Godišnji odmor jedna je od onih tema oko koje se svi slažemo da nam je nikad dosta. Pogotovo ljeti!

Podaci potvrđuju tu rečenicu. Zaposleni u Hrvatskoj u prosjeku raspolažu s oko 25 dana godišnjeg odmora. No, čak 63 posto radnika smatra da bi ih trebalo imati više.

Zanimljivo je da tek šest posto zaposlenih vjeruje da bi dulji odmor negativno utjecao na njihovu učinkovitost. Dakle, gotovo nitko ne misli da je odmora previše.

U ovom tekstu razlažemo što o godišnjem odmoru kaže zakon, koliko ga Hrvati stvarno koriste, kako stoji priča s regresom te kako se sve to uspoređuje s ostatkom Europe.

Minimum, izračun i stjecanje prava

Pravo na godišnji odmor u Hrvatskoj uređuje Zakon o radu i ono je neotuđivo.

Radnik ga se ne može odreći, niti mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.

Ako i dođe do prestanka radnog odnosa, koliki je otkazni rok? Saznajte iz članka na poveznici!

Zakonski minimum godišnjeg iznosi najmanje četiri tjedna godišnje.

Dvadeset radnih dana za one koji rade pet dana u tjednu, odnosno 24 radna dana za šestodnevni radni tjedan.

Godišnji odmor, Zakon o radu, Unsplash

Ključan je broj dana koje radnik prema rasporedu ima obvezu raditi, a ne broj sati u pojedinom danu.

Za maloljetne radnike i one na poslovima s otežanim uvjetima rada minimum je viši i iznosi najmanje pet tjedana.

Studenti, počnite raditi! Saznajte zašto je dobro imati studentski posao!

Pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca.

Onaj tko se tek prvi put zaposlio ili ima prekid dulji od osam dana između dva radna odnosa, a nije navršio tih šest mjeseci, ima pravo na razmjerni dio.

Konkretnije, na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Pri izračunu se najmanje pola dana zaokružuje na cijeli dan u korist radnika.

Važno je znati i da se dio godišnjeg odmora može prenijeti u sljedeću godinu.

Radnik bi tijekom kalendarske godine trebao iskoristiti barem dva tjedna u kontinuitetu, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije.

Preostali dio može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Kolektivni ugovori, pravilnici i ugovori o radu vrlo često propisuju više od zakonskog minimuma, dodjeljujući dodatne dane prema stažu, uvjetima rada, stručnoj spremi ili socijalnim kriterijima.

Kolektivni ugovor

Koliko dana imamo?

Zakonski minimum je jedno, a stvarnost na tržištu rada nešto povoljnija.

Prema novijim istraživanjima među zaposlenima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, hrvatski radnici u prosjeku raspolažu s približno 25 dana godišnjeg odmora.

Imaju više od kolega u Bosni i Hercegovini (oko 21–22 dana) i Sjevernoj Makedoniji (oko 20 dana).

Prosjek, međutim, skriva velike razlike. Broj dana snažno ovisi o sektoru, vlasništvu i veličini poslodavca:

• Državne tvrtke i javni sektor prednjače s prosječno oko 28 dana godišnjeg odmora.
• Privatne kompanije u stranom vlasništvu nude oko 24–25 dana.
• Privatna poduzeća u domaćem vlasništvu na začelju su s prosječno oko 22–23 dana, a dio radnika u njima ne dobiva mnogo više od zakonskog minimuma.

Slična logika vrijedi i za veličinu organizacije.

Velike kompanije i institucije s 200 i više zaposlenih daju u prosjeku oko 26 dana, tvrtke srednje veličine (20–199 zaposlenih) oko 23,5 dana, dok najmanji poslodavci (do 20 zaposlenih) nude oko 22 dana.

Drugim riječima, što je poslodavac veći, to je i godišnji odmor u pravilu dulji.

Uz sve to, raste i nezadovoljstvo. Oko dvije trećine zaposlenih priželjkuje više slobodnih dana, a mnogi bi rado dosegnuli i 30 dana godišnje.

Odmor, statistika, Unsplash

Psiholozi i sindikati upozoravaju da je odmor pitanje zdravlja i produktivnosti. Kronični manjak odmora očituje se kroz pad energije i osjećaj preopterećenosti, čak i kad se opseg posla objektivno nije povećao.

Bez godišnjeg odmora gotovo sigurno da će burnout pokucati na vrata. Nemojte si dopustiti takvog gosta. Pročitajte članak!

Regres nije zakonom zajamčen

Uz broj dana, radnicima je važan i regres. Radi se o naknadi za troškove godišnjeg odmora.

Ovdje dolazi važna razlika koju mnogi ne znaju: isplata regresa nije propisana Zakonom o radu.

Riječ je o pravu koje proizlazi iz kolektivnih ugovora, pravilnika ili odluke poslodavca, što znači da dio radnika na njega jednostavno nema pravo.

Ipak, većina ga očekuje. oko 59 posto zaposlenih. Najizvjesniji je u državnim tvrtkama i institucijama, gdje ga očekuje velika većina radnika.

Kada je riječ o iznosima, najčešća su očekivanja do 500 eura te do 250 eura, dok se prosjek kreće oko 320–330 eura.

Tu je i porezni okvir. Država je omogućila isplatu neoporezivih prigodnih nagrada u iznosu do 700 eura godišnje.

No, u tih 700 eura ulaze i božićnica, uskrsnica i slične nagrade, pa regres u praksi ne mora dosezati taj maksimum.

Za radnike je zato korisno unaprijed provjeriti što o regresu kažu njihov ugovor i kolektivni ugovor djelatnosti.

Povrat poreza uvijek je dobrodošla tema. Pročitajte koje novosti je 2026. godina donijela!

Povrat poreza

Stanje u Europi

Temelj svih nacionalnih pravila u Europskoj uniji je Direktiva o radnom vremenu, koja svim radnicima jamči najmanje četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana, plaćenog godišnjeg odmora.

Pravo se ne može zamijeniti isplatom novca, osim pri prestanku radnog odnosa-

Navedeno pravilo je Hrvatska, kao i ostale članice, ugradila u vlastito zakonodavstvo.

Mnoge zemlje idu i iznad tog minimuma. Francuska zakonski jamči pet tjedana (25 radnih dana), Švedska, Norveška i Danska nude 25 dana, Italija i Luksemburg oko 26.

Zatim, Ujedinjeno Kraljevstvo čak 28 dana (5,6 tjedana). S druge strane, Njemačka, Austrija i Nizozemska na razini zakonskog minimuma imaju 20 dana, jednako kao i Hrvatska.

Neke zemlje nagrađuju staž. Vidimo da u Poljskoj, primjerice, radnici s više od deset godina staža imaju pravo na 26 umjesto početnih 20 dana.

Blagdani

Bitan detalj u europskim usporedbama jest da se blagdani u pravilu broje odvojeno od godišnjeg odmora.

Kad se zbroje dani godišnjeg odmora i plaćeni blagdani, ukupno slobodno vrijeme u Europi u prosjeku doseže oko 33 dana.

Hrvatska se tu, sa svojih 20 zakonskih dana i oko 14 neradnih blagdana, smješta u sredinu ljestvice.

Hrvatska, Europa, Unsplash

Naime, nalazimo se u društvu zemalja poput Češke, Mađarske i Slovenije, koje nude između 32 i 34 dana ukupnog plaćenog odsustva.

Na vrhu su Andora, Francuska, Luksemburg i Malta s više od 40 dana, dok Sjedinjene Države ostaju iznimka razvijenog svijeta bez ijednog zakonski zajamčenog dana plaćenog odmora.

Zaključak usporedbe?

Po zakonskom minimumu Hrvatska je na europskoj osnovici, no po stvarno korištenom broju dana (oko 25) i ukupnom plaćenom odsustvu stoji solidno, iznad većine susjeda i blizu europskog prosjeka.

Zanima vas štednja bez poreza? Saznajte što je Hrvatski investicijski fond. Pročitajte članak!

Hoće li godišnji odmor biti dulji?

Tema je aktualna i na razini politike.

Sindikati otvoreno traže povećanje zakonskog minimuma, argumentirajući to zdravljem radnika i dugoročnom koristi za poslodavce.

Odmoran radnik je produktivniji radnik.

S druge strane, i nadležno ministarstvo najavilo je da je pitanje trajanja godišnjeg odmora dio ozbiljnih pregovora sa sindikatima, čime se otvara prostor za moguće izmjene zakonodavnog okvira.

Godišnji odmor, Unsplash

Do eventualnih promjena, pravilo ostaje isto: poznavati svoja prava najbolja je polazišna točka.

Provjerite koliko vam dana pripada prema ugovoru i kolektivnom ugovoru, planirajte korištenje na vrijeme i ne zaboravite da neiskorišteni dani ne moraju propasti.

Tražite posao?

Kod nas svakodnevno pristižu nove prilike kod poslodavaca koji nude natprosječne uvjete!

Krećemo od dodatnih dana godišnjeg odmora do regresa i drugih pogodnosti.

Prijavite se i budite prvi koji će se javiti.

Neka vas nađe pravi oglas za posao!

Objava Godišnji odmor: 25 dana, ali svi bismo još pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Radna dozvola za strance danas je izvor sve veće frustracije za hrvatske poduzetnike.

Prema upozorenju Udruge Glas poduzetnika (UGP), brojni poslodavci uredno predaju svu dokumentaciju i ispune svaku zakonsku obvezu na vrijeme.

No, onda čekaju mjesecima da im država odgovori. Posao stoji, sezona prolazi, a rizik kazne i dalje visi nad njima.

UGP je krajem lipnja 2026. uputio službene zahtjeve za dostavu informacija Ministarstvu rada, Ministarstvu unutarnjih poslova, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Državnom inspektoratu.

Upozoravaju ih na sve veći broj prijava poduzetnika vezanih uz sporo izdavanje dozvola za boravak i rad.

Prijave stižu iz cijele Hrvatske, a najviše iz ugostiteljstva, turizma i građevinarstva. Navedeni su sektori danas gotovo u potpunosti ovisni o radnoj snazi iz inozemstva.

Saznajte više u nastavku!

Radna dozvola za strance

U svakodnevnom govoru kažemo radna dozvola, no službeni naziv dokumenta je jedinstvena dozvola za boravak i rad.

Riječ je o biometrijskoj ispravi koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Naime, u jednom dokumentu spaja odobrenje za rad i odobrenje za privremeni boravak državljanina treće zemlje u Hrvatskoj.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Pexels

Ne postoji samo jedna vrsta radne dozvole za strance. Ovisno o vrsti posla, trajanju i kvalifikacijama radnika, razlikujemo nekoliko osnovnih kategorija:

Standardna dozvola za boravak i rad — najčešći tip, izdaje se na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem, uz obavezan test tržišta rada, na razdoblje do tri godine

EU plava karta — namijenjena visokokvalificiranim stručnjacima s fakultetskom diplomom i plaćom od najmanje 1,5 puta prosječne hrvatske plaće, bez potrebe za testom tržišta rada

Sezonska radna dozvola — za turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu, ograničena na najviše devet mjeseci unutar kalendarske godine

Dozvole prema članku 110. Zakona o strancima — za ključno osoblje u trgovačkim društvima, osobe premještene unutar iste kompanije, istraživače i slične posebne kategorije.

Za većinu poslodavaca relevantna je standardna dozvola za boravak i rad, a zahtjev uvijek podnosi poslodavac ili ovlaštena agencija u njegovo ime. Nikad nije sam radnik.

Što je dozvola za rad u Hrvatskoj i što sve trebate znati? Pročitajte u članku na poveznici!

Kako izgleda postupak

Postupak u pravilu započinje testom tržišta rada, kojim Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava postoji li na domaćem tržištu dostupna radna snaga za traženo radno mjesto.

Test traje petnaestak dana. Ako HZZ ne pronađe odgovarajućeg domaćeg kandidata, poslodavac unutar 90 dana od pozitivnog mišljenja podnosi zahtjev za samu dozvolu.

Strani radnici, call centar, Pexels

Za zanimanja koja se nalaze na listi deficitarnih zanimanja Upravnog vijeća HZZ-a, test tržišta rada uopće nije potreban. Time se postupak ubrzava.

Prema zakonu, Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je o urednom zahtjevu odlučiti u roku od petnaest dana.

No, kako upozoravaju i sami poslodavci, taj rok gotovo nikad ne funkcionira onako kako je zamišljen.

Realno, trajanje cijelog postupka, od testa tržišta rada do konačne dozvole, često se proteže na 30 do 120 dana.

A prema iskustvima pojedinih agencija za posredovanje, ponekad i do šest ili devet mjeseci.

Gdje nastaje problem

Taj jaz između zakonskog roka i stvarnog trajanja postupka jezgra je problema na koji upozorava UGP.

Poslodavci ističu da administrativna kašnjenja nisu njihova krivnja.

Dokumentacija je uredna, zahtjevi predani na vrijeme, a ipak ostaju izloženi riziku kazni dok čekaju da institucije odrade svoj dio posla.

Iz Udruge posebno naglašavaju da kašnjenje nije samo brojka u sustavu, nego stvarna posljedica za poslovanje.

Problemi koji im preostaju su izostala smjena, gradilište koje kasni ili propuštena sezona.

Zbog toga su od nadležnih institucija zatražili konkretne podatke o rokovima rješavanja, broju neriješenih predmeta i razlozima kašnjenja.

Traže i hitan koordinacijski sastanak Ministarstva rada, MUP-a, HZZ-a, Državnog inspektorata i predstavnika gospodarstva.

Strani radnik, konobar, Pexels

Među prijedlozima UGP-a ističe se dodatna digitalizacija sustava.

Poželjno je elektroničko podnošenje zahtjeva, mogućnost dopune dokumentacije putem interneta i praćenje statusa predmeta u stvarnom vremenu.

Nadodaju i automatsko obavještavanje poslodavaca o napretku njihovog zahtjeva.

Poduzetnici ne traže izuzeće od zakona, nego sustav koji vlastito kašnjenje neće pretvarati u tuđu odgovornost.

Koji sektori najviše osjećaju kašnjenje

Nije slučajno što najviše prijava dolazi iz ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Riječ je o granama u kojima je sezonalnost izražena, a domaće tržište rada već godinama ne uspijeva pokriti potrebe.

Situaciju potvrđuje i sama činjenica da je test tržišta rada za brojna zanimanja u tim sektorima gotovo formalnost, jer se odgovarajući domaći kandidati jednostavno ne pronalaze.

Tražite studentski posao? Prijavite se na raspisani oglas za posao već danas!

Studentski posao, blagajna, Pexels

Za poslodavca u turizmu, kašnjenje od nekoliko tjedana može značiti da radnik stigne tek na polovici sezone.

Za građevinskog poduzetnika, može značiti gradilište koje stoji dok se čeka jedan potpis.

Cijena administrativnog kašnjenja u ovim sektorima rijetko ostaje apstraktna. Dakle, pretvara se u izgubljen prihod i nezadovoljne klijente.

Praktični savjeti za poslodavce

Dok se sustav ne ubrza, poslodavci koji zapošljavaju strane radnike mogu si olakšati situaciju s nekoliko koraka:

• Krenite ranije nego što mislite da treba — za sezonske poslove, postupak je najbolje pokrenuti barem četiri do pet mjeseci prije početka sezone.
• Provjerite je li zanimanje na listi deficitarnih — ako jest, preskačete test tržišta rada i postupak je znatno brži.
• Pripremite kompletnu dokumentaciju odmah — svaka naknadna dopuna dokumentacije zaustavlja i ponovno pokreće zakonski rok.
• Razmislite o agenciji za posredovanje — iskusna agencija poznaje najčešće administrativne zamke i može značajno smanjiti broj grešaka koje produljuju postupak.

Saznajte zašto su deficitarna zanimanja pravi poslovni put. Pročitajte članak!

Deficitarna zanimanja

Što strani radnici trebaju znati

Strani radnici u Hrvatskoj imaju ista temeljna prava kao domaći zaposlenici.

Jednaku plaću za isti posao, isto radno vrijeme, pravo na prekovremeni rad te najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora.

Jeste li već potrošili regres za godišnji odmor? Pročitajte članak!

Radnik koji izgubi posao ima pravo ostati u Hrvatskoj i tražiti novo zaposlenje u zakonski propisanom roku.

Također, noviji paket izmjena Zakona o strancima uvodi i mogućnost promjene poslodavca nakon šest mjeseci kontinuiranog rada, bez potrebe za izdavanjem posve nove dozvole.

Koliko cijeli postupak košta

Osim vremena, radna dozvola za strance nosi i konkretan financijski trošak koji poslodavci i radnici trebaju unaprijed uračunati u plan.

Upravna pristojba za samu dozvolu iznosi 74 eura, no to je tek jedna stavka u nizu.

Uz nju dolaze trošak biometrijske identifikacijske isprave (otprilike 30 do 50 eura), apostil i prijevod dokumentacije (100 do 300 eura).

Hotel, turizam, strani radnici, Pexels

Zatim, obavezni liječnički pregled (50 do 150 eura) te, ovisno o zemlji podrijetla radnika, avionska karta i putni troškovi.

Kod određenih kategorija dozvola poslodavac je dužan dostaviti i solemniziranu zadužnicu, čija glavnica prema važećim informacijama MUP-a iznosi 1.821 euro.

Taj iznos se, ako sve prođe uredno, vraća.

Ukupno, jednokratni trošak ishođenja dozvole za jednog radnika, bez troškova smještaja i eventualne agencije za posredovanje, u pravilu se kreće između 500 i 1.500 eura.

Za poslodavca koji planira zaposliti više stranih radnika odjednom, ova brojka brzo postaje značajna stavka u proračunu.

Još jedan razlog zašto svako administrativno kašnjenje boli dvostruko, i vremenski i financijski.

Zaključak

Radna dozvola za strance danas je nezaobilazan dio poslovanja za velik broj hrvatskih poslodavaca, posebno u ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu.

Dok god administrativni sustav ne uspije uskladiti zakonske rokove sa stvarnim vremenom obrade, poslodavcima preostaje da se sami maksimalno pripreme.

Moraju početi planirati dovoljno rano, imati urednu dokumentaciju, te pratiti promjene poput onih koje je u 2026. donio noviji paket izmjena Zakona o strancima.

Ako tražite posao ili zapošljavate radnike, potražite oglas za posao koji vam odgovara!

Objava Radna dozvola za strance: poduzetnici plaćaju kazne pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Radnici ne moraju uvijek imati dvije noge. Diljem svijeta milijuni životinja svakodnevno pomažu ljudima u različitim poslovima.

Vidimo ih u poljoprivredi i prijevozu. I više od toga. Spašavaju živote svojim terapijskim radom i radom u sigurnosnim službama

Njima posvećen je Međunarodni dan radnih životinja, kojim se odaje priznanje da svojim radom značajno doprinose svakodnevnom životu i funkcioniranju društva.

Iako tehnologija i automatizacija preuzimaju sve veći broj zadataka, konji, psi, magarci, deve, volovi i druge životinje i dalje imaju važno mjesto u mnogim djelatnostima.

Pomažu milijunima ljudi diljem svijeta.

Čupavi radnici

Radnim životinjama smatraju se životinje koje pomažu ljudima u obavljanju određenih poslova ili zadataka.

Njihov doprinos posebno je važan u područjima gdje tehnologija nije dostupna ili gdje životinje mogu obaviti zadatak učinkovitije od strojeva.

Policijski pas, Pexels

Najpoznatije radne životinje su:

• službeni policijski psi
• psi tragači i spasioci
• vodiči za slijepe osobe
• terapijski psi
• konji u poljoprivredi
• deve koje služe za prijevoz ljudi i tereta

U mnogim dijelovima svijeta radne životinje i dalje predstavljaju važan izvor prihoda i sredstvo za život milijunima ljudi.

Snižavaju krvni tlak, smanjuju emocionalni stres i promiču našu dobrobit. Psi imaju izrazito pozitivan učinak na nas ljude.

Tako su se psi počeli koristiti u različitim terapijama kao što su logopedska i radna terapija, fizioterapija i psihoterapija.

Psi kao partneri u poslu

Kada govorimo o radnim životinjama, psi su među najpoznatijim i najcjenjenijim primjerima.

Njihova uloga daleko nadilazi ulogu kućnih ljubimaca jer svakodnevno pomažu ljudima u poslovima sigurnosti, spašavanja, terapije i podrške osobama s invaliditetom.

Vatrogasac, pas, Pexels

Zahvaljujući iznimno razvijenom njuhu, inteligenciji i sposobnosti učenja, psi sudjeluju u pronalasku droga, eksploziva i nestalih osoba.

Tragaju za preživjelima nakon potresa i drugih katastrofa te pomažu policijskim i spasilačkim službama u obavljanju složenih zadataka.

Troši se stari godišnji, gradovi se prazne. Regres je sjeo na račune. Pročitajte članak!

U Hrvatskoj policijski službeni psi imaju važnu ulogu u radu Ministarstva unutarnjih poslova.

Posebno su poznati psi tragači koji sudjeluju u potragama za nestalim osobama u šumama, planinskim područjima i nakon prirodnih katastrofa.

Tijekom razornog potresa koji je 2020. pogodio Petrinju i okolicu, službeni i spasilački psi bili su među prvim timovima koji su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima.

Njihov izniman njuh omogućio je spasilačkim ekipama brže pronalaženje osoba zatrpanih ispod urušenih objekata.

Osim u sigurnosnim službama, psi svakodnevno pomažu i osobama s invaliditetom.

Psi vodiči omogućuju slijepim i slabovidnim osobama veću samostalnost u kretanju.

Psi vodiči

No, terapijski psi sudjeluju u radu s djecom, starijim osobama i osobama s različitim zdravstvenim poteškoćama.

Moraju proći godine treninga i prilagodbe, a mnogi od njih tijekom karijere izravno pridonose spašavanju života i poboljšanju kvalitete života ljudi kojima pomažu.

Jasno je da psi predstavljaju jedan od najboljih primjera koliko važan i vrijedan može biti doprinos radnih životinja suvremenom društvu.

Zahtjev za inkluzivni dodatak tema je članka na poveznici. Pročitajte!

Životinje u poljoprivredi

Iako je moderna mehanizacija značajno promijenila poljoprivredu, u brojnim državama radne životinje i dalje imaju važnu ulogu.

Prema procjenama međunarodnih organizacija, stotine milijuna ljudi diljem svijeta i dalje ovise o životinjama za obradu zemlje, prijevoz robe i svakodnevne gospodarske aktivnosti.

Posebno su važne u ruralnim područjima Afrike, Azije i Južne Amerike gdje mehanizacija nije uvijek dostupna ili financijski isplativa.

Zašto je ovaj dan važan?

Međunarodni dan radnih životinja podsjeća na važnu i zanemarenu ulogu koju životinje imaju u gospodarstvu i svakodnevnom životu milijuna ljudi.

Radne životinje, konj, Pexels

Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), više od 100 milijuna radnih životinja diljem svijeta sudjeluje u poljoprivredi i prijevozu robe i ljudi.

Ali i drugim gospodarskim aktivnostima.

Istovremeno, radne životinje imaju važnu ulogu i u razvijenim državama.

Policijski i vojni psi sudjeluju u otkrivanju droge, eksploziva i nestalih osoba, dok psi vodiči omogućuju veću samostalnost osobama s oštećenjem vida.

Organizacije za zaštitu životinja stoga upozoravaju da radne životinje trebaju imati odgovarajuću prehranu, veterinarsku skrb, odmor i humane uvjete rada.

Cilj obilježavanja ovog dana nije samo odati priznanje njihovom doprinosu nego i podsjetiti da dobrobit životinja i odgovorno postupanje prema njima predstavljaju važan dio svakog društva.

Zaposlise.hr zapošljava

Među aktualnim oglasima na Zaposlise.hr mogu se pronaći i zanimanja koja imaju važnu društvenu ulogu te izravno utječu na kvalitetu života ljudi.

Tako se trenutno traži suradnik ili suradnica za zaštitu na radu i zaštitu okoliša.

Pozicija je namijenjena osobama koje žele sudjelovati u stvaranju sigurnog radnog okruženja, brinuti o usklađenosti s propisima te aktivno doprinositi zaštiti okoliša i održivom poslovanju.

Klik do posla, zaposlise

Ovakve pozicije postaju sve važnije kako raste svijest o sigurnosti zaposlenika i odgovornom odnosu prema okolišu.

Otvoren je i natječaj za socijalnog radnika ili radnicu. Ovo zanimanje koje ima ključnu ulogu u pružanju podrške pojedincima i obiteljima suočenima s različitim životnim izazovima.

Socijalni radnici pomažu korisnicima u ostvarivanju njihovih prava, pružaju stručnu podršku i surađuju s brojnim institucijama.

Posao im je unaprijedili kvalitetu života osoba kojima je pomoć potrebna.

Za sve koji žele raditi u području zdravstvene skrbi otvoren je i oglas za fizioterapeutskog tehničara ili prvostupnika fizioterapije odnosno fizioterapeutsku tehničarku ili prvostupnicu fizioterapije.

Riječ je o zanimanju koje ima važnu ulogu u rehabilitaciji i poboljšanju kvalitete života korisnika kroz rad na pokretljivosti, ravnoteži, mišićnoj snazi i općoj funkcionalnosti organizma.

Posao uključuje provođenje fizioterapijskih postupaka i poticanje korisnika na aktivan način života, a predstavlja odličnu priliku za stručnjake koji žele raditi u području zdravstva i rehabilitacije.

Svi navedeni oglasi pokazuju koliko je tržište rada raznoliko te kako se na Zaposlise.hr mogu pronaći prilike za zapošljavanje u području sigurnosti i zaštite na radu, socijalne skrbi i zdravstva.

Navedeni sektori imaju važan utjecaj na svakodnevni život i dobrobit zajednice.

Potražite oglas za posao u željenom sektoru! Kliknite već danas!

Objava Radnici koji pomažu ljudima: Međunarodni dan radnih životinja pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zahtjev za inkluzivni dodatak ponovno je tema. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je nove upute koje se odnose na posebno osjetljivu situaciju.

Radi se o slučajevima u kojima je podnositelj zahtjeva preminuo prije donošenja konačne odluke.

Prema tim uputama, nasljednici osoba koje su za života podnijele zahtjev Hrvatskom zavodu za socijalni rad sada mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka.

Situacija se odnosi i na slučajeve u kojima postupak nije pravomoćno završen ili je već pokrenut upravni spor.

Time se odlučilo da smrt podnositelja više ne znači automatski prekid postupka, što je do sada u praksi često predstavljalo problem.

Ove promjene dolaze nakon brojnih nedoumica i konkretnih slučajeva.  Obitelji ostajale bez mogućnosti ostvarivanja prava, iako je postupak već bio pokrenut.

Novi pristup trebao bi osigurati veću pravnu sigurnost i jasnija pravila za sve uključene.

Kolege, piće, sok, invalidska kolica; Unsplash

Što se promijenilo?

Novost se odnosi na situacije koje su do sada bile pravno i administrativno nejasne. Što se događa ako osoba koja je podnijela zahtjev za inkluzivni dodatak premine prije nego što se postupak završi.

Prema najnovijim uputama Ministarstva, nasljednici sada mogu nastaviti ili obnoviti postupak za ostvarivanje prava.

Sada pravo ne prestaje smrću podnositelja zahtjeva, što je ranije bilo jedan od najvećih problema u sustavu.

Međutim, postupak nije automatski. Nasljednici moraju sami pokrenuti proceduru i dostaviti dokumentaciju, poput rješenja o nasljeđivanju ili dokaza o pokrenutom ostavinskom postupku.

Uvedeni su i rokovi koji definiraju kada se postupak može nastaviti. Postoji tzv. subjektivni rok od 30 dana od trenutka kada nasljednik sazna za mogućnost nastavka postupka.

Također, i objektivni rok od najviše tri godine od pravomoćnosti rješenja.

Računalo, slijepi, slabovidni Unsplash

Ove promjene dolaze nakon sudskih odluka koje su otvorile pitanje pravednosti sustava i prava nasljednika.

Inkluzivni dodatak do 720 eura

Inkluzivni dodatak važan je dodatak osobama s invaliditetom. Iznos ovisi o stupnju potreba korisnika i razini potpore koja im je priznata.

Sustav je organiziran kroz pet razina, pri čemu, kako smo spomenuli, najviša razina donosi do 720 eura mjesečno.

Najniži iznos kreće se oko 138 eura.

Iznos ovidi o procijenjenom stupnju oštećenja i potrebi za pomoći u svakodnevnom životu.

Osnovica za izračun iznosi 120 eura, a pravo se utvrđuje kroz postupak vještačenja kojim se procjenjuje funkcionalno stanje osobe i razina potrebne potpore.

Za ostvarivanje prava potrebno je podnijeti zahtjev nadležnom području Hrvatski zavod za socijalni rad, nakon čega slijedi postupak procjene i donošenje rješenja o visini naknade.

Vidimo da visina inkluzivnog dodatka nije jednaka za sve, već se prilagođava stvarnim potrebama korisnika, s ciljem da im omogući lakše svakodnevno funkcioniranje i ravnopravnije sudjelovanje u društvu.

Uskoro kreće isplata regresa. Saznajte kada možete očekivati dodatni prihod na svojem računu!

Isplata regresa

Prava zaposlenih osoba

Za razliku od nekih drugih prava iz sustava socijalne skrbi, inkluzivni dodatak nije isključivo vezan uz radni status osobe.

Ostvariti ga mogu i zaposlene osobe.

Obrtnici pretvaraju svoju strast u poslovanje. Pročitajte kako je nastala cvjećarna AK Flowers.

Jedini uvjet je da ispunjavaju kriterije vezane uz stupanj invaliditeta i potrebu za podrškom u svakodnevnom funkcioniranju.

Zaposlenje samo po sebi ne isključuje pravo na inkluzivni dodatak.

Taj podatak je izuzetno važan većini zaposlenih osoba. Troškovi povezani s invaliditetom su visoki i ne nestaju ulaskom u radni odnos.

Navest ćemo samo neke. Radi se o troškovima poput prijevoza, asistencije, medicinskih pomagala ili prilagodbe radnog mjesta.

inkluzivni dodatak ima funkciju nadopune prihoda, a ne njegove zamjene. Omogućuje stabilnost i smanjuje financijski pritisak koji bi inače mogao otežati ili čak onemogućiti rad.

Kada je riječ o ostalim zaposlenima, odnosno osobama koje nemaju invaliditet, oni ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak jer je riječ o ciljanoj naknadi vezanoj uz specifične potrebe.

Rad od doma, Unsplash

Međutim, u kontekstu tržišta rada, važno je razumjeti da ova mjera ne predstavlja povlasticu, već alat za izjednačavanje mogućnosti.

Ne stavlja osobe s invaliditetom u povoljniji položaj, već pokušava smanjiti prepreke s kojima se svakodnevno susreću.

Nacionalna naknada za starije raste. Pročitajte o kojem se iznosu radi!

Inkluzivni dodatak može imati i širi učinak na radno okruženje.

Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom često se suočavaju s dodatnim organizacijskim i logističkim izazovima, ali i dobivaju priliku za stvaranje inkluzivnijeg radnog mjesta.

Stabilniji financijski položaj zaposlenika može značiti veću sigurnost, manji stres i veću produktivnost.

Inkluzivni dodatak ne zamjenjuje druga prava iz radnog odnosa, poput plaće, dodataka ili prava na beneficirani radni staž.

Taj dodatak funkcionira paralelno s njima i dio je šireg sustava koji bi trebao omogućiti dugoročnu održivost zaposlenja osoba s invaliditetom.

Uloga dodatka nadilazi socijalnu pomoć i postaje važan element politike zapošljavanja i uključivanja na tržište rada.

Hitna medicina traži beneficirani radni staž

Beneficirani radni staž

Objasnili smo kako se inkluzivni dodatak dovodi u vezu s pitanjem radnog statusa. Jednako tako je povezan s beneficiranim radnim stažem, iako se radi o dva različita sustava.

Kako se određuje beneficirani radni staž? Saznajte iz članka na poveznici!

Da napomenemo razlike. Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi pokrivanja povećanih životnih troškova i lakšeg uključivanja u društvo.

No, beneficirani radni staž odnosi se na pravo zaposlenih osoba da im se određeni period rada računa u povećanom trajanju zbog otežanih uvjeta rada ili prirode posla.

Osobe s invaliditetom mogu istovremeno biti korisnici inkluzivnog dodatka i raditi, a u određenim zanimanjima ostvarivati i pravo na beneficirani staž.

Vjerujemo da ta kombinacija može imati pozitivan učinak na njihovu dugoročnu financijsku sigurnost, jer omogućuje raniji odlazak u mirovinu uz zadržavanje prava na dodatnu potporu.

Važno je, međutim, naglasiti da ostvarivanje jednog prava ne isključuje automatski drugo, ali ovisi o individualnoj procjeni i važećim propisima.

Raznolikost i inkluzivnost potiču kreativnost i inovativnost

Nedostaci i izazovi

Iako je ideja inkluzivnog dodatka pozitivna, praksa pokazuje da sustav ima niz problema.

Jedan od glavnih izazova su kašnjenja u rješavanju zahtjeva. Revizija je pokazala da velik broj predmeta ostaje neriješen, što stvara nesigurnost za korisnike.

Drugi problem je kompleksnost postupka. Iako je cilj bio pojednostavljenje, mnogi korisnici i dalje se teško snalaze u administraciji.

Treći izazov odnosi se na informiranost. Mnogi građani ne znaju koja prava imaju ili kako ih ostvariti, što dovodi do situacija u kojima pravo ostaje neiskorišteno.

Najnoviji slučajevi s nasljednicima dodatno su pokazali koliko je sustav osjetljiv na administrativne detalje.

Dodatni problem predstavlja i neujednačena praksa među institucijama, zbog čega slični slučajevi ponekad završavaju različitim ishodima.

Korisnici se suočavaju s dugim čekanjem na vještačenje, i tada se usporava proces.

U međuvremenu, mnogi ostaju bez financijske podrške na koju računaju, što može imati ozbiljne posljedice za njihovu svakodnevicu.

Sve to pokazuje da, unatoč dobrim namjerama, sustav još uvijek traži bolju organizaciju i učinkovitiju provedbu.

Tražite posao? Pregledajte popis poslova! Javite se na željene oglase već danas!

Objava Zahtjev za inkluzivni dodatak: novosti i promjene pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Fintech industrija danas zapošljava potpuno drugačije od većine sektora, a taj trend sve je vidljiviji i u Hrvatskoj.

Industrija rapidno raste, nema dovoljno stručnjaka. Konkurencija za talente mijenja klasične puteve zapošljavanja.

Umjesto sporih selekcija i ručnog pregleda prijava, sve se više oslanjaju na tehnologiju i automatizaciju. Procjenjuje se da više od 60% tehnoloških tvrtki u regiji već koristi neki oblik ATS sustava.

Možemo reći da fintech danas postavlja standarde zapošljavanja koje i drugi sektori počinju pratiti.

Detaljnije o sustavu ATS

ATS (Applicant Tracking System) je softver koji omogućuje tvrtkama upravljanje cijelim procesom zapošljavanja na jednom mjestu.

Sustav prikupljanje prijava, filtriranje kandidata, komunikaciju i praćenje procesa zapošljavanja.

Napišite životopis koji će sustav ATS primijetiti i probrati. Kliknite na članak!

Umjesto nepreglednih e-mailova i mnoštva Excel tablica, ATS daje jasan pregled svih kandidata i faza selekcije.

Excel

Većina srednjih i velikih tvrtki danas koristi ATS sustav (Applicant Tracking System).

U fintech industriji se na jednu otvorenu poziciju javi više stotina kandidata. Poslodavci i stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima smatraju da je automatizirani sustav pravo rješenje.

Naime, pomaže tvrtkama da profesionaliziraju zapošljavanje. Podaci tvrtke Pereless pokazuju da tvrtke koje koriste ATS mogu smanjiti vrijeme zapošljavanja i do 40%.

Radi se o velikoj prednosti u tržištu gdje najbolji kandidati brzo nestaju s liste.

Zašto fintech zapošljava drugačije

Fintech tvrtke djeluju u izrazito dinamičnom okruženju gdje je brzina normalan  način rada.

Primjer je tvrtka Finax. Pročitajte naš intervju sa stručnjakinjom za financijsku pismenost. 

Timovi moraju brzo rasti, a pritom zadržati visoku razinu kvalitete zaposlenika. Klasični procesi zapošljavanja jednostavno nisu dovoljno učinkoviti.

U Hrvatskoj, gdje je tržište IT talenata ograničeno, konkurencija između tvrtki dodatno pojačava pritisak.

Procjenjuje se da čak 70% IT poslodavaca ima poteškoća s pronalaskom kvalificiranih kandidata.

Ti podaci jednostavno tjeraju poslodavce iz fintech sektora da ulažu u alate koji im omogućuju bržu i pametniju selekciju. ATS sustavi postaju dio njihove strategije rasta.

Traženje posla, pregledavanje oglasa; Unsplash

AI i automatizacija u zapošljavanju

Jedna od najvećih promjena u zapošljavanju dolazi kroz primjenu umjetne inteligencije. Moderni ATS sustavi koriste AI za analizu životopisa, prepoznavanje vještina i rangiranje kandidata.

Time se značajno smanjuje vrijeme potrebno za selekciju.

U praksi, znači da se kandidati mogu obraditi i do 3 puta brže nego klasičnim metodama.

Vidimo da HR tvrtke u našem okruženju rade s ograničenim resursima. Onda je jasno da ovakva automatizacija donosi veliku prednost.

AI također smanjuje ljudske pogreške i povećava objektivnost u procesu zapošljavanja. Dugoročno, vodi do kvalitetnijih odluka i boljeg podudaranja između kandidata i poslodavca.

Isplaćuje li vaša tvrtka regres? Pročitajte više o ovom dodatku na plaću. Kliknite na povezani članak!

Top ATS alata koje fintech koristi

Iako postoji velik broj ATS rješenja na tržištu, nekoliko alata posebno se ističe u fintech industriji.

1. MokaHR

Moderni ATS fokusiran na automatizaciju i AI selekciju kandidata. Posebno koristan za brzo rastuće timove.

MokaHR, ATS

2. Greenhouse

Jedan od najpoznatijih ATS sustava, često korišten u tech industriji. Nudi napredne analitike i strukturirane procese zapošljavanja.

3. Lever

Fokusiran na kombinaciju ATS-a i CRM-a za kandidate. Odličan za izgradnju dugoročnih odnosa s talentima.

4. SmartRecruiters

Platforma koja naglašava candidate experience i jednostavnost korištenja. Često ga koriste globalne kompanije.

5. Workday

Enterprise rješenje koje integrira HR i zapošljavanje u jedan sustav. Pogodno za veće organizacije.

6. BambooHR

Jednostavniji ATS koji je idealan za manje timove i startupove.

7. iCIMS

Skalabilno rješenje za kompleksne procese zapošljavanja.

8. Ashby

Moderni ATS fokusiran na data-driven hiring i startup okruženja.

Startup nije mala tvrtka, već ekonomski fenomen. Saznajte više iz članka na linku!

Start up, inovacije, partnerstvo, suradnja Shutterstock

Kakvo je iskustvo kandidata?

U modernom zapošljavanju kandidat više nije pasivni sudionik procesa. Aktivno bira poslodavca, a iskustvo prijave igra veliku ulogu.

Fintech tvrtke jako dobro razumiju takvu situaciju. Ulažu ozbiljna sredstva u optimizaciju tog procesa. ATS sustavi omogućuju jednostavne prijave, brzu komunikaciju i transparentnost.

Podaci pokazuju da više od 60% kandidata koristi mobilne uređaje za prijavu na posao.

Želimo pokazati da loše iskustvo može rezultirati gubitkom dobrih kandidata.

U Hrvatskoj se ovaj trend također ubrzano razvija, posebno među mlađim generacijama. Tvrtke koje nude bolje iskustvo, razumljivo, imaju veću šansu privući kvalitetne ljude.

Više pažnje na vještine

Sve više fintech kompanija zapošljava na temelju vještina, a ne formalnih kvalifikacija. Diplome i godine iskustva postaju manje važni od konkretnih sposobnosti.

Prema istraživanju TestGorille, čak 80% poslodavaca prelazi na skills-based hiring model.

Vještine se trebaju isticati, a ATS sustavi ih moraju prepoznati i analizirati. Dakle, prate se vještine i sadržaj životopisa.

Ovakav pristup omogućuje pristup širem bazenu talenata. Također povećava šanse za zapošljavanje kandidata koji možda nemaju onaj tradicionalni put kod zapošljavanja.

Kandidat, isticanje, traženje posla; Unsplash

ATS daje konkurentsku prednost

Ovaj alat daje tvrtkama u fintech sektoru mogućnost za boljim upravljanjem i prilagođavanjem tržištu. Posebno smo istaknuli fintech sektor radi prirode rasta i razvoja.

Naime, promjene su im vrlo česte i intenzivne. Tako da vrtke koje koriste ATS sustave imaju veću efikasnost i bolji pregled kandidata.

Također, poslodavci donose kvalitetnije odluke temeljene na podacima.

Ističemo procjenu da korištenjem ATS-a tvrtka može povećati kvalitetu zapošljavanja i do 30%. U konkurentnom okruženju takva prednost je uistinu vrijedna.

Budućnost zapošljavanja u fintechu

Zapošljavanje u fintechu nastavit će se razvijati u smjeru automatizacije, personalizacije i donošenja odluka temeljenih na podacima.

Umjetna inteligencija igrat će sve veću ulogu, a granica između HR-a i tehnologije sve će se više brisati, stvarajući potpuno novi model zapošljavanja.

Umjetna inteligencija, poslovanje

U Hrvatskoj se već vidi rast digitalnog zapošljavanja, posebno u IT i fintech sektoru, gdje tvrtke sve češće uvode napredne alate kako bi ostale konkurentne.

ATS sustavi u tom procesu postaju temelj jer omogućuju brže, kvalitetnije i skalabilno zapošljavanje. Fintech zapošljava drugačije jer mora.

Brzina i konkurencija zahtijevaju taj tempo. Sam pristup talentima također je vrlo važan, čak i odlučujući.

Tvrtke koje se ne prilagode riskiraju zaostajanje, dok one koje na vrijeme uvedu moderne alate i procese dobivaju jasnu prednost.

Pregledajte oglase za posao na našem portalu. Donosimo poslove i poslodavce iz gotovo svih sektora, pa tako i fintecha.

Pošaljite životopis na onaj najbolji oglas za posao! Aktivirajte se već danas!

Objava Fintech zapošljava drugačije: 8 top ATS alata pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

13. plaća je vjerojatno najpoželjnija pogodnosti na tržištu rada u Hrvatskoj, ali i šire u Europskoj uniji.

Iako nije zakonski obvezna, sve veći broj poslodavaca koristi je kao alat za zadržavanje zaposlenika. Odličan je način nagrađivanja zaposlenika. Izuzetno jača konkurentnost tvrtke.

Radi se o dodatnoj isplati uz redovnu godišnju zaradu. Na račune sjeda uglavnom krajem godine.

Struktura, porezni tretman i pravo na isplatu ovise o nizu faktora koje zaposlenici često ne poznaju u potpunosti.

U kontekstu aktualnih promjena na tržištu rada i povećanja neoporezivih primitaka, 13. plaća dobiva dodatnu važnost.

Vlada je početkom godine povećala maksimalne iznose određenih neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvoren dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika.

Uključene su uskrsnica, božićnica, regres, naknade za prehranu, ali i nagrade za radne rezultate koje se poistovjećuju upravo s konceptom 13. plaće.

Pročitajte više u nastavku članka!

13. plaća nije bonus

Iako se u svakodnevnom govoru 13. plaća često koristi kao sinonim za bonus, između ta dva pojma postoji važna razlika.

Regres, godišnji, Uskrs

Bonus se obično odnosi na nagradu za ostvarene rezultate, koja može biti individualna ili timska i često ovisi o uspješnosti poslovanja ili ostvarenim ciljevima.

S druge strane, 13. plaća se isplaćuje svim zaposlenicima kao dodatna godišnja nagrada, ne nužno vezana uz individualni učinak.

Iako zakonski nije regulirana, puno je država u kojima visoki postotak radnika zapravo dobiva 13. plaću.

Važno je naglasiti da Zakon o radu ne propisuje obvezu isplate 13. plaće.

Poslodavci je uvode kroz interne akte, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu, što znači da pravo na ovu isplatu ovisi o politici pojedine tvrtke.

Iz tog razloga postoje velike razlike među sektorima i poslodavcima kada je riječ o visini i načinu isplate.

U nekim slučajevima 13. plaća odgovara punom iznosu jedne mjesečne bruto plaće, dok se kod drugih poslodavaca radi o fiksnom iznosu ili varijabilnoj nagradi koja ovisi o poslovnim rezultatima.

Također, u menadžerskim strukturama, dodatne godišnje nagrade mogu činiti i do 30 do 60 posto ukupne godišnje plaće.

Navedene informacije pokazuju koliko ovaj oblik nagrađivanja može biti značajan.

Euro, novčanice, mala plaća, niska primanja; Pexels

Neoporezivi iznosi

Jedan od razloga zašto se 13. plaća sve češće spominje jest njezin porezni tretman.

Povrat poreza uskoro sjeda na račune. Pročitajte više u povezanom  članku!

Nagrada za radne rezultate može se isplatiti neoporezivo do određenog iznosa.

Prema aktualnim pravilima, taj je iznos 1.120 eura godišnje.

Poslodavci mogu zaposlenicima isplatiti dodatnu nagradu bez obračuna poreza i doprinosa, što ovu opciju čini izuzetno atraktivnom.

Međutim, ako isplata prelazi taj iznos, na razliku se obračunavaju sva propisana davanja, čime ukupni trošak za poslodavca značajno raste.

Važno je istaknuti da pravo na neoporezivu isplatu nije vezano uz radno vrijeme.

Zaposlenici koji rade puno ili nepuno radno vrijeme mogu primiti isti iznos, što dodatno povećava fleksibilnost ovog modela nagrađivanja.

Rad na pola radnog vremena već je dugo standard rada u zemljama zapadne Europe. Pročitajte koje su prednosti, ali i nedostaci takvog rada. 

Mnogi poslodavci kombiniraju različite oblike nagrada tijekom godine, poput mjesečnih bonusa i godišnjih isplata.

U takvim slučajevima potrebno je paziti da ukupni iznos neoporezivih isplata ne prelazi propisani limit.

Rad na pola radnog vremena

Poslodavci, uvedite 13. plaću

U uvjetima sve veće konkurencije na tržištu rada, 13. plaća postaje važan alat za privlačenje i zadržavanje zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da zaposlenici sve više cijene dodatne financijske benefite, posebno u sektorima s izraženim nedostatkom radne snage.

Primjerice, istraživanje u sektoru turizma pokazalo je da je čak 99 posto poslodavaca spremno isplatiti 13. plaću ako bi ona bila neoporeziva.

Takva mjera, prema procjenama poslodavaca, ne bi predstavljala dodatni trošak za državu, ali bi značajno doprinijela stabilnosti tržišta rada i zadržavanju zaposlenika u Hrvatskoj.

Osim financijskog aspekta, 13. plaća ima i snažan psihološki učinak.

Djeluje kao priznanje za rad i doprinos zaposlenika, čime se povećava motivacija i lojalnost. U dugoročnom smislu, rezultira većom produktivnošću i smanjenjem fluktuacije zaposlenika.

Kako je moguće da jaki kandidati ne dolaze do posla? Postoje konkretni razlozi. Pročitajte koji!

Jaki kandidati, životopis, tražim posao

Primjeri s terena

Određene tvrtke uvode 13. plaću kao standardnu pogodnost. Jedan od poznatijih primjera je Lidl.

Svojim zaposlenicima redovito isplaćuju 13. plaću u visini jedne bruto plaće, uz dodatne benefite poput božićnice, uskrsnice i sezonskih nagrada.

U nekim situacijama i okruženjima isplaćuje se plaća na ruke. Biste li pristali? Pročitajte članak!

Ovakvi primjeri pokazuju kako 13. plaća nije samo dodatak, nego dio šire strategije upravljanja ljudskim potencijalima.

Tvrtke koje nude ovakve pogodnosti pozicioniraju se kao poželjni poslodavci, što im daje prednost u privlačenju kvalitetnog kadra.

Ujedno, transparentna komunikacija o plaćama i benefitima postaje sve važnija.

Posebno je vidljivo u kontekstu novih europskih direktiva koje naglašavaju pravo zaposlenika na informacije o uvjetima rada i plaćama.

Direktiva o transparentnosti plaća uskoro stiže. Saznajte potrebne informacija iz članka na linku!

Tko ima pravo na 13. plaću

Pravo na 13. plaću nije univerzalno i ovisi o odluci poslodavca.

U pravilu, kriteriji za isplatu definirani su internim aktima i mogu uključivati duljinu zaposlenja, radni učinak ili poslovne rezultate tvrtke.

Posao, rad, blagdani, poklon; Pexels

Kod nekih poslodavaca svi zaposlenici imaju pravo na jednaku isplatu, dok se kod drugih nagrađuju samo oni koji su ostvarili iznadprosječne rezultate.

Ovakva fleksibilnost omogućuje poslodavcima da prilagode sustav nagrađivanja svojim poslovnim ciljevima, ali istovremeno može dovesti do neujednačenih praksi na tržištu.

Za zaposlenike je zato važno provjeriti uvjete u ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru kako bi znali imaju li pravo na ovu vrstu isplate.

Hoće li 13. plaća postati standard?

S obzirom na trendove na tržištu rada, postoji realna mogućnost da 13. plaća u budućnosti postane standardna praksa u većem broju sektora.

Posebno se odnosi na industrije koje se suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage, poput turizma, trgovine i IT sektora.

Poslodavci, naime, moraju konkurirati ne samo plaćom, nego i ukupnim paketom pogodnosti.

Sezonski poslovi nude nešto više plaće od dugoročnih. Pročitajte članak!

Čak 86% tvrtki danas koristi bonuse kao dio sustava nagrađivanja kako bi motiviralo zaposlenike i zadržalo ključne ljude.

Podatak jasno pokazuje da su dodatne isplate standard koji se postupno širi kroz različite industrije.

Razlog za to nije samo percepcija zaposlenika, nego i mjerljivi učinci. Naime, strukturirani sustavi nagrađivanja i bonusa mogu dovesti do prosječnog povećanja radne učinkovitosti od 11%.

Također, dugoročni programi nagrađivanja mogu povećati performanse i do 44%.

Ured, uredski posao, podaci; Pexels

Takvi rezultati objašnjavaju zašto poslodavci sve više ulažu u dodatne isplate poput 13. plaće. Ne promatraju se kao trošak, nego kao investicija.

Osim utjecaja na produktivnost, dodatne financijske nagrade imaju i snažan učinak na zadržavanje zaposlenika.

Prema podacima Gallupa, tvrtke s visokom razinom angažiranosti zaposlenik bilježe do 59% manju stopu odlaska zaposlenika u sektorima s visokom fluktuacijom .

Drugim riječima, sustavi nagrađivanja poput 13. plaće mogu značajno smanjiti troškove zapošljavanja i gubitka kadra.

Pronađite pravog poslodavca

U kontekstu Hrvatske, gdje je odlazak radne snage jedan od velikih izazova, ovakve mjere dobivaju dodatnu težinu.

Poslodavci sve više prepoznaju da konkurentnost više ne ovisi samo o visini osnovne plaće, nego o ukupnom iskustvu zaposlenika.

Istovremeno, rasprave o povećanju neoporezivih iznosa i mogućnosti potpune neoporezive 13. plaće dodatno potiču interes za ovu temu.

Ako bi se takva mjera uvela, mnogi poslodavci već su signalizirali spremnost na širu primjenu ovog modela, što bi moglo ubrzati njegovu transformaciju iz benefita u standard.

U konačnici, smjer je prilično jasan. Kako se tržište rada razvija i konkurencija za kvalitetne zaposlenike raste, 13. plaća ima potencijal postati jedan od ključnih elemenata ukupne kompenzacije.

Pronađite poslodavca koji isplaćuje 13. plaću.

Potražite dobitni natječaj za posao već danas!

Objava 13. plaća: dodatni novac koji sve više zaposlenika očekuje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Najbolji zaposlenik nosi projekte, motivira tim i donosi rezultate. Tko bi želio izgubiti takvu vrijednosti? Odlazak zaposlenika može biti ozbiljan udarac za svaku tvrtku.

Problem je što takvi odlasci rijetko dolaze iz vedra neba.

U većini slučajeva, znakovi su tu mjesecima unaprijed. Samo ih često ne prepoznamo. Ili ih ignoriramo.

Prepoznajte signale da vaš najbolji zaposlenik odlazi, zašto se to događa i što možete učiniti dok još nije kasno.

Najbolji zaposlenik ne odlazi naglo

Jedna od najvećih zabluda u upravljanju ljudima je da zaposlenik odluči otići preko noći. U stvarnosti, odlazak je proces. I to dug proces koji traje mjesecima.

Najbolji zaposlenik, kolege, vrijednosti, poštenje, kvalitet; Izvor: Pexels

Istraživanja pokazuju da se jasni signali odlaska mogu pojaviti i do devet mjeseci prije samog otkaza, kroz promjene u ponašanju, angažmanu i komunikaciji.

Možete dobiti otkaz zbog izgleda. No, smijete li? Pročitajte članak na poveznici i saznajte više!

Većina zaposlenika ne pukne, nego se postupno povlači.

Prvo dolazi pad motivacije. Zaposlenik koji je nekad bio uključen počinje pokazivati manje interesa za zadatke, rjeđe sudjeluje u raspravama i daje manje ideja.

Zatim slijedi emocionalno distanciranje. Smanjenje komunikacije, povlačenje iz timskih aktivnosti i gubitak povezanosti s organizacijom.

Tek na kraju dolazi formalna odluka o odlasku. Prvo se odlazi u glavi, a zatim fizički.

Ono što dodatno komplicira situaciju jest činjenica da su ti znakovi često suptilni. Ne radi se o dramatičnom padu performansi, nego o malim promjenama:

• slabije sudjelovanje na sastancima
• izbjegavanje novih odgovornosti
• manji angažman u svakodnevnim zadacima

Prvo mjesto, najbolji, trud, rad; Izvor: Pexels

Prema analizama stručnjaka za ljudske resurse, upravo takve promjene u ponašanju pojavljuju se tjednima ili mjesecima prije otkaza.

Najvažnije je što većina odlazaka nije neizbježna.

Podaci pokazuju da je čak 75% razloga za odlazak zaposlenika preventabilno.

Naime, povezano je s problemima koji su se mogli riješiti na vrijeme. Neki od njih su nedostatak perspektive, mogućnosti razvoja, s lošom komunikacijom ili neprepoznati trud.

Pa zašto ih onda ne vidimo?

Zato što ih često tumačimo kao loš dan, period stresa ili pad motivacije koji će proći. No, ta ponašanja jasno signaliziraju da zaposlenik već razmišlja o odlasku.

Dodatni problem je što zaposlenici rijetko otvoreno komuniciraju svoje nezadovoljstvo. Čak 70% zaposlenika koji odlaze nikada nije razgovaralo o svom razvoju prije odlaska.

Radi toga tvrtke niti nemaju priliku reagirati na vrijeme. No, mogu se orijentirati prema ranim znakovima.

Naknada za prekovremeni rad pravo je svakog zaposlenika. Saznajte više o temi iz članka na poveznici!

Naknada za prekovremeni rad

Naime, u trenutku kada zaposlenik preda otkaz, odluka je već odavno donesena. Ali u fazi kada se ponašanje počinje mijenjati još uvijek postoji prostor za razgovor, prilagodbu i zadržavanje.

Kad najbolji radnik, bez posebnog razloga da otkaz, kriv je – šef!

Prestaje davati više od minimuma

Najbolji zaposlenici gotovo nikada ne rade samo ono što moraju. Oni su ti koji predlažu nova rješenja, preuzimaju inicijativu i razmišljaju nekoliko koraka unaprijed. Jasno pokazuju da im je stalo do posla.

Kada takva osoba počne raditi isključivo ono što je nužno, bez dodatnog angažmana, bez ideja i bez želje da unaprijedi stvari, vidimo jasnu promjenu stava prema poslu.

Fenomen poznat kao quiet quitting opisuje upravo takvo ponašanje. Zaposlenik i dalje dolazi na posao, izvršava zadatke i formalno ispunjava očekivanja, ali emocionalno više nije prisutan.

Nema inicijative, nema dodatnog truda, nema osjećaja odgovornosti izvan minimuma. I tu leži zamka. Prividno sve izgleda dobro i pravilno odrađeno. No, nema one razvojne energije.

Energija, kvaliteta, korporativna kultura; Izvor: Pexels

Budućnost nije zanimljiva

Zaposlenici koji planiraju ostati postavljaju pitanja. Zanima ih razvoj, žele znati što slijedi, gdje mogu napredovati i kako mogu rasti unutar tvrtke. Budućnost im je važna, ipak se u njoj vide.

No, zaposlenik koji je već jednom nogom izvan tvrtke nema takvih interesa. Naime:

• ne zanima ga napredovanje
• ne pita za edukacije ili razvoj
• ne reagira na nove projekte ili prilike
• izbjegava razgovore o dugoročnim planovima

Na prvi pogled, to može djelovati kao faza ili zasićenje. U stvarnosti, često je riječ o signalu da se zaposlenik više ne vidi u toj priči.

Jer ulaganje u budućnost zahtijeva vjeru da ta budućnost postoji.

Fokus se pomiče s dugoročnog ulaganja u kratkoročno obavljanje!

Najbolji zaposlenici odlaze jer

Važno pitanje nije samo kako prepoznati odlazak, nego i zašto se događa.

Najčešći razlozi su:

Nedostatak volje, nema motivacije, priznanje; Izvor: Pexels

1. Nedostatak priznanja

Ljudi koji daju najviše često očekuju i više zauzvrat. Ne nužno samo financijski, nego i kroz priznanje.

Kada njihov trud prolazi nezapaženo, s vremenom dolazi do osjećaja da njihov doprinos nije važan.

Najbolji zaposlenici posebno su osjetljivi na to jer ulažu dodatni trud. Kada nije prepoznat, motivacija brzo opada.

Može li regres biti motivacija za rad? Saznajte iz članka na poveznici!

2. Nedostatak razvoja

Ako zaposlenik ne vidi prostor za napredak, počet će ga tražiti drugdje.

Ambiciozni ljudi žele učiti, rasti i preuzimati nove izazove. Stagnacija znači nazadovanje.

Kada tvrtka ne nudi jasan put razvoja, zaposlenik će ga pronaći na tržištu.

3. Neusklađenost s vrijednostima

Kada se osobne vrijednosti i kultura tvrtke raziđu, motivacija brzo pada.

Vrijednosti se mogu odnositi na način rada, komunikaciju, odnos prema zaposlenicima ili čak širi smisao posla.

Otkaz, odlazak; Izvor: Pexels

U takvim situacijama zaposlenik često ne odlazi zbog posla, nego zbog osjećaja da “to više nije to”.

Uz radne vrijednosti važan je i pozitivan stav prema poslu. Saznajte više!

4. Plaća i uvjeti

Ako tržište nudi bolje uvjete – odlazak postaje logičan korak.

Iako novac nije uvijek primarni motiv, dugoročno igra ključnu ulogu u zadovoljstvu zaposlenika.

Posebno kada zaposlenik osjeti da njegov doprinos nije adekvatno kompenziran, spremnost na promjenu značajno raste.

Plaća više nije tabu, ali Tabu je izvrsna platforma za analizu plaća. Pročitajte intervju!

5. Loše vodstvo

Odnos između nadređenog i zaposlenika mora biti prijateljski, s dozom vodstva i autoritarnosti.

Nedostatak podrške, loša komunikacija ili nejasna očekivanja brzo stvaraju frustraciju.

Kako se kaže – ljudi ne odlaze iz tvrtki, nego od loših šefova.

Povjerenje, učinak

Povjerenje ili učinak, što je važnije za razvoj poslovanja? Saznajte iz članka!

Kako spriječiti odlazak (dok još možete)?

Dobra vijest! Većina odlazaka je predvidiva.

Evo što možete učiniti:

1. Razgovarajte na vrijeme

Ne čekajte otkaz. Redoviti 1-na-1 razgovori jednostavno su potrebni. Ne moramo objašnjavati zašto.

Kroz takve razgovore često ćete prvi put čuti ono što zaposlenik inače ne govori otvoreno.

2. Prepoznajte i nagradite trud

Zaposlenici koji se osjećaju cijenjeno rjeđe odlaze.

Ponekad je dovoljno pravovremeno priznanje ili feedback da zaposlenik zadrži motivaciju i angažman.

3. Ponudite razvoj

Stručnjakinja, edukacija, posao, napredak; Izvor: Pexels

Edukacije, novi projekti i napredovanje potrebni su za zadržavanje talenta.

Ljudi ostaju tamo gdje vide priliku da postanu bolji, a ne samo gdje rade.

4. Budite transparentni

Ljudi žele znati u kojem smjeru idu.

Neizvjesnost i manjak informacija često stvaraju više nezadovoljstva nego loše vijesti.

5. Pratite signale

Najveća greška nije odlazak, nego ignoriranje znakova.

Što ranije prepoznate promjene u ponašanju, veća je šansa da ih možete i promijeniti.

Poslodavci, ostavite oglas za posao i pronađite nove talente! Javite se već danas!

Objava Najbolji zaposlenik odlazi: znakovi koje ne smijete ignorirati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Uskrsnica za umirovljenike stiže kao jednokratna pomoć starijim građanima. Ne radi se o trajnom dodatku i mnogo je diskusija oko samog iznosa. No, svejedno dobro dođe.

Isplata može barem malo pomoći u pokrivanju povećanih troškova prije uskrsnih blagdana. Uskrsnice se isplaćuju na lokalnoj razini, odnosno kroz odluke gradova i općina.

Na državnoj razini se vode rasprave o tome treba li uopće takvu pomoć osigurati svim umirovljenicima.

Iznosi i uvjeti razlikuju se od grada do grada, a broj korisnika ovisi o visini mirovine i lokalnim proračunima

. U nastavku opisujemo funkcioniraju uskrsnice za umirovljenike, koliki su iznosi u 2026., kako su se mijenjali kroz godine te kakav je njihov utjecaj na život umirovljenika u Hrvatskoj.

O kakvoj se naknadi radi?

Za razliku od redovne mirovine, uskrsnica nije zakonski zajamčeno pravo. Socijalna je mjera koju najčešće uvode lokalne vlasti kako bi pomogle građanima s nižim primanjima.

Umirovljenici; Izvor: Unsplash

Najčešće se dodjeljuje umirovljenicima s nižim mirovinama. No, u nekim gradovima pravo imaju i druge skupine, poput dugotrajno nezaposlenih ili korisnika socijalnih naknada.

Cilj ove mjere je ublažiti financijski pritisak u razdoblju blagdana, kada mnogi građani imaju dodatne troškove vezane uz hranu, druženja i druge uskrsne običaje.

Uskrsnice ne smiju biti privilegij samo za neke!

Kolika je uskrsnica za umirovljenike u 2026.

U 2026. godini iznosi uskrsnica razlikuju se ovisno o gradu ili općini u kojoj umirovljenik živi.

Prema dostupnim podacima, u mnogim sredinama iznos se kreće između 20 i 120 eura, ovisno o visini mirovine i lokalnim pravilima.

U nekim gradovima pravo na uskrsnicu imaju samo umirovljenici čija mirovina ne prelazi određeni iznos.

Primjerice, pojedine lokalne samouprave postavljaju cenzus od oko 600 eura ukupnih mirovinskih primanja, a pomoć se isplaćuje samo onima ispod tog praga.

Umirovljenica, mirovina, uskrsnica; Izvor: Unsplash

U drugim gradovima cenzus može biti i niži, pa se pravo na uskrsnicu odnosi samo na umirovljenike s vrlo malim mirovinama.

Zbog toga mnogi umirovljenici ne dobivaju ovu pomoć, iako su formalno dio iste skupine.

Dnevnice se u slučaju nekih putovanja ne isplaćuju. Pročitajte članak i saznajte više!

Koliko gradova isplaćuje uskrsnice

Isplata uskrsnica inicijativa je gradova i općina. Prema dostupnim podacima, uskrsnice za umirovljenike u 2026. godini planira isplatiti oko 60 lokalnih jedinica, uključujući gradove i općine.

Iznosi se pritom značajno razlikuju. Od oko 20 eura do čak 150 eura, ovisno o financijskim mogućnostima lokalnog proračuna.

U nekim gradovima pomoć dobivaju gotovo svi umirovljenici s nižim primanjima, dok se drugdje isplaćuje samo najugroženijim skupinama.

Postavljaju se određeni cenzusi, koji su veoma niski, pa uskrsnicu dobiva tek manjina.

Uskrs, pisanice; Izvor: Unsplash

Tko ima pravo na uskrsnicu?

Kriteriji za dobivanje uskrsnice ovise o visini mirovine i o mjestu prebivališta.

U pravilu se koristi tzv. imovinski ili mirovinski cenzus, što znači da pravo na pomoć imaju samo umirovljenici čija su primanja ispod određenog praga.

Primjerice, u nekim sredinama pravo na uskrsnicu imaju:

• umirovljenici s mirovinom do 350 ili 400 eura
• umirovljenici s mirovinom do 500 ili 600 eura
• osobe starije od 65 godina bez mirovine

U nekim gradovima pravo imaju i nezaposlene osobe starije od 50 godina ili korisnici socijalnih naknada.

Takav sustav znači da visina pomoći često ovisi o lokalnoj politici i proračunu.

Primate regres? Saznajte tko ima pravo, te koje tvrtke isplaćuju ovaj dodatak.

Kako se uskrsnice isplaćuju?

Način isplate uskrsnica razlikuje se od grada do grada. U nekim slučajevima novac se uplaćuje izravno na bankovni račun umirovljenika, dok se u drugim slučajevima isplata vrši putem gradskih blagajni ili poštom.

20 eura, dvadeset eura; Izvor: Unsplash

Primjerice, u pojedinim gradovima uskrsnice se dostavljaju na kućnu adresu zajedno s obavijesti o isplati.

U nekim sredinama isplata se provodi tijekom nekoliko tjedana prije Uskrsa kako bi svi korisnici mogli podići sredstva.

Uskrsnica svima, a ne samo njima

Jedna od glavnih rasprava u javnosti odnosi se na pitanje treba li uskrsnica biti univerzalna ili ciljano usmjerena prema najsiromašnijim umirovljenicima.

Neki politički akteri smatraju da bi uskrsnice trebali dobiti svi umirovljenici jer su mnoge mirovine i dalje relativno niske.

Drugi smatraju da bi pomoć trebala biti usmjerena samo prema onima s najnižim primanjima.

Ova rasprava posebno je aktualna u kontekstu rastućih troškova života, koji značajno pogađaju stariju populaciju.

Kakav je standard života u Hrvatskoj? Saznajte iz članka koji se nalazi na poveznici!

Širi sustav pomoći umirovljenicima

Uskrsnice su samo jedan dio šireg sustava financijske pomoći umirovljenicima. U posljednjih nekoliko godina uvedene su i druge mjere, poput jednokratnih dodataka ili trajnih godišnjih dodataka na mirovinu.

Dodatak na mirovinu

Hrvatska je uvela i trajni godišnji dodatak na mirovinu, koji se ponekad naziva „13. mirovina“. Taj dodatak isplaćuje se jednom godišnje i ovisi o duljini radnog staža umirovljenika.

Takve mjere imaju za cilj poboljšati financijski položaj starijih građana.

Dodatak na mirovinu jedna je od isplata novijeg datuma. Saznajte više!

Visina mirovina

Razumijevanje uskrsnica zahtijeva i pogled na širu sliku mirovinskog sustava.

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj posljednjih je godina rasla, ali i dalje je relativno niska u usporedbi s mnogim državama Europske unije.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj približila se iznosu od oko 700 eura, iako mnogi umirovljenici primaju znatno manje.

Zbog toga jednokratne pomoći poput uskrsnica i božićnica imaju važnu ulogu u kućnom budžetu starijih građana.

Hoće li uskrsnice rasti?

S obzirom na inflaciju i rast troškova života, očekuje se da će se rasprava o uskrsnicama nastaviti i u budućnosti.

Novčići. pad, inflacija; Izvor: Unsplash

Neki gradovi već povećavaju iznose pomoći, dok drugi razmatraju proširenje kruga korisnika.

U praksi će visina uskrsnica i dalje ovisiti o financijskim mogućnostima lokalnih proračuna i političkim odlukama.

Umirovljenici aktivni na tržištu rada

Sve češće se govori i o tome da mnogi umirovljenici nakon odlaska u mirovinu nastavljaju raditi. Razlog je često kombinacija osobne želje za aktivnim životom i potrebe za dodatnim prihodima.

Od 2026. godine u Hrvatskoj su uvedena nova pravila koja umirovljenicima omogućuju rad i na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine.

Značajna je promjena u odnosu na raniji sustav u kojem su mogli raditi uglavnom do polovice radnog vremena.

Mirovina, penzija, rad, posao; Izvor: Unsplash

Takva mjera omogućuje starijim radnicima da ostanu aktivni na tržištu rada, ali i poslodavcima otvara dodatni izvor radne snage u uvjetima nedostatka zaposlenika.

Umirovljenici koji rade tako mogu kombinirati dio mirovine i plaću, što mnogima pomaže u poboljšanju životnog standarda.

Istodobno, rad u mirovini za neke je i način da ostanu društveno aktivni i zadrže osjećaj korisnosti.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova mogućnost ne smije postati nužnost zbog niskih mirovina, nego prije svega izbor onih koji žele nastaviti raditi i nakon formalnog odlaska u mirovinu.

Potražite natječaj za posao koji odgovara vaše znanju, iskustvu i osobnim željama! Kliknite na oglase već danas!

Objava Uskrsnica za umirovljenike uskoro stiže pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zaštićeni račun je poseban bankovni račun koji se otvara kako bi se zaštitio dio primanja građana od ovrhe.

Kada osoba ima dugove i protiv nje se provodi ovrha na novčanim sredstvima, dio prihoda može biti zakonski zaštićen od prisilne naplate.

Taj zaštićeni dio novca isplaćuje na poseban račun. Poanta je da građanin i dalje može raspolagati sredstvima potrebnima za osnovne životne troškove.

Ovaj sustav uveden je kako bi se osigurala ravnoteža između prava vjerovnika da naplate dug i prava dužnika na minimalna sredstva za život.

Ovakav tip računa omogućuje da ovrha ide samo na dio prihoda koji nije zaštićen zakonom. Ostatak ostaje dostupan građaninu.

Članak je namijenjen osobama koje žele znati kako dalje s ovrhom ili blokiranim računom. Možete zaštititi svoja primanja i nastaviti normalno obavljati svakodnevne financijske obveze.

Što je zaštićeni račun

Zaštićeni račun je poseban račun koji banka otvara građaninu kada se nad njegovim novčanim sredstvima provodi ovrha.

Na taj račun isplaćuju se primanja koja su zakonom izuzeta od ovrhe ili su djelomično zaštićena.

Ovršeni račun, bankomat; Izvor: Pexels

Drugim riječima, kada je račun blokiran, sve uplate koje nisu zaštićene automatski se usmjeravaju prema naplati duga.

Međutim, određeni prihodi ili dio prihoda mora ostati dostupan dužniku. Taj zaštićeni dio novca ne ide na blokirani račun nego na poseban zaštićeni račun.

Ovaj sustav omogućuje građanima da i tijekom ovrhe imaju pristup dijelu svojih primanja, primjerice za troškove stanovanja, hrane ili drugih osnovnih potreba.

Maksimalan iznos izuzet od ovrhe je 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

Otvaranje računa

Ovaj tip računa se otvara kada je građanin u postupku ovrhe na novčanim sredstvima, odnosno kada je njegov račun blokiran zbog dugovanja.

Vjerovnik pokrene ovršni postupak, a Financijska agencija (FINA) zaprimi nalog za ovrhu i blokira račune dužnika. Nakon toga banka i FINA primjenjuju pravila o zaštiti dijela primanja.

Ako građanin prima primanja koja su djelomično ili potpuno zaštićena od ovrhe, može zatražiti otvaranje zaštićenog računa kako bi se taj dio prihoda mogao isplaćivati izravno na njega.

Zaštićeni račun najčešće otvaraju osobe koje:

• imaju blokirane račune zbog ovrhe
• primaju plaću, mirovinu ili druge prihode
• žele zaštititi dio tih prihoda od ovrhe

Mirovina se može uštediti? Nije nemoguće. Pročitajte članak!

Mirovina, potrošačka košarica, kupovina, cijene; Izvor: Pexels

Zaštićena primanja

Zakonom su određene vrste prihoda koje se ne mogu ovršiti ili se mogu ovršiti samo djelomično. Ta se sredstva isplaćuju na zaštićeni račun.

Radi o sljedećim primanjima:

• dio plaće ili mirovine
• socijalne naknade
• dječji doplatak
• rodiljne i roditeljske naknade
• stipendije i određene potpore
• naknade za invaliditet
• alimentacija za djecu

Zanima li vas isplata rodiljne i roditeljske naknade, pročitajte članak na linku!

Kod plaće i mirovine zaštita se odnosi samo na dio primanja. Primjerice, ako osoba prima prosječnu plaću, određeni dio može biti predmet ovrhe, dok ostatak mora ostati zaštićen.

Cilj ovog sustava je osigurati da osoba i tijekom ovrhe ima sredstva za osnovne životne potrebe.

Ovrha se provodi i radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja.

Odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Tada je iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika.

Novčanice, plaća, euri; Izvor: Pexels

Kako funkcionira zaštićeni račun?

Nakon otvaranja zaštićenog računa, sustav funkcionira tako da se zaštićeni dio primanja automatski preusmjerava na taj račun.

Primjerice, ako osoba prima plaću, poslodavac može:

• dio plaće uplatiti na blokirani račun
• dio plaće uplatiti na zaštićeni račun

Na taj način osoba i dalje može raspolagati zaštićenim sredstvima, dok se ostatak koristi za naplatu dugovanja.

Sredstva na zaštićenom računu građanin može koristiti kao i na svakom drugom računu . Naime, za podizanje gotovine, plaćanje računa ili druge financijske transakcije.

Kada se isplaćuje regres? Tko ga prima? Sve odgovore pronađite u članku na linku!

Ovrha zaštićenog računa

Sredstva na zaštićenom računu ne mogu biti predmet ovrhe, ali samo ako spadaju u kategoriju zakonom zaštićenih primanja.

Ako na taj račun slučajno sjednu sredstva koja nisu zaštićena, postoji mogućnost da budu predmet ovrhe. Zato je važno da se na zaštićeni račun isplaćuju samo primanja koja su zaštićena.

Banke i FINA vode evidenciju o vrsti uplata kako bi se spriječile takve situacije.

Otvaranje zaštićenog računa u pravilu traje jedan radni dan, pod uvjetom da zahtjev podnesete ujutro u poslovnici Fine ili putem sustava e-Građani (usluga e-Dugovanja).

e-ovrhe, e-građani; Izvor: e-ovrhe.pravosudje.hr

Više zaštićenih računa

U pravilu građanin ima samo jedan zaštićeni račun. Taj račun služi za isplatu svih primanja koja su zaštićena od ovrhe.

Ako osoba ima račune u više banaka, sustav ovrhe i dalje se provodi centralizirano, pa se zaštićena primanja usmjeravaju na jedan račun koji je evidentiran kao zaštićen.

Plaća na ruke i dalje je način isplate kod nas. No, radi se o sivoj ekonomiji. Pročitajte članak!

Kako zatvoriti zaštićeni račun

Zaštićeni račun zatvara se kada prestane razlog zbog kojeg je otvoren. Uglavnom kada se dug u potpunosti podmiri i kada prestane ovrha na novčanim sredstvima.

Kada se ovrha završi, blokada računa se uklanja, a građanin može nastaviti koristiti svoje račune kao i prije.

Postupak zatvaranja ide ovim putem:

• potvrda da je ovrha završena
• ukidanje blokade računa
• zatvaranje zaštićenog računa u banci

Nakon toga sve uplate ponovno se usmjeravaju na redovni račun.

Kalkulator, računanje, digitron, oduzimanje; Izvor: Pexels

Otvaranje zaštićenog računa za primanja, naknade i iznose koji su izuzeti od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena (članci 172. i 173. Ovršnog zakona)

• Ovršenik popunjava obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona.
• Potpisani obrazac Obavijesti dostavlja u poslovnicu FINE.
• FINA nalaže banci otvaranje posebnog (zaštićenog) računa za ta sredstva i uplatitelja primanja obavještava o potrebi uplate tih primanja na posebni (zaštićeni) račun.

Najčešće pogreške

Građani koji prvi put otvaraju zaštićeni račun često nisu sigurni kako sustav funkcionira. Zbog toga se ponekad događaju pogreške koje mogu uzrokovati dodatne financijske probleme.

Najčešće pogreške mogu biti:

• neinformiranje poslodavca o zaštićenom računu
• primanje nezaštićenih uplata na zaštićeni račun
• nepravodobno otvaranje računa nakon blokade

Nezaštićene uplate, zaštićeni račun; Izvor: Pexels

Kako bi se takve situacije izbjegle, važno je na vrijeme kontaktirati banku i provjeriti sve detalje o postupku.

Znate koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj? Saznajte iz članka na linku!

Zašto je zaštićeni račun važan

Zaštićeni račun ima važnu socijalnu funkciju jer građanima omogućuje da i tijekom ovrhe zadrže dio svojih primanja za osnovne životne potrebe.

Bez tog mehanizma ovrha bi mogla zahvatiti cjelokupna sredstva na računu, što bi mnogim ljudima znatno otežalo podmirivanje svakodnevnih troškova poput stanovanja, hrane ili režija.

Zahvaljujući sustavu zaštićenog računa, dio primanja ostaje dostupan građaninu, dok se ostatak koristi za postupnu naplatu dugovanja.

Potražite novi posao među našim oglasima! Kliknite već danas!

Objava Zaštićeni račun: sve što trebate znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Regres je jedna od najpoznatijih dodatnih naknada koje zaposlenici dobivaju (uz plaću, naravno). Kako se bliži razdoblje godišnjih odmora, tako tema dolazi na dnevni red zaposlenika.

Mnogi radnici ga očekuju svake godine, ali ne dobiju svi. Važno je znati da regres nije automatsko pravo svih zaposlenika. Naime, ovisi o pravilima poslodavca, kolektivnom ugovoru ili internim aktima tvrtke.

U 2026. godini pravila o regresu uglavnom ostaju slična onima iz prethodne godine. Poslodavci i dalje imaju mogućnost isplate neoporezivog iznosa kroz kategoriju tzv. prigodnih nagrada.

Radnici dobivaju svoj iznos prije odlaska na godišnji odmor kao financijsku pomoć za troškove odmora.

U nastavku donosimo detaljan vodič o regresu u 2026. godini. Pročitajte tko ga može dobiti i koliko iznosi neoporezivi dio.

Svi vole regres

Regres je novčana naknada koju poslodavac može isplatiti zaposleniku kao dodatnu pomoć za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Nagrada, regres, godišnji odmor, obitelj; Izvor: Pexels

Svrha je financijski olakšati troškove odmora, putovanja ili drugih aktivnosti koje radnici planiraju tijekom godišnjeg odmora.

Važno je razumjeti da nije dio redovne plaće, već spada u kategoriju prigodnih nagrada ili dodatnih materijalnih prava zaposlenika.

Rekli bismo da poslodavac ima određenu slobodu u odlučivanju hoće li ga isplatiti, u kojem iznosu i pod kojim uvjetima.

Zato ističemo da regres nije automatsko zakonsko pravo svih radnika.

Godišnji odmor postaje još slađi kada je praćen financijskom potporom.

Poslodavac mora isplatiti regres jedino ako je to predviđeno nekim od izvora radnog prava, poput:

• kolektivnog ugovora
• pravilnika o radu
• ugovora o radu
• interne odluke poslodavca

Ako takva obveza ne postoji, poslodavac regres može, ali ne mora isplatiti.

Detaljno pročitajte svoj ugovor o radu. Morate biti svjesni svojih prava i obaveza. Saznajte više u članku na linku!

Ugovor o radu

Koliki iznosi neoporezivi dio regresa?

Jedno od najčešćih pitanja zaposlenika i poslodavaca odnosi se na maksimalni neoporezivi iznos regresa.

Ukupan neoporezivi iznos nagrada (u koje spadaju regres, božićnica, uskrsnica i slične isplate) iznosi do 700 eura godišnje po zaposleniku.

Važno je naglasiti da se ovaj limit odnosi na ukupan iznos svih prigodnih nagrada tijekom jedne godine, a ne samo na regres.

To znači da ako zaposlenik tijekom godine dobije božićnicu ili uskrsnicu, te isplate ulaze u isti neoporezivi limit.

Ako ukupni iznos prigodnih nagrada premaši 700 eura, razlika iznad tog iznosa smatra se plaćom i podliježe porezu na dohodak i doprinosima.

Zbog toga mnogi poslodavci planiraju raspodjelu prigodnih nagrada tijekom godine kako bi ostali unutar neoporezivog limita.

O kojem se iznosu radi?

Iako zakon propisuje maksimalni neoporezivi iznos, stvarni iznos regresa često ovisi o financijskim mogućnostima poslodavca, veličini tvrtke i industriji.

Iznos se kreću između:

• 150 i 300 eura u manjim tvrtkama
• 300 do 500 eura u srednje velikim tvrtkama
• do maksimalnog neoporezivog iznosa u većim tvrtkama

100 eura, plaća, dodatak na plaću; Izvor: Pexels

U javnom sektoru regres je u posljednjim godinama standardiziran i često se isplaćuje u jednakom iznosu svim zaposlenicima.

Primjerice, zaposlenici u javnim i državnim službama u Hrvatskoj dobivali su regres od oko 300 eura.

Naravno, privatni sektor ima veću fleksibilnost u određivanju iznosa.

Regres ne samo da pruža financijsku pomoć radnicima tijekom godišnjeg odmora, već također predstavlja priznanje poslodavca za rad i trud radnika tijekom godine.

Dinamika isplate

Regres se isplaćuje prije početka ljetne sezone godišnjih odmora. Zaposlenici ga dobivaju između svibnja i srpnja.

Razlog je jednostavan. Znamo da je regres je namijenjen upravo financiranju godišnjeg odmora, pa poslodavci nastoje zaposlenicima osigurati dodatna sredstva prije odlaska na odmor.

Međutim, zakon ne propisuje točan datum isplate.

Poslodavci mogu odrediti:

• isplatu u jednom obroku
• isplatu u više dijelova
• isplatu u određenom mjesecu u godini

Rad u uredu, dodatni prihodi, rezervacija smještaja, odmor; Izvor: Pexels

Također je moguće da se regres isplaćuje zajedno s plaćom ili kao zasebna isplata.

Empatija je najbolja vještina za vodstvo tvrtke. Saznaje zašto bi je trebao imati, razvijati i pokazivati baš svaki šef!

Način isplate

Regres se može isplatiti na nekoliko različitih načina, ovisno o odluci poslodavca.

Isplata uglavnom izgleda ovako:

• uplata na bankovni račun zaposlenika
• isplata zajedno s plaćom
• isplata kao posebna transakcija

U određenim slučajevima regres se može isplatiti i kroz materijalne pogodnosti ili poklon kartice, iako je novčana isplata i dalje najčešći model.

Prema poreznim pravilima, regres se može isplatiti i na zaštićeni račun zaposlenika, pri čemu neoporezivi iznos može biti izuzet od ovrhe.

Time se zaposlenicima pruža dodatnu sigurnost da će sredstva za godišnji odmor zaista biti dostupna.

Regres za sve!

U privatnom sektoru u Hrvatskoj regres nije automatski zakonska obveza poslodavca. Drugim riječima, poslodavac ga ne mora isplatiti ako to nije jasno propisano nekim od izvora radnog prava unutar tvrtke.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Izvor: Pexels

Obveza isplate regresa nastaje samo ako je ona definirana u dokumentima koji reguliraju radni odnos ili prava zaposlenika.

Ako takva obveza ne postoji, poslodavac može samostalno odlučiti hoće li regres isplatiti, u kojem iznosu i kojim zaposlenicima.

Unatoč tome što nije uvijek obvezan, mnogi poslodavci ipak redovito isplaćuju regres. Razlog je jednostavan: riječ je o benefitu koji zaposlenici očekuju i koji značajno utječe na zadovoljstvo radnika.

Poslodavci, benefiti za zaposlenike važna su stavka za kvalitetan rad! Pročitajte članak!

Kako je reguliran u drugim državama

U nekim europskim zemljama regres je zakonski reguliran i obvezan.

Primjerice, u Sloveniji je regres za godišnji odmor propisan zakonom i poslodavci ga moraju isplatiti zaposlenicima.

Prema slovenskom Zakonu o radnim odnosima, regres mora iznositi najmanje u visini minimalne plaće, a najčešće se isplaćuje do 1. srpnja tekuće godine.

Ako tvrtka ima financijske poteškoće, kolektivnim ugovorom može se odrediti kasniji rok, ali isplata je i dalje obvezna.

Tako da svi zaposlenici u Sloveniji koji imaju pravo na godišnji odmor imaju i pravo na regres.

Poslodavci mogu isplatiti i veći iznos od minimalno propisanog, ovisno o poslovnim rezultatima i kolektivnim ugovorima.

Ured, dokumenti, zaposlenica, kolektivni ugovor, javna uprava; Izvor: Pexels

U nekim drugim europskim državama regres ne postoji kao zasebna naknada, ali postoje slični modeli dodatnih isplata uz plaću.

Primjerice, u pojedinim državama zaposlenici dobivaju dodatnu “13. plaću” ili posebne sezonske bonuse koji imaju sličnu funkciju kao dodatak plaći.

Predstavljaju dodatno financijsko olakšanje prije godišnjeg odmora ili tijekom godine.

Zbog takvih razlika u regulaciji, regres u Europi može biti zakonska obveza, kolektivno pravo ili dobrovoljna pogodnost poslodavca.

Zašto poslodavci isplaćuju regres

Iako regres nije uvijek zakonska obveza, mnogi poslodavci ga koriste kao alat za povećanje zadovoljstva zaposlenika.

Postoji nekoliko razloga zašto tvrtke isplaćuju regres:

Zajedništvo, pripadanje, motivacija; Izvor: Pexels

1. Motivacija zaposlenika

Regres zaposlenicima daje osjećaj dodatne financijske sigurnosti prije godišnjeg odmora.

2. Konkurentnost na tržištu rada

Tvrtke koje nude dodatne benefite lakše privlače i zadržavaju kvalitetne zaposlenike.

3. Porezne pogodnosti

Neoporezivi iznosi omogućuju povećanje primanja zaposlenika bez povećanja troška poreza za poslodavca.

Neoporezive isplate često se smatraju jednim od najučinkovitijih načina povećanja neto primanja zaposlenika bez značajnog povećanja troškova poslovanja.

Pogledajte nove oglase na stranici i kliknite na natječaj za posao koji bi vam mogao donijeti dodatni prihod u novčanik!

Objava Regres: koliki je neoporezivi iznos i kada se isplaćuje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.