13. plaća je vjerojatno najpoželjnija pogodnosti na tržištu rada u Hrvatskoj, ali i šire u Europskoj uniji.

Iako nije zakonski obvezna, sve veći broj poslodavaca koristi je kao alat za zadržavanje zaposlenika. Odličan je način nagrađivanja zaposlenika. Izuzetno jača konkurentnost tvrtke.

Radi se o dodatnoj isplati uz redovnu godišnju zaradu. Na račune sjeda uglavnom krajem godine.

Struktura, porezni tretman i pravo na isplatu ovise o nizu faktora koje zaposlenici često ne poznaju u potpunosti.

U kontekstu aktualnih promjena na tržištu rada i povećanja neoporezivih primitaka, 13. plaća dobiva dodatnu važnost.

Vlada je početkom godine povećala maksimalne iznose određenih neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvoren dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika.

Uključene su uskrsnica, božićnica, regres, naknade za prehranu, ali i nagrade za radne rezultate koje se poistovjećuju upravo s konceptom 13. plaće.

Pročitajte više u nastavku članka!

13. plaća nije bonus

Iako se u svakodnevnom govoru 13. plaća često koristi kao sinonim za bonus, između ta dva pojma postoji važna razlika.

Regres, godišnji, Uskrs

Bonus se obično odnosi na nagradu za ostvarene rezultate, koja može biti individualna ili timska i često ovisi o uspješnosti poslovanja ili ostvarenim ciljevima.

S druge strane, 13. plaća se isplaćuje svim zaposlenicima kao dodatna godišnja nagrada, ne nužno vezana uz individualni učinak.

Iako zakonski nije regulirana, puno je država u kojima visoki postotak radnika zapravo dobiva 13. plaću.

Važno je naglasiti da Zakon o radu ne propisuje obvezu isplate 13. plaće.

Poslodavci je uvode kroz interne akte, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu, što znači da pravo na ovu isplatu ovisi o politici pojedine tvrtke.

Iz tog razloga postoje velike razlike među sektorima i poslodavcima kada je riječ o visini i načinu isplate.

U nekim slučajevima 13. plaća odgovara punom iznosu jedne mjesečne bruto plaće, dok se kod drugih poslodavaca radi o fiksnom iznosu ili varijabilnoj nagradi koja ovisi o poslovnim rezultatima.

Također, u menadžerskim strukturama, dodatne godišnje nagrade mogu činiti i do 30 do 60 posto ukupne godišnje plaće.

Navedene informacije pokazuju koliko ovaj oblik nagrađivanja može biti značajan.

Euro, novčanice, mala plaća, niska primanja; Pexels

Neoporezivi iznosi

Jedan od razloga zašto se 13. plaća sve češće spominje jest njezin porezni tretman.

Povrat poreza uskoro sjeda na račune. Pročitajte više u povezanom  članku!

Nagrada za radne rezultate može se isplatiti neoporezivo do određenog iznosa.

Prema aktualnim pravilima, taj je iznos 1.120 eura godišnje.

Poslodavci mogu zaposlenicima isplatiti dodatnu nagradu bez obračuna poreza i doprinosa, što ovu opciju čini izuzetno atraktivnom.

Međutim, ako isplata prelazi taj iznos, na razliku se obračunavaju sva propisana davanja, čime ukupni trošak za poslodavca značajno raste.

Važno je istaknuti da pravo na neoporezivu isplatu nije vezano uz radno vrijeme.

Zaposlenici koji rade puno ili nepuno radno vrijeme mogu primiti isti iznos, što dodatno povećava fleksibilnost ovog modela nagrađivanja.

Rad na pola radnog vremena već je dugo standard rada u zemljama zapadne Europe. Pročitajte koje su prednosti, ali i nedostaci takvog rada. 

Mnogi poslodavci kombiniraju različite oblike nagrada tijekom godine, poput mjesečnih bonusa i godišnjih isplata.

U takvim slučajevima potrebno je paziti da ukupni iznos neoporezivih isplata ne prelazi propisani limit.

Rad na pola radnog vremena

Poslodavci, uvedite 13. plaću

U uvjetima sve veće konkurencije na tržištu rada, 13. plaća postaje važan alat za privlačenje i zadržavanje zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da zaposlenici sve više cijene dodatne financijske benefite, posebno u sektorima s izraženim nedostatkom radne snage.

Primjerice, istraživanje u sektoru turizma pokazalo je da je čak 99 posto poslodavaca spremno isplatiti 13. plaću ako bi ona bila neoporeziva.

Takva mjera, prema procjenama poslodavaca, ne bi predstavljala dodatni trošak za državu, ali bi značajno doprinijela stabilnosti tržišta rada i zadržavanju zaposlenika u Hrvatskoj.

Osim financijskog aspekta, 13. plaća ima i snažan psihološki učinak.

Djeluje kao priznanje za rad i doprinos zaposlenika, čime se povećava motivacija i lojalnost. U dugoročnom smislu, rezultira većom produktivnošću i smanjenjem fluktuacije zaposlenika.

Kako je moguće da jaki kandidati ne dolaze do posla? Postoje konkretni razlozi. Pročitajte koji!

Jaki kandidati, životopis, tražim posao

Primjeri s terena

Određene tvrtke uvode 13. plaću kao standardnu pogodnost. Jedan od poznatijih primjera je Lidl.

Svojim zaposlenicima redovito isplaćuju 13. plaću u visini jedne bruto plaće, uz dodatne benefite poput božićnice, uskrsnice i sezonskih nagrada.

U nekim situacijama i okruženjima isplaćuje se plaća na ruke. Biste li pristali? Pročitajte članak!

Ovakvi primjeri pokazuju kako 13. plaća nije samo dodatak, nego dio šire strategije upravljanja ljudskim potencijalima.

Tvrtke koje nude ovakve pogodnosti pozicioniraju se kao poželjni poslodavci, što im daje prednost u privlačenju kvalitetnog kadra.

Ujedno, transparentna komunikacija o plaćama i benefitima postaje sve važnija.

Posebno je vidljivo u kontekstu novih europskih direktiva koje naglašavaju pravo zaposlenika na informacije o uvjetima rada i plaćama.

Direktiva o transparentnosti plaća uskoro stiže. Saznajte potrebne informacija iz članka na linku!

Tko ima pravo na 13. plaću

Pravo na 13. plaću nije univerzalno i ovisi o odluci poslodavca.

U pravilu, kriteriji za isplatu definirani su internim aktima i mogu uključivati duljinu zaposlenja, radni učinak ili poslovne rezultate tvrtke.

Posao, rad, blagdani, poklon; Pexels

Kod nekih poslodavaca svi zaposlenici imaju pravo na jednaku isplatu, dok se kod drugih nagrađuju samo oni koji su ostvarili iznadprosječne rezultate.

Ovakva fleksibilnost omogućuje poslodavcima da prilagode sustav nagrađivanja svojim poslovnim ciljevima, ali istovremeno može dovesti do neujednačenih praksi na tržištu.

Za zaposlenike je zato važno provjeriti uvjete u ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru kako bi znali imaju li pravo na ovu vrstu isplate.

Hoće li 13. plaća postati standard?

S obzirom na trendove na tržištu rada, postoji realna mogućnost da 13. plaća u budućnosti postane standardna praksa u većem broju sektora.

Posebno se odnosi na industrije koje se suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage, poput turizma, trgovine i IT sektora.

Poslodavci, naime, moraju konkurirati ne samo plaćom, nego i ukupnim paketom pogodnosti.

Sezonski poslovi nude nešto više plaće od dugoročnih. Pročitajte članak!

Čak 86% tvrtki danas koristi bonuse kao dio sustava nagrađivanja kako bi motiviralo zaposlenike i zadržalo ključne ljude.

Podatak jasno pokazuje da su dodatne isplate standard koji se postupno širi kroz različite industrije.

Razlog za to nije samo percepcija zaposlenika, nego i mjerljivi učinci. Naime, strukturirani sustavi nagrađivanja i bonusa mogu dovesti do prosječnog povećanja radne učinkovitosti od 11%.

Također, dugoročni programi nagrađivanja mogu povećati performanse i do 44%.

Ured, uredski posao, podaci; Pexels

Takvi rezultati objašnjavaju zašto poslodavci sve više ulažu u dodatne isplate poput 13. plaće. Ne promatraju se kao trošak, nego kao investicija.

Osim utjecaja na produktivnost, dodatne financijske nagrade imaju i snažan učinak na zadržavanje zaposlenika.

Prema podacima Gallupa, tvrtke s visokom razinom angažiranosti zaposlenik bilježe do 59% manju stopu odlaska zaposlenika u sektorima s visokom fluktuacijom .

Drugim riječima, sustavi nagrađivanja poput 13. plaće mogu značajno smanjiti troškove zapošljavanja i gubitka kadra.

Pronađite pravog poslodavca

U kontekstu Hrvatske, gdje je odlazak radne snage jedan od velikih izazova, ovakve mjere dobivaju dodatnu težinu.

Poslodavci sve više prepoznaju da konkurentnost više ne ovisi samo o visini osnovne plaće, nego o ukupnom iskustvu zaposlenika.

Istovremeno, rasprave o povećanju neoporezivih iznosa i mogućnosti potpune neoporezive 13. plaće dodatno potiču interes za ovu temu.

Ako bi se takva mjera uvela, mnogi poslodavci već su signalizirali spremnost na širu primjenu ovog modela, što bi moglo ubrzati njegovu transformaciju iz benefita u standard.

U konačnici, smjer je prilično jasan. Kako se tržište rada razvija i konkurencija za kvalitetne zaposlenike raste, 13. plaća ima potencijal postati jedan od ključnih elemenata ukupne kompenzacije.

Pronađite poslodavca koji isplaćuje 13. plaću.

Potražite dobitni natječaj za posao već danas!

Objava 13. plaća: dodatni novac koji sve više zaposlenika očekuje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Najnoviji podaci o prosječnoj plaći u Hrvatskoj pokazuju da su plaće i dalje u porastu. Normalno, dinamika rasta ovisi o sektoru, regiji i načinu mjerenja.

Prema službenim statistikama, prosječna plaća u Hrvatskoj po zaposlenome u pravnim osobama u studenom 2025. iznosila je 1.498 eura.

Radi se o nominalnom porastu od 1,9 % u odnosu na listopad, a realni porast od 1,3 % nakon usklađivanja s inflacijom.

U odnosu na isti mjesec godine prije, prosječna neto plaća bila je viša za 9,7 % nominalno i 5,7 % realno. Istovremeno, prosječna bruto plaća iznosila je 2.093 eura, također bilježeći rast.

Ovi podaci iz Državnog zavoda za statistiku pokazuju da, usprkos izazovima na tržištu rada i općim ekonomskim pritiscima, neto primanja zaposlenih u Hrvatskoj nastavljaju trend rasta.

A taj trend traje već godinama.

Pri tome treba naglasiti da su ovakvi prosjeci značajni jer obuhvaćaju sve sektore i gospodarske grane. No, istovremeno, prikrivaju razlike među industrijama i regijama.

Razlika između prosječne i medijalne plaće

Novčanik, plaća, euro; Izvor: Pexels

Znamo koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj. Taj iznos možemo saznati iz više izvora. Iznos medijalne plaće nije često prikazan.

Te dvije različite mjere koje daju različite informacije o primanjima radnika.

Što je prosječna plaća?

Prosječna plaća računa se kao zbroj svih isplaćenih plaća podijeljen s brojem zaposlenih. Taj broj je koristan za prikaz ukupne razine primanja u gospodarstvu.

No problem je što može biti iskrivljen vrlo visokim plaćama manjeg broja ljudi ili ekstremima s jedne strane distribucije.

Na primjer, ako nekoliko visoko plaćenih izvršnih direktora zarađuje visoki iznos, povisuje se prosjek čak i ako većina radnika zarađuje značajno manje.

Prosječna neto plaća od 1.498 eura u studenom 2025. reflektira tu ukupnu sliku plaća, ali ne pokazuje koliko tipični zaposlenik stvarno zarađuje.

Što je medijalna plaća?

Medijalna plaća je iznos plaće ispod kojeg se nalazi točno polovica zaposlenih, a iznad kojeg je druga polovica.

Moguće da je taj pokazatelj bolji i realniji. Naime, srednje plaće nisu toliko pod utjecajem ekstremnih vrijednosti.

Zaposlenici, građevinci, radnici, plaća; Izvor: Pexels

Prema istoj statistici, medijalna neto plaća za studeni 2025. iznosila je 1.278 eura.

Dakle, polovica zaposlenih dobila je manje od tog iznosa, a polovica više.

U Zagrebu, gdje su plaće tradicionalno više, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.698 eura, dok je medijalna bila 1.444 eura.

Iznos je jasna ilustracija regionalnih razlika i distribucijskih razlika unutar istog tržišta rada.

Zašto je važno razlikovati ove mjere?

Prosječna plaća daje dobar uvid u opći trend i ukupnu razinu primanja u gospodarstvu. No, medijalna plaća bolje prikazuje iskustvo prosječnog radnika.

U situacijama kada su plaće vrlo nejednako raspoređene, medijalna plaća može biti niža od prosječne. Taj podatak govori da veći broj zaposlenih zarađuje manje od aritmetičkog prosjeka.

Za radnike i posloprimce, medijalna plaća je relevantnija. Pokazuje gdje se nalazi sredina tržišta, da tako nazovemo. Taj podatak možete iskoristiti kod pregovora o plaćama ili procjeni vlastite konkurentnosti.

Sada u primjeru vidimo da pregovori o plaći počinju puno prije prvog razgovora. Više možete pročitati u članku!

Pregovori o plaći

Promjene u dvije godine

Pregled trendova iz posljednjih dviju godina pokazuje da je prosječna plaća u Hrvatskoj kontinuirano rasla. Iako je rasla s različitim stopama ovisno o gospodarskim okolnostima i inflaciji.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2025. i početak 2026. pokazuju sljedeće:

Siječanj 2025. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1.392 eura, a bruto oko 1.925 eura, uz realan rast u odnosu na kraj 2024. godine.

Studeni 2025. Prosječna neto plaća porasla je na 1.498 eura, što je značajan rast u odnosu na početak godine.

Prosjek za prvih jedanaest mjeseci 2025. Prosječna neto plaća iznosila je 1.445 eura, uz 10 posto nominalnog rasta i 6,1 posto realnog rasta u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Ovi trendovi pokazuju da, unatoč izazovima poput inflacije i globalnih ekonomskih turbulencija, plaće u Hrvatskoj nisu stagnirale.

Štoviše, postupno su se postupno povećavale kroz 2025. godinu. Istovremeno, treba napomenuti da realni rast (prilagođen inflaciji) nije jednak nominalnom rastu.

Time jasno vidimo da je dio rasta potrošen na neutralizaciju povećanih životnih troškova.

Euro, novčanice; Izvor: Pexels

Ako gledamo duži period, prosječna plaća je gotovo dostigla povijesne razine kada se gledaju podaci od prve polovice 1990-ih do danas.

Navodno potvrđuju trend povećanja životnog standarda. Makar nejednako raspoređenog među sektorima i regijama.

Sad, opet ostaje pitanje koliko je tada iznosila kuglica sladoleda, a koliko je sada.

Budžet će nekima popraviti povrat poreza koji je iza ugla. Pročitajte članak!

Bolje plaćeni sektori i regije

Analiza plaća po djelatnostima jasno pokazuje velike razlike:

Zračni prijevoz u studenom 2025. bilježi jednu od najviših prosječnih neto plaća, iznad 2.300 eura.

Znači li to da je vaša sljedeća karijera pilot ili instruktor letenja? Saznajte više!

Nasuprot tome, djelatnosti poput proizvodnje odjeće imaju prosječne neto plaće znatno ispod nacionalnog prosjeka, oko 967 eura.

Takve razlike ukazuju da industrijska struktura i zahtjevi na tržištu rada imaju snažan utjecaj na visinu primanja.

Visoko kvalificirani sektori kao što su IT, zračna industrija ili financijski servisi tradicionalno nude veće plaće, dok su tradicionalne proizvodne grane i usluge na nižim razinama.

Mali poslovni subjekt, dvije zaposlenice, keramika, trgovina; Izvor: Pexels

Regionalne razlike također postoje. U Zagrebu prosječna i medijalna plaća znatno su iznad nacionalnog prosjeka, dok u manje razvijenim županijama razina plaća može biti znatno niža.

Iskoristite ove podatke

Podaci o prosječnoj i medijalnoj plaći važni su za:

Pregovore o plaći. Razumijevanje gdje se vaša plaća uklapa u nacionalni kontekst.

Planiranje karijere. Ciljanje industrija s višim plaćama može dugoročno povećati prihode.

Razlike među regijama. Mogućnost selidbe ili rada remote može utjecati na ukupnu zaradu.

Procjenu troškova života. Usporedba plaće s troškovima stanovanja, prijevoza i prehrane.

U konačnici, razumijevanje ovih trendova pomaže radnicima da bolje procijene svoju tržišnu vrijednost i stvore plan za profesionalni razvoj.

Pisanje životopisa, vještine, novi posao, poslodavac; Izvor: Pexels

Iskoristite navedene podatke i složite si situaciju što bližu idealnoj. Ako trebate obrazac za životopis, obavezno kliknite na članak!

Imajte na umu da prosječna plaća može dati optimističku sliku koja nije realna. Gledajte medijalnu.

Vještine i znanje utječu na plaću

Većini nas visoka plaća ipak ne pada s neba. Moramo stjecati nove vještine i dodatna znanja. U edukaciji je ključ.

Usporedite svoju trenutnu plaću s prosjekom i medijanom kako biste realno procijenili svoju tržišnu vrijednost.

No, ako ste se odlučiti za novi posao, kod nas potražite natječaj za posao koji vam se sviđa!

Pregledajte oglase već danas!

Objava Prosječna plaća u Hrvatskoj: saznajte najnovije iznose pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Plaća će ulaskom u 2025. doživjeti neke promjene. One su povezane s poreznim promjenama koje stupaju na snagu s novom godinom.

Sigurno će oblikovati rad tvrtki i poslovno okruženje općenito. No, jednako tako će utjecati na svakodnevni život građana.

S početkom 2025. godine na snagu stupaju važne zakonske izmjene:

Povećanje osobnog odbitka, minimalnih i direktorskih plaća, novi pragovi za oporezivanje te olakšice za povratnike iz inozemstva samo su dio širokog spektra reformi.

Pročitajte o porastu neoporezivih nagrada za građane s početka 2024. godine!

Promjene najavljene za 2025. trebaju unaprijediti fiskalni sustav, smanjiti administrativna opterećenja. Njima će se i uskladiti hrvatski standardi s europskim.

Izvor: Unsplash; Tema: EU plaće

Plaća i porezne reforme

Početkom 2025. godine stupaju na snagu nove porezne reforme koje će utjecati na poslovanje tvrtki.

Te promjene će obuhvatiti više zakona. Neki od njih su Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi. Promjene obuhvaćaju i poreze na dohodak, PDV i doprinose.

Sve zajedno će oblikovati iznos plaće u 2025. godini.

Nove minimalne plaće

• Osobni odbitak iznosit će 600,00 eura, a u 2024. godini iznosio je 560,00 eura.
• Direktorska bruto plaća iznosit će 1.168,70 eura, dok je u 2024. godini iznosila 1.014,00 eura.

Izvor: Unsplash; Tema: Euro, minimalna plaća, direktorska plaća

• Minimalna bruto plaća iznosit će 970,00 eura, dok je u 2024. godini iznosila 840,00 eura.

U 2025. godini se mijenja iznos minimalne plaće, koja će iznositi 970 eura bruto. Pročitajte naš članak o razlici između bruto i neto iznosa plaće.

Ta promjena će sigurno utjecati na radnike, poslodavce i na djelatnosti. Velik broj radnika u Hrvatskoj prima minimalnu plaću. Kako će utjecati, vidjet ćemo uskoro.

Minimalne plaće se  podižu radi usklađivanja s europskom direktivom. Spomenuta direktiva potiče da minimalna plaća treba biti barem 50% visine prosječne bruto plaće.

Također, jedna od usporedba plaće po europskoj direktivi je da minimalna mora biti barem 60% prosječne plaće u državi članici Europske unije.

 Vlada planira postaviti minimalnu plaću na 760 eura neto, prateći trendove unutar Europske unije.

To povećanje plaće neće biti lako pratiti poslodavcima. No, Hrvatski zavod za zapošljavanje će morati dati kompenzacijske mjere.

No, u današnjim uvjetima minimalna plaća nije dovoljna za kvalitetan život. Također, obitelji uz minimalnu plaću koriste i druge mehanizme, poput dječjeg doplatka i poreznih olakšica.

Izvor: hzzo.hr; Tema: Zapošljavanje, posao

Što je s osobnim odbitkom?

Pogledajte novi obračun plaće od 1. siječnja 2025. (kalkulator plaće 2025.)

Bez doprinosa za zapošljavanje mladih

S 2025. godinom prestaje odobravanje tvrtkama nova petogodišnja oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade ljude zaposlene na neodređeno.

Izvor: Unsplash; Tema: Zdravstveno osiguranje

Ta mjera je bila u primjeni posljednjih deset godina. No, oni koji su do sada dobili oslobođenje, moći će ga i dalje primjenjivati.

Ukidanje te olakšice će zasigurno otežati zapošljavanje mladih ljudi koji nemaju prethodno radno iskustvo. Moguće da će povećati i njihovo iseljavanje izvan države.

Jasna je pretpostavka da će sada poslodavci bez olakšica radije birati kandidate na natječaju za posao koji imaju više iskustva.

Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u radni odnos.

Nešto se ipak nije promijenilo. Naime, mladi zaposlenici će i dalje dobivati povrat plaćenog poreza na dohodak. Iznos u cijelosti primaju mlađi od 25 godina.

No, polovicu plaćenog poreza na dohodak primaju mladi od 25 do 30 godina starosti.

Viši prag na porez za dohodak

Ova mjera koja će krenuti s početkom nove godine neće biti baš jako popularna među zaposlenicima. Dignut će se prag za primjenu više stope poreza na dohodak.

Izvor: Google.com; Tema: Porez na dohodak

Taj prag je sada 50.400 eura, a od 2025. iznosit će 60.000 eura. Time će oni odlično plaćeni radnici i političari dobiti 200 eura povišice.

Nova mjera povratnicima u Hrvatsku

Oni koji su radili najmanje dvije godine u inozemstvu i sada se žele vratiti u Hrvatsku, imat će pet godina oslobođenja plaćanja poreza na dohodak. Uvjet je da se zaposle u Hrvatskoj.

Pomoć poduzetnicima i obrtnicima

Vlasnicima poduzeća i obrta će biti malo lakše u novoj godini. Povezano, pročitajte koliko uistinu iznosi plaća kod privatnika.

Povećava se prag ulaska u sustav PDV-a. Do sada je taj prag iznosio 40.000 eura. No, od nove godine iznosit će 60.000 eura.

Tim potezom će se privatnicima smanjiti administracija, ali i financijski tereti će biti manji.

Procjenama Ministarstva financija ovaj potez oslobodit će tisuće poslovnih subjekata obveze vođenja složenih PDV evidencija i predaje prijava, što će im omogućiti veću fokusiranost na rast i razvoj.

Misao za kraj

Važno je da se uskladimo sa smjernicama Europske unije. Po njima su privatnici oslobođeni plaćanja poreza do 85.000 eura.

Izvor: Google.com; Tema: e-račun

Također, uvest će se e-računi, kojima će se smanjiti troškovi administracije, trošenja papira, korištenja pošte. Neće više biti niti skladištenja dokumenata, što većina smatra problemom.

Sve porezne promjene koje smo nabrojali će prvenstveno olakšati život zaposlenicima sa srednjim primanjima. ž

Ne zaboravimo da od 2025. godine nestaje opcijski porez na vikendice. Također, gradovi i općine će uvesti porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje.

Tko misli da treba biti oslobođen od obveze plaćanja takvog poreza, vlasnici druge, treće itd. nekretnine morat će do kraja ožujka 2025 godine dostaviti poreznim vlastima sredine u kojoj žive podatke.

No, prije spomenutog ožujka će sve lokalne jedinice morati donijet odluke o oporezivanju nekretnina na svom području.

No, najveći se porezni udar očekuje na turistički najam nekretnina.

Ovisno o indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi također moraju do kraja veljače donijeti odluku o visini paušalnog poreza po krevetu.

Raspon će se kretati između 150 i 300 eura godišnje po jednom ležaju za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini paušal će biti od 100 do 200 eura, trećoj od 30 do 150 eura.

U jedinicama koje su najslabije razvijene, iznos će se kretati od 20 do 100 eura po krevetu.

Objava Plaća: Što nas čeka u 2025. godini pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Plaća se može isplaćivati u bruto i neto iznosu. Ta dva pojma morate znati razlikovati kada pregovarate s poslodavcem oko iznosa vaše mjesečne plaće.

Saznajte usput kako uspješno pregovarati oko plaće kada dobijete svoj prvi posao.

Nema puno radnika koji znaju objasniti od čega se sve sastoji bruto iznos. Također još je manje onih koji znaju izračunati bruto iznos plaće u neto.

Možete koristiti i naš kalkulator plaće.

Plaća i povezani osnovni pojmovi

• Bruto plaća

Radi se o iznosu na koji se obračunava mirovinsko osiguranje, porezi i prirez. Termin koji se još koristi je bruto 1.

Taj iznos je onaj koji vam se vidi na vrhu platne liste. No, on se ne vidi na izvatku vašeg tekućeg računa.

No, na platnoj listi vidite bruto 2 iznos.

Izvor: kapitalac.wordpress.com/2012/09/22/sto-je-bruto-a-sto-neto-placa/;  Tema: Bruto i neto plaća

• Bruto 2

Ovaj pojam pokazuje koliki je ukupni trošak vašeg zaposlenja u vašoj firmi. Radi se o iznosu koji poslodavac mora zaraditi da biste vi dobili svoju neto plaću.

Radi se o najnižem iznosu koji vi kao radnik morate stvoriti svojim radom. Jedino tako tvrtka može biti na financijskoj nuli s vama.

• Neto plaća

Većina misli da je neto iznos onaj dio koji je vaš. Zato što taj dio primite na račun. No, iznos vašeg rada je bruto 2. No, razliku do neta dijelite s državom.

Odnosno, neto vam pripada nakon što država uzme svoj dio.

Ako vas zanima veća plaća, pročitajte više o top poslovima u studenom 2024. godine.

Mirovinsko osiguranje

Prva stavka koja smanjuje  bruto 1 na isplatnoj listi jest uplata u mirovinsko osiguranje.

Mi govorimo o mirovinskom osiguranju u jednini, no zapravo se radi o dva mirovinska osiguranja. Imamo prvi i drugi stup.

Oba stupa su jedna vrsta računa u koji se uplaćuje novac iz plaća radnika. Iz tog računa se i isplaćuju mirovine već postojećim umirovljenicima.

Još mali dio radne populacije, visoke dobi, uplaćuje samo u prvi stup iz kojega će danas-sutra ostvarivati mirovinska prava.

Izvor: mirovinsko.hr; Tema: Mirovinsko osiguranje

Dio od 15% plaće radnika odlazi u prvi stup mirovine iz svoje bruto plaće.

U usporedbi s neto plaćom to je naravno znatno više.

A treba uzeti u obzir i ove progresivne mjere koje tu razliku još više pojačavaju kako je radnikova plaća veća.

Ovaj stup još se naziva i stup međugeneracijske solidarnosti.

U drugi stup uplaćuju danas mlađi radnici kako bi jednog dana iz njega ostvarivali svoja mirovinska prava. Iznos uplata u njega je 5%.

Oko 7.000 građana Hrvatske odlučilo se za isplatu mirovina iz II. mirovinskog stupa.

Unatoč tome I. mirovinski stup je i dalje najveći dio mirovinskog sustava i kao takav je temelj socijalne sigurnosti umirovljenika.

Uz ova dva navedena mirovinska stupa, postoji i treći stup.

Treći stup je dobrovoljni stup. Radi se o dobrovoljnoj štednji koju pomaže država. Radi se o privatnoj štednji o kojoj ne znamo baš puno.

To je najmanji stup, ali može doprinijeti većoj mirovini u budućnosti. No, ono što najviše utječe na visinu mirovine jest duljina mirovinskog staža.

Vrlo je važno da građani steknu osjećaj koliko su zapravo ostvarili s uplatom, tj. koliko su ostvarili mirovinska prava.

Izvor: Unsplash.com; Tema: Mirovine, umirovljenici

Konkretniji podatak bi bio kada bi radnici znali koliko bi im mirovina iznosila ako rade dvadeset, trideset ili četrdeset godina.

Važno je poraditi na mirovinskoj pismenosti.

Osim transparentnosti mirovina, važno je da poslodavci (posebno u privatnom sektoru), porade na transparentnosti plaća.

Zdravstveno osiguranje

Dio bruto plaće odlazi na plaćanje svog vlastitog zdravstvenog osiguranja. Za njega odvajamo 15% plaće.

Osim zdravstvenog osiguranja plaćamo još doprinos za zapošljavanje (1,7%) i doprinos za ozljede na radu (0,5%).

Obvezno zdravstveno osiguranje regulirano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Načela za osiguravanje su uzajamnost, solidarnost i jednakost.

Iz tog obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurava se svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima.

Izvor: hzzo.hr; Tema: Zdravstveno osiguranje

Porez na dohodak i visina prireza

Porez na dohodak i visina prireza isto utječu na iznos plaće koju ćete vidjeti na svom tekućem računu, odnosno na neto iznos plaće.

Ovo je prva godina bez prireza. Ukinuti su kao rezultat prošlogodišnjih reformi.

Grad Zagreb je jedini grad koji je mogao imati stopu prireza od 18%, a maksimalan iznos ostalim gradovima je bio 15%.

Razlog tome je što su u Zagrebu i plaće veće od ostatka Hrvatske.

Prirez se obračunavao kao praktički dvostruki porez, porez na porez.

Primjerice, ako je netko morao platiti 100 eura poreza na dohodak, još bi se na to odredio prirez po stopi koju je odredio određeni grad ili općina,

To je u slučaju Zagreba iznosilo dodatnih 18 eura poreza, tj. dodatnih 18 eura manja plaća.

No, ukidanje prireza nije nikome ugrozilo financiranje.  Postoje i drugi načini financiranja, poput EU fondova.

Plaća se mora isplatiti radniku

Plaća se isplaćuje u novcu, nakon obavljenog posla.

Izvor: Unsplash; Tema: Plaća, novčići u staklenci

Datum isplate plaće ugovara se ugovorom o radu, a po zakonu to mora biti najkasnije 15. u mjesecu za rad obavljen u prethodnom mjesecu.

Najkasnije 15 dana od isplate vaše plaće, poslodavac mora zaposleniku dati obračun plaće na uvid. Radnik mora jasno vidjeti kako je plaća obračunata.

Svi detalji moraju biti vidljivi. Pa tako i broj odrađenih sati, broj sati za koje se isplaćuje naknada plaća. To su, recimo, bolovanja, praznici i godišnji odmori.

Jasno se moraju vidjeti i dodaci na plaću, ako postoje, primjerice poput dodataka za prekovremeni rad.

Isplata plaće ili dijela plaće ‘na ruke‘ je protuzakonita.

Važno je da poslodavac obračunava plaću na zakonit način. Ako to ne radi, nego ako, primjerice dio plaće daje “na ruke”, on vara državu.

Uz to, izravno oštećuje radnika koji će radi toga imati i nižu mirovinu.

Poslodavac mora i obračunati i uplatiti doprinose u isto vrijeme kada radniku isplaćuje plaću. Što se iznosa plaće tiče, ona ima svoj minimum.

Taj iznos minimalne plaće Vlada RH određuje svake godine. No, niti jedan radnik, neovisno gdje radi i kod kojeg poslodavca, ne smije dobiti nižu plaću od one minimalne.

To se odnosi na rad za puno radno vrijeme.

Objava Plaća: što je bruto, a što neto? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.