Zakon o radu mogao bi donijeti velike promjene za plaće.

Dana 2. studenoga 2026. objavljen je nacrt izmjena s novim pravilima o transparentnosti plaća.

Sam nacrt je do 2. prosinca na javnom savjetovanju i u Saboru se još može mijenjati.

Zasad, važno je naglasiti, ništa od navedenog ne vrijedi.

O tome što bi se moglo promijeniti razgovarali smo s timom Tabua. Radi se o platformi koja prati plaće na hrvatskom tržištu. Detalji su dostupni na tabu.hr/zakon-o-radu.

Najavljene promjene

Što je prvo što bi radnici trebali znati o najavljenim promjenama?

Prvo, zasad ništa od ovoga ne vrijedi. Ako nacrt ostane ovakav, najveća je promjena da informacija o plaći postaje pravo i više ne ovisi o dobroj volji poslodavca.

Radnik će moći tražiti prosječne plaće žena i muškaraca na svom poslu i smjet će reći koliko zarađuje.

Kandidat će znati plaću prije razgovora za posao.

Prava radnika

Direktiva o transparentnosti plaća

Nova pravila dio su usklađivanja s europskom direktivom o transparentnosti plaća.

Zašto se baš transparentnost smatra ključnom?

Jednaka plaća za jednak rad u zakonu već postoji, ali teško je dokazati da se krši ako ne znaš koliko drugi zarađuju.

Utvrdila je i evaluacija iz 2020. na koju se Direktiva poziva. Naime, radnicima nedostaju informacije potrebne za uspješnu tužbu.

U Tabuu upozoravaju i na čest nesporazum.

6,6 % koliko se navodi za Hrvatsku (Eurostat, 2024.) nije razlika za isti rad, nego razlika između svih žena i svih muškaraca, bez obzira na posao.

No, zakon gleda razliku unutar kategorije radnika kod jednog poslodavca.

Prosječne plaće muškaraca i žena

Radnik bi po nacrtu mogao tražiti prosječne plaće žena i muškaraca u svojoj kategoriji.

Koliko je to velik pomak?

Velik. Danas radnik na zahtjev može dobiti samo kriterije po kojima je kolega na istom ili sličnom poslu ostvario plaću, bez iznosa.

Po nacrtu dobiva brojke. Svoju godišnju bruto plaću i bruto satnicu te prosjeke za žene i muškarce u svojoj kategoriji radnika.

Nacrt, savjetovanje, izvješće

Ako mu se odgovor čini netočnim ili nepotpunim, može tražiti dodatno obrazloženje, koje poslodavac mora dati u 30 dana.

Vrijedilo bi u svakoj firmi, bez obzira na broj radnika, a plaću pojedine osobe radnik ne bi vidio.

Prosjeke pritom ne bi dobio od prvog dana, jer ih poslodavac daje iz podataka nastalih najkasnije šest mjeseci nakon što zakon stupi na snagu.

Klauzule o šutnji

Novo bi pravo bilo i da smijete reći koliko zarađujete.

Koliko su kod nas raširene klauzule o šutnji i što bi značilo njihovo ukidanje?

Koliko su te klauzule bile raširene, ne znamo; nismo našli istraživanje koje je to izmjerilo, pa ne bismo davali broj.

Vjerujemo da šutnju o plaći više drži navika nego ugovor, a po tome je Tabu i dobio ime.

Radniku bi ukidanje značilo da je zabrana u ugovoru, pravilniku ili kolektivnom ugovoru ništetna i da zbog otkrivanja svoje plaće ne smije trpjeti štetne posljedice. Odnosi se na njegovu plaću, ne na tuđu.

Bruto satnica, bruto plaća

Pregovori o plaći

Kod zapošljavanja poslodavac bi morao unaprijed navesti plaću ili raspon i ne bi smio pitati za prijašnju plaću.

Kako to mijenja pregovore?

Dosad je poslodavac znao koliko nudi i mogao je pitati koliko kandidat sad zarađuje. Kandidat je često do kraja razgovora nagađao.

Kazne za prekršaj

Po nacrtu kandidat zna iznos ili raspon prije razgovora. Ponuda se više ne bi mogla vezati uz njegovu zadnju plaću. Najviše pomaže slabije plaćenima, kojima se niska plaća dosad selila s posla na posao.

Raspon pritom nije strop. Direktiva kaže da se plaća može ugovoriti i izvan njega.

Dvije su ograde:

• Prva: oglas nije obveza, pa će dio poslodavaca plaću reći tek pred razgovor. Zato je Tabu na savjetovanju predložio da iznos ili raspon mora pisati u oglasu.
• Druga: poslodavac i dalje smije pitati za očekivanja, pa kandidat treba znati koliko se na tržištu plaća njegov posao.

Pitanja o plaći

Pitanje o trenutačnoj plaći godinama je dio razgovora za posao.

Što kandidat može učiniti ako ga poslodavac ipak pita?

Zasad to još nije izrijekom zabranjeno. Važeći zakon kaže da se ne mora odgovoriti na pitanja koja nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, ali plaću ne spominje.

Kad nacrt postane zakon, kandidat na to pitanje ne bi morao odgovoriti. Poslodavac taj podatak ne bi smio prikupljati ni na drugi način.

Može mirno reći da o tome ne govori i prebaciti razgovor na očekivanja, jer pitanje o očekivanjima nacrt ne zabranjuje.

Za prekršaj je predviđena kazna od 5.000 do 9.000 eura za firmu i od 650 do 1.000 eura za odgovornu osobu.

Kandidat ga može prijaviti inspekciji rada.

Razlike u plaćama

Razlike u plaćama

Veće firme trebale bi prijavljivati razliku u plaćama žena i muškaraca.

Što za zaposlene znači kad poslodavac razliku ne uspije obrazložiti?

Rokovi nisu isti za sve. Firme sa 150 i više radnika prvi put bi izvješćivale do 7. lipnja 2028.

One sa 100 do 149 radnika do 7. lipnja 2031. Radnici bi dobivali cijelo izvješće, s razlikama po kategorijama radnika.

Svaku neobrazloženu razliku iz izvješća poslodavac bi morao ukloniti u šest mjeseci, pa i onu manju od 5 %.

Ako je razlika 5 % ili veća, slijedila bi zajednička procjena plaća s radničkim vijećem, a razlike bi morale nestati najkasnije devet mjeseci od preuzimanja izvješća.

Izvješće govori o prosjeku kategorije, a ne o pojedincu, pa radnik koji sumnja da je baš on slabije plaćen može tražiti usporedbu s kolegom ili kolegicom drugog spola.

Ako završi na sudu, dovoljno je da diskriminaciju učini vjerojatnom, a poslodavac mora dokazati da je nije bilo.

Ako je bilo, mora naknaditi štetu.

Povišica, razlika u firmi, promjena posla

Prijedlog na javnom savjetovanju

Prijedlog je još na javnom savjetovanju i može se mijenjati.

Postoji li bojazan da se ključne odredbe ublaže ili izbace?

Ono glavno teško može nestati, jer Hrvatska to mora prenijeti iz Direktive:

• pravo na informaciju,
• zabranu pitanja o prijašnjoj plaći i
• pravo da radnik kaže svoju plaću.

Direktiva je na snazi, a rok za prijenos bio je 7. lipnja 2026. Švedska je u ožujku zatražila da se o njoj ponovno pregovara, no time se obveza nije promijenila.

Pomaknuti se realno mogu rokovi i detalji. Prema pisanju HRT-a od 26. listopada, izvješćivanje bi se provodilo 2029. za 2028., dok nacrt za prvi rok navodi 7. lipnja 2028., pa to još nije riješeno.

Više bismo pazili na primjenu: hoće li radnici to pravo stvarno tražiti i hoće li rasponi biti dovoljno uski da nešto znače. Izvješće o savjetovanju očekuje se 2. siječnja 2027.

Problemi s kolegama

Transparentnost ima i drugu stranu.

Mogu li nova pravila stvoriti napetosti među kolegama?

Napetosti će biti, ali razlike koje će se vidjeti već postoje, samo su sad skrivene.

Transparentnost je dijagnoza, ne uzrok. Problem nastaje kad firma na pitanje zašto kolega zarađuje, recimo, 800 eura više nema odgovor.

Pritisak na poslodavce je stvaran, jer su plaće u dijelu firmi nastale kroz povijest pojedinačnih pregovora, a ne po kriterijima.

Zato je najbolje da firma zapiše kriterije i vrednuje radna mjesta prije prvog zahtjeva te ljudima unaprijed objasni što će vidjeti: prosjeke, a ne plaće kolega.

Razlike u plaćama, muškarci, žene

Razlike unutar firme

Radnik bi razliku u firmi doznao od poslodavca, a tržišnu provjerio u alatima poput Tabua.

Kako te podatke konkretno iskoristiti?

Ta dva podatka odgovaraju na različita pitanja. Prosjek iz firme govori je li razlika unutar firme opravdana, a Tabu koliko je na tržištu plaćena ista pozicija na istom senioritetu.

Tabu pokriva hrvatski IT, a podaci su iz ankete koju ljudi ispunjavaju sami, pa je slika tržišta, a ne jedne firme.

Radniku savjetuju:

• Povišica: usporedi se s tržištem u Tabuu, pogledaj kriterije za napredovanje (u firmama s 50 i više radnika moraju biti dostupni) pa zahtjev veži uz njih i uz svoje rezultate.
• Razlika u firmi: ako je prosjek drugog spola u tvojoj kategoriji viši, traži usporedbu s kolegom ili kolegicom drugog spola na usporedivom poslu.

Promjena posla: prije razgovora pitaj za raspon ako ga nema u oglasu, sadašnju plaću ne spominji, a na pitanje o očekivanjima odgovori brojkom s tržišta.

• Jedna zamka: ako poslodavac tako zatraži, prosjeke iz firme smiješ koristiti samo za ostvarivanje prava na jednaku plaću.

Podatke o svojoj plaći to ne ograničava, pa prosjeci iz firme nisu argument za pregovore u drugoj firmi.

Više o najavljenim izmjenama i njihovim detaljima dostupno je na tabu.hr/zakon-o-radu.

Tražite li posao s dobrom plaćom, na pravom ste mjestu. Pregledajte naše oglase za posao!

Objava Zakon o radu i nova pravila o plaćama: intervju s Tabu.hr pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Nažalost, otkaz e-poštom vidimo u sve više situacija. Oracle je ove godine tako otpustio tisuće ljudi, nekima porukom u 6 ujutro.

U Hrvatskoj su pravila ipak malo stroža. Otkaz mora biti pisan, obrazložen i uredno dostavljen.

Ovaj stil slanja maila u zoru bi kod nas bio pravno upitan. Ako ga dobijete, ne potpisujte ništa pod pritiskom i provjerite rokove.

Otpušteno tisuće zaposlenika

Oracle je ove godine u tri vala otpustio tisuće zaposlenika. U posljednjem valu nekima je već u 6 ujutro stigla e-pošta da im je to zadnji radni dan.

U poruci je pisalo da je tvrtka odlučila ukinuti njihovo radno mjesto i da je danas posljednji radni dan.

a od ljudi se tražilo da odmah potpišu papire kako bi dobili otpremninu. Sve to u godini u kojoj je profit tvrtke porastao oko 60 posto.

Dakle, otkaz nije bio posljedica gubitaka. Bila je to poslovna odluka tvrtke koja dobro posluje.

Inženjer i dalje može birati poslodavca. Saznajte više o ovom vrlo traženom zanimanju!

Otkaz e-poštom?

Oracleu je ovako bilo jednostavnije. Kad otpuštate tisuće ljudi odjednom, razgovor sa svakim znači tjedne posla. Jedna ista poruka svima riješi to u minuti.

Rano jutro nije slučajno. Manje je ljudi online, reakcija je manje vidljivih, a pristup sustavima ugasi se prije početka radnog dana.

Tehnološki sektor

Brutalno ponašanje, ali tvrtki praktično. Radniku je naravno ponižavajuće. Godine rada svedu se na automatsku poruku.

Otkaz e-poštom nije izmislio Oracle. Zadnjih je godina to postao čest scenarij u velikim tehnološkim kompanijama. Najčešće u SAD-u, ali ima primjera i drugdje.

Naša regija je ipak donekle zaštićena po tom pitanju. U Hrvatskoj vrijede puno stroža pravila nego u SAD-u.

Prema Zakonu o radu, otkaz mora biti u pisanom obliku, mora biti obrazložen i mora biti dostavljen radniku.

Ključna je dostava. Otkaz počinje vrijediti tek kad je uredno dostavljen, a tek tada teku i rokovi.

Je li obična e-pošta dovoljna za valjanu dostavu, pravno je sporno, pa se poslodavci u praksi drže osobnog uručenja ili preporučene pošte.

Radnik u pravilu ima 15 dana da od poslodavca zatraži zaštitu prava, a zatim i da ide na sud.

Kod masovnih otpuštanja Zakon traži i poseban postupak, uz savjetovanje i obavještavanje nadležnih tijela. Zato scenarij „mail u 6 ujutro, potpišite odmah” u Hrvatskoj teško da bi prošao.

Ovo nije pravni savjet. Ako mislite da otkaz nije u redu, javite se odvjetniku, sindikatu ili inspekciji rada.

Ipak, dogodi se otkaz zbog izgleda. Saznajte više o toj nemiloj temi!

Oracle, otkazi

Značajne posljedice

Čak i kad je zakonit, ostavlja posljedice koje se ne vide odmah.

Ova situacija iz Oraclea obišla je svijet. Bivši zaposlenici pišu svoja iskustva po LinkedInu, ostavljaju recenzije poslodavca i prepričavaju u struci.

A kandidati sve čitaju prije nego što se prijave. Loša reputacija poslodavca izravno odbija ljude.

Trpe i oni koji ostanu. Nakon što gledaju kako se s kolegama postupa kao s brojkama, teško je očekivati povjerenje i motivaciju.

Employer branding koji se gradi godinama sruši se jednim loše odrađenim otkazom.

Nevjerojatni podaci

Slučaj Oracle dio je puno šireg vala. Nekoliko podataka koji stavljaju stvari u kontekst:

• U 2026. je, prema agregatnim pratiteljima otkaza, u tehnološkom sektoru posao izgubilo više od 225.000 ljudi, u prosjeku oko 846 dnevno.
• Najveći pojedinačni otkaz u 2026. bio je upravo Oracleov, s oko 30.000 pogođenih zaposlenika.
• Umjetna inteligencija sve je češći razlog. 0ko 41% objavljenih otkaza u 2026. kao jedan od razloga navodi AI ili automatizaciju.
• Ni prošla godina nije bila blaga. Prema Layoffs.fyi, u 2025. je u tehnološkom sektoru otpušteno oko 124.000 ljudi. (procjene se razlikuju od izvora do izvora).
• Val nije ništa novo. Tehnološke tvrtke kontinuirano otpuštaju od kraja 2022., a ubrzanje je dodatno potaknuo nagli porast korištenja umjetne inteligencije.

Pouzdane statistike o tome koliko se otkaza daje baš e-poštom nema.  Takvi se podaci ne prate sustavno.

No ono što brojke jasno pokazuju jest da je otpuštanje u velikim tvrtkama postalo masovna, gotovo rutinska operacija.

A što je otpuštanje masovnije, to je veća napast da se odradi najbržim mogućim kanalom, npr. porukom u inbox.

Kibernetička sigurnost

Kibernetička sigurnost je neophodna radi zaštite podataka zaposlenika. Pročitajte članak!

Otkaz se daje ovako

Otkaz je ponekad neizbježan. Ali može se dati ljudski. Nekoliko osnovnih pravila:

• Recite u razgovoru, uživo ili video pozivom, s prostorom za pitanja. E-pošta je za pisanu potvrdu, ne za samu vijest.
• Poštujte proceduru i rokove. Pisani i obrazložen otkaz, uredna dostava, otkazni rok i otpremnina.
• Ne tražite potpis odmah. Dajte čovjeku vrijeme da pročita papire i provjeri ih.
• Ponudite podršku na izlazu. Dakle, poruku, otpremninu, pomoć pri traženju novog posla.

Način na koji nekoga ispratite pamte i oni koji odlaze i oni koji ostaju.

Pronađite posao u građevini! Kliknite na članak na poveznici!

Dobili ste otkaz e-poštom? Evo što učiniti

• Ne potpisujte ništa pod pritiskom dok ne pročitate dokumente i, ako treba, provjerite sa stručnjakom.
• Sačuvajte svu komunikaciju (e-poštu, poruke, obrazloženje).
• Provjerite rokove za zaštitu prava jer teku brzo.

Umjetna inteligencija

• Okrenite se naprijed. Otkaz nije ocjena vaše vrijednosti, nego poslovna odluka. Dobra prilika često dođe brže nego što mislite.

Financije i računovodstvo uvijek su traženi sektor za rad. Uvijek je potražnja za kvalitetnim radnicima. Pročitajte članak!

Imate pitanja?

Saznajte više o temi koja, nadamo se, neće zaživjeti na našim područjima.

Je li otkaz e-poštom valjan u Hrvatskoj?

Otkaz mora biti pisan, obrazložen i uredno dostavljen. Je li e-pošta dovoljna za valjanu dostavu pravno je sporno, pa se poslodavci drže osobnog uručenja ili preporučene pošte.

Moram li odmah potpisati otpremninu?

Ne pod pritiskom. Imate pravo pročitati dokumentaciju i provjeriti je prije potpisa.

Koliko imam vremena osporiti otkaz?

U pravilu 15 dana da od poslodavca zatražite zaštitu prava, a potom i sudsku zaštitu. Rokovi teku brzo, zato reagirajte odmah.

Posljednji radni dan, Unsplash

Zašto tvrtke otpuštaju e-poštom?

Jer je brzo i jednostavno kod velikog broja ljudi. Praktično je za tvrtku, ali ostavlja lošu sliku i šteti reputaciji poslodavca.

Novi posao na vidiku

Slučaj Oraclea nije priča o jednoj tvrtki, nego o odnosu prema ljudima koji polako postaje uobičajen.

Otkaz e-poštom možda je brz, ali poručuje da je čovjek samo stavka na popisu.

No, ljudi su snaga, bez čovjeka nema niti tvrtke. Posebno nema uspješne tvrtke. Puno je bolja ideja osnažiti svoj brand.

Dobili ste otkaz ili tražite nešto novo? Pogledajte rubriku otvoreni oglasi i napravite sljedeći korak.

Pronađite novi posao!

Objava Otkaz e-poštom: slučaj Oraclea pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Više od 200.000 zaposlenih u državnim i javnim službama od 1. kolovoza 2026. dočekuje novo povećanje plaće.

Riječ je o zaposlenicima u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi, znanosti, policiji, pravosuđu i drugim dijelovima javnog sektora.

Praktički svima čija se plaća obračunava prema Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Povećanje dolazi kroz rast takozvane osnovice za obračun plaće.

Taj se broj množi s koeficijentom složenosti svakog radnog mjesta kako bi se dobila konačna bruto plaća.

Vlada je za 2026. godinu dogovorila čak četiri različite razine osnovice, a upravo je treća od njih ta koja stupa na snagu ovog ljeta.

Što se točno mijenja od 1. kolovoza

Prema odluci Vlade, osnovica za obračun plaća raste s dosadašnjih 1.015 eura na 1.025 eura bruto.

Iako razlika od deset eura na prvi pogled ne djeluje impresivno, treba imati na umu da se ta osnovica množi s koeficijentom svakog pojedinog radnog mjesta.

Državni sektor, plaća

Naizgled mali pomak u osnovici na kraju se pretvara u stvarno, opipljivo povećanje neto plaće.

Plaća raste za kolovoz, a zaposlenicima će biti isplaćena tijekom rujna.

Do tada se plaća i dalje obračunava prema prethodnoj, nešto nižoj osnovici.

Što je bruto, a što neto iznos? Saznajte iz članka na linku!

Cijela godina u četiri koraka

Ono što ovu godinu čini specifičnom jest to što se osnovica ne mijenja jednom, nego postupno, u četiri navrata:

• od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. — osnovica je iznosila 1.004,87 eura bruto, primijenjena na plaću za siječanj (isplaćenu u veljači)
• od 1. travnja do 31. srpnja 2026. — osnovica je porasla na 1.015 eura bruto, primijenjena na plaću za travanj (isplaćenu u svibnju)
• od 1. kolovoza do 30. studenoga 2026. — osnovica raste na 1.025 eura bruto, primijenjena na plaću za kolovoz (isplaćenu u rujnu)
• od 1. prosinca 2026. nadalje — osnovica dodatno raste na 1.035 eura bruto, primijenjena na plaću za prosinac (isplaćenu u siječnju 2027.)

Prijava za posao jednim klikom je kod nas moguća. Saznajte više!

Prijava za posao

Drugim riječima, zaposlenici u javnom sektoru kroz cijelu 2026. godinu bilježe kontinuiran, iako postupan, rast plaće.

Model rasta dogovoren je kao svojevrsni “1+1+1 posto” pristup.

Naime, osnovica raste u nekoliko manjih koraka umjesto jednog velikog skoka.

Tako se Vladi omogućuje lakše planiranje proračuna, a zaposlenicima donosi redovita, predvidljiva povećanja tijekom godine.

Promjene u novčaniku

Konačan iznos povećanja uvelike ovisi o radnom mjestu, odnosno o koeficijentu složenosti poslova koji je za njega propisan.

Budući da se osnovica jednostavno množi s tim koeficijentom, isto povećanje osnovice ima vrlo različit učinak ovisno o tome radi li se o početnoj ili rukovodećoj poziciji.

Zaposlenici s nižim koeficijentima (primjerice sa srednjom stručnom spremom) mogu očekivati povećanje od svega nekoliko desetaka eura neto mjesečno.

Konkretno, prema dosadašnjim iskustvima s rastom osnovice, povećanje od otprilike tri posto najniže plaćenim zaposlenicima donosi rast plaće od oko 28 do 30 eura.

Vodoinstalater je vrlo traženi stručnjak. Saznaj više o ovom zanimanju iz članka na poveznici!

Vodoinstalater, Unsplash

S druge strane, zaposlenici na višim i rukovodećim pozicijama (primjer su ravnatelji, ravnateljice, specijalisti, voditelji odjela) imaju znatno veće koeficijente.

Iz tog razloga isto postotno povećanje osnovice za njih znači rast plaće od 80 eura naviše.

Najviši dužnosnici i ravnatelji mogu očekivati povećanje i preko sto eura mjesečno.

Ta razlika nije slučajna, nego izravna posljedica same logike sustava.

Koeficijent odražava složenost, odgovornost i zahtjevnost radnog mjesta, pa se svako povećanje osnovice proporcionalno uvećava kroz taj koeficijent.

Zakon o radu mora pročitati svaki radnik. Saznajte svoja prava. Pročitajte članak!

Primjer izračuna

Da bismo bolje razumjeli mehanizam, pogledajmo pojednostavljen primjer.

Bruto plaća zaposlenika u javnom sektoru izračunava se tako da se osnovica pomnoži s koeficijentom složenosti radnog mjesta, uz dodatke za radni staž i eventualne posebne uvjete rada.

Uzmimo zaposlenika s koeficijentom 1,5. Uz staru osnovicu od 1.015 eura, osnovna bruto plaća iznosila je 1.522,50 eura.

Euro, novčanice, mala plaća, niska primanja, Pexels

Nakon rasta osnovice na 1.025 eura, ista pozicija donosi 1.537,50 eura bruto.

Razlika od 15 eura bruto mjesečno, odnosno otprilike 10 do 12 eura neto, ovisno o poreznim olakšicama i prebivalištu zaposlenika.

Kod zaposlenika s koeficijentom 3,0, primjerice na rukovodećoj ili specijalističkoj poziciji, ista promjena osnovice donosi razliku od 30 eura bruto mjesečno.

Iako pojedinačni iznosi ne djeluju dramatično, kroz četiri planirana povećanja u 2026. godini ukupan godišnji učinak postaje znatno primjetniji, posebno za zaposlenike s višim koeficijentima.

Obračun plaća treba svakoj tvrtki. Pročitajte sve povezano u intervjuu sa stručnjakinjom iz tvrtke Sant obračuni.

Zašto Vlada plaću podiže sada

Rast osnovice dio je šireg dogovora između Vlade i sindikata državnih i javnih službi, sklopljenog početkom 2026. godine kroz Dodatak V.

Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Vlada je pritom odlukom osigurala da ista osnovica vrijedi i za zaposlenike u javnim službama, kako bi se izbjegle razlike u plaćama između državnog i javnog sektora za usporediva radna mjesta.

Zanimljivo je da nisu svi sindikati bili zadovoljni ovim modelom.

Jedanaest sindikata javnih službi u početku nije prihvatilo Vladin prijedlog, tražeći veći i brži rast.

Prosječna plaća, rast, Hrvatska, plaća

Među ostalim, tri posto povećanja odmah od siječnja, dodatna dva posto od listopada te uvođenje toplog obroka od 50 eura.

Vlada je na kraju ipak odlukom odredila osnovicu za javne službe u istim iznosima kao i za državnu službu, kako bi se osigurala redovita isplata plaća.

Također, pregovori o dodatnim materijalnim pravima nastavljaju teći.

Saznajte zašto je važan kolektivni ugovor za državne službenike! Pronađite više detalja u članku na poveznici!

Ovogodišnji rast osnovice nastavlja se na prethodne, veće reforme plaća u javnom sektoru koje su u posljednjih nekoliko godina donijele znatno povećanje koeficijenata za brojna zanimanja.

Izdvajamo učitelje, profesore, liječnike, medicinske sestre. Također, ovdje spadaju policijski službenici i djelatnici socijalne skrbi.

Za mnoga radna mjesta ta su povećanja u međuvremenu premašila i 30 posto rasta plaće u odnosu na stanje prije nekoliko godina.

Kolektivni ugovor

Rast ostavlja učinak na sve

Rast plaća u javnom sektoru nema učinak samo na one koji već rade u državnim i javnim službama.

On posredno utječe i na cijelo tržište rada, jer javni sektor u Hrvatskoj zapošljava velik broj ljudi.

Kretanja plaća postavljaju referentnu točku i za privatni sektor, osobito u strukama gdje se poslodavci natječu za iste kandidate.

Kako privatni sektor stoji s rastom plaća? Saznajte više!

Za osobe koje razmišljaju o zapošljavanju u javnom sektoru, ovo je dobar trenutak za provjeru aktualnih oglasa.

Istovremeno, i poslodavci u privatnom sektoru prate ova kretanja.

Rast plaća u javnim službama povećava pritisak na tržišnu razinu plaća općenito, što je dobra vijest za zaposlenike u gotovo svim sektorima.

Naravno, ne u svim privatnim tvrtkama, ali na neke sigurno utječe.

Potražite dobar natječaj za posao i prijavite se već danas!

Objava Plaća raste za više od 200.000 zaposlenih pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zakon o radu temeljni je propis koji uređuje odnos između radnika i poslodavca. Njime se definiraju prava i obveze obje strane tijekom trajanja radnog odnosa.

U tom tekstu možete dobiti odgovore o sklapanju ugovora o radu, radnom vremenu, plaći i godišnjem odmoru.

Također, saznat ćete sve potrebne informacije o otkazu, zaštiti dostojanstva radnika, o radu na daljinu.

Postoje i odgovori na brojne druge situacije s kojima se zaposlenici susreću tijekom svoje karijere.

Malo zaposlenika poznaje svoja zakonska prava u situacijama poput promjene ugovora o radu, prekovremenog rada, rada od kuće, otkazivanja ugovora ili zaštite od diskriminacije. U

Teško da će itko donositi kvalitetne odluke tijekom radnog vijeka bez poznavanja osnovnih informacija.

Tijekom 2026. godine posebno su aktualne izmjene povezane s europskim pravilima o transparentnosti plaća, pravima zaposlenika i modernim oblicima rada.

Očekuje se veća transparentnost sustava nagrađivanja, dodatna prava radnika na informacije o plaći te nova pravila koja će utjecati i na poslodavce i na zaposlenike.

Saznajte svoja prava! Pročitajte nastavak teksta!

Ugovor o radu

Radni odnos nastaje sklapanjem ugovora o radu. Ugovor mora sadržavati osnovne podatke o radniku i poslodavcu.

Ugovor o radu

Osnovni podaci su mjesto rada, opis poslova, plaća, radno vrijeme i drugi važni elementi radnog odnosa.

Jedna od važnih poruka stručnjaka za radno pravo jest da radnici uvijek trebaju pažljivo pročitati ugovor prije potpisivanja.

Posebnu pozornost treba obratiti na trajanje ugovora, probni rad, otkazne rokove i dodatke na plaću.

Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Za probni rad propisana je iznimka prema kojoj razdoblje u kojem je određen probni rad može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan.

Morate provjeriti i postoje li posebne odredbe vezane uz rad na terenu, rad od kuće, preraspodjelu radnog vremena ili dodatne pogodnosti koje poslodavac nudi zaposlenicima.

Mnogi radnici ugovor potpisuju rutinski, a tek kasnije saznaju da određena prava ili obveze nisu onakvi kakvima su ih očekivali.

Definitivno je bolji način dobro proučiti ugovor i na taj način spriječiti nesporazume i pružiti veću sigurnost tijekom cijelog radnog odnosa.

U 2026. godini očekuje se dodatno naglašavanje transparentnosti ugovora kako bi radnici od samog početka imali jasne informacije o svojim pravima i uvjetima rada.

Ugovor o tajnosti podataka, NDA

Ugovor o tajnosti podataka (NDA ugovor) tvrtke potpisuju s vanjskim suradnicima. Saznajte detalje iz članka na linku!

Plaća i transparentnost primanja

Jedna od najvećih tema u području radnog prava tijekom 2026. godine svakako je transparentnost plaća.

Hrvatska je dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim pravilima koja imaju za cilj smanjenje razlika u plaćama i povećanje transparentnosti sustava nagrađivanja.

Prema najavljenim izmjenama, poslodavci će sve češće morati objavljivati raspon plaće u oglasima za posao-

Zaposlenici će imati veće pravo na informacije o plaćama za usporedive poslove unutar tvrtke u kojoj rade.

Također se očekuje ukidanje prakse zabrane razgovora o plaći među zaposlenicima.

Za radnike to znači veću transparentnost i bolju mogućnost procjene jesu li jednako plaćeni za jednak rad.

Radno vrijeme i pravo na odmor

Jedno od temeljnih prava svakog zaposlenika jest pravo na odmor.

Zakon propisuje maksimalno trajanje radnog vremena, dnevni i tjedni odmor te pravo na stanku tijekom radnog dana.

Pravo na godišnji odmor

Cilj ovih pravila nije samo zaštita zdravlja zaposlenika nego i osiguravanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Poslodavac može organizirati rad na različite načine, ali pritom mora poštovati zakonska ograničenja vezana uz radno vrijeme, prekovremeni rad i odmore.

Posebno je važno da zaposlenici znaju kako prekovremeni rad nije pravilo nego iznimka te da za njega imaju pravo na odgovarajuću naknadu.

Trenutno koristite godišnji odmor? Jeste primili regres? Pročitajte članak!

Godišnji odmor i nova pravila

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih radničkih prava. Svaki zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor čije minimalno trajanje propisuje zakon.

Tijekom 2026. godine među najavljenim izmjenama spominju se i preciznija pravila o prijenosu neiskorištenog godišnjeg odmora.

Posebno u situacijama kada radnik zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije mogao iskoristiti svoje dane odmora.

Svakako znajte da godišnji odmor nije povlastica koju poslodavac može proizvoljno ukinuti, nego zakonom zajamčeno pravo.

Bolovanja

Zakonom o radu određeno je minimalno pravo na godišnji odmor.

Odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, pravo na godišnji odmor se može uređivati i mijenjati samo u korist radnika.

Rad na daljinu i rad od kuće

Danas je rad na daljinu postao uobičajen u brojnim djelatnostima. Primjećujemo da zakonodavstvo sve više uređuje prava i obveze zaposlenika koji rade izvan ureda.

Najavljene izmjene Zakona o radu definiraju pitanja vezana uz troškove rada od kuće, pravo na privatnost, organizaciju radnog vremena i zaštitu radnika koji rade na daljinu.

Izmjene posebno znače zaposlenicima koji rade u IT-u, marketingu, administraciji i drugim djelatnostima u kojima rad od kuće postaje standard.

Ugovori na određeno vrijeme

Velik broj zaposlenika u Hrvatskoj radi na temelju ugovora na određeno vrijeme.

Ugovor na određeno

Iako takvi ugovori imaju svoju svrhu, zakon nastoji spriječiti njihovu zloupotrebu.

Poslodavci ne bi smjeli beskonačno produžavati ugovore na određeno kako bi izbjegli zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

Zbog toga se u novim izmjenama dodatno naglašava potreba jasnog definiranja uvjeta pod kojima se ugovori na određeno mogu koristiti.

Otkaz ugovora o radu

Otkaz je jedno od područja koje kod zaposlenika izaziva najviše pitanja.

Otkaz zbog izgleda događa se i više nego što mislite. Pročitajte članak!

Poslodavac ne može proizvoljno otkazati ugovor o radu bez zakonski opravdanog razloga.

Ovisno o okolnostima, radnik može imati pravo na otkazni rok, otpremninu i druga prava propisana zakonom ili kolektivnim ugovorom.

S druge strane, i radnik ima pravo otkazati ugovor o radu uz poštivanje ugovorenih i zakonskih procedura.

Poznavanje ovih pravila posebno je važno u situacijama promjene posla ili restrukturiranja tvrtke.

Prekvalifikacija, posao

Zaštita dostojanstva radnika

Zakon o radu ne štiti samo financijska prava zaposlenika. Jednako važna je zaštita dostojanstva radnika.

Poslodavci su dužni osigurati radno okruženje bez diskriminacije, uznemiravanja i drugih oblika neprimjerenog ponašanja.

Veće organizacije imaju obvezu imenovati osobe koje zaprimaju i rješavaju pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.

Radnici imaju pravo prijaviti ponašanja koja ugrožavaju njihovo dostojanstvo i tražiti zaštitu svojih prava.

Izmjene Zakona o radu 2026.

Iako dio izmjena još prolazi zakonodavnu proceduru, stručnjaci ističu nekoliko područja koja će obilježiti 2026. godinu:

• veća transparentnost plaća.
• jasniji ugovori o radu.
• regulacija rada na daljinu.

Rad od kuće, rad na daljinu, remote, obitelj, Pexels

• preciznija pravila korištenja godišnjeg odmora.
• usklađivanje s europskim direktivama.
• zaštita radnika na digitalnim platformama.

Glavni cilj promjena jest modernizacija tržišta rada i prilagodba novim oblicima zapošljavanja.

Morate znati svoja prava

Mnogi problemi u radnim odnosima nastaju zato što zaposlenici ne poznaju dovoljno dobro svoja prava ili pretpostavljaju da poslodavac uvijek ima posljednju riječ.

Istovremeno, poslodavcima pomaže izbjeći nesporazume i graditi kvalitetnije odnose sa zaposlenicima.

Pročitajte Zakon o radu, napišite životopis i prijavite se na željeni oglas za posao!

Kliknite već danas!

Objava Zakon o radu 2026: saznajte sva svoja prava pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Regres je u 2025. izjednačen za sve djelatnike u javnim i državnim službama. Tako je to pravo za korištenje godišnjeg odmora povećano na iznos od 300 eura.

Povećanje se uredilo dodatkom II. Temeljnog kolektivnog ugovora. Regres se isplaćuje jednokratno do 15. srpnja tekuće godine za sve one koji koriste godišnji odmor preko ljeta.

Zaposlenici koji se kasnije zaposle ili koriste dulje bolovanje, rodiljni ili roditeljski dopust, dobivaju naknadu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Važnost regresa

Nije potrebno previše pisati zašto je regres važan. Sve je skupo. Cijena smještaja i ugostiteljskih objekata u visokoj sezoni dotiču nebo.

Smještaj, hotel, godišnji odmor, praznici; Izvor: Unsplash.com

Zato je svaka financijska podrška važna i utječe na planiranje godišnjih odmora. Posebno ako u jednoj obitelji dvoje zaposlenik ima sreće da dobiva regres. 600 eura već utječe na kvalitetu godišnjeg odmora.

Zaposlise.hr zahvaljuje svim poslodavcima koji pomažu svojim zaposlenicima u ostvarivanju lijepih i ugodnih godišnjih odmora.

O godišnjim odmorima, kao i ostalim benefitima možete pročitati u članku na linku. 

Saznajte najvažnije aspekte regresa

Portal Minimax je sažeo sve važne informacije vezane za regres. Taj novčani dodatak materijalno je pravo zaposlenika. Stječe se temeljem pravnih akata.

Na primjer ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. U slučaju da pravo na regres nije regulirano nekim od navedenih dokumenata, radnik ga stječe isključivo na temelju volje poslodavca.

Ako radite na temelju honorarnog ugovora, pročitajte sve što biste trebali znati o ovom načinu suradnje. Link na članak se nalazi u prethodnoj rečenici.

U slučaju  da radnik sam određuje isplatu regresa, može je napraviti npr. “Odlukom o isplati prigodne nagrade – regresa za 2025. godinu.”

Radnici, regres, poslodavac, prava, nagrade

Jedini je važno da su osnovni elementi, poput iznosa, kriterija i načine isplate, jasno definirani.

No, kako se radi o dobroj volji poslodavca, važno je istaknuti kako radnik nema zakonsko pravo na primanje regresa. Nažalost. Odnosno:

Takvo pravo radnika ne proizlazi iz Zakona o radu.

Kako ne proizlazi iz Zakona o radu, ono mora biti uređeno nekim od ranije navedenih izvora radnog prava.

Kako poslodavci u privatnom sektoru nisu obvezni isplaćivati regres svojim zaposlenicima, ta odluka ovisi isključivo o dobroj volji. Nadamo se da će se što više poslodavaca odlučiti za isplatu.

Za razliku od državnog sektora, regres u privatnom sektoru nije pravo već mogućnost. 

Isplata u ratama

Poslodavci koji su se odlučili za isplatu regresa, imaju slobodu odlučivanja o kriterijima i visini isplate. Taj segment  nije definiran kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Izmjene ugovora o radu; Izvor: Unsplash.com

Prema Minimaxu, poslodavac ima i mogućnost prilagoditi regres zaposlenicima koji su kod poslodavca bili zaposleni samo dio godine. No, naravno, može i isplatiti isti iznos svima.

No, jedino mora voditi računa o pravednoj raspodjeli i izbjegavanju diskriminacije.

Neujednačenost u isplatama može negativno utjecati na radnu atmosferu.

Regres je neoporeziv dodatak na plaću. Poslodavac ga može isplatiti u bilo koje doba godine, neovisno o tome u kojem dijelu godine je započeo radni odnos.

No, poslodavac ipak mora voditi računa o jednoj stavci. Radi se o tome da ukupna isplaćena svota prigodnih nagrada mora iznositi do 700,00 eura godišnje po određenom radniku.

Zanima vas što je nagrada? Kakve sve nagrade postoje? Pročitajte naš članak na linku i saznajte više o ovim novčanim dodacima na plaću. 

Bruto plaća, neto plaća, euro, dodaci na plaću, Izvor; Unsplash.com

Prigodnu nagradu – regres nije moguće isplatiti zaposlenicima na porodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju. Ti zaposlenici koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Time oni ne mogu koristiti godišnji odmor. u navedenom razdoblju isplate.

No, nakon što dobijete isplatu regresa, možete otvoriti očinski dopust. Dijete je jednom malo i poželjno je da ne propustite vrijeme zbližavanja, koje ostavlja dobrobit za cijeli život.

U našem članku možete saznati sve što vas zanima o temi očinski dopust, s promjenama koje je donijela 2025. godina. 

Zaposleni kod više poslodavaca

Sve češće osobe rade dva ili ponekad čak i više poslova. Taj način rada postao je standard u Zapadnoj Europi.

Naime, u proteklih dvadesetak godina broj se osoba koje rade istovremeno nekoliko poslova se više nego udvostručio. Uglavnom se radi o poslovima niske kvalifikacije, a zajamčena je tek minimalna satnica.

Poslodavac može isplaćivati regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca.

Rad kod više poslodavaca, regres; Izvor: Unsplash.com

U poreznom razdoblju (odnosno u godini dana) u kojoj se regres isplaćuje, radnik prije isplate mora napisati izjavu je li kod drugog poslodavca ostvario isplatu primitka za to porezno razdoblje.

Odnosno, mora izjaviti ako je kod nekog poslodavca primio regres, u slučaju da ima zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavca.

Obavezno mora navesti o kojem se iznosu radi i je li po toj osnovi obračunat i uplaćen predujam poreza na dohodak. Poslodavac ima izbor provjere stanja regresa zaposlenika.

Osim pisane izjave radnika, poslodavac neoporezivost isplate može provjeriti i putem sustava ePorezna.

Postoje slučajevi kada su primici djelomično isplaćeni za isto razdoblje. Tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do 700,00 eura godišnje.

Ako isplata prigodnih nagrada premaši taj iznos od 700 eura u jednoj kalendarskoj godini, onda se ona tretira kao plaća. Time se na nju obračunavaju doprinosi i porezi.

Kada osoba odluči raditi više poslova, često jedan od njih bude od kuće.

Rad od kuće, pas i radnica na krevetu; Izvor: Unsplash.com

Ako vas zanima rad od kuće, pročitajte koji su poslovi najbolje plaćeni. 

Zaštita od ovrhe

Nažalost, uvijek je određeni dio stanovništva pod ovrhom. Ponekad dugovi prevladaju i tada novčana sredstva nisu dostupna.

Utjecaj na financijski život osobe i poslovnih subjekata je izrazito velik. Prelijeva se na kvalitetu privatnog i obiteljskog života.

Pročitajte više o obiteljskom poslu kao načinu poslovanja. Saznajte zašto je važna grana poduzetništva. Članak se nalazi na linku. 

U Hrvatskoj je ovaj postupak reguliran nizom zakona i propisa koji osiguravaju pravednost i zakonitost izvršenja.

Postoji način za isplatu regresa u slučaju da je bankovni račun osobe pod ovrhom. Pročitajte koje sve mogućnosti za isplatu postoje:

• preko transakcijskog računa.

Transakcijski račun, plaćanje, ovrha; Izvor: Unsplash.com

• u gotovini.
• ili čak u naravi.

Porezni propisi u Hrvatskoj omogućili su isplatu regresa putem zaštićenog računa na način da se neoporezivi iznos (do 700,00 eura) osigura i bude izuzet od ovrhe.

Radi se o važnoj mjeri koja daje dodatnu sigurnost zaposlenicima kroz zaštitu svojih primanja. Ova mjera ima i psihološki efekt jer jača povjerenje između poslodavca i zaposlenika.

Poslodavac mora biti dobro upućen u propise. Ako uplati regres na standardni tekući račun, mora biti svjestan da takva isplata može biti predmet ovršnih postupaka.

Povjerenje i podrška je važna u svakom segmentu poslovnog svijeta. Važni su posebno kod razgovora za posao kod novog poslodavca.

Tražite poslodavca koji sigurno isplaćuje regres? Pogledajte oglase za posao na našoj stranici i odabire favorita!

Objava Regres u 2025. godini: pročitajte novosti pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Slobodni dani za selidbu (plaćeni dopust za preseljenje) propisan je Zakonom o radu, odredba članka 86.

Taj članak propisuje da zaposlenik ostvaruje pravo na plaćeni dopust u slučaju važnih potreba. Neke od njih su rođenje djeteta, teža bolest, smrt člana obitelji, sklapanje braka i slično.

Zaposlenik ima ukupno sedam slobodnih radnih dana godišnje koje može utrošiti u te svrhe. Drugačije može biti uređeno jedino kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću.

Također, nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

Pročitajte više o drugačijem načinu zaposlenja – honorarnom poslu i potpisivanju ugovora o djelu. 

Selidba, slobodni dani; Izvor: Unsplash.com

Zakon o radu i preseljenje

Zakon o radu ne navodi konkretno slučajeve važnih potreba.

I zato ako kolektivnim ugovorom (ili drugim pravnim izvorom) nije predviđeno pravo na plaćeni dopust za slučajeve selidbe, zaposlenik ih niti neće ostvariti prema Zakonu o radu.

Ako pravnim izvorima nisu razrađeni slučajevi prava na plaćeni dopust, radnik bi prema odredbama Zakona o radu ostvario to pravo samo za one slučajeve nabrojene u članku 86.

No, ne i za neke druge slučajeve.

To bi značilo da slobodni dani za preseljenje nisu poslodavcu obavezni, odnosno Zakon ga na to ne obvezuje. Radi se o dobroj volji poslodavca.

Navedeno ne priječi poslodavca da radniku prizna to pravo i u slučaju selidbe, no Zakon ga na to ne obvezuje.

Zakon o radu, plaćeni dopust; Izvor: Unsplash.com

Članovi obitelji koji se smatraju ovim člankom su supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici.

Zatim, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati.

Također, osoba koja sa zaposlenikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Postavlja se pitanje je li selidba važna osobna potreba? Na to pitanje Zakon o radu ne daje odgovor, nego se on treba potražiti u kolektivnom ugovoru ili prema nekom drugom pravu.

Pravo zaposlenika na plaćeni dopust

Zaposlenik može iskoristiti svojih sedam slobodnih radnih dana godišnje za važne osobne potrebe. Naime, Zakon ne navodi taksativno koji su slučajevi važnih potreba.

Odnosno, Zakon ne propisuje točan redoslijed o situacijama koje spadaju u važne osobne potrebe.

Uz slobodne dane za selidbu, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja. To uključuje osposobljavanje ili usavršavanje i dodatno obrazovanje.

Također, dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s osnova dobrovoljnog darivanja krvi.

Plaćeni dopust, slobodni dani za selidbu; Izvor: Unsplash.com

Taj slobodan dan se ostvaruje tijekom kalendarske godine, ovisno o radnim obvezama.

Slobodni dani za selidbu

Primijetili smo da Zakon o radi ne osigurava zaposlenicima pravo na neplaćeni dopust. Radi se o mogućnosti koju radnik može koristiti samo ako poslodavac odobri.

No, zaposlenik ima mogućnost uzimanja neplaćenih slobodnih dana. Za taj tip dopusta nisu propisana nikakva ograničenja, pa tako ni vremenska.

Odnosno, neplaćeni slobodni dani mogu trajati koliko radnik želi, odnosno ovisno o dogovoru s poslodavcem.

Ukratko, Zakonom o radu pravo na plaćeni dopust, odnosno slobodne dane, zaposlenik može dobiti u tri svrhe:

• Za određene važne potrebe radnika.
• Za obrazovanje ili stručno osposobljavanje.
• Po osnovi darivanja krvi.

Primjeri iz kolektivnih ugovora

Prema portalu za poslovno savjetovanje TEB, U djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima priznato je pravo na plaćeni dopust.

Ono je priznato u sljedećem trajanju i po sljedećim osnovama:

Plaćeni dopust, ugostiteljstvo; Izvor: teb.hr

Visina naknade plaće

Naknada plaće za vrijeme plaćenog dopusta je iznos prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Tako je osim ako neki zakonski pravilnik ne odredi drugačije.

Naknade za bolovanje u 2025. rastu. Saznajte koliko!

Stoga je potrebno prvo provjeriti je li visina naknade ugovorena, a ako je i na koji način.

Primjer bi bio ako je određena visina plaće kao da zaposlenik radi. No, ako nije, onda se gledaju zadnje tri isplaćene plaće prije mjeseca u kojem radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

Izostanak s posla

Zaposlenik ima pravo na odsutnost s jedan dan u kalendarskoj godini. Razlog mora biti osobito važan i hitan, obiteljske prirode. Uzrok može biti nesretan slučaj ili bolest.

Uglavnom se mora raditi o slučaju u kojem je prijeko potrebna nazočnost osobe.

Portal Radnička prava kaže da je autonomnim izvorom radnog prava moguće odrediti duže trajanje, kao i naknadu plaće.

Bolovanje za dijete, bolovanje za člana obitelji; Izvor: Unsplash.com

Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla smatra se vremenom provedenim na radu.

Još jedan opravdani izostanak s posla traje za vrijeme otkaznog roka. Radnik tad ima pravo biti odsutan od rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog posla.

Pročitajte više o izazovima traženja posla nakon pedesete godine života. 

Razgovor s poslodavcem oko slobodnih dana

Preseljenje se smatra drugom po redu događaju po visini stresa (nakon smrti bliske osobe). I kao da to nije dovoljno stresa i planiranja, još su tu izazovi u poslovnom životu.

Pomozite si i na vrijeme razgovarajte s poslodavcem o potezu kojeg namjeravate napraviti. Moguće da će odobriti plaćene slobodne dane za selidbu.

Razgovarajte i s kolegama. Zamolite ih da pokriju smjenu ili preuzmu te dane vaše odgovornosti. Rano planiranje je vrlo važan aspekt.

Saznajte kako napraviti dobar plan izvedbe, s primjerima i definicijama. 

Objava Slobodni dani za selidbu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Posao se mora napraviti. Neki poslovi se moraju raditi i vikendom i blagdanima. Tu su hitne službe, dežurne ljekarne, razni stručnjaci koji moraju dežurati.

No, ima i poslova koji se ne moraju nužno raditi nedjeljom i blagdanima. Poput rada u trgovinama, shopping centrima, kioscima.

Čovjek se onda pita treba li raditi da bi živjeli ili živjeti da bi radili? U Hrvatskoj mnogo zaposlenika radi nedjeljom i blagdanima.

No, kada je u pitanju povećana visina plaće, sam poslodavac odlučuje o tom pitanju.

Dodatci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema izvorima radnikovih prava prema bruto-plaći te u skladu s time čine sastavni dio radnikova bruto-primitka.

Je li nedjelja dan za odmor, slobodno vrijeme i uživanje s obitelji? Koliko je povećana plaća za poslove koji se rade nedjeljom?

Pročitajte članak i saznajte odgovore na ova pitanja, ali i druge povezane tehnikalije oko rada nedjeljom i blagdanima.

Uz to, možete pročitati članak o bonusima, dodacima i božićnicama.

Posao nedjeljom i blagdanom i Zakon o radu

Zakonu o radu dopušta poslodavcu da odredi zaposleniku prekovremeni rad ako ima potrebe i nužde za to. Radi se o povećanom opsegu posla i u slučaju prijeke potrebe.

Primjerice, ako tvrtka ima ugovoreni posao s rokom isporuke, a prijeti opasnost od štete zbog kašnjenja, poslodavac može zahtijevati produljeni rad da bi se posao dovršio na vrijeme.

Također, ako je u tvrtki manjak zaposlenika radi korištenja godišnjih odmora, ne smije doći do prekovremenog rada onih ostalih u tvrtki.

Poslodavac je dužan dobro isplanirati rad i napraviti preraspodjelu radnog vremena. Moguće rješenje i zapošljavanje radnika na određeno vrijeme.

Saznajte više o svojim dužnostima i pravima ako odlučite raditi na određeno. Morat ćete potpisati neku vrstu ugovora, poput ugovora o djelu.

No, ako zaposlenik mora raditi nedjeljom i blagdanima, on ima svoja prava. Prema Zakonu o radu zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata.

Tom odmoru se pribraja dnevni odmor kojeg radnik koristi nedjeljom i dan koji prethodi nedjelji ili koji slijedi nedjelji.

Ponekad zaposlenik nije u mogućnosti koristiti odmor na taj način. No, u tom slučaju mu poslodavac mora omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora.

Taj zamjenski dnevni odmor se mora koristiti odmah nakon što završi razdoblje koje je zaposlenik proveo radeći.

Rad nedjeljom

Da sažmemo, iz Zakona o radu proizlazi da je rad nedjeljom dopušten te u tom slučaju poslodavac mora pri tjednom rasporedu radnog vremena voditi računa o zakonskim odredbama o tjednom odmoru:

• radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata,
• navedenom se pribraja dnevni odmor, što ukupno čini trideset šest sati tjednog odmora neprekidno.

Povećana plaća radi rada nedjeljom i blagdanom

Posao koji se radi nedjeljom i blagdanom, zatim prekovremeni i noćni rad se mora plaćati povećano. Poslodavac mora radniku isplatiti povećanu plaću.

To pravo imaju svi zaposlenici, neovisno u kojoj djelatnosti rade. Svejedno radi li se o poslu u trgovini ili o nekoj industriji u kojoj se ne mora nužno raditi 24 sata dnevno.

Također se ovdje ubrajaju poslovi koji se po prirodi stvari moraju raditi bez prestanka. Neki od primjera su javni prijevoz i liječenje u bolnicama.

Za sve navedene poslove i one koje nismo naveli, poslodavac mora isplatiti dostojanstvenu plaću. Zakon je odredio minimalno povećanje plaće za takav rad.

Dodatno, pročitajte kakve nas plaće čekaju u novoj 2025. godini.

Povećanje plaće za svaki sat rada nedjeljom i blagdanima ne može biti manje od 50%.

Zakonom o radu je propisano povećanje samo za rad nedjeljom.

No, povećanje plaće koje radnik ostvaruje za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, blagdanom ili neradnim danom prema posebnom propisu, uređuju se kolektivnim ugovorom.

Također se uređuju pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ponekad povećanje plaće za gore spomenute uvjete rada, rad blagdanom, neradnim danima i noći rad nije određen na taj zakonski način.

Rad za blagdane

Također, dogodi se da ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih se može odrediti takvo pravo. No, unatoč tome, zaposlenik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće.

Ukratko, spominjali smo Zakon o radu. Nije je propisan najniži dodatak za plaću za rad nedjeljom i blagdanima. Zadnje izmjene i dopune Zakona su stupile na snagu početkom 2023. godine

Taj dodatak je bio pretežito u visini od 30 ili 35% na osnovnu plaću radnika, a od tada je definirano da ne smije biti u iznosu nižem od 50%.

Povećana plaća za rad u vrijeme blagdana

Vrijeme je blagdana i neki od moraju raditi. Privatnici i honorarni radnici sami određuju svoju satnicu. Pročitajte i koliko iznosi plaća kod privatnika.

No, zaposleni u tvrtkama za dane blagdana ostvaruju naknade plaće. K tome, radnom zakonodavstvu je propisano da:

• Radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
• Ako nekim od navedenih akata nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
• Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće se određuje u odnosu na visinu one plaće koju bi radnik u istom razdoblju ostvario da je radio.

Povećanje plaće

Ta naknada nadoknađuje samo ono vrijeme kada je zaposlenik radio, a ne zbog nekog drugog opravdanog razloga radi kojeg mu pripada pravo na tu naknadu.

Kako se utvrđuje povećanje plaće?

Povećana plaća koju poslodavac mora isplatiti zaposleniku je iz sljedećih razloga:

Za prekovremeni rad.

Noćni rad.

Rad nedjeljom.

Za rad u dane blagdana.

Za neradne dane koji su propisani posebnim zakonima.

Za rad u otežanim radnim uvjetima.

Ti se dodaci obračunavaju na osnovicu određenu izvorom radnog prava kojim su kod poslodavca uređene plaće, ali ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće.

Ukratko, prema Zakonu poslodavac he dužan dati povećanje na plaću samo za rad nedjeljom i to prema propisanim pravilima.

Rad blagdanima

No, povećanja za rad blagdanom poslodavac daje kako želi, odnosno prema posebnom propisu kolektivnim ugovorom ili ugovorom/pravilnikom o radu.

Na primjer:

Iako se uobičajeno određuje u visini od 30 do 50 %, nema zapreke da poslodavac odredi i minimalno povećanje od npr. 1% i time udovolji zakonskim odredbama.

No, premda Zakon o radu nije naveo točan iznos povećanja plaće za rad na blagdane, poslodavcima nije dozvoljeno dati povećanje od npr. jednog eura.

Ipak isti Zakon jasno propisuje da je povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremene, za noćni rad i rad blagdanima utvrđeno.

I ako sam ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na kojima bi se moglo odrediti povećanje, radnik će ipak ostvariti primjereno povećanje plaće.

Objava Posao: Rad nedjeljom i blagdanima pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Božićnice i nagrade su iznosi novca koje vam isplaćuje poslodavac, a koji nisu dio vašeg ugovora o plaći.

Još ne znamo o kojim iznosima će se raditi ove godine. No, ipak većina velikih hrvatskih tvrtki ima predviđen budžet za božićnice i nagrade za svoje zaposlenike.

Neki dijele manje, a neki i tisuću eura. Pročitajte više o ovim blagdanskim pogodnostima!

O božićnicama i nagradama

Približava nam se razdoblje poznato po darivanju. Svaki zaposlenik ima velika očekivanja od svog poslodavca po tom pitanju. I s pravom.

Taj dodatak dobiva svaki zaposlenik, iako iznos može varirati.

Izvor: Unsplash; Tema: Božićnice, nagrade, bonusi, naknada

Po prošlogodišnjem istraživanju, zaposlenici kažu da bi zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 554 eura. Dodaju:

Prilično velika očekivanja s obzirom na to da je prošle godine, prema podacima tog portala, iznos dobivenih božićnica bio 69 posto manji od sada priželjkivanog iznosa.

Neoporezivi prostor

Moguće da će ove godine doći do povećanja iznosa isplaćenih božićnica. To se posebno odnosi na one poslodavce koji imaju još prostora do maksimalnog neoporezivog iznosa.

Naime, od 1. siječnja ove godine napravljene su izmjene o porezu na dohodak. Zaposlenicima u brojnim kategorijama su porasli iznosi neoporezivih primitaka za isplatu.

Tako je, prema pravilniku koji je donijelo Ministarstvo financija, maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade 700 eura.

Time su pokrivene božićnice i naknade za godišnji odmor. Na primjer, taj iznos je u 2023. godini iznosio 663,62 eura.

Jesu li božićnice i nagrade obavezne

Nažalost, te stavke ne spadaju u zajamčenu naknadu, što znači da vam je poslodavac ne mora dati.

Neke tvrtke mogu dati fizičke nagrade kao što su darovne kartice ili darovi umjesto izdavanja blagdanskog bonusa.

Neke tvrtke se odlučuju na donacije dobrotvornoj organizaciji. Također, postoje tvrtke koje uključe stavku o nagradama kao dio ugovora o radu.

Donacije, dobrotvorni rad

S druge strane, zajamčene naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Osnovica u 2024. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 150 eura za radno sposobnog samca, a za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad iznosi 130 % osnovice (195 eura).

U odredbi također stoji:

Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:

• 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu = 105 EUR
• 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu = 142,50 EUR
• 120 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja = 180 EUR
• 135 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad = 202,50 EUR
• 70 % osnovice za dijete = 105 EUR
• 80 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji = 120 EUR
• 90 % osnovice za dijete samohranog roditelja = 135 EUR
• 120 % osnovice za trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda = 180 EUR.

Usporedba neoporezivih primitaka

Pogledajte usporedbu neoporezivih primitaka koje poslodavac može isplatiti zaposleniku u jednoj godini, za 2023. i 2024. godinu:

Izvor: https://isplate.info/clanak.aspx?idc=76; Tema: Usporedba neoporezivih primitaka za 2023. i 2024. godinu

Ostale vrste nagrada i bonusa

Bonusi se isplaćuju kao dodatak na mjesečnu plaću. Mogu se isplaćivati i jednom godišnje, za postignute individualne rezultate.

To su naknade koje se isplaćuju kao nagrada za kvalitetno i dobro napravljen posao zaposlenika.

Važno je da zaposlenik ostvaruje primitak iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Također, važno je napomenuti kako Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate.

Bonusi se isplaćuju na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata. Ukratko, nekim od dokumenata kojima su određeni kriteriji za isplatu nagrada i bonusa.

Visina nagrade ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke. Raspodjela zaposlenicima ide prema utvrđenim kriterijima.

Tvrtke imaju različite načine isplate. Neke isplaćuju nagrade samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak,.

Druge rade po principu nagrađivanja svih, ali u okviru određenog raspona nagrada.

Izvor: mrosp.gov.hr; Tema: Zajamčena minimalna plaća

Ostale vrste bonusa koje tvrtka može ponuditi uključuju:

1) Podjela dobiti

Podjela dobiti je vrsta bonusa gdje tvrtka svojim zaposlenicima daje određeni postotak tromjesečne ili godišnje dobiti.

Tvrtke obično određuju postotak koji možete dobiti od podjele dobiti gledajući faktore kao što su godišnja plaća i vrijeme provedeno u tvrtki.

Poslodavci mogu osigurati udio u dobiti kroz gotovinske isplate, depozite u financijske planove ili kao dio drugog bonusa.

2) Godišnji bonus

Poslodavci isplaćuju godišnje bonuse jednom godišnje i obično ih temelje na ukupnom radnom učinku.

Tvrtke koriste bonuse na kraju godine kako bi nagradile osobe s visokim uspjehom i zadržale zaposlenike.

Ponekad poslodavci uključuju opcije dijeljenja dobiti u vaš godišnji bonus.

3) “Spot” bonus

Spot bonus je financijska nagrada za napravljeni posao ili projekt, obično nešto što je izvan vaših uobičajenih radnih dužnosti.

Na primjer, ako radite u IT odjelu, ali pomažete marketinškom odjelu u izradi online ankete, možete se kvalificirati za spot bonus.

Spot bonusi obično su jednokratna plaćanja, a njihov iznos može varirati ovisno o zadatku koji obavljate.

Izvor: Google; Tema: Spot bonus, nagrade

4) Bonus za potpisivanje ugovora

Bonusi za potpisivanje nastaju kada potpišete ugovor o radu za novu poziciju.

Ovi bonusi mogu utjecati na nove kandidate da se pridruže tvrtki ili uvjeriti vrhunske da ostanu.

Neki bonusi za potpisivanje dolaze s klauzulom da ako napustite tvrtku prije određenog datuma, možda ćete morati vratiti dobiveni iznos bonusa.

5) Bonusi za zadržavanje zaposlenika

Bonusi za zadržavanje slični su bonusima za potpisivanje jer ih poslodavci daju kako bi zadržali vrijedne talente.

Poslodavci mogu ponuditi bonuse za zadržavanje tijekom akvizicija, spajanja ili drugih postupaka restrukturiranja kako bi potaknuli ljude da nastave raditi u tvrtki.

Iako se bonus za potpisivanje aktivira nakon što potpišete ugovor, morate raditi u tvrtki do unaprijed određenog datuma da biste primili bonus za zadržavanje.

Izvor: Unsplash; Tema: Bonus za zadržavanje zaposlenika

6) Bonus za preporuke

Bonus za preporuku je novčani iznos koji dobijete za preporuku kandidata za pozicije u vašoj tvrtki.

Bonus za preporuku obično dobijete tek nakon što tvrtka zaposli osobu koju preporučite i ona ostane u tvrtki određeno vrijeme.

Poslodavci nude bonuse za preporuke kako bi pronašli kvalitetne kandidate. Takvi bonusi bi trebali biti iznosi koji nisu zanemarivi.

Razlika između bonusa i provizije

I bonusi i provizije vrste su nezajamčene naknade koju poslodavac nagrađuje na temelju radnog učinka.

Provizija je izravno povezana s prodajnom kvotom, a iznos provizije koji primate ovisi o tome koliko dobro ispunjavate tu kvotu.

Iako tvrtka može povezati bonus s učinkom na poslu, on se ne odnosi uvijek izravno na vašu proizvodnju i ne mjeri se kao provizija.

Registrirajte se na Zaposlise.hr i omogućite si da vas pronađe poslodavac koji nudi dobar paket nagrada, bonusa i dodataka na plaću.

Objava Božićnice i nagrade: kako stojimo ove godine pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Rad od kuće

Novi Zakon o radu donosi i izmjene koje obuhvaćaju i rad od kuće. Naime, moći će se ugovoriti stalan, privremen ili povremen rad od kuće na prijedlog radnika ili poslodavca.

Navode kako u slučaju izvanrednih okolnosti poput bolesti ili incidenata poput potresa i poplava, poslodavac može bez ugovornih izmjena odrediti rad od kuće. Naravno, uz dogovor s radnikom.

U slučaju sklapanja ugovora vezanog uz rad od kuće na stalno, ugovor će uključivati troškove režija koje će poslodavac morati nadoknaditi zaposleniku. To će isto vrijediti za radnike na izdvojenom mjestu rada koji tako rade dulje od 15 dana.

Važna novost je da će poslodavci moći ući u dom radnika u svrhu održavanja opreme ili provođenja nadzora rada koji je unaprijed dogovoren s radnikom.

Light bolovanje

Zanimljiva novost u novom prijedlogu izmjene Zakona o radu jer uvođenje takozvanog ‘light’ bolovanja. Naime, radnici će imati mogućnost jednom godišnje izostati s posla na trošak poslodavca i to bez posebnih opravdanja.

Zakon o radu će morati odrediti minimalno trajanje ‘light’ bolovanja. Procjenjuje se da će biti oko tjedan dana, no poslodavci će sami određivati trajanje ovakvog dopusta.

Uz ‘light’ bolovanje, radnici će imati još jednu pogodnost. Uvodi se korištenje neplaćenog dopusta koji će biti u trajanju do 5 dana godišnje.

Probni rad

Novi zakon će omogućiti poslodavcima da produže probni rad ako je zaposlenik odsutan zbog bolovanja ostalih prava za to vrijeme dok je bio odsutan.

Novim izmjenama, zakon će odrediti da probni rok bude proporcionalan ugovoru na određeno vrijeme. Primjerice ako je ugovor o radu sklopljen na 6 mjeseci i probni rok u tom ugovoru traje isto toliko, gubi se smisao probnog rada.

Probni rad će i dalje trajati najduže 6 mjeseci.

Radnik se može svojevoljno zapošljavati za dodatne poslove

Za ugovore o radu vezane uz dodatni rad u slobodno vrijeme zaposlenika, povećava se broj radnih sati na 16 sati tjedno. To vrijedi za ugovore koji su sklopljeni na 4 mjeseca ili kraće. Razlog tome je poticaj radnika da u slobodno vrijeme izvršavaju poslove poput onih u uslužnim djelatnostima. Motivacija je povećanje dostupne radne snage.

Do sada su radnici smjeli raditi do 8 sati tjedno na dodatnim poslovima te su morali dobiti suglasnost svog poslodavca (iako se samo u rijetkim situacijama poslodavac smio usprovititi tome).

Sezonski poslovi

Novi zakon utječe i na sezonce.

Za poslove koje se pretežito sezonski, poslodavac može s radnik sklopiti ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme.

No, ostavlja se pitanje plaćanja doprinosa. Poslodavac i radnik koji su sklopili ugovor na neodređeno vrijeme, moći će dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme prekida obavljanja sezonskih poslova.

Pri tome se misli na to da li će poslodavac plaćati doprinose ili će se odjaviti iz obveznih osiguranja kako bi radnik bio slobodan sklopiti ugovor s drugim poslodavcem.

Neki od ostalih novosti su da nema otkaznog roka za radnike starije od 65 godina. Što omogućuje bržu promjenu posla starijih radnika.

Jedna od mjera koja je preuzela pozornost su dodatna prava članovima sindikata. Primjerice, članovi će primati veće božićnice, regres, jubilarne nagrade i slično. Cilj je poticanje osnivanja i učlanjivanja u sindikate u sektorima gdje postoje kolektivni ugovori.

Cijeli nacrt prijedloga novog zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu, pročitajte ovdje.

Trenutni način zapošljavanja te frustrira?

Isprobaj Zaposlise.hr aplikaciju i iskusti brzo i jednostavno zapošljavanje.

Objava Novi Zakon o radu donosi brojne pogodnosti pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.