Više od 200.000 zaposlenih u državnim i javnim službama od 1. kolovoza 2026. dočekuje novo povećanje plaće.

Riječ je o zaposlenicima u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi, znanosti, policiji, pravosuđu i drugim dijelovima javnog sektora.

Praktički svima čija se plaća obračunava prema Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Povećanje dolazi kroz rast takozvane osnovice za obračun plaće.

Taj se broj množi s koeficijentom složenosti svakog radnog mjesta kako bi se dobila konačna bruto plaća.

Vlada je za 2026. godinu dogovorila čak četiri različite razine osnovice, a upravo je treća od njih ta koja stupa na snagu ovog ljeta.

Što se točno mijenja od 1. kolovoza

Prema odluci Vlade, osnovica za obračun plaća raste s dosadašnjih 1.015 eura na 1.025 eura bruto.

Iako razlika od deset eura na prvi pogled ne djeluje impresivno, treba imati na umu da se ta osnovica množi s koeficijentom svakog pojedinog radnog mjesta.

Državni sektor, plaća

Naizgled mali pomak u osnovici na kraju se pretvara u stvarno, opipljivo povećanje neto plaće.

Plaća raste za kolovoz, a zaposlenicima će biti isplaćena tijekom rujna.

Do tada se plaća i dalje obračunava prema prethodnoj, nešto nižoj osnovici.

Što je bruto, a što neto iznos? Saznajte iz članka na linku!

Cijela godina u četiri koraka

Ono što ovu godinu čini specifičnom jest to što se osnovica ne mijenja jednom, nego postupno, u četiri navrata:

• od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. — osnovica je iznosila 1.004,87 eura bruto, primijenjena na plaću za siječanj (isplaćenu u veljači)
• od 1. travnja do 31. srpnja 2026. — osnovica je porasla na 1.015 eura bruto, primijenjena na plaću za travanj (isplaćenu u svibnju)
• od 1. kolovoza do 30. studenoga 2026. — osnovica raste na 1.025 eura bruto, primijenjena na plaću za kolovoz (isplaćenu u rujnu)
• od 1. prosinca 2026. nadalje — osnovica dodatno raste na 1.035 eura bruto, primijenjena na plaću za prosinac (isplaćenu u siječnju 2027.)

Prijava za posao jednim klikom je kod nas moguća. Saznajte više!

Prijava za posao

Drugim riječima, zaposlenici u javnom sektoru kroz cijelu 2026. godinu bilježe kontinuiran, iako postupan, rast plaće.

Model rasta dogovoren je kao svojevrsni “1+1+1 posto” pristup.

Naime, osnovica raste u nekoliko manjih koraka umjesto jednog velikog skoka.

Tako se Vladi omogućuje lakše planiranje proračuna, a zaposlenicima donosi redovita, predvidljiva povećanja tijekom godine.

Promjene u novčaniku

Konačan iznos povećanja uvelike ovisi o radnom mjestu, odnosno o koeficijentu složenosti poslova koji je za njega propisan.

Budući da se osnovica jednostavno množi s tim koeficijentom, isto povećanje osnovice ima vrlo različit učinak ovisno o tome radi li se o početnoj ili rukovodećoj poziciji.

Zaposlenici s nižim koeficijentima (primjerice sa srednjom stručnom spremom) mogu očekivati povećanje od svega nekoliko desetaka eura neto mjesečno.

Konkretno, prema dosadašnjim iskustvima s rastom osnovice, povećanje od otprilike tri posto najniže plaćenim zaposlenicima donosi rast plaće od oko 28 do 30 eura.

Vodoinstalater je vrlo traženi stručnjak. Saznaj više o ovom zanimanju iz članka na poveznici!

Vodoinstalater, Unsplash

S druge strane, zaposlenici na višim i rukovodećim pozicijama (primjer su ravnatelji, ravnateljice, specijalisti, voditelji odjela) imaju znatno veće koeficijente.

Iz tog razloga isto postotno povećanje osnovice za njih znači rast plaće od 80 eura naviše.

Najviši dužnosnici i ravnatelji mogu očekivati povećanje i preko sto eura mjesečno.

Ta razlika nije slučajna, nego izravna posljedica same logike sustava.

Koeficijent odražava složenost, odgovornost i zahtjevnost radnog mjesta, pa se svako povećanje osnovice proporcionalno uvećava kroz taj koeficijent.

Zakon o radu mora pročitati svaki radnik. Saznajte svoja prava. Pročitajte članak!

Primjer izračuna

Da bismo bolje razumjeli mehanizam, pogledajmo pojednostavljen primjer.

Bruto plaća zaposlenika u javnom sektoru izračunava se tako da se osnovica pomnoži s koeficijentom složenosti radnog mjesta, uz dodatke za radni staž i eventualne posebne uvjete rada.

Uzmimo zaposlenika s koeficijentom 1,5. Uz staru osnovicu od 1.015 eura, osnovna bruto plaća iznosila je 1.522,50 eura.

Euro, novčanice, mala plaća, niska primanja, Pexels

Nakon rasta osnovice na 1.025 eura, ista pozicija donosi 1.537,50 eura bruto.

Razlika od 15 eura bruto mjesečno, odnosno otprilike 10 do 12 eura neto, ovisno o poreznim olakšicama i prebivalištu zaposlenika.

Kod zaposlenika s koeficijentom 3,0, primjerice na rukovodećoj ili specijalističkoj poziciji, ista promjena osnovice donosi razliku od 30 eura bruto mjesečno.

Iako pojedinačni iznosi ne djeluju dramatično, kroz četiri planirana povećanja u 2026. godini ukupan godišnji učinak postaje znatno primjetniji, posebno za zaposlenike s višim koeficijentima.

Obračun plaća treba svakoj tvrtki. Pročitajte sve povezano u intervjuu sa stručnjakinjom iz tvrtke Sant obračuni.

Zašto Vlada plaću podiže sada

Rast osnovice dio je šireg dogovora između Vlade i sindikata državnih i javnih službi, sklopljenog početkom 2026. godine kroz Dodatak V.

Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Vlada je pritom odlukom osigurala da ista osnovica vrijedi i za zaposlenike u javnim službama, kako bi se izbjegle razlike u plaćama između državnog i javnog sektora za usporediva radna mjesta.

Zanimljivo je da nisu svi sindikati bili zadovoljni ovim modelom.

Jedanaest sindikata javnih službi u početku nije prihvatilo Vladin prijedlog, tražeći veći i brži rast.

Prosječna plaća, rast, Hrvatska, plaća

Među ostalim, tri posto povećanja odmah od siječnja, dodatna dva posto od listopada te uvođenje toplog obroka od 50 eura.

Vlada je na kraju ipak odlukom odredila osnovicu za javne službe u istim iznosima kao i za državnu službu, kako bi se osigurala redovita isplata plaća.

Također, pregovori o dodatnim materijalnim pravima nastavljaju teći.

Saznajte zašto je važan kolektivni ugovor za državne službenike! Pronađite više detalja u članku na poveznici!

Ovogodišnji rast osnovice nastavlja se na prethodne, veće reforme plaća u javnom sektoru koje su u posljednjih nekoliko godina donijele znatno povećanje koeficijenata za brojna zanimanja.

Izdvajamo učitelje, profesore, liječnike, medicinske sestre. Također, ovdje spadaju policijski službenici i djelatnici socijalne skrbi.

Za mnoga radna mjesta ta su povećanja u međuvremenu premašila i 30 posto rasta plaće u odnosu na stanje prije nekoliko godina.

Kolektivni ugovor

Rast ostavlja učinak na sve

Rast plaća u javnom sektoru nema učinak samo na one koji već rade u državnim i javnim službama.

On posredno utječe i na cijelo tržište rada, jer javni sektor u Hrvatskoj zapošljava velik broj ljudi.

Kretanja plaća postavljaju referentnu točku i za privatni sektor, osobito u strukama gdje se poslodavci natječu za iste kandidate.

Kako privatni sektor stoji s rastom plaća? Saznajte više!

Za osobe koje razmišljaju o zapošljavanju u javnom sektoru, ovo je dobar trenutak za provjeru aktualnih oglasa.

Istovremeno, i poslodavci u privatnom sektoru prate ova kretanja.

Rast plaća u javnim službama povećava pritisak na tržišnu razinu plaća općenito, što je dobra vijest za zaposlenike u gotovo svim sektorima.

Naravno, ne u svim privatnim tvrtkama, ali na neke sigurno utječe.

Potražite dobar natječaj za posao i prijavite se već danas!