Prelazak radnika na nova radna mjesta jedna je od ključnih tema na hrvatskom tržištu rada.

Promjene u gospodarstvu, ubrzana digitalizacija, rast IT sektora, ali i smanjenje broja zaposlenih u tradicionalnim industrijama zahtijevaju fleksibilnost.

Radnici bi trebali brzo prelaziti iz jednog sektora u drugi, stjecati nove vještine i pronalaziti poslove koji odgovaraju suvremenim potrebama tržišta.

Međutim, u Hrvatskoj je taj proces i dalje otežan zbog sporih procedura, krutih zakonskih okvira i nedostatka inovativnih modela zapošljavanja.

Zašto je prelazak na nova radna mjesta važan?

Gospodarstva se stalno mijenjaju. Poslovi koji su prije deset godina bili traženi danas su zastarjeli, dok nastaju potpuno nove profesije.

Zašto trebamo promijeniti posao

Neka su zanimanja zastarjela, a nekih više nema. Saznajte koja su zanimanja izumrla. 

Hrvatska se suočava s dvostrukim izazovom: nedostatkom radne snage u određenim sektorima (poput građevine, zdravstva i turizma) i viškom radnika u drugim, gdje potražnja opada.

Fleksibilan prelazak zaposlenika iz jedne djelatnosti u drugu ključan je kako bi tržište ostalo konkurentno i održivo.

Na primjer, radnici iz administrativnih djelatnosti, gdje se sve više procesa digitalizira, mogli bi se prekvalificirati u IT podršku ili digitalni marketing.

Međutim, u praksi se to rijetko događa jer su sustavi spori i neusklađeni.

U samom startu potrebna je procjena: gdje ste sada u svojoj karijeri, što ste postigli i još važnije: gdje želite biti, raditi u sljedećih nekoliko godina?

Prelazak na nova radna mjesta i problemi

Spori sustavi prekvalifikacije: Programi prekvalifikacije postoje, ali često traju predugo, nisu prilagođeni tržištu i ne nude praktične vještine koje poslodavci traže.

Birokratske prepreke: Radnici koji žele brzo promijeniti sektor suočavaju se s papirima, čekanjima i neusklađenim nadležnostima između državnih institucija.

Birokratske prepreke

Nedostatak inovativnih modela zapošljavanja: Fleksibilni oblici rada poput “job sharinga” (dijeljenja posla), rada na projektnoj bazi ili kratkih ugovora još uvijek nisu dovoljno razvijeni.

Slaba povezanost obrazovnog sustava i tržišta rada: Obrazovanje se sporo prilagođava potrebama gospodarstva. Radnici završavaju programe koji više ne odgovaraju potražnji.

Nedovoljna podrška poslodavaca: Mnoge tvrtke u Hrvatskoj još uvijek ne ulažu u interne programe prekvalifikacije i usavršavanja zaposlenika, iako su upravo oni najbrži put do novih radnih mjesta.

Godišnji odmor je gotov. Vrijeme je za povratak u stvarnost. Pročitajte kako tu tranziciju proći što lakše. 

Primjeri iz Europe

Njemačka: deficitarna zanimanja

Njemačka je uvela brze programe prekvalifikacije za deficitarna zanimanja poput njegovatelja i tehničara.

Umjesto višegodišnjih programa, radnici prolaze kroz intenzivne tečajeve koji traju 6 do 12 mjeseci, nakon čega odmah ulaze na tržište rada. Troškove velikim dijelom pokrivaju država i poslodavci.

Logično, deficitarna zanimanja najtraženija su na tržištu rada. Pročitajte više u članku na linku!

Deficitarna zanimanja

Danska: model “fleksigurnosti”

Danska je poznata po modelu flexicurity. Radi se o kombinaciji fleksibilnosti za poslodavce i sigurnosti za radnike.

Radnici relativno lako dobivaju i gube posao, ali država osigurava visoke naknade i snažne programe osposobljavanja. Time se olakšava prelazak na nova radna mjesta i smanjuje strah od promjena.

Finska: personalizirane karijerne staze

Finska primjenjuje sustav individualiziranih planova razvoja karijere.

Svaki radnik koji ostane bez posla dobiva karijernog savjetnika koji mu pomaže pronaći optimalnu prekvalifikaciju i povezati ga s poslodavcima. Proces je brz i fokusiran na konkretne rezultate.

Gdje Hrvatska zapinje?

Jedan od primjera je sektor turizma. Radnici koji rade sezonski često ostaju bez posla nekoliko mjeseci u godini. Umjesto da se za to vrijeme prekvalificiraju za druga zanimanja, oni najčešće čekaju iduću sezonu.

Razlog je nedostatak kratkih i praktičnih programa osposobljavanja koji bi im omogućili da u nekoliko mjeseci steknu novu vještinu (npr. IT podrška, vođenje online prodaje ili logistika).

Drugi primjer su radnici iz tekstilne industrije, koja godinama gubi tržišni udio. Mnogi od njih imaju manualne vještine koje bi se mogle iskoristiti u drugim granama, poput precizne proizvodnje ili montaže.

No, prijelaz nije organiziran i radnici često završavaju na burzi rada.

Karijera sobarica i spremačica u hotelu vrlo je tražena i pristojno plaćena u Lijepoj našoj turističkoj zemlji. Pročitajte više!

Sobarica, karijera, hotel, turizam; Izvor: Unsplash.com

Kako ubrzati prelazak radnika?

Prelazak radnika na nova radna mjesta možete ubrzati na neki od sljedećih načina:

Razviti brze i praktične programe prekvalifikacije: Umjesto višegodišnjih škola, fokus na kratke, intenzivne tečajeve koji brzo odgovaraju potrebama tržišta.

Uvesti inovativne modele zapošljavanja : Job sharing, rad na projektima i fleksibilni ugovori mogu olakšati prijelaz i dati radnicima više prilika.

Jača suradnja poslodavaca i obrazovnih institucija: Poslodavci trebaju jasno komunicirati koje vještine traže, a škole i tečajevi brzo prilagoditi kurikulume.

Poticaji za poslodavce: Država može financijski motivirati tvrtke koje ulažu u prekvalifikaciju vlastitih zaposlenika.

Karijerno savjetovanje: Individualni pristup radnicima u tranziciji povećava šansu da pronađu posao koji odgovara njihovim sposobnostima.

Job sharing, odnosno podjela jednog radnog mjesta na dvije skraćene pozicije, sve je popularniji oblik fleksibilnog rada.

Što možemo naučiti?

Primjeri iz Europe pokazuju da brze i fleksibilne prilagodbe funkcioniraju.

Molba za posao, zaposlenica sjedi za radnim stolom, registratori oko nje; Izvor: Unsplash.com

Njemačka dokazuje da se prekvalifikacija može organizirati u roku od godinu dana, Danska da sigurnost ne mora značiti rigidnost, a Finska da personalizirani pristup stvara najbolje rezultate.

U Hrvatskoj je prelazak radnika na nova radna mjesta i dalje spor, no potencijal je velik.

Kroz kombinaciju brzih edukacija, fleksibilnih oblika rada i veće uključenosti poslodavaca, moguće je stvoriti sustav u kojem radnici ne čekaju, nego se aktivno kreću prema novim prilikama.

Donosimo vam 9 savjeta gdje tražiti novi posao. Pročitajte članak na linku!

Ako tražiš posao…

Prelazak radnika na nova radna mjesta jedan je od najvažnijih procesa za dugoročnu otpornost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

U trenutku kada se pojedine industrije smanjuju, a druge ubrzano rastu, fleksibilnost i brzina prilagodbe radne snage postaju presudni.

Industrija, inženjer, radnik; Izvor: Pexels.com

Nažalost, sporost procedura, birokratske prepreke i nedostatak inovativnih modela zapošljavanja i dalje usporavaju taj proces.

Radnici koji žele promijeniti karijeru nailaze na dugačke i često zastarjele programe prekvalifikacije, a poslodavci rijetko ulažu u sustavno usavršavanje vlastitih zaposlenika.

Rezultat je gubitak vrijednih ljudi, a često i njihov odlazak u inozemstvo.

Uz odlazak naših ljudi u inozemstvo, nezaobilazno je povezan dolazak stranih radnika. Pročitajte više!

Za stvarnu promjenu potrebna je hrabrost.  I to od države, koja mora skratiti i modernizirati procedure.

Zatim, od poslodavaca, koji trebaju prepoznati da je ulaganje u zaposlenike najbrži put do rasta, te od obrazovnog sustava, koji mora postati agilniji i usklađeniji s potrebama tržišta.

Ako i ti razmišljaš o promjeni karijere ili tražiš posao koji ti može donijeti sigurnost i priliku za razvoj, pregledaj aktualne oglase!

Možda je upravo danas pravi trenutak da napraviš prvi korak prema novom radnom mjestu koje zaslužuješ. Svaka promjena počinje od tebe.