Burnout ili sagorijevanje na poslu postao je pojam koji se često provlači u poslovnim razgovorima i medijima. Nije samo moja umor nakon napornog tjedna.

Ozbiljan je sindrom psihičke i fizičke iscrpljenosti uz povezanu apatičnost i gubitak motivacije. Uz ubrzanu digitalnu transformaciju, ovo stanje sve više prijeti radnicima diljem svijeta.

U nastavku članka pročitajte više o tom uzroku mnogih problema sa psihičkim zdravljem!

Koliki je problem burnout?

Statistike pokazuju zabrinjavajuću sliku: prema istraživanju Gallupa, burnout povremeno pogađa čak 76 % radnika, odnosno tri od četiri osobe iskusilo je njegovo barem povremeno stanje.

U Hrvatskoj, prema jednom istraživanju, čak 78 % zaposlenika iskazalo je da je doživjelo burnout.

Radi se o alarmantno visokom omjeru. S druge strane, u Europi, organizacije poput McKinsey Health Institutea zabilježile su podatak da 22 % radnika ipak osjeća znakove sagorijevanja.

Burnout, žena leži na radnom stolu, anksioznost

U zdravstvu, istraživanje  ResearchGate-a na riječkim bolničarima pokazuje da čak 43,6 % prijavljuje emocionalno iscrpljenje, dok 33,5 % iskazuje depersonalizaciju, odnosno ozbiljne simptome burnouta.

Mentalno zdravlje na radnom mjestu izuzetno je važno. Vjerojatno nije potrebno objašnjavati zašto. Pročitajte članak!

Gdje je najgore, a gdje je bolje?

Na razini Jugoistočne Europe bilježe se bilježe znatno više razine burnouta, od zapadnih i nordijskih zemalja.

Istraživanje Schaufelija pokazuje da su u grupi s visokim ocjenama nalazile Poljska, Hrvatska, Slovenija i druge bivše jugoslavenske države.

No, zemlje poput Nizozemske, Norveške, Švedske i Danske zabilježile su najniži stupanj burnout osjećaja.

Gospodarski jače zemlje s kvalitetnijim sustavima također bilježe niže indekse burnouta. Time se potvrđuje se povezanost s ekonomskim i društvenim faktorima.

Primjer: u europskim financijama, udio ljudi pogođenih burnoutom doseže 17 %, što je značajno više od prosjeka od 12 % u drugim sektorima.

Otvoreni razgovor

Izostala reakcija na dobrobit zaposlenika prouzročila je milijarde izgubljenih radnih dana, piše Financial Times.

Traženje posla često prati burnout. Odbijenice i konstantna potraga ostavljaju traga na mentalnom zdravlju. Pročitajte članak na linku!

Primjeri s terena

Radnici u IT i cybersecurity sektoru često izgaraju zbog visokog stresa i velikih očekivanja.

Istraživanje Cornell University-ja, provedeno među stručnjacima za kibernetičku sigurnost, otkrilo je da 44 % zaposlenika prijavljuje ozbiljan stres i burnout, a 28 % nije sigurno imaju li simptome.

Razlog: nepodržavajuća organizacijska kultura i neizgovoreni pritisci.

Kibernetička higijena čuva vaše poslovanje od hakiranja i krađe. Pročitajte članak i saznajte kako se obraniti od zlonamjernih aktera. 

Reuters je pisao kako su radnici u britanskoj financijskoj industriji pod velikim pritiscima. Od njih poslodavac zahtijeva veliku brzinu, daje kratke rokove, a autonomije manjka.

Rezultat takvih zahtjeva je da čak polovina radnika osjeća iscrpljenost i nezadovoljstvo.

Prazan ured, radnici na bolovanju

Ne smijemo zaboraviti žene. Stručnjakinja Marie Pezé upozorava da burnout posebno pogađa žene, koje uz posao često obavljaju i većinu kućanskih i obiteljskih obaveza.

Taj tzv. ‘double day’ efekt dodatno iscrpljuje i vodi u kronični stres.

Što se u Hrvatskoj događa?

Iako nema mnogo šireg istraživanja, dostupni podaci ukazuju na visoku razinu sagorijevanja.

Primjer gore navedenog istraživanja na fizioterapeutima pokazuje da je burnout direktno povezan s manjkom zadovoljstva poslom.

U zdravstvu, posebno među liječnicima, razina stresa može biti izuzetno visoka zbog sistemskih nedostataka i preopterećenja osoblja.

Primalja ili doula? Koji su zadaci tih stručnjakinja u zdravstvu? Saznajte iz članka na linku!

Kako prevenirati i reagirati?

Svjetska zdravstvena organizacija uključila je burnout u ICD-11 kao ozbiljan fenomen povezan s radnim stresem. Burnout nije bolest, ali zahtijeva pažnju.

Prevencija ide kroz tri faze:

• Primarna: uklanjanje uzroka: smanjenje opterećenja, poboljšanje organizacijske kulture, jasno definirani zahtjevi i nagrade;

Zdrava radna atmosfera, kolege, timski rad

• Sekundarna: rano otkrivanje simptoma: psihološka edukacija, podrška i treneri za stres;
• Tercijarna: tretman za već postojeće simptome: terapija, mindfulness, kognitivno-bihevioralne metode i slobodno vrijeme.

U članku na linku možete saznati kako se piše efikasan životopis za zanimanje psiholog. Kliknite!

U korporativnoj praksi, neke tvrtke poput Brightstara (Velika Britanija) uveli su wellbeing programe s life coach-evima i raznim programima mentalnog zdravlja.

Smanjenje bolovanja i veću produktivnost potvrdili su rezultat.

Iako nijedan poslodavac ne želi radnike na bolovanju, naknada ipak raste. Pročitajte više u članku na linku!

Zanimljiv koncept dolazi iz Nizozemske. Naziva se “niksen“. Ukratko bi se mogao objasniti kao umjetnost nečinjenja bez cilja.

Moderni radnici pribjegavaju takvom stilu rada kako bi balansirali stres i produktivnost, uz dobre efekte na mentalno zdravlje.

Što poslodavci mogu učiniti?

Poslodavci u prevenciji burnouta imaju ključnu ulogu jer upravo oni kreiraju radno okruženje i kulturu u kojoj zaposlenici funkcioniraju.

Dobar poslodavac, vodstvo, vođenje, cilj

Prvi korak je postavljanje jasnih granica između poslovnog i privatnog života.

Ako se pitate kako postaviti jasne granice između privatnog i poslovnog života, pročitajte naš članak. Rad od kuće je posebno osjetljiv na tu granicu.  

Od zaposlenika se ne smije očekivati dostupnost izvan radnog vremena. Vikendi i godišnji odmori  moraju se  poštovati. Komunikacija nakon radnog dana svodi se samo na hitne slučajeve.

Uz to, važna je edukacija menadžera. Voditelji timova moraju znati prepoznati rane znakove sagorijevanja kod svojih zaposlenika.

Ti znakovi mogu biti pad motivacije, učestala bolovanja ili povlačenja iz timskih aktivnosti. Poslodavac mora reagirati na vrijeme.

Ponekad su potrebni dodatni treninzi iz područja upravljanja ljudskim resursima i emocionalne inteligencije, jer tehničke kompetencije same po sebi nisu dovoljne za vođenje ljudi.

Voditeljske vještine su važne. Pročitajte kako ih steći ili poboljšati!

Voditelj poslovanja, odijelo, šef, kultura; Izvor: Unsplash.com

Organizacije bi trebale razviti interne programe podrške zaposlenicima koji prijave stres ili osjećaj iscrpljenosti.

Zaposlenike se može poticati na uključivanje u savjetovališta, anonimne linije za razgovor, individualne coaching programe ili dostupnost psihologa.

Bitno je da zaposlenici znaju da nisu prepušteni sami sebi i da će ih poslodavac zaštititi od stigmatizacije ako zatraže pomoć.

Jednako važno je poticanje kulture ravnoteže i psihološke sigurnosti.

U praksi to znači da zaposlenici smiju pogriješiti bez straha od poniženja, da se cijeni konstruktivna kritika i da se otvoreno razgovara o problemima.

Kultura u kojoj se ljudi osjećaju sigurno i cijenjeno ne samo da smanjuje rizik od sagorijevanja, nego i potiče veću kreativnost, inovativnost i lojalnost.

U konačnici, poslodavci koji aktivno brinu o dobrobiti svojih zaposlenika stvaraju otpornije timove, smanjuju fluktuaciju i privlače nove talente.

Razgovor za posao; Izvor: Unsplash.com

Prevencija burnouta nije trošak. Mi to vidimo kao ulaganje koje se višestruko vraća kroz zdravije, motiviranije i produktivnije ljude.

Zaključak o burnoutu

Burnout nije moda, niti samo tema za razgovore. Definitivno je alarm za radnu svakodnevicu i cijelu radnu zajednicu.

U Hrvatskoj je dugo zanemaren, posebno u sektorima poput zdravstva, IT-a i financija. Međutim, svijet se mijenja, a svjesnost rasta.

Tvrtke koje brzo reagiraju, ulažu u prevenciju i marginu između posla i života čine manjom, jačaju resurse za zaposlenike i grade dugoročnu stabilnost.

Ako ste prepoznali burnout u sebi ili kolegama, reagirajte! Potražite stručnu pomoć, razgovarajte s poslodavcem, sinkronizirajte rad i život. Jer posao bez zdravlja nije posao.

Ako tražite novi posao, pogledajte našu ponudu oglasa!