Inflacija u Europskoj uniji u lipnju je posustala i pala ispod tri posto. No Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvišim rastom cijena.

Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 2,9 posto.

U Hrvatskoj je znatno viša, 4,2 posto mjereno usporedivim europskim indeksom.

Za nekoga tko svaki mjesec gleda što mu ostane od plaće, ta razlika nije statistička sitnica.

Razlog je zašto se u Hrvatskoj rast cijena osjeti jače nego u većini Europe.

U nastavku objašnjavamo što ti podaci znače, zašto smo pri vrhu ljestvice i, najvažnije, što to konkretno znači za vaša primanja.

Najnoviji podaci

Krenimo od brojki, jer one postavljaju okvir.

Godišnja inflacija u europodručju u lipnju je pala na 2,8 posto, sa 3,2 posto u svibnju.

Na razini cijele Europske unije, koja obuhvaća i zemlje bez eura, iznosila je 2,9 posto, u odnosu na 3,3 posto mjesec ranije.

Inflacija, Unsplash

Pad je ispod psihološke granice od tri posto i znak da se val poskupljenja s proljeća smiruje.

Hrvatska se, međutim, smjestila pri samom vrhu. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), našoj je stopa iznosila 4,2 posto.

Višu su imale samo Rumunjska (9,2 posto), Litva i Bugarska, čime je Hrvatska završila na četvrtom mjestu u cijeloj Uniji.

Za usporedbu, u nekim je zemljama rast cijena gotovo neprimjetan: Švedska 1,0 posto, Češka 1,1 posto, Danska 1,8 posto. Susjedna Slovenija bila je na 3,7 posto, a Njemačka na 2,4 posto.

Drugim riječima, prosječni Nijemac ili Šveđanin ove godine osjeća gotovo dvostruko manji pritisak na svoj novčanik nego prosječni Hrvat.

Dobra je vijest da trend ide u pravom smjeru. Nacionalni indeks pokazuje pad s 5,8 posto u travnju na 5,2 posto u svibnju i 4,5 posto u lipnju. Dakle treći mjesec zaredom usporavanja.

Traži se inženjer strojarstva. Pročitajte oglas za posao!

Uporna inflacija u Hrvatskoj

Ključ nije u ukupnoj brojci, nego u tome što je pokreće. A ovdje priča postaje konkretna.

Najviše su na godišnjoj razini porasle cijene energije, za čak 13,2 posto. Slijede usluge s rastom od 8,1 posto, a zatim hrana, piće i duhan s 1,8 posto.

Energija, usluge, Unsplash

Jedina kategorija koja je pojeftinila jesu industrijski neprehrambeni proizvodi, i to za skromnih 0,6 posto.

Ta struktura objašnjava zašto inflaciju osjećamo tako snažno. Energija i hrana nisu potrošnja koju možete odgoditi ili preskočiti.

Struju, grijanje i namirnice plaćate svaki mjesec, bez obzira na cijenu. Kada najviše poskupljuje upravo ono što se ne može izbjeći, rast cijena udara ravno u kućni budžet.

Usluge su druga priča. Njihov rast od 8,1 posto odražava poskupljenje svega, od ugostiteljstva i frizera do popravaka i najma.

Cijene usluga tvrdokorne su jer u njima veliku ulogu igraju plaće, koje, jednom podignute, rijetko padaju.

Vrijedi primijetiti i jednu ohrabrujuću stvar u mjesečnim podacima.

U odnosu na svibanj, cijene su u lipnju pale gotovo u svim kategorijama: energija za 2,9 posto, hrana za 0,2 posto. Jedino su usluge nastavile rasti, za 1,1 posto.

Pritisak se popušta, ali da su usluge motor koji inflaciju drži iznad europskog prosjeka.

Turizam je jedini sektor koji raste. Svi ostali stagniraju. Pročitajte članak!

Zaposlenje, traženje posla, turizam

Odnos inflacije i plaće

Ovdje dolazimo do dijela koji se u vijestima obično preskoči, a najvažniji je.

Inflacija je, najjednostavnije rečeno, gubitak kupovne moći novca.

Ako cijene porastu za 4,2 posto, a vaša plaća ostane ista, vi ste realno osiromašili za 4,2 posto. Za isti iznos kupite manje nego prije godinu dana.

Plaća na papiru je nepromijenjena, ali ono što s njom možete stvarno je manje.

Zato u ekonomiji postoji važna razlika između nominalne i realne plaće. Nominalna je iznos koji vam sjedne na račun.

Realna je ono što tim iznosom stvarno možete kupiti. Ako vam je poslodavac plaću podigao za 3 posto, a inflacija je 4,2 posto, vaša je realna plaća pala, iako broj na uplatnici izgleda veći.

Sada vidimo razlog zašto je pri pregovorima o plaći važno u vidu imati inflaciju.

Saznajte kako izgledaju uspješni pregovori o plaći. Kliknite na poveznicu!

Povišica koja je manja od stope inflacije zapravo je smanjenje plaće u stvarnim uvjetima.

Kada tražite povećanje, korisno je znati koliko iznosi trenutačna inflacija, jer to je prag ispod kojeg povišica ne znači stvaran napredak, nego tek zadržavanje na mjestu.

Hrvatska rast cijena osjeti dvostruko

Kombinacija visoke inflacije i relativno nižih plaća nego u zapadnoj Europi znači da hrvatski potrošač rast cijena osjeća dvostruko.

S jedne strane cijene rastu brže nego drugdje, a s druge, budući da je prosječna plaća niža, veći dio nje ionako odlazi na osnovne potrebe poput hrane i režija.

Novac, vrijednost, Unsplash

Kada baš te kategorije najviše poskupljuju, malo prostora ostaje za sve ostalo.

Uz to, dio poskupljenja koji se dogodio pri uvođenju eura i tijekom prethodnih godina ostaje ugrađen u cijene.

Usporavanje inflacije ne znači da cijene padaju, već da rastu sporije.

Ono što je poskupjelo, u pravilu ostaje skuplje. Zato mnogi ljudi ne osjećaju olakšanje iako statistika pokazuje pad stope.

Važan dio gospodarstva je zapošljavanje umirovljenika. Pročitajte članak!

Što možete napraviti

Inflacija je makroekonomska pojava na koju pojedinac ne može utjecati, ali može ublažiti njezin učinak na vlastiti budžet. Nekoliko pristupa pomaže.

• Prvo, pratite realnu, a ne samo nominalnu vrijednost svoje plaće. Ako vam primanja ne rastu barem u visini inflacije, vaš životni standard tiho pada, čak i kada se čini da je sve isto.
• Drugo, inflacija je legitiman i jak argument u pregovorima o plaći. Poslodavci to razumiju, a podatak o stopi inflacije daje vašem zahtjevu objektivnu podlogu koju je teško osporiti.
• Treće, u razdobljima visoke inflacije novac koji samo stoji na tekućem računu gubi vrijednost.

Ne treba nagло donositi financijske odluke, ali vrijedi biti svjestan da neaktivnost također ima cijenu.

• I četvrto, u vremenu kada plaća sve teže prati cijene, vrijednost dodatnih vještina i mogućnost promjene posla za bolje uvjete rastu.

Inflacija, usporavanje, Unsplash

Tržište rada u Hrvatskoj trenutačno je povoljno za radnike, s niskom nezaposlenošću i manjkom u mnogim strukama, pa je pregovaračka pozicija zaposlenika bolja nego što je bila godinama.

Paušalni obrt je na udaru novih nameta. Saznajte novosti!

Što dalje

Prognoze upućuju na daljnje usporavanje, ali sporo. Europska središnja banka i dalje pomno prati kretanja i ne isključuje daljnje poteze u monetarnoj politici.

Za Hrvatsku ključno pitanje ostaje hoće li se rast cijena usluga smiriti, jer upravo one danas drže inflaciju iznad europskog prosjeka.

Za zaposlene, poruka je jednostavna. Inflacija se smiruje, ali sporije nego u većini Europe, a ono što je poskupjelo ostaje skuplje.

U takvom okruženju najbolja zaštita nije čekanje da se stanje popravi samo od sebe, nego aktivno praćenje vlastitih primanja i njihove stvarne vrijednosti.

Vrijeme je za bolju plaću?

Ako vaša primanja ne prate rast cijena, možda je vrijeme za promjenu. Na Zaposlise.hr svakodnevno se objavljuju novi oglasi za posao diljem Hrvatske, u svim strukama i razinama iskustva.

Potraži svoj oglas za posao!

Pregledaj. Klikni. Chataj. Zaposli se.