Ljudski resursi već nekoliko godina prolaze kroz najveću transformaciju u svojoj povijesti.

Nekada je taj odjel služio za administraciju i pomoć oko plaće. Danas je situacija potpuno drugačija. Došlo je do nemjerljivih promjena.

Rekli bismo da su ljudski resursi strateški partner svakom poslovanju. Primijetili smo da se ove godine transformacija još više ubrzala.

Očekivanja su velika, umjetna inteligencija radi dar mar svugdje. Zatim, susrećemo se s manjkom vještina na mnogim pozicijama.

Uz sve te promjene, nova regulativa i drukčija očekivanja zaposlenika prisiljavaju ljudske resurse da se iznova osmisle.

Donosimo deset trendova koji će u 2026. najviše oblikovati posao HR‑a i svakodnevicu zaposlenih.

1. Umjetna inteligencija

AI definitivno postaje postaje operativni sustav ljudskih resursa. Jedna konkretna infrastruktura za rad.

Ljudski pristup, razgovor, Unsplash

Za primjer navodimo platformu ATS. Svakako dragocjena platforma  zahvaljujući kojoj nema više kaosa Excela, gubljenja podataka i problema u komunikaciji.

Zaposlise koristi ATS i preporučamo takvu platformu svima koji vole red i rezultate.

Gartner je proveo istraživanje na 426 direktora ljudskih resursa iz 23 industrije i četiri svjetske regije.

Glavni je prioritet za 2026. izgradnja namjenske, HR‑specifične strategije umjetne inteligencije.

Fokus se time seli s  na stvarnu vrijednost. Naime, Gartner procjenjuje porast produktivnosti do oko 29% kroz preustroj načina rada HR odjela.

Ključna riječ 2026. godine je agentic AI!

Radi se o AI koji samostalno izvršava dijelove procesa.

No što je AI prisutniji, to je važniji ljudski nadzor. Početničko oduševljenje umjetnom inteligencijom je splasnulo kada smo vidjeli da bez ljudske intervencije sadržaj nije odgovarajući.

Čovjek mora provjeriti pristranost, transparentnost i, sve u svemu dati konačnu odluku oko projekta. Takva kombinacija odlično funkcionira.

Kod nas su svi oglasi za posao na jednom mjestu. Pročitajte članak na poveznici!

Vještine, komunikacija, prenosive vještine, Unsplash

2. Svi moramo poraditi na vještinama

Primjećujemo da tvrtke 2026. godine ne inzistiraju na formalnom obrazovanju. Nema više pitanja o stručnoj spremi.

No, itekako se zapošljava i bira ljude prema onome što znaju napraviti. Kako sve brzo zastarijeva, tako i znanja pada u tu kategoriju.

Prema Svjetskom gospodarskom forumu, do 2030. promijenit će se otprilike 39% temeljnih vještina koje poslovi traže.

Ljudski resursi zato grade mape vještina, interna tržišta talenata i personalizirane razvojne putove, umjesto da ljude zaključavaju u krute opise poslova.

Zanima vas rad od kuće i na daljinu? Ali imate li potrebne vještine? Pročitajte članak!

3. Nova pismenost zaposlenih

Uz koristi, AI donosi i novu vrstu problema. Gartner za 2026. predviđa pojavu koju naziva AI workslop.

Počeo se generirati površni, nekvalitetni sadržaj napravljen pomoći umjetne inteligencije. Ujedno se radi o glavnom uzroku velikog pada produktivnosti.

Ljudski resursi ove godine jasno i glasno kažu da je ulaganje u AI pismenost nužna. Poslodavci moraju zaposlenicima osigurati novu vrstu znanja.

Trebali bi nauči kako pametno koristiti alate, provjeravati rezultate i zadržati kvalitetu.

Znati koristiti AI postat će jednako važno kao nekad znati koristiti Excel.

Dobrobit, kvaliteta, privatni život, Unsplash

4. Promjena postaje svakodnevica

Nijedan trend ne zaživi bez menadžera koji ga provode.

Gartner zato naglašava potrebu da se lidere osposobi za konkretne razgovore o produktivnosti i da se promjena pretvori u svakodnevnu naviku, a ne jednokratni projekt.

Ljudski resursi u 2026. najviše ulažu u srednji menadžment.

Najbolje rezultate imaju tvrtke koje vode poslovanje s empatijom.

Zaposlenici i voditelji poslovanja moraju poraditi na emocionalnoj inteligenciji i svojoj sposobnosti da vode tim kroz stalne promjene bez izgaranja.

5. Transparentnost plaća postaje zakonska obveza

Tema o kojoj se dugo šaptalo postaje obveza.

Direktiva Europske unije o transparentnosti plaća zahtijeva da je države članice, uključujući Hrvatsku, prenesu u zakonodavstvo do lipnja 2026.

Direktiva govori da kriteriji nagrađivanja moraju biti jasni. Kandidat ima pravo znati raspon plaće i mogućnost da aktivno prati razlike u plaćama ako dođe do zaposlenja.

Radi se o velikom obujmu posla za odjel ljudskih resursa. Samo uvođenje transparentnih platnih okvira i otvorena komunikacija o tome kako se plaća određuje odnosi velik dio posla.

Zapošljavanje, Unsplash

6. Dobrobit prestaje biti benefit i postaje strategija

Izgaranje i kronični stres promijenili su odnos prema poslu. Dobrobit zaposlenika je neizostavan dio radnog dana. Barem bi tako trebalo biti.

Deloitte ima i naziv za takav stil rada. Zove ga ljudskom održivošću. Radi se o ideji da organizacija mjeri koliko doprinosi zdravlju, vještinama i napretku svojih ljudi.

Opterećenja moraju biti realna. Predlažu s fleksibilni modeli rada. Od svega toga ima malo koristi ako u planu rada ne postoji psihološka sigurnost.

Svatko bi trebao moći reći ako nešto ne ide i treba li pomoć.

7. Interna mobilnost i cjeloživotno učenje

Kad je teško naći nove ljude, najpametnije je razvijati postojeće. Interna mobilnost, odnosno kretanje zaposlenika među ulogama i timovima, postaje jedan od najjačih alata za zadržavanje.

Podaci LinkedIna godinama pokazuju da zaposlenici dulje ostaju u tvrtkama koje im nude priliku za učenje i napredovanje.

Ljudski resursi zato grade programe prekvalifikacije i dodatnog usavršavanja kao stalnu aktivnost, a ne jednokratni trening.

8. Odluke na temelju podataka

Ljudski resursi sve više govore jezikom brojki. Naravno da kandidat i poslodavac moraju kliknuti. Ipak, sve se više odluke temelje na podacima.

Vođenje, vodstvo, lider, Unsplash

Dojam i navike nisu više relevantne za zapošljavanje, razvoj ili zadržavanje zaposlenika.

Tvrtka sada gleda stopu fluktuacije. Važan podatak je i  vrijeme do popune radnog mjesta, angažmana i učinka.

Ljudski resursi u današnje vrijeme trebaju predvidjeti odlaske, uočiti rizike i dokazati vrijednost svojih inicijativa upravi.

HR konačno sjeda za stol na kojem se donose poslovne odluke.

9. Employer branding

Tržište rada i dalje je na strani kandidata, pa način na koji se tvrtka predstavlja presudno utječe na to hoće li se pravi ljudi uopće javiti.

Kandidati istražuju poslodavca prije prijave, a loše iskustvo u selekciji brzo se pročuje.

Zanimljivo, i sami procesi zapošljavanja mijenjaju se.

Iz spomenutog istraživanja Gartnera vidimo da će tvrtke kombinirati prisnije pristupe. Najbolji dojam se stječe razgovorom uživo i praktičnom procjenom vještina, dakako s novim AI alatima.

ATS, oglašavanje

Cilj je brzina uz zadržavanje ljudskog dodira.

Poslodavci, jamčimo prijave ili je oglašavanje besplatno. Kliknite na članak!

10. Personalizirano iskustvo

Logika nam govori da jedna mjera ne može funkcionirati za sve. Svi smo mi različiti.

Zahvaljujući tehnologiji, ljudski resursi mogu ponuditi iskustvo prilagođeno pojedincu. Moguće je prilagoditi način učenja, beneficije, karijerne puteve i model rada.

Svi vidimo da zaposlenici očekuju fleksibilnost, hibridni rad i mogućnost prilagodbe različitim životnim fazama.

Ne radi se o nikakvoj privilegiji, već o standardu.

Personalizacija tako izravno utječe na angažman, zadržavanje i privlačnost poslodavca.

Cijelo iskustvo zaokružuje korporativna kultura. Poslodavac, uz ljudske resurse, jasno određuje smjer u kojem se tvrtka kreće. Pročitajte članak!

Klik do posla, Zaposlise

Zaključak

Zajednički nazivnik svih deset trendova je isti: tehnologija ubrzava, ali ljudi odlučuju.

Ljudski resursi u 2026. neće biti definirani time koliko su alata uveli, nego koliko su uspjeli spojiti tehnologiju s pravednošću, razvojem i povjerenjem.

Organizacije koje to shvate privući će bolje ljude, dulje ih zadržati i lakše se prilagoditi svemu što slijedi.

Gradite tim za budućnost? Objavite oglas za posao i dođite do pravih kandidata brzo, jednostavno i uz ciljano oglašavanje. Javite se već danas!

Objava Ljudski resursi: 10 trendova za 2026. pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Vrijeme je da s zapitamo kolika je cijena praznog radnog mjesta.

Dok se oglas za posao vrti, dok stižu prijave i dok traju razgovori, čini se da tvrtka jednostavno čeka pravu osobu.

No svaki dan bez popunjene pozicije nešto stoji. Taj iznos je puno veći nego što većina poslodavaca pretpostavlja.

Cijena praznog radnog mjesta (u struci poznata i kao cost of vacancy) je zbroj svih troškova i izgubljene vrijednosti koje nastaju dok pozicija stoji nepopunjena.

Za mnoge tvrtke to je jedan od najskupljih, a istovremeno najmanje vidljivih troškova poslovanja.

U ovom članku objašnjavamo od čega se sastoji, kako ga izračunati i, što je najvažnije, kako ga smanjiti.

O čemu mi tu pričamo?

Cijena praznog radnog mjesta je novčani izraz gubitka koji nastaje zato što posao koji bi trebala obavljati jedna osoba ne obavlja nitko ili ga obavlja netko preopterećen.

Ne govorimo o uštedi na plaći, što većini prvo pada na pamet. Istina, dok je mjesto prazno, tvrtka ne isplaćuje plaću za tu poziciju.

Ali ta ušteda je varka. Vrijednost koju bi ta osoba stvorila gotovo je uvijek veća od njezine plaće. Kad taj doprinos nestane, gubitak brzo premašuje svaku prividnu uštedu.

Tako dolazimo do logičnog zaključka da prazno radno mjesto nikako ne štedi novac, već ga troši.

Statistika, Unsplash

Zanima vas štednja bez poreza? Saznajte što donosi Hrvatski investicijski račun!

Troškove koje možete očekivati

Troškovi se dijele na izravne i neizravne. Izravne je lako uočiti, no neizravni su ti koji naprave stvarnu štetu.

Izravni troškovi:

• Oglašavanje pozicije na portalima i društvenim mrežama.
• Naknade agencijama za zapošljavanje (ako se koriste).
• Vrijeme HR-a i menadžera utrošeno na selekciju i razgovore za posao.
• Trošak uvođenja i obuke nove osobe kad se konačno zaposli.

Neizravni troškovi su suptilniji, ali obično puno veći:

• Izgubljeni prihod ili produktivnost koju bi ta osoba donijela.
• Prekovremeni rad i preopterećenje postojećih zaposlenika.
• Kašnjenje projekata i propuštene poslovne prilike.
• Pad kvalitete usluge i nezadovoljstvo klijenata.
• Rizik od izgaranja i odlaska ljudi koji pokrivaju nepopunjeno radno mjesto.

Izračunajte cijenu praznog radnog mjesta

Postoji jednostavna formula koja daje dobru procjenu. Umjesto plaće, u obzir se uzima doprinos koji zaposlenik stvara, jer to je ono što tvrtka stvarno gubi.

Employer branding, Unsplash

Formula:

Cijena praznog radnog mjesta = (godišnji doprinos zaposlenika ÷ broj radnih dana u godini) × broj dana koliko je mjesto prazno

Kao godišnji doprinos koristi se prihod koji tvrtka ostvaruje po zaposleniku, Ili konzervativno se uzima 1,5 do 2 puta godišnja bruto plaća pozicije.

Broj radnih dana u godini obično se zaokružuje na oko 220 (nakon oduzimanja vikenda, praznika i godišnjeg odmora).

Primjer:

Zamislimo srednje iskusnog komercijalista čiji je godišnji doprinos tvrtki procijenjen na 60.000 eura. Pozicija je prazna 60 radnih dana (otprilike tri mjeseca).

• 60.000 € ÷ 220 radnih dana = 272,73 € dnevno
• 272,73 € × 60 dana = 16.363 €

Samo jedna pozicija, prazna tri mjeseca, tvrtku je koštala preko 16.000 eura izgubljene vrijednosti.

A u tu brojku još nisu uračunati troškovi oglašavanja, prekovremeni rad kolega ni kašnjenje poslova.

Ako tvrtka istovremeno ima nekoliko otvorenih pozicija koje ostaju prazne mjesecima, brojka se lako popne na desetke tisuća eura godišnje.

Skriveni troškovi

Gore napisana formula funkcionira. No, donosimo još nekoliko potencijalnih situacija. Naime, i njih možete lako predvidjeti.

Radno mjesto, Unsplash

Radi se o sljedećim stavkama:

Preopterećenje tima. Kad jedna osoba nedostaje, njezin posao ne nestaje, naravno. Poslodavac ga mora raspodijeliti.

Kolege rade više, kvaliteta pati, a stres raste. Ne bi bilo prvi put da takva situacija pokrene lančanu reakciju.

Domino-efekt odlazaka. Zaposlenik koji mjesecima nosi dvostruko opterećenje na kraju često i sam odustane.

Tada tvrtka nema jedno, nego dva prazna mjesta i cijeli ciklus troškova kreće ispočetka, sada s još manje ljudi.

Pad kvalitete i reputacije. Sporiji odgovori klijentima, propušteni rokovi i pogreške zbog žurbe tiho nagrizaju povjerenje kupaca.

Taj gubitak teško je izmjeriti, ali se osjeti u prihodu i u ugledu tvrtke.

Propuštene prilike. Projekt koji se nije mogao pokrenuti, ponuda koja se nije stigla poslati, tržište koje je preuzeo konkurent. Sve su to nevidljivi, ali stvarni gubici zbog manjka ljudi.

Efekt na moral. Praznina koja traje šalje ostatku tima poruku da nema dovoljno ruku i da nikome nije stalo to riješiti. Zaposlenici sigurno neće biti motivirani za rad u takvoj situaciji.

Baza kandidata

Pazite na employer branding. Jer samo ciljanje oglasa nije dovoljno za uspjeh. Pročitajte članak!

Problem je rješiv

Baš kao i velika većina problema, i ovaj možemo riješiti. Možda ne bržim zapošljavanjem po svaku cijenu, nego pametnijim pristupom.

• Skratite proces selekcije.

Svaki dodatni tjedan neodlučnosti košta.

Jasno definirani koraci, brza povratna informacija kandidatima i unaprijed dogovoreni termini razgovora mogu prepoloviti vrijeme popunjavanja pozicije.

• Gradite bazu kandidata unaprijed.

Tvrtke koje kontinuirano komuniciraju s tržištem rada  imaju kome se javiti čim pozicija otvori. Prazno mjesto tada traje danima, a ne mjesecima.

• Ulažite u employer branding.

Kad ljudi žele raditi za vas, prijave stižu brže i kvalitetnije. Snažan brend poslodavca izravno smanjuje vrijeme i trošak popunjavanja svake pozicije.

• Iskoristite internu mobilnost.

Ponekad je najbolji kandidat već u tvrtki. Napredovanje ili premještaj postojećeg zaposlenika popunjava kritičnu poziciju brže i uz manji rizik od pogrešnog izbora.

• Objavljujte na pravim mjestima.

Oglas koji dopire do relevantnih kandidata donosi kvalitetnije prijave u kraćem roku.

Prijavi se, oglas za posao, Zaposlise

Korištenje specijaliziranih portala za zapošljavanje skraćuje put do pravog kandidata i time izravno smanjuje cijenu praznog radnog mjesta.

Mjerite i pratite.

• Što se ne mjeri, ne poboljšava se.

Praćenje prosječnog vremena popunjavanja pozicije i procijenjene cijene svakog praznog mjesta pomaže menadžmentu shvatiti da je brzo i kvalitetno zapošljavanje ulaganje, a ne trošak.

Vrijeme je novac

Primijetili smo da rijetko koja tvrtka nema problem sa zapošljavanjem ili otkazima. Barem u nekom trenu svog rada.

Dok mjesto stoji nepopunjeno, tiho troši prihod, iscrpljuje tim i otvara vrata većim problemima. Vidljiv je pad kvalitete usluge. Odlaze talenti i kvalitetni radnici.

Posebno vidimo problem kod zaposlenika koji su nosili dvostruko opterećenje. Kad se cijena tog praznog mjesta jednom izračuna i stavi na papir, priča se mijenja.

Tvrtke koje razumiju taj proces sigurno ne čekaju savršenog kandidata mjesecima. Grade procese, brend i baze koje im omogućuju da pravu osobu pronađu brzo.

Objava oglasa

Portal zaposlise.hr osmišljen je da skrati put od otvorene pozicije do pravog kandidata.

Uz tekstualne i video oglase poslodavci se predstavljaju uvjerljivije, a live chat omogućuje da s kandidatom komunicirate odmah, bez čekanja i dugih mailova.

Nema ručnog prosijavanja stotina prijava, sustav vam uparuje kandidate koji odgovaraju vašim potrebama i organizacijskoj kulturi.

Za kandidate proces je jednako brz. Prijava jednim klikom putem mobilne aplikacije, bilo gdje i bilo kada. Sve to bez skrivenih uvjeta i dodatnih troškova.

Manje trenja u procesu znači kraće vrijeme popunjavanja pozicije, a kraće vrijeme izravno znači nižu cijenu praznog radnog mjesta.

Brže i pametnije popunite poziciju, manje plaćajte prazninu!

Javite se, zatražite sastanak! 

Objava Cijena praznog radnog mjesta pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Godišnji odmor jedna je od onih tema oko koje se svi slažemo da nam je nikad dosta. Pogotovo ljeti!

Podaci potvrđuju tu rečenicu. Zaposleni u Hrvatskoj u prosjeku raspolažu s oko 25 dana godišnjeg odmora. No, čak 63 posto radnika smatra da bi ih trebalo imati više.

Zanimljivo je da tek šest posto zaposlenih vjeruje da bi dulji odmor negativno utjecao na njihovu učinkovitost. Dakle, gotovo nitko ne misli da je odmora previše.

U ovom tekstu razlažemo što o godišnjem odmoru kaže zakon, koliko ga Hrvati stvarno koriste, kako stoji priča s regresom te kako se sve to uspoređuje s ostatkom Europe.

Minimum, izračun i stjecanje prava

Pravo na godišnji odmor u Hrvatskoj uređuje Zakon o radu i ono je neotuđivo.

Radnik ga se ne može odreći, niti mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.

Ako i dođe do prestanka radnog odnosa, koliki je otkazni rok? Saznajte iz članka na poveznici!

Zakonski minimum godišnjeg iznosi najmanje četiri tjedna godišnje.

Dvadeset radnih dana za one koji rade pet dana u tjednu, odnosno 24 radna dana za šestodnevni radni tjedan.

Godišnji odmor, Zakon o radu, Unsplash

Ključan je broj dana koje radnik prema rasporedu ima obvezu raditi, a ne broj sati u pojedinom danu.

Za maloljetne radnike i one na poslovima s otežanim uvjetima rada minimum je viši i iznosi najmanje pet tjedana.

Studenti, počnite raditi! Saznajte zašto je dobro imati studentski posao!

Pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca.

Onaj tko se tek prvi put zaposlio ili ima prekid dulji od osam dana između dva radna odnosa, a nije navršio tih šest mjeseci, ima pravo na razmjerni dio.

Konkretnije, na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Pri izračunu se najmanje pola dana zaokružuje na cijeli dan u korist radnika.

Važno je znati i da se dio godišnjeg odmora može prenijeti u sljedeću godinu.

Radnik bi tijekom kalendarske godine trebao iskoristiti barem dva tjedna u kontinuitetu, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije.

Preostali dio može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Kolektivni ugovori, pravilnici i ugovori o radu vrlo često propisuju više od zakonskog minimuma, dodjeljujući dodatne dane prema stažu, uvjetima rada, stručnoj spremi ili socijalnim kriterijima.

Kolektivni ugovor

Koliko dana imamo?

Zakonski minimum je jedno, a stvarnost na tržištu rada nešto povoljnija.

Prema novijim istraživanjima među zaposlenima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, hrvatski radnici u prosjeku raspolažu s približno 25 dana godišnjeg odmora.

Imaju više od kolega u Bosni i Hercegovini (oko 21–22 dana) i Sjevernoj Makedoniji (oko 20 dana).

Prosjek, međutim, skriva velike razlike. Broj dana snažno ovisi o sektoru, vlasništvu i veličini poslodavca:

• Državne tvrtke i javni sektor prednjače s prosječno oko 28 dana godišnjeg odmora.
• Privatne kompanije u stranom vlasništvu nude oko 24–25 dana.
• Privatna poduzeća u domaćem vlasništvu na začelju su s prosječno oko 22–23 dana, a dio radnika u njima ne dobiva mnogo više od zakonskog minimuma.

Slična logika vrijedi i za veličinu organizacije.

Velike kompanije i institucije s 200 i više zaposlenih daju u prosjeku oko 26 dana, tvrtke srednje veličine (20–199 zaposlenih) oko 23,5 dana, dok najmanji poslodavci (do 20 zaposlenih) nude oko 22 dana.

Drugim riječima, što je poslodavac veći, to je i godišnji odmor u pravilu dulji.

Uz sve to, raste i nezadovoljstvo. Oko dvije trećine zaposlenih priželjkuje više slobodnih dana, a mnogi bi rado dosegnuli i 30 dana godišnje.

Odmor, statistika, Unsplash

Psiholozi i sindikati upozoravaju da je odmor pitanje zdravlja i produktivnosti. Kronični manjak odmora očituje se kroz pad energije i osjećaj preopterećenosti, čak i kad se opseg posla objektivno nije povećao.

Bez godišnjeg odmora gotovo sigurno da će burnout pokucati na vrata. Nemojte si dopustiti takvog gosta. Pročitajte članak!

Regres nije zakonom zajamčen

Uz broj dana, radnicima je važan i regres. Radi se o naknadi za troškove godišnjeg odmora.

Ovdje dolazi važna razlika koju mnogi ne znaju: isplata regresa nije propisana Zakonom o radu.

Riječ je o pravu koje proizlazi iz kolektivnih ugovora, pravilnika ili odluke poslodavca, što znači da dio radnika na njega jednostavno nema pravo.

Ipak, većina ga očekuje. oko 59 posto zaposlenih. Najizvjesniji je u državnim tvrtkama i institucijama, gdje ga očekuje velika većina radnika.

Kada je riječ o iznosima, najčešća su očekivanja do 500 eura te do 250 eura, dok se prosjek kreće oko 320–330 eura.

Tu je i porezni okvir. Država je omogućila isplatu neoporezivih prigodnih nagrada u iznosu do 700 eura godišnje.

No, u tih 700 eura ulaze i božićnica, uskrsnica i slične nagrade, pa regres u praksi ne mora dosezati taj maksimum.

Za radnike je zato korisno unaprijed provjeriti što o regresu kažu njihov ugovor i kolektivni ugovor djelatnosti.

Povrat poreza uvijek je dobrodošla tema. Pročitajte koje novosti je 2026. godina donijela!

Povrat poreza

Stanje u Europi

Temelj svih nacionalnih pravila u Europskoj uniji je Direktiva o radnom vremenu, koja svim radnicima jamči najmanje četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana, plaćenog godišnjeg odmora.

Pravo se ne može zamijeniti isplatom novca, osim pri prestanku radnog odnosa-

Navedeno pravilo je Hrvatska, kao i ostale članice, ugradila u vlastito zakonodavstvo.

Mnoge zemlje idu i iznad tog minimuma. Francuska zakonski jamči pet tjedana (25 radnih dana), Švedska, Norveška i Danska nude 25 dana, Italija i Luksemburg oko 26.

Zatim, Ujedinjeno Kraljevstvo čak 28 dana (5,6 tjedana). S druge strane, Njemačka, Austrija i Nizozemska na razini zakonskog minimuma imaju 20 dana, jednako kao i Hrvatska.

Neke zemlje nagrađuju staž. Vidimo da u Poljskoj, primjerice, radnici s više od deset godina staža imaju pravo na 26 umjesto početnih 20 dana.

Blagdani

Bitan detalj u europskim usporedbama jest da se blagdani u pravilu broje odvojeno od godišnjeg odmora.

Kad se zbroje dani godišnjeg odmora i plaćeni blagdani, ukupno slobodno vrijeme u Europi u prosjeku doseže oko 33 dana.

Hrvatska se tu, sa svojih 20 zakonskih dana i oko 14 neradnih blagdana, smješta u sredinu ljestvice.

Hrvatska, Europa, Unsplash

Naime, nalazimo se u društvu zemalja poput Češke, Mađarske i Slovenije, koje nude između 32 i 34 dana ukupnog plaćenog odsustva.

Na vrhu su Andora, Francuska, Luksemburg i Malta s više od 40 dana, dok Sjedinjene Države ostaju iznimka razvijenog svijeta bez ijednog zakonski zajamčenog dana plaćenog odmora.

Zaključak usporedbe?

Po zakonskom minimumu Hrvatska je na europskoj osnovici, no po stvarno korištenom broju dana (oko 25) i ukupnom plaćenom odsustvu stoji solidno, iznad većine susjeda i blizu europskog prosjeka.

Zanima vas štednja bez poreza? Saznajte što je Hrvatski investicijski fond. Pročitajte članak!

Hoće li godišnji odmor biti dulji?

Tema je aktualna i na razini politike.

Sindikati otvoreno traže povećanje zakonskog minimuma, argumentirajući to zdravljem radnika i dugoročnom koristi za poslodavce.

Odmoran radnik je produktivniji radnik.

S druge strane, i nadležno ministarstvo najavilo je da je pitanje trajanja godišnjeg odmora dio ozbiljnih pregovora sa sindikatima, čime se otvara prostor za moguće izmjene zakonodavnog okvira.

Godišnji odmor, Unsplash

Do eventualnih promjena, pravilo ostaje isto: poznavati svoja prava najbolja je polazišna točka.

Provjerite koliko vam dana pripada prema ugovoru i kolektivnom ugovoru, planirajte korištenje na vrijeme i ne zaboravite da neiskorišteni dani ne moraju propasti.

Tražite posao?

Kod nas svakodnevno pristižu nove prilike kod poslodavaca koji nude natprosječne uvjete!

Krećemo od dodatnih dana godišnjeg odmora do regresa i drugih pogodnosti.

Prijavite se i budite prvi koji će se javiti.

Neka vas nađe pravi oglas za posao!

Objava Godišnji odmor: 25 dana, ali svi bismo još pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zaštita na radu tradicionalno se povezuje s fizičkim ozljedama. Ponekad sa sigurnosnom opremom, zatim zaštitom od opasnih tvari ili prevencijom nesreća na radnom mjestu.

Međutim, posljednjih godina sve se više govori o još jednom važnom području koje izravno utječe na zdravlje zaposlenika, produktivnost i poslovne rezultate.

Tema je mentalno zdravlje. Mnogo toga se promijenilo u zadnje vrijeme. Poslodavci imaju sve veća očekivanja. Potrebna je stalna dostupnost zaposlenika. Pritisak raste.

I tako su na velika vrata ušli stres, anksioznost i emocionalna iscrpljenost. Sindrom izgaranja postao je ozbiljan izazov za zaposlenike diljem Europe.

Ipak, nešto se pokrenulo. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) provodi kampanju za zdrava radna mjesta. Kampanja će trajati od 2026. do 2028. godine.

Jer zdravo radno mjesto ne podrazumijeva samo zaštitu od fizičkih ozljeda, nego i stvaranje okruženja koje podržava psihološku dobrobit zaposlenika.

Mentalno zdravlje problem je poslodavaca

Zaštita mentalnog zdravlja direktno je povezana s poslodavcem i organizacijom rada.

Zaštita zdravlja, mentalno zdravlje

Danas je jasno da radno okruženje može imati snažan utjecaj na psihološko stanje pojedinca.

Zaposlenik se može susresti s raznim situacijama. Neki od primjera su prekomjerno radno opterećenje, nejasni zadaci, nedostatak podrške, loša komunikacija.

Nisu rijetkost ni sukobi u timu, nesigurnost radnog mjesta ili konstantan pritisak rokova mogu značajno povećati razinu stresa i negativno utjecati na zdravlje zaposlenika.

Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, psihosocijalni rizici među najvažnijim su izazovima modernog tržišta rada.

Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se svake godine zbog depresije i anksioznosti izgubi više od 12 milijardi radnih dana na globalnoj razini.

Takvi podaci pokazuju da mentalno zdravlje nije samo individualni problem nego i ozbiljno organizacijsko pitanje.

Pitanje je koje utječe na produktivnost, fluktuaciju zaposlenika i ukupnu uspješnost poslovanja.

Isplata povrata poreza stiže! Jeste provjerili svoje račune? Pročitajte članak!

Povrat poreza, studenti

Psihosocijalni rizici

Kada govorimo o zaštiti mentalnog zdravlja na radnom mjestu, često se spominje pojam psihosocijalnih rizika.

Riječ je o čimbenicima organizacije rada i radnog okruženja koji mogu negativno utjecati na psihološko i fizičko zdravlje zaposlenika.

Navest ćemo neke od problema s kojima se susreću zaposlenici u našem okruženju:

• prevelik opseg posla
• stalni vremenski pritisak
• nejasne odgovornosti
• nedostatak kontrole nad radom
• lošu komunikaciju
• sukobe na radnom mjestu
• nasilje i uznemiravanje
• nesigurnost zaposlenja
• neravnoteža privatnog i poslovnog života

Rad od kuće, balans, privatni i poslovni život, dobro i loše

Važno je naglasiti da isti uvjeti neće jednako utjecati na sve zaposlenike. Neki se mogu bolje očuvati, dok drugi imaju većih izazova s tim.

Svakako nitko ne bi niti trebao doći u poziciju da prolaze kroz navedene čimbenike.

Zaštita na radu

U intervjuu koji smo ranije objavili na Zaposlise.hr s predstavnicima tvrtke Preventa istaknuto je kako se područje zaštite na radu posljednjih godina značajno promijenilo.

Dok se nekada gotovo isključivo govorilo o fizičkoj sigurnosti zaposlenika i sprječavanju ozljeda na radu, danas se sve više pažnje posvećuje cjelokupnoj dobrobiti zaposlenika.

Stručnjaci upozoravaju da zdravo radno mjesto nije samo ono na kojem su uklonjeni fizički rizici.

Štoviše, radno mjesto je i ono koje zaposlenicima pruža podršku, osjećaj sigurnosti, kvalitetnu komunikaciju i uvjete u kojima mogu dugoročno očuvati svoje mentalno i emocionalno zdravlje.

Stres nije uvijek loš

U poslovnom svijetu stres se doživljava kao nešto normalno. Određena razina stresa može pomoći zaposleniku da bude fokusiran i učinkovit.

Problem nastaje kada stres postane kroničan i kada osoba više nema dovoljno vremena ili resursa za oporavak.

Kako se nositi sa stresom, knjiga na glavi, burnout, sagorijevanje, stres; Pexels

Dugotrajni stres može uzrokovati:

* probleme sa spavanjem
* poteškoće s koncentracijom
* povećanu razdražljivost
* pad motivacije
* emocionalnu iscrpljenost
* zdravstvene probleme

Osim što utječe na pojedinca, dugotrajni stres može imati posljedice i na cijeli tim i samu tvrtku.

Zaposlenici pod stalnim pritiskom češće griješe, teže održavaju koncentraciju i imaju manju razinu angažiranosti na poslu.

S vremenom se mogu pojaviti problemi u komunikaciji, međuljudskim odnosima i ukupnoj radnoj atmosferi.

Kronični stres povećava rizik od bolovanja, smanjene produktivnosti i ranijeg napuštanja radnog mjesta.

Ako se takvo stanje nastavi mjesecima ili godinama, može dovesti do ozbiljnijih posljedica. Reagirajte na vrijeme!

Timski rad uvijek je povezan s uspješnim poslovanjem. Saznajte više iz članka na poveznici!

Timski rad, tim, zajedništvo; Pexels

Stres kao psihofizički napor

U svojim stručnim smjernicama Preventa upozorava da uredski poslovi sa sobom nose niz psihofizioloških opterećenja koja mogu negativno utjecati na zdravlje zaposlenika.

Na prvi pogled ne izgledaju tako, ali činjenice pokazuju suprotno.

Među njima se posebno ističe stres, koji nastaje zbog rokova, velikog opsega posla, odgovornosti, stalne izloženosti informacijama i dugotrajnog rada za računalom.

Takva opterećenja često nisu odmah vidljiva kao fizičke ozljede, ali dugoročno mogu dovesti do umora, smanjene koncentracije, pada radne učinkovitosti i različitih zdravstvenih poteškoća.

Naglašavamo da će se prevencija stresa i upravljanje psihosocijalnim rizicima promatrati kao sastavni dio zaštite na radu, jednako važno kao i sprječavanje fizičkih ozljeda ili profesionalnih bolesti.

Poslodavci, zaštitite radnike

Zaštita mentalnog zdravlja zaposlenika ne svodi se samo na reakciju kada se problem pojavi.

Svaki poslodavac bi trebao sagraditi okruženje koje smanjuje rizik od stresa, iscrpljenosti i drugih psiholoških poteškoća.

Korporativna kultura, ciljevi, odnos poslodavca, složni kolege; Pexels

Tako izgleda dobra korporativna kultura. Pročitajte članak!

Stručnjaci ističu da je važno razviti jasnu strategiju koja uključuje podizanje svijesti o mentalnom zdravlju.

Izrazito je važna edukacija zaposlenika i menadžera, te kontinuirano praćenje radnih uvjeta i zadovoljstva zaposlenika.

Jednako je važno prepoznati individualne potrebe zaposlenika, pružiti dodatnu podršku u razdobljima povećanog opterećenja te osigurati dostupnost stručne pomoći kada je ona potrebna.

Ne samo u tvrtki, nego i kroz vanjske suradnike.

Konkretni rezultati

Dobre rezultate donose konkretne mjere kojima poslodavci mogu aktivno pridonijeti očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika:

• fleksibilno radno vrijeme i bolja ravnoteža privatnog i poslovnog života.
• kvalitetnija organizacija posla i realnije planiranje radnih opterećenja.
• otvorena i povjerljiva komunikacija između zaposlenika i nadređenih.
• pravovremeno prepoznavanje i rješavanje sukoba na radnom mjestu.

Izgaranje, burnout; Pexels

• redovito praćenje zadovoljstva zaposlenika.
• edukacija menadžera o stresu, burnoutu i psihosocijalnim rizicima.
• dostupnost psihološke i stručne podrške zaposlenicima.

Sve više istraživanja pokazuje da ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenika nije trošak nego ulaganje koje donosi mjerljive rezultate. Organizacije koje sustavno brinu o dobrobiti zaposlenika bilježe manji broj bolovanja, veću angažiranost, bolju produktivnost i manju fluktuaciju zaposlenika.

Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem se za svaki dolar uložen u prevenciju i liječenje mentalnih poteškoća organizacijama vraćaju čak četiri dolara.

Uglavnom kroz povećanu produktivnost, bolje zdravlje zaposlenika i očuvanje radne učinkovitosti.

Posao koji ne troši

Uvijek se nađe onaj jedan poslodavac koji ne troši vaše zdravlje.

Pronađite takvog našoj stranici.

Pregledajte ponudu i pronađite idealan oglas za posao! Kliknite već danas!

Objava Zaštita mentalnog zdravlja na radnom mjestu pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Posao bi većini ljudi trebao omogućiti financijsku sigurnost, profesionalni razvoj i bolju kvalitetu života.

Što kada nakon završetka radnog dana više nemamo energije ni za najosnovnije kućanske obaveze?

Tako je velikom broju zaposlenika diljem Europe.

Prema istraživanjima Eurofounda, približno četvrtina radnika u Europskoj uniji navodi da su nakon posla često ili uvijek previše umorni za obavljanje kućanskih obaveza.

Taj podatak otvara važno pitanje. Vidimo koliko posao danas utječe na naš privatni život i gdje završava normalan umor.

Jasno pokazuje kada počinje ozbiljno opterećenje koje može ugroziti zdravlje i kvalitetu života.

Posao ne završava odlaskom iz ureda

Jedan od najvećih izazova modernog tržišta rada jest činjenica da granica između poslovnog i privatnog života postaje sve tanja.

Digitalni alati omogućili su veću fleksibilnost, ali su istovremeno stvorili očekivanje stalne dostupnosti.

Digitalni alati, ured, Pexels

Mnogi zaposlenici provjeravaju poslovne poruke navečer, odgovaraju na e-mailove tijekom vikenda ili razmišljaju o poslovnim problemima i nakon završetka radnog vremena.

Takva situacija dovodi do toga da se organizam nikada potpuno ne oporavlja od svakodnevnog stresa.

Posljedice nisu uvijek odmah vidljive. Ljudi često smatraju da je normalno biti umoran nakon posla.

Problem nastaje kada se umor gomila iz dana u dan i kada osoba više nema energije za život izvan radnog mjesta.

Radno mjesto može biti izvor ispunjenja, izazova i napretka.

No, ono može biti i izvor neprekidnog stresa koji polako, ali sigurno troši mentalnu energiju.

Sačuvajte svoje mentalno zdravlje. Bez njega nema dalje. Pročitajte članak!

Kada umor postaje problem

Svatko ponekad ima naporan radni dan nakon kojeg želi samo odmor. To je potpuno normalno.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da postoji velika razlika između povremenog umora i kronične iscrpljenosti koja traje tjednima ili mjesecima.

Umor, posao, zaposlenje; Pexels

Posao nam definitivno ne bi trebao oduzimati energiju potrebnu za svakodnevni život, a osoba više nema snage za aktivnosti koje su joj nekada bile uobičajene i ugodne.

Mnogi se mogu prepoznati u situaciji kada nakon radnog dana dođu kući s planom da pospreme stan ili provedu vrijeme s obitelji, a ne mogu se dignut s kauča.

Jeste li ikad imali osjećaj na poslu kao da ste na traci za trčanje, a brzina se samo povećava?

U potpunosti bez volje za bilo kakvu aktivnost. U početku se takvi dani događaju povremeno, no s vremenom mogu postati svakodnevica.

Tada se pojavljuje osjećaj da je svaka dodatna obveza teret, čak i kada se radi o stvarima koje su prije donosile zadovoljstvo.

Kronična iscrpljenost često se ne manifestira samo kroz umor.

Ljudi počinju primjećivati da teže održavaju koncentraciju, postaju razdražljiviji, lošije spavaju ili se bude umorni bez obzira na to koliko su sati proveli u krevetu.

Neki primjećuju da sve rjeđe viđaju prijatelje, odgađaju obiteljske aktivnosti ili gube interes za stvari koje su ih prije veselile.

Obitelj, zajedničko vrijeme, slobodno vrijeme, Pexels

Budući da se takve promjene razvijaju postupno, mnogi ih dugo pripisuju privremenom stresu ili napornom razdoblju na poslu.

Tek nakon određenog vremena postane jasno da problem nije jedan loš tjedan nego način života koji je postao dugoročno neodrživ.

Ostajete na istom radnom mjestu dugi niz godina? Karijera tada napreduje ili stagnira? Pročitajte članak!

Podaci iz istraživanja

Eurofoundovo istraživanje “Working conditions and sustainable work” pokazuje da problem radne iscrpljenosti i stresa više nije izoliran na pojedine industrije ili zanimanja.

Oko 24 posto radnika u Europskoj uniji navodi da su nakon posla često ili uvijek previše umorni za obavljanje kućanskih obaveza.

Zatim, gotovo 29 posto prijavljuje stres, anksioznost ili depresiju povezanu s poslom.

Istovremeno, WHO pokazuje da više od 40 posto zaposlenika radi pod stalnim vremenskim pritiskom, a gotovo trećina navodi probleme u komunikaciji i suradnji na radnom mjestu.

Stres

Nadalje, čak 57 posto europskih radnika stres smatra najvećim zdravstvenim i sigurnosnim rizikom na poslu.

Kako smanjiti stres

Gotovo trećina zaposlenih nalazi u takozvanim „strained jobs“ poslovima u kojima zahtjevi nadmašuju resurse i podršku koju imaju na raspolaganju.

Posljedice takvih uvjeta rada ne osjećaju samo pojedinci nego i gospodarstvo u cjelini.

Zbog depresije i anksioznosti svake godine globalno se izgubi oko 12 milijardi radnih dana, što rezultira gubitkom produktivnosti vrijednim približno bilijun američkih dolara.

Konačno, kronični radni stres povezuje s gotovo 10.000 smrtnih slučajeva godišnje kroz posljedice poput kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih zdravstvenih problema.

Poduzetništvo i majčinstvo idu ruku pod ruku. Saznajte više o tom spoju iz članka na linku!

Opuštanje nakon posla

U kulturi koja često veliča produktivnost i stalnu dostupnost, opuštanje nakon posla ponekad se pogrešno doživljava kao gubitak vremena.

Međutim, stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da je kvalitetan oporavak nakon radnog dana ključan za dugoročno očuvanje zdravlja, motivacije i radne učinkovitosti.

Odmor, slobodno vrijeme; Pexels

Naš mozak i tijelo trebaju vrijeme da se odmaknu od poslovnih zadataka, rokova i odgovornosti kako bi se smanjila razina stresa i obnovili mentalni resursi potrebni za novi radni dan.

Opuštanje ne mora značiti potpuni odmor na kauču. Za neke ljude to je šetnja, vožnja bicikla, rad u vrtu, čitanje knjige ili vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima.

Drugima pomažu sport, hobiji, boravak u prirodi ili jednostavno nekoliko sati bez poslovnih poruka i obavijesti.

Najvažnije je pronaći aktivnosti koje omogućuju psihološki odmak od posla i vraćaju osjećaj zadovoljstva i kontrole nad vlastitim vremenom.

Donosimo istraživanje o provođenju slobodnog vremena u Hrvatskoj. Pročitajte članak!

Što je s radoholičarima?

Kada se govori o iscrpljenosti povezanoj s poslom, krivo se pretpostavlja da problem imaju samo ljudi koji ne vole svoj posao ili rade u lošim uvjetima.

Nije tako. Kronični umor i burnout vrlo često pojavljuju upravo kod ljudi koji vole raditi i snažno su posvećeni poslu.

Radoholičari svoj identitet, osjećaj uspjeha i osobne vrijednosti vežu uz posao, zbog čega im je teško postaviti granice između poslovnog i privatnog života.

Identitet, posao

Za razliku od motiviranih zaposlenika koji znaju kada je vrijeme za odmor, radoholičari osjećaju potrebu da stalno budu produktivni, dostupni i uključeni u poslovne aktivnosti.

Čak i kada za to više nema stvarne potrebe.

Dugotrajan rad bez kvalitetnog oporavka postupno troši mentalne i fizičke resurse.

Osoba može godinama vjerovati da je njezina stalna zaposlenost znak uspjeha, dok istovremeno zanemaruje umor, obitelj, prijatelje i vlastito zdravlje.

Tako da broj odrađenih sati nije pokazatelj uspješnosti niti profesionalne vrijednosti.

Dugoročno gledano, sposobnost odmora, oporavka i održavanja ravnoteže između posla i privatnog života jednako je važna za uspješnu karijeru kao i stručnost, iskustvo ili radna etika.

Pronađite posao

Nudimo zaposlenje! Pregledajte ponudu poslova, pripremite životopis i javite se već danas!

Objava Posao: 1/4 radnika nema snage za kućanske obaveze pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Sat pokazuje šest ujutro. Kava se hladi na kuhinjskom stolu dok brzinski odgovarate na poslovne mailove. U pozadini čujete tihe korake malih stopala koja se privlače kuhinji.

Za nekoliko minuta vaš dan majke i poduzetnice službeno počinje, a s njim i žongliranje koje svaka poslovna mama poznaje u dušu.

Ako se prepoznajete u ovom prizoru, niste same. Prema podacima Europske komisije, gotovo trideset posto poduzetnica u Europi istovremeno odgaja djecu mlađu od deset godina.

Taj broj kontinuirano raste. Sve više žena prepoznaje poduzetništvo kao put prema financijskoj neovisnosti i fleksibilnosti koju posao s klasičnim radnim vremenom rijetko dopušta.

No, moramo biti iskreni od samog početka. Usklađivanje majčinstva i poduzetništva nije Instagram bajka u kojoj sve savršeno funkcionira.

Izazov je koji zahtijeva organizaciju, strpljenje, podršku okoline i ponajviše ljubaznost prema samoj sebi.

Dobra vijest je da je potpuno moguće izgraditi uspješan posao i istovremeno biti prisutna, posvećena majka.

Pročitajte članak u nastavku. Nadamo se da će vam pomoći da pronađete vlastiti način balansiranja između posla i obitelji.

Zaposlena mama; Pexels

Svakodnevni izazovi

Prije nego prijeđemo na rješenja, važno je otvoreno progovoriti o preprekama koje stoje na putu.

Prepoznavanje izazova prvi je i najvažniji korak prema njihovom prevladavanju.

Upravljanje vremenom

Dan ima samo dvadeset četiri sata, a čini se da vam treba barem dvostruko toliko.

Upravljanje vremenom

Između hranjenja djece, vožnje na aktivnosti, poslovnih sastanaka, administrativnih obaveza i pokušaja da se barem malo naspavate, vrijeme postaje najdragocjeniji resurs kojim raspolažete.

Poduzetništvo je vezano uz vještinu upravljanja vremenom. U suprotnom se akumulira nezadovoljstvo iz dana u dan.

Majčinski osjećaj krivnje

Osjećaj krivnje možda je najveći emocionalni teret koji majke poduzetnice nose. Kada radite, osjećate se krivima jer niste s djecom. Kada ste s djecom, osjećate se krivima jer ne radite na poslu.

Pitanje jesam li dobra majka proganja mnoge žene koje se odluče za poduzetnički put.

Taj začarani krug krivnje iscrpljuje i podriva samopouzdanje čak i najsposobnijim ženama.

Tamara Vrhovec Sekáč je vrlo uspješna poslovna žena. Objasnila nam je zašto je financijska pismenost temelj uspješnog života. Pročitajte intervju!

Nedostatak društvene podrške

Mnoge žene nemaju adekvatnu podršku partnera, šire obitelji ili lokalne zajednice. Bez čvrstog sustava podrške, usklađivanje posla i majčinstva pretvara se u iscrpljujuću utrku koju trčite same.

Zamka perfekcionizma

Društvene mreže neprestano prikazuju sliku savršene majke koja istovremeno vodi uspješan posao, kuha zdrave obroke, ima besprijekoran dom i izgleda kao s naslovnice.

Perfekcionizam; Pexels

Ta nerealna slika tjera nas da postavljamo nedostižne standarde prema kojima se mjerimo i osjećamo neuspješno kada ih ne dosežemo.

Stvarnost je da ta savršena slika ne postoji ni kod žena koje je prikazuju.

Mama poduzetnica je prednost

Unatoč svim izazovima, kombinacija majčinstva i poduzetništva donosi niz izuzetnih prednosti o kojima se premalo govori.

Fleksibilnost koju zaposlenje ne može pružiti

Za razliku od klasičnog radnog odnosa, poduzetništvo vam omogućuje da prilagodite raspored potrebama svoje obitelji.

Možete prisustvovati školskoj priredbi usred radnog dana, otići na roditeljski sastanak bez traženja dopuštenja, ostati kod kuće kada je dijete bolesno.

Posao možete nadoknaditi u večernjim satima ili vikendom.

Kolike su naknade za bolovanje? Pročitajte tekst i saznajte više!

Djeca dobivaju najsnažniji mogući uzor

Vaša djeca odrastaju gledajući majku koja ne odustaje, koja rješava probleme, koja stvara nešto vlastito i koja preuzima odgovornost za svoj život.

Životna je lekcija o ustrajnosti, hrabrosti i samodisciplini koju nijedna škola ne može naučiti.

Kuharica, chef, restoran; Pexels

Djeca poduzetnih roditelja razvijaju veću kreativnost, samostalnost i otpornost na neuspjeh.

Kontinuirani osobni rast

Poduzetništvo vas svakodnevno tjera da učite i rastete. Postajete bolji pregovarač, lider, strateg i komunikator. Vi odlučujete u kojem smjeru vaša karijera ide.

Nema staklenog stropa, nema čekanja na promaknuće i nema potrebe da se ispričavate jer ste uzeli slobodan dan za bolesno dijete.

Borna Jurišković nam objašnjava pregovaranje! Pročitajte intervju!

Praktične strategije

Pročitajte naše ideje o kombiniranju poduzetništva i majčinstva!

Postavite čvrste ali zdrave granice

Jasno definirajte radno vrijeme i obiteljsko vrijeme pa se toga dosljedno držite. Kada ste s djecom, svjesno odložite telefon. Kada radite, budite potpuno prisutne u poslu.

Napola prisutni u obje sfere garantira nezadovoljstvo u obje sfere.

Djeca osjećaju kada ste mentalno odsutne čak i kad ste fizički tu, baš kao što i kvaliteta vašeg rada pada kada vam misli lutaju prema kućanskim obavezama.

Rad, popravljanje, mama, dijete; Pexels

Naučite reći ne bez osjećaja krivnje. Ovo je vještina koju mnoge žene moraju svjesno razvijati.

Ne morate prihvatiti svaki projekt, svaku društvenu obavezu, svaki zahtjev koji vam drugi upute. Svako da nečemu što nije vaš prioritet zapravo je ne nečemu što jest.

Ako radite od kuće, fizički odvojite poslovni prostor od privatnog, makar to bila samo kutna za radnim stolom iza paravana.

Rad od kuće je dobar način rada za trudnice. Pročitajte članak i saznajte što o toj temi piše u Zakonu o radu.

Delegirajte bez grižnje savjesti

Pokušavati sve raditi same najveća je zamka u koju majke poduzetnice upadaju i ujedno najčešća greška o kojoj izvještavaju žene koje su prošle taj put.

Kritički se zapitajte koji poslovni zadaci zaista zahtijevaju vaše osobno uključivanje, a koji ne.

Isto vrijedi za kućanske poslove. Pomoć u kući nije luksuz nego pametna investicija u vaše vrijeme, energiju i mentalno zdravlje.

Ako si ne možete priuštiti redovitu pomoć, razmislite o angažiranju pomoći barem jednom tjedno ili za specifične zadatke poput glačanja ili dubokog čišćenja.

Obrt za čišćenje je vrlo unosna uslužna djelatnost. Saznajte više!

Obrt za čišćenje

Izgradite mrežu podrške

Razgovarajte otvoreno s partnerom o podjeli odgovornosti u kućanstvu i oko djece.

Jasna očekivanja i konkretni dogovori sprečavaju frustracije i nerazumijevanje koje se s vremenom pretvara u ogorčenost.

Partner koji aktivno sudjeluje u odgoju i kućanskim poslovima nije pomoć nego ravnopravan roditelj koji ispunjava svoju ulogu.

Povezivanje s drugim majkama poduzetnicama neprocjenjiv je izvor podrške, razumijevanja i praktičnih savjeta.

Ne zanemarujte ni širu obitelj.

Bake i djedovi, sestre, bliske prijateljice, svi oni mogu biti dragocjeni dio vašeg sustava podrške ako im dopustite da pomognu i ako jasno komunicirate što vam treba.

Neka vam tehnologija bude saveznica

Tehnologija je jedna od najboljih prijateljica svake poslovne mame.

Alati za produktivnost poput Trella, Asane ili Notiona pomažu u organizaciji zadataka i projekata na jednom preglednom mjestu.

Automatizirajte sve što možete.

Automatsko zakazivanje objava na društvenim mrežama, automatizirani email odgovori, online sustavi za fakturiranje i naplatu, chatbotovi za česte upite klijenata.

Obrt, obrtnici

Svaki automatizirani proces oslobađa dragocjene sate koje možete preusmjeriti na rad koji zaista zahtijeva vaš osobni angažman ili na vrijeme s obitelji.

Briga o sebi

Ovo je dio koji mnoge majke poduzetnice preskaču smatrajući brigu o sebi sebičnošću ili luksuzom za koji nemaju vremena.

Istina je upravo suprotna. Briga o sebi je apsolutna nužnost bez koje sve ostalo postupno pada u vodu.

Fizička aktivnost kao izvor energije

Trideset minuta kretanja dnevno nije samo dobro za tijelo nego i za um. Vježbanje otpušta endorfine, poboljšava koncentraciju i podiže razinu energije.

Ne mora to biti odlazak u teretanu. Joga kod kuće dok djeca gledaju crtić, brza šetnja s kolicima kroz kvart ili ples u dnevnom boravku, sve se računa i sve čini razliku.

Vedrana Healing Room objašnjava nam zašto je meditacija važna. Pročitajte intervju!

Vrijeme za sebe bez ispričavanja

Dozvolite si redovito vrijeme koje je samo vaše. Knjiga prije spavanja, kupka s pjenom, kava s prijateljicom, odlazak na masažu.

Meditacija, opuštanje, ljepota, zdravlje

Odmorna, ispunjena majka neusporedivo je bolja majka od iscrpljene, ogorčene žene koja je sve dala drugima, a sebi ništa ostavila.

Prepoznajte znakove izgaranja na vrijeme

Profesionalno izgaranje nije znak slabosti nego prirodna posljedica predugog zanemarivanja vlastitih potreba i prelaženja vlastitih granica.

Izgaranje (burnout) alarm je za promjenu. Pročitajte članak na poveznici!

Najčešće pogreške koje treba izbjeći

Ne jurite za savršenstvom. Kuća ne mora blistati svaki dan. Ručak ne mora izgledati kao iz kulinarskog showa. Poslovni plan ne mora biti besprijekoran prije nego što napravite prvi korak.

Dovoljno dobro zaista jest dovoljno dobro i što prije to prihvatite, to ćete prije osjetiti olakšanje i slobodu za napredak.

Ne stavljajte sebe na posljednje mjesto. Ne možete nalijevati iz prazne čaše, koliko god to pokušavale.

Samopouzdanje, posao

Ne uspoređujte se s drugima. Svačija situacija je jedinstvena.

Žena koja na društvenim mrežama izgleda kao da savršeno balansira sve možda ima tim od pet ljudi, baku koja čuva djecu svaki dan i partnera čija plaća pokriva sve režije.

Uspoređujete svoje iznutra s tuđim izvana, a to nikada nije poštena usporedba.

Ne radite bez prestanka. Produktivnost ne dolazi od broja sati za računalom nego od kvalitete fokusa unutar radnih sati.

Rad non-stop bez pauze i bez slobodnih dana ne čini vas boljom poduzetnicom. Čini vas iscrpljenom osobom koja sve lošije donosi odluke.

Vaš put, vaša pravila

Na našem portalu možete pronaći oglase poduzetnika i poduzetnica koji trebaju pojačanje u svom timu.

Pronađite idealan natječaj za za posao!

Provjerite ponudu već danas!

Objava Poduzetništvo i majčinstvo idu ruku pod ruku pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Angažirani zaposlenici danas su jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti u tvrtki.

Unatoč sve većem fokusu na employer branding, benefite i radnu kulturu, globalno je tek oko 23% zaposlenika stvarno angažirano na poslu.

Većina radi samo ono što je nužno. Taj jaz između očekivanja i stvarnog ponašanja zaposlenika postaje jedan od velikih izazova na radnom mjestu.

Radi toga smo obradili istraživanje kako bismo približili zaposlenicima i poslodavcima ovu važnu temu!

Angažiranost zaposlenika odnosi se na razinu motivacije, predanosti i emocionalne povezanosti s poslom i tvrtkom u kojoj zaposlenik radi.

To nije samo pitanje zadovoljstva, nego spremnosti da se ide korak dalje, preuzme inicijativa i aktivno doprinosi rezultatima.

Angažirani zaposlenici imaju izravan utjecaj na produktivnost, rast i dugoročnu stabilnost tvrtke.

Saznajte više iz nastavka teksta!

Naporan rad, zaposlenici, građevina, bager; Izvor: Unsplash

Većina zaposlenika radi minimum

Jedan od najzanimljivijih podataka pokazuje da čak 59% zaposlenika rade minimum potreban da zadrže posao.

Nisu oni nužno nezadovoljni, ali jasno ukazuje na nedostatak motivacije i povezanosti s tvrtkom u koju dolaze raditi svaki dan.

Europa je u tom kontekstu posebno zanimljiva jer ima najnižu razinu angažiranosti zaposlenika, oko 13%.

Iako je relativno mali udio aktivno neangažiranih zaposlenika, većina se nalazi negdje u sredini. Rade svoj posao, ali bez dodatnog angažmana i inicijative.

13. plaća

13. plaća dolazi najboljim zaposlenicima. Pročitajte više!

Angažiranost direktno povećava rezultate

Istraživanje platforme People Managing People pokazuju da tvrtke s angažiranim zaposlenicima ostvaruju:

• 14% veću produktivnost
• 18% veći rast prodaje
• 23% veću profitabilnost
• 10% zadovoljnije korisnike

Ove brojke jasno pokazuju da angažiranost nije samo HR tema, nego faktor poslovnog uspjeha.

U poslovnim krugovima kola uzrečica da je sretan radnik, najbolji radnik.

Neangažiranost je ogroman trošak

S druge strane, nedostatak angažiranosti ima visoku cijenu.

Procjenjuje se da neangažirani zaposlenici globalno uzrokuju gubitke od čak 8,8 bilijuna dolara. Ta brojka jeoko 9% svjetskog BDP-a.

Osim gubitka novaca, tvrtka radi slabije, troškovi rastu, a zaposlenici traže nove poslove.

Novi posao

Tražite novi posao? Pregledajte našu bazu!

Angažirani zaposlenici rjeđe odlaze

Jedna od najvećih prednosti angažiranih zaposlenika je njihova lojalnost.  Tvrtke s visokom razinom angažiranosti bilježe značajno manju fluktuaciju zaposlenika.

Odlasci se mogu prevenirati čak do 59% u sektorima s visokom stopom odlazaka.

Poslodavci bi morali uzeti u obzir ove podatke u današnjim uvjetima sve većeg nedostatka radne snage.

Strani radnici imaju jednaku plaću kao i domaći. Pročitajte članak i saznajte više o pravilima i zakonodavstvu!

Kvalitetna komunikacija

Istraživanje pokazuju da zaposlenici ne traže samo veću plaću, nego osjećaj da njihov rad ima vrijednost.

Čak 69% zaposlenika kaže da bi bili motiviraniji kada bi se njihov trud više prepoznavao, dok više od 85% ističe važnost redovite komunikacije i informiranja od strane menadžmenta.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

Angažiranost zaposlenika u velikoj mjeri ovisi o svakodnevnim praksama unutar tvrtke, a ne samo o formalnim benefitima.

Razvoj i učenje idu zajedno

Mogućnosti razvoja jedan su od najvažnijih faktora angažiranosti zaposlenika. Zaposlenici žele osjećaj napretka i perspektive.

Oko 80% zaposlenika smatra da bi bili angažiraniji kada bi imali priliku učiti nove vještine i profesionalno se razvijati.

Podatak potvrđuje koliko je razvoj važan za motivaciju i dugoročno zadovoljstvo na poslu.

Kada zaposlenici vide da imaju priliku rasti unutar organizacije, mijenja se njihov odnos prema poslu.

Umjesto da posao doživljavaju kao rutinu, počinju ga promatrati kao priliku za napredak i izgradnju karijere.

Taj osjećaj kretanja prema naprijed jedan je od najjačih pokretača angažiranosti jer stvara jasnu vezu između osobnih ciljeva i ciljeva tvrtke.

Postavljate ciljeve u karijeri? Napišite svoje SMART ciljeve! Više podataka možete pronaći u članku na linku!

Ciljevi u karijeri, SMART metoda

S druge strane, nedostatak razvoja jedan je od najčešćih razloga za pad motivacije i odlazak zaposlenika.

Kada zaposlenici ne vide mogućnost napretka, vrlo brzo počinju tražiti nove prilike na tržištu rada. U

Vidimo da tvrtke koje ne ulažu u razvoj imaju veće troškove fluktuacije i teže zadržavaju kvalitetan kadar.

Ulaganje u edukaciju i razvoj ne znači nužno samo formalne treninge i edukacije. Sve češće se radi o kombinaciji različitih pristupa.

Npr. boarding sistem, mentorstvo, radionice, praktični projekti i preuzimanje novih odgovornosti. Mogućnosti su mnoge!

Zaposlenici posebno cijene prilike u kojima mogu učiti kroz stvarne zadatke i konkretne izazove, jer takav oblik razvoja ima najbrži i najvidljiviji učinak.

Osim toga, organizacije koje kontinuirano ulažu u razvoj zaposlenika stvaraju kulturu učenja, što dugoročno postaje velika konkurentska prednost.

Takve tvrtke brže se prilagođavaju promjenama, lakše uvode nove tehnologije i učinkovitije odgovaraju na tržišne izazove.

Obrazovanje, edukacija, računovodstvo, obračun plaća, financije; Pexels

Koje su besplatne edukacijske platforme najbolje? Saznajte iz članka na linku!

Loše strane – sagorijevanje

Zanimljivo je da visoka angažiranost ne znači nužno i dobro stanje zaposlenika.

Istraživanje također pokazuju da je jedan od pet zaposlenika istovremeno visoko angažiran i pod rizikom od burnouta, što znači da motivacija i iscrpljenost idu ruku pod ruku.

Takvi zaposlenici često su najproduktivniji i najposvećeniji, ali istovremeno nose i najveći teret odgovornosti, što dugoročno može dovesti do ozbiljnog iscrpljenja.

Dodatna istraživanja pokazuju da značajan dio zaposlenika koji su angažirani istovremeno osjeća umor, stres i želju za promjenom posla.

Naime, gotovo 19% zaposlenika spada u kategoriju “visoko angažiranih, ali iscrpljenih”, a upravo ta skupina ima i najveću sklonost odlasku iz tvrtke.

Visoka angažiranost sama po sebi nije dovoljna ako je ne prate zdravi radni uvjeti.

Korporativna kultura je rješenje. Pročitajte zašto!

Korporativna kultura, zadovoljne kolegice; Pexels

Problem nastaje kada tvrtke potiču angažiranost bez kontrole opterećenja.

Visoko motivirani zaposlenici često preuzimaju dodatne zadatke, rade više i ulažu više energije, što kratkoročno donosi rezultate, ali dugoročno povećava rizik od burnouta (sagorijevanja).

Takva dinamika može dovesti do paradoksa. Zaposlenici na koje se organizacija najviše oslanja postaju najugroženiji.

Burnout se pritom ne manifestira samo kroz umor, nego i kroz pad koncentracije, smanjenu učinkovitost i emocionalno distanciranje od posla.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, riječ je o stanju kronične iscrpljenosti povezane s poslom koje utječe i na mentalno i na fizičko zdravlje .

Zbog toga tvrtke moraju pronaći balans između poticanja angažiranosti i zaštite zaposlenika od preopterećenja.

Moraju prakticirati realno planiranje radnog opterećenja, poticanje odmora i stvaranje kulture u kojoj se ne nagrađuje konstantno preopterećenje.

Također, važno je prepoznati rane znakove burnouta i reagirati prije nego što dođe do ozbiljnijih posljedica.

U konačnici, cilj nije samo imati angažirane zaposlenike, nego imati angažirane i održivo motivirane zaposlenike.

Kava, laptop, rad od kuće; Pexels

Uloga poslodavca je presudna

Naime, oni oblikuju svakodnevno iskustvo zaposlenika kroz način komunikacije, davanje povratnih informacija i organizaciju rada.

Kroz odnos s nadređenima zaposlenici najčešće grade (ili gube) motivaciju, osjećaj pripadnosti i želju za dodatnim angažmanom.

Bez kvalitetnog vodstva teško je postići visoku razinu angažiranosti, bez obzira na druge benefite koje tvrtka nudi.

Plaća, bonusi ili fleksibilni uvjeti rada mogu privući zaposlenike, ali način na koji šefovi vode timove određuje hoće li oni ostati motivirani i dugoročno vezani uz tvrtku.

U kontekstu sve raširenijeg hibridnog i rada od kuće, uloga menadžera postaje još važnija.

Kada zaposlenici ne rade svaki dan iz istog fizičkog prostora, komunikacija mora biti jasnija, redovitija i svjesnije strukturirana.

U konačnici, angažiranost zaposlenika u modernom radnom okruženju uvelike ovisi o kvaliteti vodstva.

Svi kandidati u potrazi za novim poslom mogu potražiti kvalitetnog poslodavca na našem portalu!

Nađite onaj pravi oglas za posao već danas!

Objava Angažirani zaposlenici: 7 važnih činjenica pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Neradni dani i državni praznici važan su su dio kvalitetnog života, to je općepoznata stvar. Moramo znati raspored dana radi planiranja svog vremena.

Pisali smo već koliko je ravnoteža između poslovnih obveza i privatnog života važna. Radi toga neradni dani i državni praznici dobivaju dodatnu vrijednost.

Svi se vesele prilici za predah, regeneraciju i svjesno upravljanje vlastitim vremenom.

U ovom vodiču donosimo pregled neradnih dana i državnih praznika u Hrvatskoj u 2026. godini, uz savjete kako ih iskoristiti za odmor, planiranje godišnjeg odmora i brigu o mentalnom zdravlju.

Zašto je važno planirati neradne dane?

Unaprijed planirani slobodni dani omogućuju zaposlenicima da bolje rasporede energiju. Izbjegava se burnout, a poslovni i privatni život se mogu kvalitetnije uskladiti.

Kada znamo koji su dani neradni, lakše planiramo godišnji odmor, kraća putovanja ili jednostavno vrijeme za sebe i obitelj.

Za poslodavce, jasno planiranje praznika znači bolju organizaciju rada, realnije rokove i zadovoljnije zaposlenike.

Upravo zato donosimo kalendar, za pametno upravljanje radnim vremenom.

Neki praznici padaju na četvrtak i ponedjeljak, što je idealno za spajanje i vikend bijeg. 

Kalendar, 2026. godina

Državni praznici i neradni dani

Hrvatska u 2026. godini ima niz državnih praznika i blagdana koji su prema zakonu neradni dani.

Neki od njih padaju na radne dane, što otvara mogućnost za produžene vikende, dok drugi nude priliku za kratke, ali vrijedne pauze tijekom godine.

Siječanj. Godina počinje s predahom

Godina započinje s Novom godinom, 1. siječnja, a već nekoliko dana kasnije slijedi Sveta tri kralja (Bogojavljenje), 6. siječnja.

Ova dva neradna dana na samom početku godine mnogima omogućuju lagan ulazak u radni ritam i dodatni oporavak nakon blagdana.

Proljeće. Blagdani koji vraćaju ravnotežu

Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2026., donosi prvi veći proljetni predah. Proljeće je razdoblje kada se umor od zime često najviše osjeti, a upravo ovakav neradni dan može biti idealan trenutak za mentalni reset.

Praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je dan koji podsjeća na važnost radničkih prava, ali i na pravo na odmor. Bez obzira pada li na radni dan ili vikend, njegova simbolika ostaje snažna.

Proljeće, visibabe; Izvor: Pexels

Iskoristite svoje pravo na godišnji odmor. Pročitajte članak!

Zajedništvo. Kraj svibnja i lipanj

Dan državnosti, 30. svibnja, jedan je od važnijih datuma u hrvatskom kalendaru.

Ovaj praznik često se povezuje s produženim vikendima, što ga čini idealnim za kratka putovanja ili kvalitetan odmor prije ljetne sezone.

U lipnju slijedi Tijelovo, 4. lipnja 2026., pokretni blagdan koji redovito pada na četvrtak i često se koristi za spajanje s vikendom.

Upravo su ovakvi dani savršeni za mini-odmore koji dokazano pozitivno utječu na produktivnost i mentalno zdravlje.

Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, dodatno upotpunjuje lipanjski raspored neradnih dana.

Neradni dani u Hrvatskoj kombinacija su državnih praznika i katoličkih blagdana.

Ljeto. Više od godišnjeg odmora

Ljetni mjeseci donose i nekoliko važnih praznika. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, često je dio ljetnog odmora, ali i podsjetnik na kolektivno sjećanje i vrijednosti.

Ljeto, naočale; Izvor: Pexels

Velika Gospa, 15. kolovoza, jedan je od najčešće korištenih ljetnih neradnih dana, osobito za obiteljska okupljanja i kraće izlete.

Firma ili paušalni obrt, pitanje je sad. Pročitajte koji oblik poslovanja je bolje pokrenuti. 

Jesen. Pauza u radnoj rutini

Nakon povratka s godišnjih odmora, Dan svih svetih, 1. studenoga, pruža priliku za kratki predah u jesenskom radnom ritmu.

Slijedi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, 18. studenoga, koji ima snažnu emotivnu i društvenu dimenziju.

Prosinac. Veselje za kraj godine

Godina završava s dva neradna dana koja većina zaposlenika dočekuje s olakšanjem. Božić, 25. prosinca, i Sveti Stjepan, 26. prosinca, omogućuju duži odmor i sporiji ulazak u novu godinu.

Nova godina donosi nove poslovne prilike. No, potreban je i osvježen životopis. Saznajte kako ga napisati!

Produžite godišnji odmor

Pametno korištenje nekoliko dana godišnjeg odmora uz neradne dane može rezultirati znatno duljim razdobljima odmora.

Mentalno zdravlje

Produženi vikendi i mostovi između praznika i vikenda nisu samo praktični, već i iznimno korisni za mentalno zdravlje.

Kratki, ali redoviti odmori često su učinkovitiji od jednog dugog godišnjeg odmora jer omogućuju kontinuirani oporavak tijekom godine.

Čuvajte svoje mentalno zdravlje i odmorite. Pročitajte članak!

Brojna istraživanja pokazuju da redoviti prekidi u radu smanjuju stres, povećavaju koncentraciju i dugoročno poboljšavaju radni učinak.

Neradni dani pružaju priliku da se odmaknemo od poslovnih obveza, obnovimo energiju i vratimo poslu s većom motivacijom.

Zaposlenici koji koriste slobodne dane bez osjećaja krivnje rjeđe doživljavaju burnout i češće osjećaju zadovoljstvo poslom.

Poruka poslodavcima

Šuma, odmor, razgovor, smijeh, mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Poslodavci koji unaprijed planiraju rad oko neradnih dana pokazuju razumijevanje za potrebe zaposlenika.

Fleksibilnost, mogućnost spajanja slobodnih dana i realna očekivanja oko produktivnosti u razdobljima praznika stvaraju zdraviju radnu kulturu.

Takav pristup dugoročno se vraća kroz veću lojalnost i bolju radnu atmosferu.

Korporativna kultura važna je za stvaranje ugodnog radnog mjesta. Pročitajte članak!

Ulažite u kvalitetu života

Neradni dani i državni praznici u 2026. godini nisu samo datumi u kalendaru. Prilika su da zastanemo, odmorimo i svjesno upravljamo vlastitim vremenom.

A nakon odmaranja pogledajte otvorene oglase za posao! 

Objava Neradni dani i državni praznici u 2026. godini: pogledajte naš vodič pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Pravo na godišnji odmor nije luksuz, nagrada ili benefit poslodavca koji je dobar prema radniku. Godišnji odmor je jedno od temeljnih prava zaposlenih, zaštićeno zakonom i međunarodnim konvencijama.

U gospodarskoj praksi godišnji odmor izravno je povezan s produktivnošću, mentalnim zdravljem, kvalitetom rada i zadržavanjem zaposlenika.

Međutim, u hrvatskim tvrtkama prava oko godišnjeg odmora često su predmet nesporazuma, pogrešnog tumačenja ili jednostavno neinformiranosti.

Posebno kod novih zaposlenika, mladih radnika, sezonskih poslova ili poslodavaca koji prvi put zapošljavaju.

Pročitajte ostatak članka!

Pravo na godišnji odmor i zakonska zaštita

Godišnji odmor definiran je Zakonom o radu kao vrijeme odsustva s posla tijekom kojeg radnik zadržava sva prava iz radnog odnosa, uključujući plaću.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Izvor: Pexels

Ne radi se o slobodnom danu zaposlenika. Naime, svaka osoba se mora fizički i mentalno obnoviti, uz punu financijsku kompenzaciju.

Iz perspektive radnog prava, odmor je instrument zaštite zdravlja, prevencije sagorijevanja (burnouta) i sigurnosti na radu.

Sigurnost mladih na radnom mjestu posebno je osjetljiva tema. Svaki poslodavac bi morao zaštiti mlade radnike. Pročitajte članak!

Upravo zato poslodavac ne smije radniku isplatiti da odustane od odmora ili ga zamijeniti radnim satima.

Godišnji odmor nije predmet dogovora. Na njega se ne može odricati, ne može se prodati niti isplatiti umjesto korištenja, osim u iznimnim situacijama kada radni odnos prestaje.

Niti jedna interna regulativa poslodavca ne može derogirati zakonsko pravo na godišnji odmor.

Taj dio se mora razumjeti, jer i 2025. u Hrvatskoj postoji velik broj ugovora i internih pravilnika koji pokušavaju uvjetovati korištenje godišnjeg odmora prema potrebama poslodavca, a ne prema pravu radnika.

Na sljedećoj poveznici pročitajte članak Ugovor o radu i saznajte sve što trebate znati o svojim obvezama i pravima. 

Ugovor o radu

Koliko godišnjeg odmora ima radnik

Zakonom je propisano da radnik koji ima puno radno vrijeme ima pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora.

Trajanje se računa u danima, ovisno o tome radi li se petodnevni ili šestodnevni radni tjedan.

Radnik koji radi pet radnih dana ima najmanje 20 radnih dana godišnjeg, dok onaj koji radi šest radnih dana ima najmanje 24 radna dana.

Bitno je razumjeti da se radi o minimalnom trajanju. Kroz kolektivne ugovore, interne pravilnike ili ugovore o radu, poslodavac može radnicima dati više dana odmora.

Privatni sektor najčešće ostaje na zakonskom minimumu, dok javni sektor ili tvrtke s izraženim HR-om radnicima često daju između 22 i 27 radnih dana godišnjeg.

Kolektivni ugovor za državne službenike štiti prava svojih članova. Pročitajte više!

Kada radnik stječe pravo na godišnji odmor

Pravo na puni godišnji odmor stječe se nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca. To znači da ako se novi zaposlenik zaposli 1. travnja, puni godišnji stječe tek 1. listopada.

Burnout, sagorijevanje, odmor, previše posla, mentalno zdravlje, predah; Izvor: Pexels

Međutim, i prije toga ima pravo na razmjerni godišnji odmor, proporcionalan broju mjeseci rada.

Mnogi novi radnici misle da nemaju pravo na odmor dok ne prođe šest mjeseci, što je česta zabluda. Oni imaju pravo koristiti razmjerni dio. Svaka navršena dva i pol mjeseca rada nose 1/6 godišnjeg odmora.

Pravo na godišnji odmor i ugovori

Zakon ne diskriminira radnike prema vrsti ugovora. Sezonski radnici, radnici na određeno ili ugovoreni na nepuno radno vrijeme imaju isto pravo na godišnji odmor kao i oni zaposleni na neodređeno.

Izuzetak je u duljini rada, jer se godišnji računa proporcionalno.

Radnik koji radi četiri sata dnevno ima cijeli godišnji odmor, jer se odmor računa prema trajanju radnog odnosa, a ne broju sati.

Ugovor na određeno trebao bi sadržavati podatke o godišnjem odmoru. Saznajte više!

Planiranje i korištenje godišnjeg odmora

Iako je pravo na godišnji odmor apsolutno, poslodavac ima pravo organizirati način i vrijeme korištenja, ali razumno i uz uvažavanje potreba radnika.

Zakon propisuje da se godišnji koristi u dva dijela. veći dio od najmanje dva tjedna uzastopno, a ostatak prema dogovoru.

Dogovor, pregovor, razgovor; Izvor: Pexels

Radnik mora dobiti obavijest o korištenju odmora najmanje 15 dana unaprijed, osim u iznimnim slučajevima.

No ipak, ponekad poslodavci godišnji odmor promatraju kao operativnu smetnju i šalju radnika kući kada se nakupi broj sati. To nije dopušteno.

Godišnji se ne koristi kao kazna ili instrument kontrole, nego kao pravo radnika.

Poslodavac je dužan omogućiti svakom zaposlenom da iskoristi zakonom zagarantirane dane odmora što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

Može li poslodavac odbiti godišnji odmor?

Da, ali samo privremeno, uz mjerljivo opravdanje. Poslodavac smije odgoditi godišnji odmor kada bi njegovo korištenje ozbiljno ugrozilo poslovanje. To mora biti iznimka, a ne pravilo.

Ako poslodavac odgađa odmor, mora omogućiti korištenje čim objektivno postane moguće. Ne smije tjerati radnika da potpisuje odgodu na neodređeno.

Radnik koji osjeti da mu se sustavno uskraćuje godišnji odmor ima pravo prijaviti poslodavca Inspektoratu rada.

Inspektorat rada; Izvor: Google

Prijenos godišnjeg odmora na iduću godinu

Radnik ima pravo neiskorišteni dio prenijeti u iduću godinu. No, mora ga iskoristiti do 30. lipnja.

Razlog za prijenos ne mora biti isključivo operativni, već i privatni. Neki od razloga su bolest, roditeljstvo, stručna odsutnost, profesionalna putovanja. Poslodavac ne smije jednostavno obrisati godišnji odmor.

Najčešće zlouporabe događaju se upravo na ovom planu. Neki poslodavci nude isplatu u prosincu. To je protuzakonito. Novac ne može zamijeniti odmor,  osim ako radni odnos završava.

ERP sustav važan je za učinkovito poslovanje tvrtke. Saznajte više iz članka na linku! 

Bolovanje, rodiljni dopust i godišnji odmor

Ako radnik ode na bolovanje tijekom godišnjeg odmora, odmor se prekida i nastavlja nakon povratka. Pravilo vrijedi i za rodiljni ili roditeljski dopust.

Jedna od čestih grešaka poslodavaca je postupanje kao da je radnik potrošio odmor, što je nezakonito i može biti predmet spora.

Rad, trudnica, trudnoća, porodiljni, bolovanje; Izvor: Pexels

Godišnji ne prestaje postojati zbog bolesti ili trudnoće. Štoviše, zakon posebno štiti trudne radnice i roditelje. Godišnji se akumulira i mora biti omogućen nakon povratka.

Iskoristite očinski dopust. Djeca će samo jednom biti mala. Pročitajte članak!

Koliko radnik mora uzeti odjednom

Zakon propisuje da radnik jedan dio godišnjeg mora koristiti u trajanju od najmanje dva uzastopna tjedna.

Radi se o zaštiti od fragmentiranja odmora na dane po potrebi i pretvaranja odmora u mini pauze koje nemaju terapijski učinak.

Mnogi hrvatski poslodavci pogrešno traže da radnik godišnji koristi tjedan po tjedan. Ovakav potez nije po zakonu, osim ako radnik izričito želi drugačije.

Može li se godišnji odmor isplatiti

Ne mislimo isplati li se u nematerijalnom smislu, već mogu li se dani godišnjeg odmora zamijeniti za novac. Odgovor je vrlo precizan. Može samo ako radni odnos prestaje.

Euro, plaća, prosječna plaća; Izvor: Pexels

Radnik koji odlazi iz tvrtke ima pravo da mu se isplati neiskorišteni godišnji odmor, proporcionalno danima do trenutka odlaska. U svim ostalim scenarijima isplata godišnjeg odmora je nezakonita.

Plaća u naravi nije rijetkost. Saznajte što sve može zamijeniti novac. Pročitajte članak!

Kolika je plaća za vrijeme godišnjeg odmora

Radnik za vrijeme godišnjeg odmora prima naknadu koja mora biti jednaka prosječnoj plaći u prethodna tri mjeseca.

Iznos uključuje sve dodatke, bonuse ili stimulacije koje je ostvario radom. Poslodavci ponekad isplaćuju fiksnu bazu, što je protivno zakonu i može se osporavati.

Vrijeme je za godišnji

Isplanirajte godišnji na vrijeme i uživajte u božićnim praznicima.

Škicnite naše oglase za posao i pronađite natječaj koji će vas odvesti tamo gdje želite! Na radno mjesto gdje imate pokrivena radna prava!

Objava Pravo na godišnji odmor: što radnici i poslodavci moraju znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Povjerenje gradi svijet. Bez njega ne bi bilo ničega. Ali ako se slaže s učinkom?

U modernom poslovnom okruženju tvrtke stalno jure rezultate: „Povećajmo brojke!”, „Prodaj više!”, „Proizvedi brže!”. No, zanemarujemo li tada taj važan element povjerenja?

U tekstu portala HR Staff n’ Stuff pod nazivom “Performance versus Trust: which one makes the difference?” izložena je zanimljiva teza.

Pokazuje da u situaciji kada timovi moraju birati između visokog učinka i visokog povjerenja, ipak ne stavljaju učinak na prvo mjesto.

U nastavku analiziramo kako učinak i povjerenje djeluju zajedno. Što istraživanja pokazuju, te kako menadžeri mogu uspostaviti ravnotežu između ta dva faktora u svakodnevnom radu.

Što znači učinak, a što povjerenje?

Učinak

U poslovnom kontekstu učinak se mjeri brojkama. Ostvareni ciljevi, prodajni rezultati, broj završenih projekata, brzina, učinkovitost.

Poslovni rezultati, učinak; Izvor: Pexels

Ukratko, koliko smo napravili i koliko to vrijedi za tvrtku. Na primjer, poduzeće mjeri broj novih klijenata, rast prihoda ili smanjenje troškova.

Pročitajte intervju s osnivačima portala Agroklub. Inspirativan razgovor s dvojicom stručnjaka. 

Povjerenje

Povjerenje je dublje i teže mjerljivo. Ono znači da zaposlenici i poslodavci vjeruju jedni drugima. Da će ispuniti obećanja, raditi u interesu tima i da se na njih može osloniti.

Povjerenje znači i spremnost da budemo ranjivi. Možemo vjerovati da će kolege postupiti pošteno i predano, čak i kada nas nitko ne gleda.

Možeš vjerovati nečijem učinku, ali povjerenje znači da toj osobi vjeruješ i kad se ne mjeri brojkama.

Drugim riječima, visok učinak bez povjerenja može stvoriti toksično okruženje.

Mentalno zdravlje povezano je s povjerenjem. Saznajte o kakvoj se vezi radi. 

Mentalno zdravlje, razgovor, otvorenost; Izvor: Pexels

Zašto povjerenje nadmašuje učinak

U članku HR Staff n’ Stuff navodi se primjer elitne vojne jedinice (SEAL Team 6), u kojoj su morali birati između kandidata s iznimnim rezultatima i onih koji su možda imali nešto slabiji učinak.

No, uživali su potpuno povjerenje svojih kolega.

Pokazalo se da su najbolji timovi oni koje čine osobe s visokim stupnjem povjerenja. Čak i ako njihov učinak nije najveći. Zašto?

Jer osoba koja postiže vrhunske rezultate, ali ne gradi povjerenje, često postaje toksičan pojedinac. Netko tko ruši moral, izaziva sukobe i narušava suradnju.

Suprotno tome, zaposlenik prosječnog učinka, ali visokog povjerenja, potiče timsku koheziju i zajednički rast.

Povjerenje, i među ljudima i prema institucijama, jedan od najvažnijih faktora koji utječe na uspjeh tvrtke.

Razgovor za posao mora biti na nivou. Pitanja moraju biti korektna i kvalitetna. Pročitajte kako se postaviti kod nekorektnih pitanja. 

Razgovor za posao, korektna pitanja, povjerenje; Izvor: Pexels

Kad učinak nije dovoljan

Poslodavci često upadnu u zamku fokusiranja isključivo na rezultate.

Najčešće greške su:

• Promocija zaposlenika samo prema brojkama, bez procjene njihove etike ili timske suradnje. Takav zaposlenik može kratkoročno donijeti rezultate, ali dugoročno uništava kulturu.
• Opsesija kratkoročnim ciljevima da stalno moramo više i odmah, što vodi sagorijevanju.
• Zanemarivanje međuljudskih odnosa, jer ih je teže mjeriti nego brojke.

Burnout je bolest suvremenog društva. Saznajte iz članka kako si možete pomoći.

Rezultat su timovi koji u početku briljiraju, ali brzo izgube motivaciju i povezanost.

Učinak bez povjerenja kratkotrajan je poput trčanja bez daha. Možda ćeš prvi krenuti, ali nećeš daleko stići.

Burnout, sagorijevanje, napor, loša atmosfera, loši odnosi; Izvor: Pexels

Kako uravnotežiti učinak i povjerenje

Ideal nije birati jedno od toga, već izgraditi organizaciju koja njeguje visoki učinak uz visoko povjerenje. Nije lako, ali je moguće. Evo kako.

Postavite jasne standarde ponašanja

Osim poslovnih ciljeva, definirajte i očekivane vrijednosti: kako surađujemo, kako komuniciramo, što znači biti pouzdan kolega.

Ako se nepošteno ponašanje tolerira zbog rezultata, povjerenje se ruši. Kultura tvrtke počinje onog trenutka kada menadžer odluči da brojke nisu vrijedne gubitka integriteta.

Korporativna kultura pokazuje kakvo je stanje među kolegama. Objašnjava i poslovne rezultate. Pročitajte članak!

Mjerite i razvijajte povjerenje

Iako zvuči apstraktno, povjerenje se može mjeriti kroz interne ankete, redovite razgovore, otvorene povratne informacije i mjerenje psihološke sigurnosti.

Važan je taj osjećaj da ljudi mogu izreći mišljenje bez straha.

Tvrtke koje aktivno rade na razini povjerenja često bilježe rast i u financijskim rezultatima.

Rezultati, poslovni čovjek, zadovoljstvo; Izvor: Pexels

Ulaganje u vodstvo

Lideri koji grade povjerenje slušaju, priznaju pogreške, ne skrivaju informacije i poštuju tuđe ideje. Takvi menadžeri pokreću timove ne kroz strah, nego kroz povjerenje.

Voditelj visokih kompetencija i visokog povjerenja najvrjedniji je profil koji bilo koja tvrtka može imati.

Za ovakve rezultate važne su voditeljske vještine. Više u članku!

Stvorite sigurno okruženje za pogreške

Ljudi koji se boje pogriješiti neće učiti ni inovirati. Povjerenje omogućuje da se preuzmu rizici, da se istražuju novi pristupi i da se neuspjeh vidi kao korak prema napretku, a ne kao kazna.

Ravnoteža između kratkoročnog i dugoročnog

Tvrtke koje žive od kvartala do kvartala često izgaraju. One koje istodobno nagrađuju učinak i ponašanje koje potiče povjerenje imaju zdraviju, otporniju organizaciju.

Što kažu HR timovi?

HR tim, ljudski potencijali; Izvor: Pexels

Za HR odjele, znači da procjene učinkovitosti ne smiju biti samo kvantitativne.

U sistem nagrađivanja treba uključiti i kriterije poput timske suradnje, mentorstva, lojalnosti i povratnih informacija.

Za poslodavce znači da moraju postaviti pitanje: vrijedi li kratkoročni rezultat ako ruši moral tima?

Za timove, znači da moraju otvoreno komunicirati. Jer ako nema povjerenja, ni najbolja strategija neće donijeti dugoročni uspjeh.

Poslovna komunikacija mora se razvijati i za dobro poslodavca i zaposlenika. Saznajte kako se može unaprijediti. Pročitajte članak! 

Povjerenje pokreće učinak, a ne obrnuto

Učinak je mjerljiv, vidljiv i važan. Ali povjerenje je ono što ga omogućuje.

Ako u timu nema povjerenja, ljudi troše energiju na zaštitu, ne na stvaranje.

No, kada postoji povjerenje, učinak dolazi prirodno. Energija se usmjerava u rješenja, a ne u sumnje.

Simon Sinek; Izvor: simonsinek.com

Kako je rekao Simon Sinek:

Bolje je imati prosječnog radnika kojemu možeš vjerovati, nego zvijezdu kojoj ne vjeruješ.

Najbolje organizacije svijeta danas ne traže samo rezultate, već one ljude koji grade povjerenje.

Brojke su važne, ali ljudi pokreću brojke. Povjerenje čini da učinak postane održiv, a ne prolazan.

Zato, ako vam nešto škripi u timu, nemojte odmah tražiti neki novi alat. Zapitajte se koliko ljudi uistinu vjeruju jedni drugima?

Jer učinak bez povjerenja može vas dovesti do cilja, ali povjerenje vas tamo zadržava.

Možete imati povjerenja u kvalitetu naših oglasa. Pogledajte raspisane natječaje za posao! Kliknite već danas!

Poslodavci, i vi možete s povjerenjem postaviti oglas na ZaposliSe!

Objava Povjerenje ili učinak: što je važnije za uspjeh tvrtke? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.