Transparentnost plaća

Poduzeća koja su javno poznata da nude transparentne plaće, često dobrovoljno pružaju informacije o procesu određivanja razine plaća za svoje zaposlenike.

Sve više modernih poduzeća implementira politike i pravila koja pogoduju transparentosti plaća. Cilj je poticanje pozitivnog okruženja i stvaranje većeg povjerenja u poduzeće. Naravno, takva poduzeća su ‘popularna’ kod posloprimaca.

Samo nekolicina poduzeća u Hrvatskoj je počela pružati informaciju o rangu plaća, to su većinom velika strana poduzeća i IT tvrtke.

Transparentnost plaća se odnosi na to da zaposlenik zna kako se izračunava njegova plaća. Nadalje, poznati su mu rangovi plaća u poduzeću za svako radno mjesto. Na kraju, poduzeća koja javno objavljuju informacije o vrstama kompenzacija radnika, pogoduju stvaranju transparentnosti plaća.

Pozitivne strane politike transparentnih plaća

• Radnici imaju veću razinu povjerenja u poduzeće
• Smanjuje se jaz u plaćama između žena i muškaraca
• Povećanje plaća je definirano i zaposlenici znaju što očekivati
• Pozitivna organizacijska kultura zbog povećane lojalnosti

Negativne strane transparentnih plaća

• Neki zaposlenici ne žele da ostali znaju kolika je njihova plaća
• Zaposlenici se mogu osjećati potplaćeno, kada se uspoređuju s kolegama
• Zaposlenici fokusiraju na uspoređivanje plaća umjesto na svoj napredak

EU zakon za transparentnost plaća

EU komisija je 2021. godine pokrenula prijedlog zakona koje se zalaže za potpuno jednake plaće za jednak rad između žena i muškaraca.

U zemljama Europske unije, žene u prosjeku zarađuju 14% manju plaću od muškaraca. EU želi smanjiti tu razliku uvođenjem visoke razine transparentnosti u plaćama koje nude poslodavci.

Pomoću zakona o transparentnosti plaća, zaposlenici će moći vidjeti prosječnu razinu plaća po radnom mjestu.

EU parlament traži da kompanije koje imaju minimalno 250 zaposlenika budu obvezne javno objaviti informacije o razinama i strukturi plaća. Cilj je otkrivanje diskriminirajućih razlika u plaćama kod zaposlenika poduzeća.

Svrha je procijeniti zaposlenika i odrediti mu razinu plaće bez uzimanja u obzir njegovog spola ili drugih diskriminirajućih faktora. Također, poslodavac neće moći zabraniti zaposlenicima da s ostalim kolegama komuniciraju o svojoj plaći.

EU ističe kako je manjak transparentnosti glavni problem u smanjivanju jaza plaća žena i muškaraca.

Ako se zakon usvoji, članice EU će imati rok od dvije godine za implementaciju ovog zakona kao državnog zakona. Plan je da će to biti 2024. godine.

Transparentnost plaća i gender pay gap

Transparentnost plaća se povezuje s pojmom jaza u plaćama između žena i muškaraca ili poznatije gender pay gap.

Jaz u plaćama obilježava razliku u zaradi između žena i muškaraca. Također, on se odnosi na činjenicu da žene zarađuju manje od muškaraca na istim radnom mjestima te jednakom količinom rada.

Najveći pomak u jazu plaća između žena i muškaraca se dogodio 80-ih godina. Naime, tada su žene zarađivale oko 60% onoga što su zaradili muškarci, a 90-ih godina 72%. Narednih godina se jaz smanjivao, ali vrlo niskom stopom.

Stakleni strop, litica i dizalo te ljepljivi pod

Stakleni strop opisuje nevidljivu barijeru koja sprječava žene da napreduju na više hijerarhijske ljestvice u poduzeću.

Napredak u jazu u plaćama između žena i muškaraca se smanjio tokom pandemije.

Staklena litica govori kada žene dospiju do menadžerskih pozicija, pozicionirane su na radnim mjestima gdje je velika vjerojatnost neuspjeha. U tim slučajevima, žene su promovirane na više pozicije u doba velike krize kada su šanse za neuspjeh veće.

Zašto su žene na direktorskim pozicijama češće u vremenima krize?

Primjer staklene litice su događanja s J.C. Penney, popularnim američkim lancem maloprodaja koji je godinama trpio ogromne gubitke. 2018. godine, zaposlili su prvu žensku izvršnu direktoricu – Jill Soltau. No, J.C. Penney je bio preduboko u dugovima te je nakon dvije godine, kompanija bankrotirala.

Zanimljivo je to što je uprava J.C. Penney, odabrala prvu žensku osobu na tako visokoj poziciji, baš u razdoblju krize.

Pretpostavlja se da uprave postavljaju žene na izvršna mjesta u vremenima krize, zbog veće spremnosti na motivaciju zaposlenika te demokratski način upravljanja.

Naime, zapošljavanje žena ili pripadnika manjina na visokim razinama hijerarhije, pogotovo u doba velike krize, je vrlo česta igra. Fenomen koji je zvan staklena litica. Nažalost, kada takvi zaposlenici ‘poprave situaciju’, često su smjenjeni kada kriza nestane.

Postotak žena u menadžmentu je porastao za 3,6% u zadnjih 5 godina.

Primjer staklene litice koja je završio pozitivno je postavljanje Anne M. Mulcahy kao prve ženske izvršne direktorice Xerox-a. Kompanija je tada bila pred bankrotom, no Anne je uspjela spasiti poduzeće. Naime, Anne je bila 8 godina na ovoj poziciji te joj je to bio zadnji posao prije mirovine.

Stakleno dizalo je metafora za brzo napredovanje muškaraca koji rade u ‘ženskim’ profesijama. Ističe činjenicu kako se njihova karijera ubrzava i uzdiže (poput dizala) kada su okruženi većinom suradnicama. Često kod učiteljskih poslova i na područjima zdravstvene njege.

Ljepljivi pod opisuje situaciju koja diskriminira te drži određene osobe na najnižim ljestvicama hijerarhije u poduzeću. Najčešće se događa kod poslova konobara, medicinskih sestara, tajnica…

Zakon kojeg priprema EU će biti veliki korak prema većoj jednakosti u plaći za jednak rad. Također, na webu je dostupan velik broj portala pomoću kojih možete uspoređivati svoju plaću na razini industrije.

Za više trendova u svijetu zapošljavanja, zapratite Zaposlise.hr blog.