Radna dozvola za strance danas je izvor sve veće frustracije za hrvatske poduzetnike.

Prema upozorenju Udruge Glas poduzetnika (UGP), brojni poslodavci uredno predaju svu dokumentaciju i ispune svaku zakonsku obvezu na vrijeme.

No, onda čekaju mjesecima da im država odgovori. Posao stoji, sezona prolazi, a rizik kazne i dalje visi nad njima.

UGP je krajem lipnja 2026. uputio službene zahtjeve za dostavu informacija Ministarstvu rada, Ministarstvu unutarnjih poslova, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Državnom inspektoratu.

Upozoravaju ih na sve veći broj prijava poduzetnika vezanih uz sporo izdavanje dozvola za boravak i rad.

Prijave stižu iz cijele Hrvatske, a najviše iz ugostiteljstva, turizma i građevinarstva. Navedeni su sektori danas gotovo u potpunosti ovisni o radnoj snazi iz inozemstva.

Saznajte više u nastavku!

Radna dozvola za strance

U svakodnevnom govoru kažemo radna dozvola, no službeni naziv dokumenta je jedinstvena dozvola za boravak i rad.

Riječ je o biometrijskoj ispravi koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Naime, u jednom dokumentu spaja odobrenje za rad i odobrenje za privremeni boravak državljanina treće zemlje u Hrvatskoj.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Pexels

Ne postoji samo jedna vrsta radne dozvole za strance. Ovisno o vrsti posla, trajanju i kvalifikacijama radnika, razlikujemo nekoliko osnovnih kategorija:

Standardna dozvola za boravak i rad — najčešći tip, izdaje se na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem, uz obavezan test tržišta rada, na razdoblje do tri godine

EU plava karta — namijenjena visokokvalificiranim stručnjacima s fakultetskom diplomom i plaćom od najmanje 1,5 puta prosječne hrvatske plaće, bez potrebe za testom tržišta rada

Sezonska radna dozvola — za turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu, ograničena na najviše devet mjeseci unutar kalendarske godine

Dozvole prema članku 110. Zakona o strancima — za ključno osoblje u trgovačkim društvima, osobe premještene unutar iste kompanije, istraživače i slične posebne kategorije.

Za većinu poslodavaca relevantna je standardna dozvola za boravak i rad, a zahtjev uvijek podnosi poslodavac ili ovlaštena agencija u njegovo ime. Nikad nije sam radnik.

Što je dozvola za rad u Hrvatskoj i što sve trebate znati? Pročitajte u članku na poveznici!

Kako izgleda postupak

Postupak u pravilu započinje testom tržišta rada, kojim Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava postoji li na domaćem tržištu dostupna radna snaga za traženo radno mjesto.

Test traje petnaestak dana. Ako HZZ ne pronađe odgovarajućeg domaćeg kandidata, poslodavac unutar 90 dana od pozitivnog mišljenja podnosi zahtjev za samu dozvolu.

Strani radnici, call centar, Pexels

Za zanimanja koja se nalaze na listi deficitarnih zanimanja Upravnog vijeća HZZ-a, test tržišta rada uopće nije potreban. Time se postupak ubrzava.

Prema zakonu, Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je o urednom zahtjevu odlučiti u roku od petnaest dana.

No, kako upozoravaju i sami poslodavci, taj rok gotovo nikad ne funkcionira onako kako je zamišljen.

Realno, trajanje cijelog postupka, od testa tržišta rada do konačne dozvole, često se proteže na 30 do 120 dana.

A prema iskustvima pojedinih agencija za posredovanje, ponekad i do šest ili devet mjeseci.

Gdje nastaje problem

Taj jaz između zakonskog roka i stvarnog trajanja postupka jezgra je problema na koji upozorava UGP.

Poslodavci ističu da administrativna kašnjenja nisu njihova krivnja.

Dokumentacija je uredna, zahtjevi predani na vrijeme, a ipak ostaju izloženi riziku kazni dok čekaju da institucije odrade svoj dio posla.

Iz Udruge posebno naglašavaju da kašnjenje nije samo brojka u sustavu, nego stvarna posljedica za poslovanje.

Problemi koji im preostaju su izostala smjena, gradilište koje kasni ili propuštena sezona.

Zbog toga su od nadležnih institucija zatražili konkretne podatke o rokovima rješavanja, broju neriješenih predmeta i razlozima kašnjenja.

Traže i hitan koordinacijski sastanak Ministarstva rada, MUP-a, HZZ-a, Državnog inspektorata i predstavnika gospodarstva.

Strani radnik, konobar, Pexels

Među prijedlozima UGP-a ističe se dodatna digitalizacija sustava.

Poželjno je elektroničko podnošenje zahtjeva, mogućnost dopune dokumentacije putem interneta i praćenje statusa predmeta u stvarnom vremenu.

Nadodaju i automatsko obavještavanje poslodavaca o napretku njihovog zahtjeva.

Poduzetnici ne traže izuzeće od zakona, nego sustav koji vlastito kašnjenje neće pretvarati u tuđu odgovornost.

Koji sektori najviše osjećaju kašnjenje

Nije slučajno što najviše prijava dolazi iz ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Riječ je o granama u kojima je sezonalnost izražena, a domaće tržište rada već godinama ne uspijeva pokriti potrebe.

Situaciju potvrđuje i sama činjenica da je test tržišta rada za brojna zanimanja u tim sektorima gotovo formalnost, jer se odgovarajući domaći kandidati jednostavno ne pronalaze.

Tražite studentski posao? Prijavite se na raspisani oglas za posao već danas!

Studentski posao, blagajna, Pexels

Za poslodavca u turizmu, kašnjenje od nekoliko tjedana može značiti da radnik stigne tek na polovici sezone.

Za građevinskog poduzetnika, može značiti gradilište koje stoji dok se čeka jedan potpis.

Cijena administrativnog kašnjenja u ovim sektorima rijetko ostaje apstraktna. Dakle, pretvara se u izgubljen prihod i nezadovoljne klijente.

Praktični savjeti za poslodavce

Dok se sustav ne ubrza, poslodavci koji zapošljavaju strane radnike mogu si olakšati situaciju s nekoliko koraka:

• Krenite ranije nego što mislite da treba — za sezonske poslove, postupak je najbolje pokrenuti barem četiri do pet mjeseci prije početka sezone.
• Provjerite je li zanimanje na listi deficitarnih — ako jest, preskačete test tržišta rada i postupak je znatno brži.
• Pripremite kompletnu dokumentaciju odmah — svaka naknadna dopuna dokumentacije zaustavlja i ponovno pokreće zakonski rok.
• Razmislite o agenciji za posredovanje — iskusna agencija poznaje najčešće administrativne zamke i može značajno smanjiti broj grešaka koje produljuju postupak.

Saznajte zašto su deficitarna zanimanja pravi poslovni put. Pročitajte članak!

Deficitarna zanimanja

Što strani radnici trebaju znati

Strani radnici u Hrvatskoj imaju ista temeljna prava kao domaći zaposlenici.

Jednaku plaću za isti posao, isto radno vrijeme, pravo na prekovremeni rad te najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora.

Jeste li već potrošili regres za godišnji odmor? Pročitajte članak!

Radnik koji izgubi posao ima pravo ostati u Hrvatskoj i tražiti novo zaposlenje u zakonski propisanom roku.

Također, noviji paket izmjena Zakona o strancima uvodi i mogućnost promjene poslodavca nakon šest mjeseci kontinuiranog rada, bez potrebe za izdavanjem posve nove dozvole.

Koliko cijeli postupak košta

Osim vremena, radna dozvola za strance nosi i konkretan financijski trošak koji poslodavci i radnici trebaju unaprijed uračunati u plan.

Upravna pristojba za samu dozvolu iznosi 74 eura, no to je tek jedna stavka u nizu.

Uz nju dolaze trošak biometrijske identifikacijske isprave (otprilike 30 do 50 eura), apostil i prijevod dokumentacije (100 do 300 eura).

Hotel, turizam, strani radnici, Pexels

Zatim, obavezni liječnički pregled (50 do 150 eura) te, ovisno o zemlji podrijetla radnika, avionska karta i putni troškovi.

Kod određenih kategorija dozvola poslodavac je dužan dostaviti i solemniziranu zadužnicu, čija glavnica prema važećim informacijama MUP-a iznosi 1.821 euro.

Taj iznos se, ako sve prođe uredno, vraća.

Ukupno, jednokratni trošak ishođenja dozvole za jednog radnika, bez troškova smještaja i eventualne agencije za posredovanje, u pravilu se kreće između 500 i 1.500 eura.

Za poslodavca koji planira zaposliti više stranih radnika odjednom, ova brojka brzo postaje značajna stavka u proračunu.

Još jedan razlog zašto svako administrativno kašnjenje boli dvostruko, i vremenski i financijski.

Zaključak

Radna dozvola za strance danas je nezaobilazan dio poslovanja za velik broj hrvatskih poslodavaca, posebno u ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu.

Dok god administrativni sustav ne uspije uskladiti zakonske rokove sa stvarnim vremenom obrade, poslodavcima preostaje da se sami maksimalno pripreme.

Moraju početi planirati dovoljno rano, imati urednu dokumentaciju, te pratiti promjene poput onih koje je u 2026. donio noviji paket izmjena Zakona o strancima.

Ako tražite posao ili zapošljavate radnike, potražite oglas za posao koji vam odgovara!