Kada govorimo o standardu života, nije važno samo koliki je prosječni dohodak u zemlji, nego i kako je taj dohodak raspodijeljen među ljudima.

Iz tog razloga statistika koristi pokazatelje nejednakosti poput Gini koeficijenta i S80/S20 omjera.

Gini koeficijent

Pokazuje koliko su prihodi raspodijeljeni ravnomjerno.

Radnici, siromašni, bogati, razlike; Izvor: Pexels

Gini koeficijent pokazuje kolika je razlika između bogatijih i siromašnijih dijelova društva.

Vrijednost se kreće između 0 i 100.

• 0 znači potpuno jednaku raspodjelu, svi imaju isti prihod.
• 100 znači ekstremnu nejednakost – sav prihod ide samo jednoj osobi ili maloj skupini.

U Hrvatskoj su vrijednosti posljednjih godina bile:

• 28,5 (2022.)
• 29,7 (2023.)
• 29,8 (2024.)

Vidimo da se nejednakost blago povećava. Iako se radi o malim promjenama, one mogu pokazivati trend da se razlika između viših i nižih prihoda polako povećava.

S80/S20 omjer

Ovaj omjer pokazuje koliko zapravo najbogatiji zarađuju više od najsiromašnijih.

Bogatstvo, razlike, novac, cigara; Izvor: Pexels

Taj je pokazatelj još jednostavniji za razumjeti. Pokazuje koliko puta najbogatijih 20% stanovništva zarađuje više od najsiromašnijih 20%.

Primjer iz Hrvatske:

• 4,6 (2022.)
• 4,9 (2023.)

Znači da je u 2023. najbogatijih 20% stanovništva imalo gotovo pet puta veći dohodak od najsiromašnijih 20%.

Važnost za standard života

Kada se prosječni dohodak povećava, ne znači nužno da svima raste standard jednako.

Ako veći dio tog rasta ide prema višim prihodima, tada statistički prosjek raste, ali velik dio stanovništva to možda ne osjeti u svakodnevnom životu.

Zato i mali pomaci u pokazateljima nejednakosti mogu biti značajni. Oni mogu pokazivati da dio kućanstava brže povećava prihode, dok drugi dio ostaje u financijski osjetljivoj situaciji.

Zbog toga SE analize standarda života uvijek gledaju i prosječne prihode i raspodjelu tog dohotka.

Izloženi promjenama (dob, tip kućanstva)

Dob, status na tržištu rada i način stanovanja tri su faktora koji najčešće određuju koliko je neko kućanstvo izloženo ekonomskim poteškoćama.

Umirovljenici, niska mirovina, gospođa i gospodin šeću vrtom, drže se za ruke; Izvor: Pexels

Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme. Saznajte više!

Stariji građani, najviši rizik siromaštva

Osobe starije od 65 godina kontinuirano su među skupinama s najvećim rizikom od siromaštva.

U 2023. godini stopa rizika od siromaštva za ovu dobnu skupinu iznosila je 34,8%, dok je u 2024. porasla na 37,0%.

Više od trećine starijih osoba u Hrvatskoj živi s dohotkom koji je ispod praga rizika od siromaštva.

Razlozi za to su višestruki. Mnogi stariji građani ovise isključivo o mirovini, a razina mirovina često je znatno niža od prosječnih plaća.

Nezaposleni, najveća financijska ranjivost

Nezaposlenost je jedan od najjačih pokazatelja rizika od siromaštva. Prema podacima za 2024., stopa rizika od siromaštva među nezaposlenima iznosila je 40,5%.

Drugim riječima, gotovo svaka druga nezaposlena osoba u Hrvatskoj nalazi se u zoni povećanog financijskog rizika.

Bez stabilnog izvora prihoda, kućanstva se često oslanjaju na socijalne naknade, pomoć obitelji ili povremene poslove.

Dodatni posao, dodatni prihod, povremeni posao

Takvi izvori prihoda obično su nestabilni i nedovoljni za pokrivanje svih životnih troškova.

Dugotrajna nezaposlenost dodatno povećava problem jer smanjuje mogućnosti ponovnog ulaska na tržište rada, a istodobno povećava financijski pritisak na cijelo kućanstvo.

Stabilno zaposlenje i redovita primanja jedan su od najvažnijih faktora koji smanjuju rizik od siromaštva.

Potražite kvalitetan natječaj za posao! 

Stanari i troškovi stanovanja

Treća skupina koja se često nalazi u nepovoljnijem položaju su osobe koje žive u najmu.

Prema podacima za 2024., stopa rizika od siromaštva među stanarima iznosila je 26,6%, dok je među vlasnicima nekretnina bila 20,1%.

Razlika proizlazi ponajprije iz troškova stanovanja. Kućanstva koja posjeduju nekretninu obično imaju znatno niže mjesečne troškove jer ne plaćaju najamninu.

Stanari, s druge strane, velik dio prihoda izdvajaju upravo za stanovanje. U razdobljima rasta cijena nekretnina i najamnina taj pritisak postaje još izraženiji.

Iznajmljivanje stanova, najam kuće, kuća, porez na najam

Posebno su pogođeni mlađi radnici i mlade obitelji koje još nisu riješile stambeno pitanje. Visoke cijene najma mogu značajno smanjiti raspoloživi dohodak kućanstva, čak i kada su prihodi relativno stabilni.

Uveden je porez na najam stana. Saznajte kako utječe na životni standard. 

Novo istraživanje o standardu života

Novo prikupljanje podataka koje Državni zavod za statistiku provodi od ožujka do kraja svibnja 2026. trebalo bi dati jasniju sliku o tome kako kućanstva u Hrvatskoj zapravo žive u aktualnim ekonomskim uvjetima.

U posljednjih nekoliko godina primanja su rasla, ali su istovremeno rasli i troškovi života.

Osim toga, istraživanje će pokazati kakav utjecaj imaju promjene na tržištu rada. Vidjet ćemo novosti oko zaposlenosti i intenziteta rada.

Rezultati će nam dati najrealniju sliku o tome u kojem se smjeru kreće standard života. Također, o promjenama na tržištu rada.

Ako tražite novi posao, pogledajte nove oglase.

Sada su aktualni poslovi u sezoni. Kliknite!

Objava Standard života u Hrvatskoj: Koliko košta normalan život? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.