Kratak odgovor: Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u lipnju 2026. iznosila je 3,3 % (izvor: Državni zavod za statistiku), među najnižim razinama otkad se vodi evidencija.

Prema Anketi o radnoj snazi (metodologija usporediva na razini EU-a) stopa nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2026. iznosila je 5,6%.

Razlika između te dvije brojke ključna je za razumijevanje stvarnog stanja — objašnjavamo je u nastavku.

Ažurirano: kolovoz 2026. Podatke osvježavamo uz svaku novu objavu DZS-a i HZZ-a.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj danas

Nezaposlenost u Hrvatskoj već nekoliko godina pada i trenutačno je na povijesno niskim razinama.

U svibnju 2026. zabilježen je i najmanji broj nezaposlenih otkad se vodi evidencija — 61.298 osoba (izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje).

Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u 2025. iznosila je 4,5%, također povijesni minimum.

Kretanje registrirane stope nezaposlenosti tijekom 2026. jasno pokazuje sezonski pad prema ljetu:

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS). Za žene je stopa u lipnju 2026. iznosila 3,7%.

Registrirana i anketna nezaposlenost

Kad se govori o nezaposlenosti, važno je znati da postoje dvije službene mjere, i one se razlikuju:

• Registrirana nezaposlenost (DZS/HZZ) — udio osoba prijavljenih na Zavod za zapošljavanje u aktivnom stanovništvu. U lipnju 2026.: 3,3%.
• Anketna nezaposlenost (Anketa o radnoj snazi) — mjeri se prema metodologiji Eurostata i usporediva je s ostatkom EU-a. U prvom tromjesečju 2026. za dob 15–64: 5%.

Anketna stopa gotovo je uvijek viša jer obuhvaća i osobe koje aktivno traže posao, ali nisu prijavljene na HZZ.

U prvom tromjesečju 2026. razlika je bila oko 17.000 osoba.

Zato je za usporedbu s Europom mjerodavna anketna stopa, a za praćenje domaćih trendova iz mjeseca u mjesec registrirana.

Za kontekst, stopa zaposlenosti osoba u dobi 15–64 u prvom tromjesečju 2026. iznosila je 68,7%.

Saznajte kako napisati kvalitetno motivacijsko pismo! Kliknite na poveznicu!

Nezaposlenost nije samo brojka

Na papiru Hrvatska ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u povijesti.

No ispod te brojke krije se složenija priča.

Saznajte što se krije iza te brojke:

Strukturna nezaposlenost. Istodobno postoji velik broj nezaposlenih i velik broj slobodnih radnih mjesta (u svibnju 2026. oko 16.000 objavljenih slobodnih mjesta).

Registrirana stopa nezaposlenosti

Problem nije uvijek nedostatak posla, nego neusklađenost vještina s onim što tržište traži.

Regionalne razlike. Nezaposlenost nije jednaka u cijeloj zemlji.

U ožujku 2026. najviša registrirana stopa bila je u Osječko-baranjskoj županiji (8,6 %) — dvostruko viša od državnog prosjeka.

Priobalje i Grad Zagreb tradicionalno su znatno ispod prosjeka. Istok zemlje i dalje se suočava s odljevom stanovništva i manjkom prilika.

Dob i dugotrajna nezaposlenost. Velik udio nezaposlenih čine osobe starije od 45 godina, kojima je nakon gubitka posla teže ponovno se zaposliti.

Uz njih, izazov je i zadržavanje mladih. Njima nije dovoljno samo imati posao, žele priliku za rast i razvoj, inače odlaze.

Drugim riječima, niska prosječna stopa ne znači da je svima jednako lako.

Ona skriva ljude koji dugo traže, one čije kvalifikacije ne odgovaraju potražnji i krajeve u kojima prilika i dalje nedostaje.

Generacija Z i Milenijalci mijenjaju pravila na tržištu rada. Pročitajte članak. 

Kamo ide tržište rada

Analitičari očekuju da tržište rada i tijekom 2026. ostane otporno, no da bi dinamika povoljnih trendova mogla usporiti.

Registrirana stopa nezaposlenosti, anketna stopa nezaposlenosti

Razlog nije slabljenje gospodarstva, nego činjenica da se nezaposlenost približila svojoj donjoj, strukturnoj granici.

Kad je stopa ovako niska, daljnji rast teško se može oslanjati samo na novo zapošljavanje jer ponuda radne snage postaje ograničena.

Praktična posljedica je manjak radnika u pojedinim strukama postaje sve izraženiji.

Zanimanja poput kuhara, vozača, radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevini i zdravstvu godinama su među najtraženijima, dok istovremeno raste potražnja u IT-u.

Za kandidate to znači prilike i pregovaračku moć, a za poslodavce potrebu da ulažu u zadržavanje i privlačenje ljudi.

Niska nezaposlenost, kandidati i poslodavci

Za kandidate trenutačno stanje znači povoljan položaj: manje konkurencije, više otvorenih mjesta i veći pregovarački prostor — osobito u traženim zanimanjima.

No i dalje vrijedi da do najboljih poslova dolaze oni koji se jave brzo i s prijavom prilagođenom baš tom oglasu.

Ponekad je potrebna prekvalifikacija. Saznajte više iz članka na poveznici!

Za poslodavce niska nezaposlenost znači obrnuto: bore se za iste ljude. Pobjeđuje onaj tko je vidljiv, transparentan (npr. objavljuje raspon plaće) i brz u komunikaciji s kandidatima.

Česta pitanja o nezaposlenosti (FAQ)

Najmanji broj nezaposlenih

Kolika je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 2026.?

Registrirana stopa u lipnju 2026. iznosila je 3,3 % (DZS). Anketna stopa (usporediva s EU-om) u prvom tromjesečju 2026. bila je 5,6 %.

Koliko je nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj?

U svibnju 2026. bilo je 61.298 registriranih nezaposlenih — najmanje otkad se vodi evidencija (HZZ).

Koja županija ima najveću nezaposlenost?

U ožujku 2026. najvišu registriranu stopu imala je Osječko-baranjska županija (8,6 %), znatno iznad državnog prosjeka.

Razlika između registrirane i anketne nezaposlenosti?

Registrirana mjeri prijavljene na HZZ; anketna se mjeri po metodologiji Eurostata i obuhvaća sve koji aktivno traže posao, pa je obično viša.

Platforma ATS uvelike ubrzava i pomaže kod zapošljavanja. Pročitajte članak!

Pada li nezaposlenost u Hrvatskoj?

Regije, državni prosjek

Da. Prosjek za 2025. bio je 4,5 %, a tijekom 2026. stopa je dodatno pala (na 3,3 % u lipnju), uz sezonski utjecaj turizma.

Zašto ima i puno nezaposlenih i puno slobodnih radnih mjesta?

Riječ je o strukturnoj nezaposlenosti — vještine dijela nezaposlenih ne odgovaraju potrebama poslodavaca, uz izražene regionalne razlike.

Zaključak

Nezaposlenost u Hrvatskoj 2026. na povijesno je niskim razinama — 3,3 % registrirano u lipnju, uz anketnih 5,6 % u prvom tromjesečju.

Ali brojka je samo početak priče: strukturna neusklađenost, regionalne razlike i dob i dalje ostavljaju mnoge izvan tržišta.

Za tržište koje je naklonjeno kandidatima, pravi je trenutak da napravite sljedeći korak.

Tražite posao ili radnike?

Na Zaposlise.hr kandidati se prijavljuju u nekoliko dodira, a poslodavci brzo dolaze do pravih ljudi. Uz obvezan raspon plaće i izravnu komunikaciju.

Objava Nezaposlenost u Hrvatskoj 2026: brojke i pozadina pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Karijera je nekada bila osigurana i zapečaćena kada bi osoba dobila diplomu u ruke. No, danas ta ista fakultetska diploma jednostavno nema istu težinu.

Donosimo rezultate istraživanja Indeed Hiring Laba, koje jasno pokazuje da interes poslodavca za fakultetskom diplomom oštro pada.

A ni mladi zaposlenici nisu sigurni koliko se isplati ulagati vrijeme u fakultetsko obrazovanje. Pogotovo studentima koji još i plaćaju fakultet.

U nastavku članka možete pročitati detalje spomenute ankete. Ispitano je 772 stručnjaka iz SAD-a s VŠS ili VSS obrazovanjem.

Primijetit ćete kako je oko polovice ispitanika, pripadnika generacije Z, skeptično u pogledu vrijednosti svoje diplome. Ta generacija svojim dvojbama iskače od pripadnika ostalih generacija.

Karijera, Gen z

Karijera i vrijednosni jaz

Dok samo 20% Baby Boomersa svoje diplome smatra bacanjem novca, taj se broj povećava za oko 10% sa svakom generacijom.

Baby boomersi čine generaciju rođenih nakon Drugog svjetskog rata do početka 60-ih godina prošlog stoljeća.

Slikovit naziv ove generacije govori o velikom porastu rađanja djece nakon završetka rada. Ta generacija je rođena u prosperitetnom, post-ratnom svijetu.

Karakteristično je da su jako usmjereni na razvoj karijere, te da imaju naznake egocentrizma.

Baby boomers, poslijeratna generacije, tri žene, bake; Izvor: Unsplash.com

Kod razvoja karijere postavlja se pitanje donosi li bolje rezultate naporan rad ili pametno obavljen rad. Pročitajte više o ovoj dilemi, kao i samom napretku karijere, u članku na linku. 

Kako smo spomenuli da se vrijednost diplome smanjuje, odnosno povećava otpor prema diplomi sa svakom sljedećom generacijom, tako dolazimo od pripadnika Generacije Z i njihovih visokih 51%.

Zašto tako dramatična razlika? Desetljećima je stjecanje diplome značilo znatno veće plaće.

Znate li koliko iznosi neto plaća u Hrvatskoj? Ako niste sigurni, pročitajte članak i saznajte više, posebno o iznosu prosječne plaće. 

Istovremeno, fakultet je dramatično poskupio.

Situacija s fakultetima u Hrvatskoj

Podaci iz 2023. godine pokazuju da je u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj tada postojalo 117 visokih učilišta. Vrlo vjerojatno je i danas, 2025. godine, ta brojka ostala vrlo slična.

Radi se o dvanaest sveučilišta, od koji su devet javnih i tri privatna. Zatim, 71 fakulteta i umjetničkih akademija, 1 veleučilišta, od koji su 11 javnih i 6 privatnih.

Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Izvor: Pravo.unizg.hr

U Hrvatskoj se nalazi i osamnaest visokih škola, od kojih su tri jave i 15 privatnih.

Iako imamo veliki broj javnih fakulteta, studiranje je svejedno veliki zalogaj. Većinom studenti mijenjaju boravište, a to nije mala stvar. Kreće osamostaljivanje, preseljenje, obaveze, ali i troškovi.

Kada student odlazi studirati na javni fakultet za koji ne treba plaćati školarinu, svejedno mora platiti troškove upisa. Uz nju, stanarinu, hranu, režije, pokaz i sve ostale troškove školovanja, ali i društvenog života.

Privatni fakulteti imaju različite cijene studija, no smatra se kako su državni besplatni. No, nije to skroz istina.

Svi studenti koji steknu pravo upisa kao redovni studenti na državnim fakultetima, ne trebaju plaćati školarinu.

Ali studenti imaju troškove upisnine i ECTS-a ako se prenose u sljedeću akademsku godinu. Na to idu gore nabrojani troškovi života. Takve je situacija za redovne studente.

No, izvanredni imaju velike školarine.

Nakon što student diplomira, mora potražiti posao. Radi se o velikoj i nimalo lakoj prekretnici života. Pročitajte pet načina kojima si možete olakšati traženje posla. 

ECTS bodovi, iznos participacije, fakultet, školarina; Izvor: Google.com

Situacija u istraživanju

No, nakon skretanja na situaciju na hrvatskim fakultetima, vratimo se na istraživanje Indeed Hiring Laba.

Istraživanje prati stručnjake iz SAD-a, gdje je situacija ipak drugačija (iako se neke vrijednosti poklapaju s našim).

Mnoge nedavno diplomirane osobe financijski teret prati još dugo nakon što dobiju diplomu u ruke.

Više od polovice (52%) ispitanika izjavilo je da je diplomiralo sa studentskim dugom. Naime, te osobe su podigle studentski kredit kako bi uspjele studirati.

Korisnici studentskih kredita najčešće su:

• Redovni ili izvanredni studenti dodiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili specijalističkog studija u zemlji i inozemstvu.
• Korisnik kredita – student koji nije zaposlen, mora imati kreditno sposobnog solidarnog dužnika.
• Za plaćanje školarine privatnog srednjoškolskog obrazovanja korisnici moraju biti roditelji ili staratelji učenika za kojeg se plaća školarina.

Posebno su teško pogođeni milenijalci, jer je 58% ispitanih u svoje karijere uključilo kredite za obrazovanje.

OTP studentski kredit; Izvor: OTPbanka.hr

Milenijalci, također poznati kao generacija Y, demografska su skupina koja slijedi nakon generacije X te prethodi generaciji Z.

Tako da se smatra kako su pripadnici ove generacije osobe rođene od 1981. do 1996. godine.

Posljedice sežu i izvan mjesečnih plaćanja.

Gotovo četiri od deset ispitanika (38%) vjeruje da je njihov studentski dug priječio njihov profesionalni razvoj više nego što im je diploma pomogla.

To je poražavajuća procjena onoga što je trebalo biti odskočna daska do uspjeha.

Nije iznenađujuće da ispitanici sa studentskim dugovima (41%) imaju veću vjerojatnost da misle da je njihova diploma bila bačen novac od onih bez dugova (31%).

Dio problema u jednadžbi u vezi s vrijednošću fakultetskih diploma je, zapravo, jednostavna matematika: sada više ljudi ima diplome.

Kombinacija lošijih primanja na plaće, vrtoglavog rasta troškova, zasićenosti diplomama i duga može objasniti zašto se mlađe generacije sve više pitaju isplati li se fakultet.

Diploma, fakultetska diploma; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Izvor: Geof.unizg.hr

Vještine i potrebe nisu usklađene

Dok većina diplomiranih studenata priznaje da su stekli vrijedne vještine tijekom svog obrazovanja, sve više njih vjeruje kako bi mogli obavljati svoje trenutne uloge bez diploma.

Odnosno, 68% ispitanika generacije Z potvrdilo je da vjeruje da bi mogli raditi svoj posao bez diplome, naspram 64% milenijalaca, 55% generacije X i 49% ispitanika Baby boomera.

Dvije trećine (67%) ispitanika zasmetalo bi kada bi saznali da su njihovi kolege dobili istu ili sličnu ulogu bez diplome.

Osjetna je frustracija radi uloženog vremena i novaca i onda ostati bez prednosti pri zapošljavanju.

Upravljanje vremenom (time management) važna je vještina u poslovnom svijetu. Trebali biste je imati u svom životopisu. Pročitajte zašto je važno znati upravljati vremenom.

Diploma tehničkih smjerova

FER, tehnički fakultet, eletrotehnika; Izvor: FER.unizg.hr

Dok neki smatraju kako im diploma i nije toliko potrebna, izgleda da osobe koje su završile tehničke fakultete i ne dijele to mišljenje.

Na tim fakultetima se uči i kako razmišljati, a taj benefit  se ne može dobiti na poslu ili radnim iskustvom.

I iako ovo istraživanje nije pokrilo mogućnost zapošljavanja s diplomom tehničkog fakulteta u SAD-u, u Hrvatskoj one osobe koje završe tehnički fakultet, dolaze do posla vrlo brzo.

Uglavnom se radi o građevinskom, strojarskom ili elektrotehničkom fakultetu.

Čak i  Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ističe da je vrlo malo osoba koje su završile tehničke fakultete, na tržištu rada.

Zanima vas posao industrijskog inženjera, a niste sigurni kako napisati dobru molbu za posao? Pročitajte naš članak na linku i preuzmite predložak molbe za posao.

Objava Karijera: 51% generacije Z diplomu smatra nepotrebnom pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Dugogodišnji radnici, prema najnovijim istraživanjima, ne svojom voljom ustupaju mjesto povišice novozaposlenima.

Dugogodišnji radnici, podučeni principu odanosti tvrtki koja ih potom za istu nagrađuje sada nailaze na posve drugu politiku. Dugogodišnji su radnici sada plaćeni 7% manje od novih radnika.

Koji su razlozi ovakvih velikih i neočekivanih promjena?

Generacija Z motivirana plaćom

Generacije Z poznata je po tome da je motivacija zaposlenika ove dobi usmjerena na dvije stavke:

• Napredak u karijeri
• Veću plaću.

Web stranica za zapošljavanje Monster iznosi statistiku gdje je čak 70% američke Z generacije navelo plaću kao svoj glavni radni motivator.

Napredak u karijeri drugi je motiv koji služi kao potporanj poslovanju Z generacije. Ukoliko radnici ne vide prosperitet na svome radnom mjestu u vidu promicanja na viši položaj, nerijetko daju otkaz.

Sa zahtjevima poput transparetnih plaća u oglasima za posao, generacija Z sve manje povjerenja i odanosti pridaje poslodavcima, već se oslanja na samopouzdanje koje prikuplja sa socijalnih mreža i okoline.

Kada govorimo o poslovnoj suradnji, naspram milenijalaca, generacija Z oslanja se na sebe, samostalno rješavajući probleme. Sklonost takvom radu proizlazi iz pojave rada na daljinu koje je dodatno pojačano pandemijom.

Dugogodišnji radnici i očekivanja

Nasuprot radnicima generacije Z, dugogodišnji radnici drugih generacije svoj posao temelje na suradnji, cijene timski rad i suradnju. Nastojeći ostvariti profesionalne veze, maksimalno se umrežavaju sa svojim timom te integriraju posao u svoje živote.

Istraživanja su pokazala da, zbog početaka u teškim ekonomskim uvjetima, dugogodišnji radnici prednjače u usvajanju fleksibilnih radnih navika.

Općenito gledajući, mindset dugogodišnjih radnika jest takav da će ostati na radnom mjestu ukoliko mu ono pruža ugodnost, sigurnost i povezanost s poslodavcem.

Stavke poput napredovanja u karijeri, mentorstvo drugim članovima i prilike za učenje postavljaju se kao imperativi njihova rada.

Odgovornost o problemu veće plaće novozaposlenih jednaka je i za poslodavca i dugogodišnjeg radnika.

Obje se strane moraju zapitati nekoliko ključnih pitanja:

• Za zaposlenike: “Hoću li biti odani radnom mjestu i prihvatiti manju plaću?“
• Za tvrku: “Hoćemo li stremiti plaćanju mladih talentata ili zadržati konzervativniji pristup poslu?“

Ideja uspješnog poslovanja pretpostavlja zadovoljstvo obiju strana.

Zanima Vas kako biste Vi konkurirali na tržištu s obzirom na generaciju? Registrirajte se na Zaposlise.hr i pratite vijesti o novim trendovima i isplatama – koje će se isplatiti! 

Objava Dugogodišnji radnici plaćeni manje od novozaposlenih pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Toksično radno okruženje.

Dosada.

Nadređeni nema razumijevanja.

Prilika za razvoj i unaprjeđenje – nema.

Svatko ima razloge i svoj deal breaker koji ih navodi na promjenu posla.

Očekivanja radnika mlađih generacija su podigle ljestvicu za poslodavce. Od zahtijevanja transparentnih i većih plaća do pozitivne radne atmosfere i dodatnih benefita, stanje na tržištu rada je evoluiralo.

Iako trenutno tržište rada buja poslovnim prilikama, pronaći radno mjesto gdje se uklapaš nije baš najjednostavnije.

Oglasi za posao nerijetko imaju nejasne opise radnih mjesta, bez transparentnosti u razinama plaća koje nude.

Poslušaj svoju intuiciju

Život je prekratak da radiš ono što ne voliš ili da svaki dan ne naučiš nešto novo. Nova generacija Z, koja ulazi u poslovni svijet, donijela je značajne promjene na tržištu rada.

Generacija Z će zauzeti 27% tržišta rada do 2025. godine.

Mlađi profesionalci sve više traže svrhu i fleksibilnost u svojim poslovima, što potiče tvrtke da prihvate inovacije i stvore radna okruženja koja su inkluzivna i prilagodljiva. Kako bi privukle i zadržale talente generacije Z, tvrtke moraju biti agilne, usmjerene na svrhu i predane stvaranju inkluzivnih, fleksibilnih i tehnološki osposobljenih radnih okruženja.

Osim financijskog aspekta, znakovi da trebaš promijeniti radno mjesto:

• osjećaš burnout
• imaš manjak motivacije
• usporen (ili stagniran) profesionalni razvoj
• loša komunikacija unutar tvrtke
• neravnoteža između privatnog i poslovnog života

Generacija Z procjenjuje prednosti radnog mjesta, vrijednosti i korporativnu kulturu s oštrim okom za usklađivanje s njihovim osobnim vrijednostima i prioritetima. Prednost daju tvrtkama koje nude holističko blagostanje, daju prednost raznolikosti i uključenosti, pokazuju transparentnost i aktivno se bave toksičnošću na radnom mjestu.

Zaposlise.hr ti daje priliku da radiš ono što voliš

Zaposlise.hr pruža jedinstvenu priliku da radite posao koji zaista volite. Zašto bi traženje posla moralo biti dosadno i zamorno? Početak je brz i jednostavan – samo trebate stvoriti svoj korisnički profil i ispuniti ga svojim podacima.

Kada završite sa svojim profilom, možete početi pregledavati oglase za posao na najzabavniji način – swipeanjem. Ne morate gubiti vrijeme ispisujući beskrajne životopise; jednostavno stvorite profil, a kad se prijavite na oglas swipeom, vaš životopis automatski stiže poslodavcu.

Ako želite dodatno se istaknuti među kandidatima, nudimo vam i opciju live chata. Tako možete uživo komunicirati s poslodavcem, izražavati svoje motive i iskustvo.

Želiš li još više zablistati pred poslodavcem?

Tu je opcija snimanja video životopisa, gdje se možete predstaviti na svoj jedinstven način.

Sve što vam treba za kompletnu prijavu na oglas za posao je samo vaš mobitel i nekoliko minuta.

Zaposlise.hr čini proces traženja posla ne samo jednostavnim, već i zabavnim iskustvom.

Isprobaj Zaposlise.hr i checkiraj oglase za posao s jasno definiranom plaćom, transparentno i bez muke.

Objava Zaposlise.hr: vaša platforma za uspjeh u traženju posla pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

1 od 5 mladih zaposlenika osjeća takozvani tech shame. Radi se o sramu kada osoba ne zna sama riješiti (naočigled) jednostavan tehnološki problem.

Tehnološki sram je osjećaj neadekvatnosti i straha od osuđivanja kod radnika zbog manjka znanja o tehnološkim rješenjima. Može se odnositi i na socijalni pritisak ili očekivanja da budete vični u korištenju moderne tehnologije.

Mislite li da tech shame osjećaju samo stariji zaposlenici ili kako ih se često voli zvati ‘boomeri’?

Upravo suprotno.

Prema istraživanjima pripadnici generacije Z osjećaju socijalni pritisak svojih starijih kolega da budu profinjeni u korištenju tehnologija.

Što je to tech shame?

Tko bi rekao da generacija odrasla uz tehnologiju može osjećati nesigurno oko korištenja uredskih uređaja?

The Guardian piše da se većina generacije koja je diplomirala prošle godine, osjeća neadekvatno u području tehničkih vještina u poslovnom svijetu.

Uz to, istraživanja pokazuju da 20% zaposlenika u dobi od 18-29 godina osjeća tech shame. Za razliku od 4% zaposlenika u dobi 40 godina i više.

Mlađe generacije osjećaju tech shame 10 puta jače od starijih kolega.

No, taj sram ima negativan učinak na njihov moral, timski rad i cjelokupno raspoloženje na radnom mjestu.

Budući da su „djeca tehnologije“, za generaciju Z se vjeruje da mogu brzo riješiti svaki tehnološki problem.

To stvara svojevrstan pritisak na mlađe radnike kada primjerice ne znaju skenirati dokument na scan uređaju (svi smo nekad bili žrtva scan uređaja). Mlađe generacije su navikle na korištenje aplikacija koje su jednostavne i izravne.

Uredski uređaji koji nisu toliko jednostavni izazivaju frustraciju, a time i ponekad sram kada morate zamoliti nekoga da vam objasni.

Tech shame ‘napada’ i menadžere

PwC istraživanje na svim generacijama radnika je otkrilo da 54.5% ispitanika smatra da nema dovoljno tehničkih vještina, uz to navodeći da to utječe na napredak njihove karijere.

Salesforce „Future of Work Survey“ istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu je pokazalo da su ispitanici rangirali digitalne vještine kao najvažniji faktor na radnom mjestu, ali samo 27% njih se osjećalo da imaju te vještine. Dok se trećina požalila na manjak edukacije u tom području.

No, zanimljivo je da čak 46% menadžera priznaje kako se osjeća ‘preplavljeno’ naprednom uredskom tehnologijom.

Ni visokopozicionirani zaposlenici nisu imuni na tehnooške poteškoće.

Savjet kako suzbiti ‘tech shame’

Za poslodavce:

Kod uvođenja uredskih (posebice modernih) tehnologija, dajte zaposlenicima priliku za trening i edukaciju. Kako bi smanjili ‘rupe’ u znanju posebice mlađih i neiskusnih zaposlenika. Posebice kod zaposlenika koji rade hibridno ili pak na daljinu.

Pozitivna kultura učenja je potrebna za povećanje samopouzdanja mlađih kolega.

Za posloprimce:

Glavni savjet za sve mlade je da iskoristite tu priliku za učenje, umjesto da se stresirate oko toga što ne znate baš sve o svakoj tehnologiji.

Dugotrajni učinak bilo kakvog srama na radnom mjestu smanjuje motivaciju i produktivnost – to nije u interesu zaposlenika – a ni poslodavaca.

Za više savjeta kako unaprijediti svoju karijeru, zapratite naš blog.

Objava Tech shame na radnom mjestu: skrivena borba generacije Z pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Gen Z zna što želi

Mlađe generacije napuštaju poslove kako bi posvetili više vremena učenju novih vještina. Uočeno je kako se prekvalificiraju kako bi ušli u tech industriju gdje su plaće i uvjeti rada znatno bolji u odnosu na ostale industrije.

Generacija Z je najviše zainteresirana za zdravstvo i tech industriju, dok je najmanje za maloprodaju i proizvodnju. 

Također, mlađe generacije napuštaju korporativna radna mjesta kako bi radili kao full-time content kreatori ili freelanceri.

Veliki izazov za HR-ovce je da prilagode svoju komunikaciju načinu razmišljanja novih generacija.

Klasičan režim rada ne ‘pali’ kod generacije Z

Tradicionalno radno mjesto, gdje zaposlenici osjećaju kao roboti, bez osjećaja da pridonose svojoj tvrtki, više ne funkcionira u današnjem poslovnom svijetu. Naime, nove generacije žele imati nadređene s više razumijevanja, radno mjesto gdje mogu učiti i osjećati se ugodno.

Današnja globalna povezanost omogućuje da zaposlenici vrlo lako mogu mijenjati radna mjesta ne samo unutar države, nego i u cijelom svijetu, što im dodatno olakšava potragu za novim radnim mjestom.

Moglo bi se reći da kako neki kažu ovakvi ‘pretjerani zahtjevi’ novih generacija su učinili radna mjesta puno ugodnijima nego što su to prije bila. Jer prijašnje generacije nisu vršile toliki pritisak na poslodavce kao generacija Z.

Očito, mlađe generacije utječu na razvoj mekih vještina kod poslodavaca. Meke vještine su primjerice empatija, stil komunikacije, timski rad, rad pod pritiskom, znati se prilagoditi promjenama…

Danas, kada je medijska komunikacija vrlo dostupna, loš glas kompanije se brzo širi, stoga one moraju pripaziti na meke vještine menadžmenta i svojih zaposlenika.

Mlađe generacije su nestrpljive

Početak od nule, biti ‘potrčko’ i raditi nešto što nije u radnom opisu, nove generacije odbijaju te nemaju strpljenja kao prethodni milenijalci.

Nove generacije su bile strpljivije od današnjih. Naime, prijašnje generacije su počele od ‘nule’. Na početku su radili osnovne poslove koji nisu nužno bili važni za njihovo radno mjesto. Nove generacije to odbijaju, početni poslovi moraju biti povezani sa strukom i poslom za kojeg su zaposleni.

Generacija Z nema strpljenja za zastarjelu tehnologiju zapošljavanja. 46% se prijavilo za posao putem mobilnog uređaja, a 54% neće dovršiti prijavu ako su metode zapošljavanja zastarjele.

Zanimljivo je kada se uspoređuje radna etika generacije Z i prijašnjih generacija, mlađe generacije nemaju toliko ‘strpljenja’ čekati profesionalni napredak.

Naime, ako se gen Z-ovac nađe na radnom mjestu gdje kuha kavu za šefove i radi zadatke koji nisu nužno povezani s opisom radnog mjesta, velika je vjerojatnost da će potražiti posao negdje drugdje.

Naime, mlađe generacije od svojih poslodavaca očekuju osmišljenu strategiju i plan profesionalnog rasta unutar poduzeća. Žele transparentnost i sposobnog nadređenog koji će ih voditi kroz proces onboardinga.

Viši standardi u odnosu na ostale generacije

Budući da nove generacije su odrasle na Google-u i pametnim mobitelima, naučeni su tražiti brze odgovore i prijeći na sljedeću najbolju stvar. To se odnosi na radna mjesta, gdje mlađe  generacije biraju najbolje poslodavce na tržištu te se ne boje napustiti poslodavca i potražiti najbolje za sebe.

Poslodavci su zadnjih godina, zahvaljujući novim generacijama, uveli neke nove benefite na radnom mjestu.

Tu se posebno ističe mental health days (hrv. dani mentalnog zdravlja) na radnom mjestu. Odnosi se na uzimanje slobodnog dana radi smanjenja stresa koji je zaslužan za zloglasni burn-out.

Hibridni rad prema Deloitte istraživanju, većina mlađih generacija želi. Prije pandemije je to bio rijetki slučaj, no dodatan pritisak mlađih generacija, sve više poduzeća nudi hibridni stil rada kao benefit.

Životopisi i zamolbe su prošlost

Klasično zapošljavanje pomoću životopisa i molbi polako odumire, kao i tradicionalni razgovori za posao. Naime, korištenje psihologijskih testiranja i grupnih testiranja znanja i osobnosti je nova metoda regrutiranja nove generacije. Razgovori gdje se ponavljaju jedna te ista pitanja će polako otići u prošlost.

Novije generacije nemaju volje za pisanjem zamolbi te to smatraju zastarjelim i nepotrebnim.

Zaposlise je uveo inovaciju u traženju poslova i potpuno eliminirao molbe i CV. Upisom podataka, portal Zaposlise sam generira tvoj CV bez potrebe za molbom. Direktno te spaja s najpoželjnijim poslodavcima bez previše truda s tvoje strane.

Skeptična generacija s manjkom povjerenja

Novija generacija se razlikuje po visokoj razini skeptičnosti to jest nepovjerenju prema poduzećima. Marketingaši, HR-ovci i menadžeri imaju puno posla oko ‘dešifriranja’ potreba novijih generacija.

Iako, fenomen job hopping je popularniji kod novijih generacija nego kod starijih, uviđena je promjena kod poslodavaca. Naime, job hopping trend se odnosi na tendenciju mlađih radnika da učestalo mijenjaju radna mjesta u potrazi za novim poslovnim iskustvima.

Iako, job hopping može biti pozitivan jer pokazuje na kojim područjima u poduzeću trebaju poraditi, dok za zaposlenika pretjerani job hopping može ukazivati da ima problema s lojalnošću prema poslodavcima.

Kako onda ispuniti očekivanja mlađe generacije?

• Etično vođenje
• Fleksibilan rad
• Jasna očekivanja od strane poslodavca
• Jasna vizija kompanije
• Menadžeri koji se brinu za dobrobit radnika

Na kraju, što mlađe generacije očekuju od radnog mjesta i poduzeća?

Iako je plaća najvažniji faktor kod novih generacija (a i svih ostalih), ako dobiju izbor visoko plaćenog, ali dosadnog posla ili zanimljivog posla koji nije toliko plaćen, novije generacije su se odlučile za ispunjavajući posao – što govori mnogo.

Kao djeca koja su odrasla u doba Velike Recesije, nove generacije su razvile specifične potrebe za karijeru, stil rada, temeljna uvjerenja i obrazovanje.

Razvojem društvenih mreža je lakše dobiti informacije o negativnim događajima i vremenskim katastrofama u svijetu, te je to oblikovalo temeljne vrijednosti novijih generacija.

Poduzeća koja primjenjuju etičko poslovanje, paze na mentalno zdravlje zaposlenika te imaju jasne ciljeve su neki od epiteta koje novije generacije traže od svojih poslodavaca.

Zvuči puno zar ne?

No, svi se mogu složiti da u poslovnom svijetu nedostaje više transparentnosti i kvalitetnog vođenja. Novi zahtjevi zaposlenika su definitivno promijenili ophođenje poslodavaca prema svojim radnicima.

Na tome imamo zahvaliti upravo mlađim generacijama koji su se odvažili izraziti vrlo važne potrebe svih zaposlenika.

Posjeti Zaposlise.hr blog za više novosti.

Objava Mlađe generacije imaju visoka očekivanja od poslodavaca pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

‘Quiet quitting’ ili tiho odustajanje

Novi trend na tržištu rada ‘quiet quitting’, posebice izražen kod mlađih generacija. Sve manji interes za tipičnim ‘9 do 5’ poslovima je ponukao veliki dio novih generacija na ‘tihe otkaze’.

Naime, osobe koje ‘potiho odustaju ‘ od posla, pokazuju niži dodatni angažman oko svojih obveza. To su osobe koje pokazuju nisku razinu motivacije te entuzijazma za radom.

Prema Deloitte-u, 75% gen z-ovaca i 76% milenijalaca bi htjelo raditi na daljinu.

Zaposlenici koji redovito dolaze na posao te obavljaju samo onaj minimum koji se traži od njih. Ovaj trend zagovara manje prekovremene ili dodatan trud. Quiet quitting može biti rezultat frustracije i nezadovoljstva zaposlenika ili pak odluka radnika da želi imati jasnije granice između radnog mjesta i privatnog života.

Glavni kriterij današnjih zaposlenika je razina plaće i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Zanimljivo je da nakon pandemije brojna istraživanja prikazuju kako je odnos s kolegama među najmanje važnim faktorima za zadovoljstvo na poslu kod mlađih generacija. Nadalje, veliki udio radne snage se više ne želi vraćati na klasična radna mjesta.

Novi modeli rada kao što su digitalni uredi i remote rad su definitivno promjenili stav ljudi prema poslodavcima i radnom mjestu.

Zamah quiet guitting-a

Quiet quitting je trend takozvanog ‘tihog odustajanja’ zaposlenika. Naime, quiet quitting se odnosi na situaciju kada zaposlenik ne daje izravan otkaz, nego odustaje od dodatnog truda kojeg ulaže u posao.

Nedavna istraživanja McKinsey-a, iskazuju kako 40% zaposlenika razmišlja dati otkaz u sljedeća 3-6 mjeseca.

Moglo bi se reći da zaposlenik stvara jaču granicu između osobnog života i poslovnog.

Quiet quitting je dobio i negativnu konotaciju koja kaže da tu praksu koriste zaposlenici koji odrađuju samo minimum, bez posebnog truda ili kreativnosti. No, ne mora značiti da zaposlenik potpuno odustaje od svoje karijere. On samo stvara konkretnu granicu između radnog mjesta i svog privatnog života.

Ovaj trend je proslavio viralni TikTok video koji govori da se ‘quiet quitting’ odnosi na postepeno odustajanje zaposlenika od posla, umjesto naglog napuštanja radnog mjesta.

Prosječna osoba potroši oko 90.000 sati na poslu tokom svog života.

Mnogi su podjelili svoja iskustva u komentarima popularnog TikTok videa. Većina govori kako je posao imao veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Mnogi su rekli kako bi smanjili teret posla, da su prestali raditi prekovremene, upisivati dodatne treninge te su smanjili druženja s kolegama.

Odlučili su se doći na posao i odraditi svoje vrijeme te ne povezivati svoje emocije s radnim mjestom.

Kao rezultat, quiet quitting je simptom kada zaposlenici nisu povezani sa svojim radnim mjestom i nadređenima.

Mlađe generacije i ‘burnout’

Istraživanje Gallupa, kaže da su radnici rođeni 1989. na dalje, iskazali najmanji angažman na radnom mjestu u ovoj godini. Samo 31% mladih radnika je izjavilo da se dodatno angažiralo na svom radnom mjestu.

Mnogi shvaćaju trend quiet quittinga kao prilike za lijenost na poslu. Srž ovog trenda je da ljude potakne da ne rade do trenutka ‘sagorijevanja’ i oštećenja svog zdravlja, nego da odvoje privatan život od poslovnog.

Deloitte istraživanje 2022. o generaciji Z i milenijalcima, govori kako je razina plaća najvažniji razlog zašto su napustili svoj posao.

Mlađe generacije više ne prihvaćaju hustle culture mentalitet. Naime hustle culture zagovara neumoran radi i fokus samo na posao i novac. Većina gen z-ovaca odbija ovakav stil života jer on rezultira tome da se njihov cijeli život vrti oko posla.

45% gen z-ovaca osjeća ‘burnout’ zbog radne okoline, dok 44% njih je dalo otkaz zbog prevelikog pritiska obujma posla, iskazuje poduzeće Deloitte.

Naporna radna etika ili hustle culture je bio način da se zaposlenici istaknu kod poslodavaca. Na kraju se pokazalo kao vrlo neodrživo za mentalno zdravlje zaposlenika.

Za više novosti, zaprati Zaposlise.hr blog.

Objava Quiet quitting: tiho odustajanje radnika pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.