Godišnji odmor jedna je od onih tema oko koje se svi slažemo da nam je nikad dosta. Pogotovo ljeti!

Podaci potvrđuju tu rečenicu. Zaposleni u Hrvatskoj u prosjeku raspolažu s oko 25 dana godišnjeg odmora. No, čak 63 posto radnika smatra da bi ih trebalo imati više.

Zanimljivo je da tek šest posto zaposlenih vjeruje da bi dulji odmor negativno utjecao na njihovu učinkovitost. Dakle, gotovo nitko ne misli da je odmora previše.

U ovom tekstu razlažemo što o godišnjem odmoru kaže zakon, koliko ga Hrvati stvarno koriste, kako stoji priča s regresom te kako se sve to uspoređuje s ostatkom Europe.

Minimum, izračun i stjecanje prava

Pravo na godišnji odmor u Hrvatskoj uređuje Zakon o radu i ono je neotuđivo.

Radnik ga se ne može odreći, niti mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.

Ako i dođe do prestanka radnog odnosa, koliki je otkazni rok? Saznajte iz članka na poveznici!

Zakonski minimum godišnjeg iznosi najmanje četiri tjedna godišnje.

Dvadeset radnih dana za one koji rade pet dana u tjednu, odnosno 24 radna dana za šestodnevni radni tjedan.

Godišnji odmor, Zakon o radu, Unsplash

Ključan je broj dana koje radnik prema rasporedu ima obvezu raditi, a ne broj sati u pojedinom danu.

Za maloljetne radnike i one na poslovima s otežanim uvjetima rada minimum je viši i iznosi najmanje pet tjedana.

Studenti, počnite raditi! Saznajte zašto je dobro imati studentski posao!

Pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca.

Onaj tko se tek prvi put zaposlio ili ima prekid dulji od osam dana između dva radna odnosa, a nije navršio tih šest mjeseci, ima pravo na razmjerni dio.

Konkretnije, na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Pri izračunu se najmanje pola dana zaokružuje na cijeli dan u korist radnika.

Važno je znati i da se dio godišnjeg odmora može prenijeti u sljedeću godinu.

Radnik bi tijekom kalendarske godine trebao iskoristiti barem dva tjedna u kontinuitetu, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije.

Preostali dio može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Kolektivni ugovori, pravilnici i ugovori o radu vrlo često propisuju više od zakonskog minimuma, dodjeljujući dodatne dane prema stažu, uvjetima rada, stručnoj spremi ili socijalnim kriterijima.

Kolektivni ugovor

Koliko dana imamo?

Zakonski minimum je jedno, a stvarnost na tržištu rada nešto povoljnija.

Prema novijim istraživanjima među zaposlenima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, hrvatski radnici u prosjeku raspolažu s približno 25 dana godišnjeg odmora.

Imaju više od kolega u Bosni i Hercegovini (oko 21–22 dana) i Sjevernoj Makedoniji (oko 20 dana).

Prosjek, međutim, skriva velike razlike. Broj dana snažno ovisi o sektoru, vlasništvu i veličini poslodavca:

• Državne tvrtke i javni sektor prednjače s prosječno oko 28 dana godišnjeg odmora.
• Privatne kompanije u stranom vlasništvu nude oko 24–25 dana.
• Privatna poduzeća u domaćem vlasništvu na začelju su s prosječno oko 22–23 dana, a dio radnika u njima ne dobiva mnogo više od zakonskog minimuma.

Slična logika vrijedi i za veličinu organizacije.

Velike kompanije i institucije s 200 i više zaposlenih daju u prosjeku oko 26 dana, tvrtke srednje veličine (20–199 zaposlenih) oko 23,5 dana, dok najmanji poslodavci (do 20 zaposlenih) nude oko 22 dana.

Drugim riječima, što je poslodavac veći, to je i godišnji odmor u pravilu dulji.

Uz sve to, raste i nezadovoljstvo. Oko dvije trećine zaposlenih priželjkuje više slobodnih dana, a mnogi bi rado dosegnuli i 30 dana godišnje.

Odmor, statistika, Unsplash

Psiholozi i sindikati upozoravaju da je odmor pitanje zdravlja i produktivnosti. Kronični manjak odmora očituje se kroz pad energije i osjećaj preopterećenosti, čak i kad se opseg posla objektivno nije povećao.

Bez godišnjeg odmora gotovo sigurno da će burnout pokucati na vrata. Nemojte si dopustiti takvog gosta. Pročitajte članak!

Regres nije zakonom zajamčen

Uz broj dana, radnicima je važan i regres. Radi se o naknadi za troškove godišnjeg odmora.

Ovdje dolazi važna razlika koju mnogi ne znaju: isplata regresa nije propisana Zakonom o radu.

Riječ je o pravu koje proizlazi iz kolektivnih ugovora, pravilnika ili odluke poslodavca, što znači da dio radnika na njega jednostavno nema pravo.

Ipak, većina ga očekuje. oko 59 posto zaposlenih. Najizvjesniji je u državnim tvrtkama i institucijama, gdje ga očekuje velika većina radnika.

Kada je riječ o iznosima, najčešća su očekivanja do 500 eura te do 250 eura, dok se prosjek kreće oko 320–330 eura.

Tu je i porezni okvir. Država je omogućila isplatu neoporezivih prigodnih nagrada u iznosu do 700 eura godišnje.

No, u tih 700 eura ulaze i božićnica, uskrsnica i slične nagrade, pa regres u praksi ne mora dosezati taj maksimum.

Za radnike je zato korisno unaprijed provjeriti što o regresu kažu njihov ugovor i kolektivni ugovor djelatnosti.

Povrat poreza uvijek je dobrodošla tema. Pročitajte koje novosti je 2026. godina donijela!

Povrat poreza

Stanje u Europi

Temelj svih nacionalnih pravila u Europskoj uniji je Direktiva o radnom vremenu, koja svim radnicima jamči najmanje četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana, plaćenog godišnjeg odmora.

Pravo se ne može zamijeniti isplatom novca, osim pri prestanku radnog odnosa-

Navedeno pravilo je Hrvatska, kao i ostale članice, ugradila u vlastito zakonodavstvo.

Mnoge zemlje idu i iznad tog minimuma. Francuska zakonski jamči pet tjedana (25 radnih dana), Švedska, Norveška i Danska nude 25 dana, Italija i Luksemburg oko 26.

Zatim, Ujedinjeno Kraljevstvo čak 28 dana (5,6 tjedana). S druge strane, Njemačka, Austrija i Nizozemska na razini zakonskog minimuma imaju 20 dana, jednako kao i Hrvatska.

Neke zemlje nagrađuju staž. Vidimo da u Poljskoj, primjerice, radnici s više od deset godina staža imaju pravo na 26 umjesto početnih 20 dana.

Blagdani

Bitan detalj u europskim usporedbama jest da se blagdani u pravilu broje odvojeno od godišnjeg odmora.

Kad se zbroje dani godišnjeg odmora i plaćeni blagdani, ukupno slobodno vrijeme u Europi u prosjeku doseže oko 33 dana.

Hrvatska se tu, sa svojih 20 zakonskih dana i oko 14 neradnih blagdana, smješta u sredinu ljestvice.

Hrvatska, Europa, Unsplash

Naime, nalazimo se u društvu zemalja poput Češke, Mađarske i Slovenije, koje nude između 32 i 34 dana ukupnog plaćenog odsustva.

Na vrhu su Andora, Francuska, Luksemburg i Malta s više od 40 dana, dok Sjedinjene Države ostaju iznimka razvijenog svijeta bez ijednog zakonski zajamčenog dana plaćenog odmora.

Zaključak usporedbe?

Po zakonskom minimumu Hrvatska je na europskoj osnovici, no po stvarno korištenom broju dana (oko 25) i ukupnom plaćenom odsustvu stoji solidno, iznad većine susjeda i blizu europskog prosjeka.

Zanima vas štednja bez poreza? Saznajte što je Hrvatski investicijski fond. Pročitajte članak!

Hoće li godišnji odmor biti dulji?

Tema je aktualna i na razini politike.

Sindikati otvoreno traže povećanje zakonskog minimuma, argumentirajući to zdravljem radnika i dugoročnom koristi za poslodavce.

Odmoran radnik je produktivniji radnik.

S druge strane, i nadležno ministarstvo najavilo je da je pitanje trajanja godišnjeg odmora dio ozbiljnih pregovora sa sindikatima, čime se otvara prostor za moguće izmjene zakonodavnog okvira.

Godišnji odmor, Unsplash

Do eventualnih promjena, pravilo ostaje isto: poznavati svoja prava najbolja je polazišna točka.

Provjerite koliko vam dana pripada prema ugovoru i kolektivnom ugovoru, planirajte korištenje na vrijeme i ne zaboravite da neiskorišteni dani ne moraju propasti.

Tražite posao?

Kod nas svakodnevno pristižu nove prilike kod poslodavaca koji nude natprosječne uvjete!

Krećemo od dodatnih dana godišnjeg odmora do regresa i drugih pogodnosti.

Prijavite se i budite prvi koji će se javiti.

Neka vas nađe pravi oglas za posao!