Od 1. veljače 2024. godine njemačke firme odlučile su uvesti četverodnevni radni tjedan – i ovo postaje hit tema!

Četverodnevni radni tjedan preferenca je mnogih mladih zaposlenika koji teže i poslovnom i privatnom uspjehu. Osmosatno radno vrijeme sve više zapada u tradicionalne ideje poslovanja i krati vrijeme onom privatnom – mlađe generacije teže promjenama.

Rezultati zemalja koji su proveli program četverodnevnog radnog tjedna pokazuju povećanje produktivnosti za 40% dok se čak 96,5% osoblja složilo da su im radni uvjeti i život poboljšani. Čak 83,5% osjeća se više prihvaćenima u društvo i lakše se prilagođavaju drugim ljudima.

Njemačka prihvaća izazov – uvodi četverodnevni radni tjedan

S ciljem da provjeri leži li ponešto istine u unaprijeđenju zdravlja i posla zaposlenika, Njemačka odlučuje uvesti četiri radna dana u tjednu s jednakom plaćom kao i ranije. Uvjerena kako ne može biti na gubitku takvim uvođenjem, kroz veljaču provodi eksperiment u 45 firmi diljem Njemačke. Četverodnevni radni tjedan trajati će 6 mjeseci u svrhu polučivanja rezultata ovakve promjene.

Četverodnevni radni tjedan kao rješenje krize

Njemačka se od 2020. godine bori s gospodarskim poteškoćama zbog pandemije i borbe za prelazak na električna vozila. Unatoč činjenici da  Njemačka, s 34 radna sata ima jedan od najkraćih radnih tjedana, zahtijeva se promjena.

U situaciji u kojoj nedostatak kvalificiranih radnika apelira na firme koje su pod imperativom popunjavanja svojih redova, radnici odlučuju tražiti veće plaće i određenu dozu neovisnosti pri radu. Upravo iz takve neravnoteže nastao je dosad najdulji štrajk Njemačke željeznice (DB) čiji se kraj ne nazire.

Šef utjecajnog GDLa- jasno je naglasio njihove želje za većim plaćama i skraćenim radnim vremenom. Ovakav je štrajk rezultirao javljanjem njemačkih liberala koji vide rješenje u uporabi umjetne inteligencije umjesto strojovođa. 

Ovakav disbalans dovodi do sve većih problema – polovica njemačih firmi ne može popuniti radna mjesta te prestaju tražiti visokoobrazovane radnike u velikim firmama poput softverske SAP SE multinacionalne kompanije. Prema istraživanjima, do 2034. godine Njemačka će izgubiti više od sedam milijuna ljudi zbog sve starije populacije i niskog nataliteta.

Što se očekuje od četverodnevnog radnog tjedna?

Četverodnevni radni tjedan trebao bi označiti veliki povratak entuzijazma i produktivnosti na radna područja. U samom cilju da ojača volju, kvalitetu i suradnju zaposlenika, od četverodnevnog radnog tjedna očekuje se i pozitivan utjecaj na svjetski BDP koji je 2022. bio pogođen niskom produktivnošću Njemačke za čak 9%.

Smanjen broj radnih dana pretpostavlja smanjenje stope anksioznosti na radnom mjestu, kao i povećanje učinkovitosti i pri najzahtijevnijim projektima. Također, smanjen broj radnih dana pretpostavlja i efikasnost ostvarenja privatnih želja i planova zaposlenika koja potom direktno utječu na samu kvalitetu poslovanja.

Je li četverodnevni radni tjedan ostvariv u Hrvatskoj?

O mogućnosti četverodnevnog radnog tjedna raspravlja se i u Hrvatskoj.

Samim uvođenjem remote ili hibridnog načina rada otvara se znatan prostor za eksperiment kojemu se trenutno odlučuje podvrgnuti Njemačka. Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever naglašava da zaposlenici rado ostaju kod poslodavca čije je broj sati smanjen i zauzvrat vjernije i kvalitetnije ispunjavaju svoje poslovne dužnosti.

S druge strane, iako bi smanjen broj radnih dana zasigurno pospješio produktivnost poslovanja, takav model nije moguće primijeniti na svakom vrsti posla, univerzalno. Sindikalist navodi da javni poslovni sektor nije prilagodljiv u jednakoj mjeri kao i privatni. Zdravstvo, školstvo i policija samo su neki od sektora kojima bi takav model predstavljao izazov.

Postoji li u Hrvatskoj nada prijelaza na četverodnevni radni tjedan u budućnosti i kako će se te promjene implementirati?

Skinite aplikaciju Zaposlise.hr i pratite naše vijesti!