Angažirani zaposlenici danas su jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti u tvrtki.

Unatoč sve većem fokusu na employer branding, benefite i radnu kulturu, globalno je tek oko 23% zaposlenika stvarno angažirano na poslu.

Većina radi samo ono što je nužno. Taj jaz između očekivanja i stvarnog ponašanja zaposlenika postaje jedan od velikih izazova na radnom mjestu.

Radi toga smo obradili istraživanje kako bismo približili zaposlenicima i poslodavcima ovu važnu temu!

Angažiranost zaposlenika odnosi se na razinu motivacije, predanosti i emocionalne povezanosti s poslom i tvrtkom u kojoj zaposlenik radi.

To nije samo pitanje zadovoljstva, nego spremnosti da se ide korak dalje, preuzme inicijativa i aktivno doprinosi rezultatima.

Angažirani zaposlenici imaju izravan utjecaj na produktivnost, rast i dugoročnu stabilnost tvrtke.

Saznajte više iz nastavka teksta!

Naporan rad, zaposlenici, građevina, bager; Izvor: Unsplash

Većina zaposlenika radi minimum

Jedan od najzanimljivijih podataka pokazuje da čak 59% zaposlenika rade minimum potreban da zadrže posao.

Nisu oni nužno nezadovoljni, ali jasno ukazuje na nedostatak motivacije i povezanosti s tvrtkom u koju dolaze raditi svaki dan.

Europa je u tom kontekstu posebno zanimljiva jer ima najnižu razinu angažiranosti zaposlenika, oko 13%.

Iako je relativno mali udio aktivno neangažiranih zaposlenika, većina se nalazi negdje u sredini. Rade svoj posao, ali bez dodatnog angažmana i inicijative.

13. plaća

13. plaća dolazi najboljim zaposlenicima. Pročitajte više!

Angažiranost direktno povećava rezultate

Istraživanje platforme People Managing People pokazuju da tvrtke s angažiranim zaposlenicima ostvaruju:

• 14% veću produktivnost
• 18% veći rast prodaje
• 23% veću profitabilnost
• 10% zadovoljnije korisnike

Ove brojke jasno pokazuju da angažiranost nije samo HR tema, nego faktor poslovnog uspjeha.

U poslovnim krugovima kola uzrečica da je sretan radnik, najbolji radnik.

Neangažiranost je ogroman trošak

S druge strane, nedostatak angažiranosti ima visoku cijenu.

Procjenjuje se da neangažirani zaposlenici globalno uzrokuju gubitke od čak 8,8 bilijuna dolara. Ta brojka jeoko 9% svjetskog BDP-a.

Osim gubitka novaca, tvrtka radi slabije, troškovi rastu, a zaposlenici traže nove poslove.

Novi posao

Tražite novi posao? Pregledajte našu bazu!

Angažirani zaposlenici rjeđe odlaze

Jedna od najvećih prednosti angažiranih zaposlenika je njihova lojalnost.  Tvrtke s visokom razinom angažiranosti bilježe značajno manju fluktuaciju zaposlenika.

Odlasci se mogu prevenirati čak do 59% u sektorima s visokom stopom odlazaka.

Poslodavci bi morali uzeti u obzir ove podatke u današnjim uvjetima sve većeg nedostatka radne snage.

Strani radnici imaju jednaku plaću kao i domaći. Pročitajte članak i saznajte više o pravilima i zakonodavstvu!

Kvalitetna komunikacija

Istraživanje pokazuju da zaposlenici ne traže samo veću plaću, nego osjećaj da njihov rad ima vrijednost.

Čak 69% zaposlenika kaže da bi bili motiviraniji kada bi se njihov trud više prepoznavao, dok više od 85% ističe važnost redovite komunikacije i informiranja od strane menadžmenta.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

Angažiranost zaposlenika u velikoj mjeri ovisi o svakodnevnim praksama unutar tvrtke, a ne samo o formalnim benefitima.

Razvoj i učenje idu zajedno

Mogućnosti razvoja jedan su od najvažnijih faktora angažiranosti zaposlenika. Zaposlenici žele osjećaj napretka i perspektive.

Oko 80% zaposlenika smatra da bi bili angažiraniji kada bi imali priliku učiti nove vještine i profesionalno se razvijati.

Podatak potvrđuje koliko je razvoj važan za motivaciju i dugoročno zadovoljstvo na poslu.

Kada zaposlenici vide da imaju priliku rasti unutar organizacije, mijenja se njihov odnos prema poslu.

Umjesto da posao doživljavaju kao rutinu, počinju ga promatrati kao priliku za napredak i izgradnju karijere.

Taj osjećaj kretanja prema naprijed jedan je od najjačih pokretača angažiranosti jer stvara jasnu vezu između osobnih ciljeva i ciljeva tvrtke.

Postavljate ciljeve u karijeri? Napišite svoje SMART ciljeve! Više podataka možete pronaći u članku na linku!

Ciljevi u karijeri, SMART metoda

S druge strane, nedostatak razvoja jedan je od najčešćih razloga za pad motivacije i odlazak zaposlenika.

Kada zaposlenici ne vide mogućnost napretka, vrlo brzo počinju tražiti nove prilike na tržištu rada. U

Vidimo da tvrtke koje ne ulažu u razvoj imaju veće troškove fluktuacije i teže zadržavaju kvalitetan kadar.

Ulaganje u edukaciju i razvoj ne znači nužno samo formalne treninge i edukacije. Sve češće se radi o kombinaciji različitih pristupa.

Npr. boarding sistem, mentorstvo, radionice, praktični projekti i preuzimanje novih odgovornosti. Mogućnosti su mnoge!

Zaposlenici posebno cijene prilike u kojima mogu učiti kroz stvarne zadatke i konkretne izazove, jer takav oblik razvoja ima najbrži i najvidljiviji učinak.

Osim toga, organizacije koje kontinuirano ulažu u razvoj zaposlenika stvaraju kulturu učenja, što dugoročno postaje velika konkurentska prednost.

Takve tvrtke brže se prilagođavaju promjenama, lakše uvode nove tehnologije i učinkovitije odgovaraju na tržišne izazove.

Obrazovanje, edukacija, računovodstvo, obračun plaća, financije; Pexels

Koje su besplatne edukacijske platforme najbolje? Saznajte iz članka na linku!

Loše strane – sagorijevanje

Zanimljivo je da visoka angažiranost ne znači nužno i dobro stanje zaposlenika.

Istraživanje također pokazuju da je jedan od pet zaposlenika istovremeno visoko angažiran i pod rizikom od burnouta, što znači da motivacija i iscrpljenost idu ruku pod ruku.

Takvi zaposlenici često su najproduktivniji i najposvećeniji, ali istovremeno nose i najveći teret odgovornosti, što dugoročno može dovesti do ozbiljnog iscrpljenja.

Dodatna istraživanja pokazuju da značajan dio zaposlenika koji su angažirani istovremeno osjeća umor, stres i želju za promjenom posla.

Naime, gotovo 19% zaposlenika spada u kategoriju “visoko angažiranih, ali iscrpljenih”, a upravo ta skupina ima i najveću sklonost odlasku iz tvrtke.

Visoka angažiranost sama po sebi nije dovoljna ako je ne prate zdravi radni uvjeti.

Korporativna kultura je rješenje. Pročitajte zašto!

Korporativna kultura, zadovoljne kolegice; Pexels

Problem nastaje kada tvrtke potiču angažiranost bez kontrole opterećenja.

Visoko motivirani zaposlenici često preuzimaju dodatne zadatke, rade više i ulažu više energije, što kratkoročno donosi rezultate, ali dugoročno povećava rizik od burnouta (sagorijevanja).

Takva dinamika može dovesti do paradoksa. Zaposlenici na koje se organizacija najviše oslanja postaju najugroženiji.

Burnout se pritom ne manifestira samo kroz umor, nego i kroz pad koncentracije, smanjenu učinkovitost i emocionalno distanciranje od posla.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, riječ je o stanju kronične iscrpljenosti povezane s poslom koje utječe i na mentalno i na fizičko zdravlje .

Zbog toga tvrtke moraju pronaći balans između poticanja angažiranosti i zaštite zaposlenika od preopterećenja.

Moraju prakticirati realno planiranje radnog opterećenja, poticanje odmora i stvaranje kulture u kojoj se ne nagrađuje konstantno preopterećenje.

Također, važno je prepoznati rane znakove burnouta i reagirati prije nego što dođe do ozbiljnijih posljedica.

U konačnici, cilj nije samo imati angažirane zaposlenike, nego imati angažirane i održivo motivirane zaposlenike.

Kava, laptop, rad od kuće; Pexels

Uloga poslodavca je presudna

Naime, oni oblikuju svakodnevno iskustvo zaposlenika kroz način komunikacije, davanje povratnih informacija i organizaciju rada.

Kroz odnos s nadređenima zaposlenici najčešće grade (ili gube) motivaciju, osjećaj pripadnosti i želju za dodatnim angažmanom.

Bez kvalitetnog vodstva teško je postići visoku razinu angažiranosti, bez obzira na druge benefite koje tvrtka nudi.

Plaća, bonusi ili fleksibilni uvjeti rada mogu privući zaposlenike, ali način na koji šefovi vode timove određuje hoće li oni ostati motivirani i dugoročno vezani uz tvrtku.

U kontekstu sve raširenijeg hibridnog i rada od kuće, uloga menadžera postaje još važnija.

Kada zaposlenici ne rade svaki dan iz istog fizičkog prostora, komunikacija mora biti jasnija, redovitija i svjesnije strukturirana.

U konačnici, angažiranost zaposlenika u modernom radnom okruženju uvelike ovisi o kvaliteti vodstva.

Svi kandidati u potrazi za novim poslom mogu potražiti kvalitetnog poslodavca na našem portalu!

Nađite onaj pravi oglas za posao već danas!

Objava Angažirani zaposlenici: 7 važnih činjenica pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Neradni dani i državni praznici važan su su dio kvalitetnog života, to je općepoznata stvar. Moramo znati raspored dana radi planiranja svog vremena.

Pisali smo već koliko je ravnoteža između poslovnih obveza i privatnog života važna. Radi toga neradni dani i državni praznici dobivaju dodatnu vrijednost.

Svi se vesele prilici za predah, regeneraciju i svjesno upravljanje vlastitim vremenom.

U ovom vodiču donosimo pregled neradnih dana i državnih praznika u Hrvatskoj u 2026. godini, uz savjete kako ih iskoristiti za odmor, planiranje godišnjeg odmora i brigu o mentalnom zdravlju.

Zašto je važno planirati neradne dane?

Unaprijed planirani slobodni dani omogućuju zaposlenicima da bolje rasporede energiju. Izbjegava se burnout, a poslovni i privatni život se mogu kvalitetnije uskladiti.

Kada znamo koji su dani neradni, lakše planiramo godišnji odmor, kraća putovanja ili jednostavno vrijeme za sebe i obitelj.

Za poslodavce, jasno planiranje praznika znači bolju organizaciju rada, realnije rokove i zadovoljnije zaposlenike.

Upravo zato donosimo kalendar, za pametno upravljanje radnim vremenom.

Neki praznici padaju na četvrtak i ponedjeljak, što je idealno za spajanje i vikend bijeg. 

Kalendar, 2026. godina

Državni praznici i neradni dani

Hrvatska u 2026. godini ima niz državnih praznika i blagdana koji su prema zakonu neradni dani.

Neki od njih padaju na radne dane, što otvara mogućnost za produžene vikende, dok drugi nude priliku za kratke, ali vrijedne pauze tijekom godine.

Siječanj. Godina počinje s predahom

Godina započinje s Novom godinom, 1. siječnja, a već nekoliko dana kasnije slijedi Sveta tri kralja (Bogojavljenje), 6. siječnja.

Ova dva neradna dana na samom početku godine mnogima omogućuju lagan ulazak u radni ritam i dodatni oporavak nakon blagdana.

Proljeće. Blagdani koji vraćaju ravnotežu

Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2026., donosi prvi veći proljetni predah. Proljeće je razdoblje kada se umor od zime često najviše osjeti, a upravo ovakav neradni dan može biti idealan trenutak za mentalni reset.

Praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je dan koji podsjeća na važnost radničkih prava, ali i na pravo na odmor. Bez obzira pada li na radni dan ili vikend, njegova simbolika ostaje snažna.

Proljeće, visibabe; Izvor: Pexels

Iskoristite svoje pravo na godišnji odmor. Pročitajte članak!

Zajedništvo. Kraj svibnja i lipanj

Dan državnosti, 30. svibnja, jedan je od važnijih datuma u hrvatskom kalendaru.

Ovaj praznik često se povezuje s produženim vikendima, što ga čini idealnim za kratka putovanja ili kvalitetan odmor prije ljetne sezone.

U lipnju slijedi Tijelovo, 4. lipnja 2026., pokretni blagdan koji redovito pada na četvrtak i često se koristi za spajanje s vikendom.

Upravo su ovakvi dani savršeni za mini-odmore koji dokazano pozitivno utječu na produktivnost i mentalno zdravlje.

Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, dodatno upotpunjuje lipanjski raspored neradnih dana.

Neradni dani u Hrvatskoj kombinacija su državnih praznika i katoličkih blagdana.

Ljeto. Više od godišnjeg odmora

Ljetni mjeseci donose i nekoliko važnih praznika. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, često je dio ljetnog odmora, ali i podsjetnik na kolektivno sjećanje i vrijednosti.

Ljeto, naočale; Izvor: Pexels

Velika Gospa, 15. kolovoza, jedan je od najčešće korištenih ljetnih neradnih dana, osobito za obiteljska okupljanja i kraće izlete.

Firma ili paušalni obrt, pitanje je sad. Pročitajte koji oblik poslovanja je bolje pokrenuti. 

Jesen. Pauza u radnoj rutini

Nakon povratka s godišnjih odmora, Dan svih svetih, 1. studenoga, pruža priliku za kratki predah u jesenskom radnom ritmu.

Slijedi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, 18. studenoga, koji ima snažnu emotivnu i društvenu dimenziju.

Prosinac. Veselje za kraj godine

Godina završava s dva neradna dana koja većina zaposlenika dočekuje s olakšanjem. Božić, 25. prosinca, i Sveti Stjepan, 26. prosinca, omogućuju duži odmor i sporiji ulazak u novu godinu.

Nova godina donosi nove poslovne prilike. No, potreban je i osvježen životopis. Saznajte kako ga napisati!

Produžite godišnji odmor

Pametno korištenje nekoliko dana godišnjeg odmora uz neradne dane može rezultirati znatno duljim razdobljima odmora.

Mentalno zdravlje

Produženi vikendi i mostovi između praznika i vikenda nisu samo praktični, već i iznimno korisni za mentalno zdravlje.

Kratki, ali redoviti odmori često su učinkovitiji od jednog dugog godišnjeg odmora jer omogućuju kontinuirani oporavak tijekom godine.

Čuvajte svoje mentalno zdravlje i odmorite. Pročitajte članak!

Brojna istraživanja pokazuju da redoviti prekidi u radu smanjuju stres, povećavaju koncentraciju i dugoročno poboljšavaju radni učinak.

Neradni dani pružaju priliku da se odmaknemo od poslovnih obveza, obnovimo energiju i vratimo poslu s većom motivacijom.

Zaposlenici koji koriste slobodne dane bez osjećaja krivnje rjeđe doživljavaju burnout i češće osjećaju zadovoljstvo poslom.

Poruka poslodavcima

Šuma, odmor, razgovor, smijeh, mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Poslodavci koji unaprijed planiraju rad oko neradnih dana pokazuju razumijevanje za potrebe zaposlenika.

Fleksibilnost, mogućnost spajanja slobodnih dana i realna očekivanja oko produktivnosti u razdobljima praznika stvaraju zdraviju radnu kulturu.

Takav pristup dugoročno se vraća kroz veću lojalnost i bolju radnu atmosferu.

Korporativna kultura važna je za stvaranje ugodnog radnog mjesta. Pročitajte članak!

Ulažite u kvalitetu života

Neradni dani i državni praznici u 2026. godini nisu samo datumi u kalendaru. Prilika su da zastanemo, odmorimo i svjesno upravljamo vlastitim vremenom.

A nakon odmaranja pogledajte otvorene oglase za posao! 

Objava Neradni dani i državni praznici u 2026. godini: pogledajte naš vodič pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Pravo na godišnji odmor nije luksuz, nagrada ili benefit poslodavca koji je dobar prema radniku. Godišnji odmor je jedno od temeljnih prava zaposlenih, zaštićeno zakonom i međunarodnim konvencijama.

U gospodarskoj praksi godišnji odmor izravno je povezan s produktivnošću, mentalnim zdravljem, kvalitetom rada i zadržavanjem zaposlenika.

Međutim, u hrvatskim tvrtkama prava oko godišnjeg odmora često su predmet nesporazuma, pogrešnog tumačenja ili jednostavno neinformiranosti.

Posebno kod novih zaposlenika, mladih radnika, sezonskih poslova ili poslodavaca koji prvi put zapošljavaju.

Pročitajte ostatak članka!

Pravo na godišnji odmor i zakonska zaštita

Godišnji odmor definiran je Zakonom o radu kao vrijeme odsustva s posla tijekom kojeg radnik zadržava sva prava iz radnog odnosa, uključujući plaću.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Izvor: Pexels

Ne radi se o slobodnom danu zaposlenika. Naime, svaka osoba se mora fizički i mentalno obnoviti, uz punu financijsku kompenzaciju.

Iz perspektive radnog prava, odmor je instrument zaštite zdravlja, prevencije sagorijevanja (burnouta) i sigurnosti na radu.

Sigurnost mladih na radnom mjestu posebno je osjetljiva tema. Svaki poslodavac bi morao zaštiti mlade radnike. Pročitajte članak!

Upravo zato poslodavac ne smije radniku isplatiti da odustane od odmora ili ga zamijeniti radnim satima.

Godišnji odmor nije predmet dogovora. Na njega se ne može odricati, ne može se prodati niti isplatiti umjesto korištenja, osim u iznimnim situacijama kada radni odnos prestaje.

Niti jedna interna regulativa poslodavca ne može derogirati zakonsko pravo na godišnji odmor.

Taj dio se mora razumjeti, jer i 2025. u Hrvatskoj postoji velik broj ugovora i internih pravilnika koji pokušavaju uvjetovati korištenje godišnjeg odmora prema potrebama poslodavca, a ne prema pravu radnika.

Na sljedećoj poveznici pročitajte članak Ugovor o radu i saznajte sve što trebate znati o svojim obvezama i pravima. 

Ugovor o radu

Koliko godišnjeg odmora ima radnik

Zakonom je propisano da radnik koji ima puno radno vrijeme ima pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora.

Trajanje se računa u danima, ovisno o tome radi li se petodnevni ili šestodnevni radni tjedan.

Radnik koji radi pet radnih dana ima najmanje 20 radnih dana godišnjeg, dok onaj koji radi šest radnih dana ima najmanje 24 radna dana.

Bitno je razumjeti da se radi o minimalnom trajanju. Kroz kolektivne ugovore, interne pravilnike ili ugovore o radu, poslodavac može radnicima dati više dana odmora.

Privatni sektor najčešće ostaje na zakonskom minimumu, dok javni sektor ili tvrtke s izraženim HR-om radnicima često daju između 22 i 27 radnih dana godišnjeg.

Kolektivni ugovor za državne službenike štiti prava svojih članova. Pročitajte više!

Kada radnik stječe pravo na godišnji odmor

Pravo na puni godišnji odmor stječe se nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca. To znači da ako se novi zaposlenik zaposli 1. travnja, puni godišnji stječe tek 1. listopada.

Burnout, sagorijevanje, odmor, previše posla, mentalno zdravlje, predah; Izvor: Pexels

Međutim, i prije toga ima pravo na razmjerni godišnji odmor, proporcionalan broju mjeseci rada.

Mnogi novi radnici misle da nemaju pravo na odmor dok ne prođe šest mjeseci, što je česta zabluda. Oni imaju pravo koristiti razmjerni dio. Svaka navršena dva i pol mjeseca rada nose 1/6 godišnjeg odmora.

Pravo na godišnji odmor i ugovori

Zakon ne diskriminira radnike prema vrsti ugovora. Sezonski radnici, radnici na određeno ili ugovoreni na nepuno radno vrijeme imaju isto pravo na godišnji odmor kao i oni zaposleni na neodređeno.

Izuzetak je u duljini rada, jer se godišnji računa proporcionalno.

Radnik koji radi četiri sata dnevno ima cijeli godišnji odmor, jer se odmor računa prema trajanju radnog odnosa, a ne broju sati.

Ugovor na određeno trebao bi sadržavati podatke o godišnjem odmoru. Saznajte više!

Planiranje i korištenje godišnjeg odmora

Iako je pravo na godišnji odmor apsolutno, poslodavac ima pravo organizirati način i vrijeme korištenja, ali razumno i uz uvažavanje potreba radnika.

Zakon propisuje da se godišnji koristi u dva dijela. veći dio od najmanje dva tjedna uzastopno, a ostatak prema dogovoru.

Dogovor, pregovor, razgovor; Izvor: Pexels

Radnik mora dobiti obavijest o korištenju odmora najmanje 15 dana unaprijed, osim u iznimnim slučajevima.

No ipak, ponekad poslodavci godišnji odmor promatraju kao operativnu smetnju i šalju radnika kući kada se nakupi broj sati. To nije dopušteno.

Godišnji se ne koristi kao kazna ili instrument kontrole, nego kao pravo radnika.

Poslodavac je dužan omogućiti svakom zaposlenom da iskoristi zakonom zagarantirane dane odmora što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

Može li poslodavac odbiti godišnji odmor?

Da, ali samo privremeno, uz mjerljivo opravdanje. Poslodavac smije odgoditi godišnji odmor kada bi njegovo korištenje ozbiljno ugrozilo poslovanje. To mora biti iznimka, a ne pravilo.

Ako poslodavac odgađa odmor, mora omogućiti korištenje čim objektivno postane moguće. Ne smije tjerati radnika da potpisuje odgodu na neodređeno.

Radnik koji osjeti da mu se sustavno uskraćuje godišnji odmor ima pravo prijaviti poslodavca Inspektoratu rada.

Inspektorat rada; Izvor: Google

Prijenos godišnjeg odmora na iduću godinu

Radnik ima pravo neiskorišteni dio prenijeti u iduću godinu. No, mora ga iskoristiti do 30. lipnja.

Razlog za prijenos ne mora biti isključivo operativni, već i privatni. Neki od razloga su bolest, roditeljstvo, stručna odsutnost, profesionalna putovanja. Poslodavac ne smije jednostavno obrisati godišnji odmor.

Najčešće zlouporabe događaju se upravo na ovom planu. Neki poslodavci nude isplatu u prosincu. To je protuzakonito. Novac ne može zamijeniti odmor,  osim ako radni odnos završava.

ERP sustav važan je za učinkovito poslovanje tvrtke. Saznajte više iz članka na linku! 

Bolovanje, rodiljni dopust i godišnji odmor

Ako radnik ode na bolovanje tijekom godišnjeg odmora, odmor se prekida i nastavlja nakon povratka. Pravilo vrijedi i za rodiljni ili roditeljski dopust.

Jedna od čestih grešaka poslodavaca je postupanje kao da je radnik potrošio odmor, što je nezakonito i može biti predmet spora.

Rad, trudnica, trudnoća, porodiljni, bolovanje; Izvor: Pexels

Godišnji ne prestaje postojati zbog bolesti ili trudnoće. Štoviše, zakon posebno štiti trudne radnice i roditelje. Godišnji se akumulira i mora biti omogućen nakon povratka.

Iskoristite očinski dopust. Djeca će samo jednom biti mala. Pročitajte članak!

Koliko radnik mora uzeti odjednom

Zakon propisuje da radnik jedan dio godišnjeg mora koristiti u trajanju od najmanje dva uzastopna tjedna.

Radi se o zaštiti od fragmentiranja odmora na dane po potrebi i pretvaranja odmora u mini pauze koje nemaju terapijski učinak.

Mnogi hrvatski poslodavci pogrešno traže da radnik godišnji koristi tjedan po tjedan. Ovakav potez nije po zakonu, osim ako radnik izričito želi drugačije.

Može li se godišnji odmor isplatiti

Ne mislimo isplati li se u nematerijalnom smislu, već mogu li se dani godišnjeg odmora zamijeniti za novac. Odgovor je vrlo precizan. Može samo ako radni odnos prestaje.

Euro, plaća, prosječna plaća; Izvor: Pexels

Radnik koji odlazi iz tvrtke ima pravo da mu se isplati neiskorišteni godišnji odmor, proporcionalno danima do trenutka odlaska. U svim ostalim scenarijima isplata godišnjeg odmora je nezakonita.

Plaća u naravi nije rijetkost. Saznajte što sve može zamijeniti novac. Pročitajte članak!

Kolika je plaća za vrijeme godišnjeg odmora

Radnik za vrijeme godišnjeg odmora prima naknadu koja mora biti jednaka prosječnoj plaći u prethodna tri mjeseca.

Iznos uključuje sve dodatke, bonuse ili stimulacije koje je ostvario radom. Poslodavci ponekad isplaćuju fiksnu bazu, što je protivno zakonu i može se osporavati.

Vrijeme je za godišnji

Isplanirajte godišnji na vrijeme i uživajte u božićnim praznicima.

Škicnite naše oglase za posao i pronađite natječaj koji će vas odvesti tamo gdje želite! Na radno mjesto gdje imate pokrivena radna prava!

Objava Pravo na godišnji odmor: što radnici i poslodavci moraju znati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Povjerenje gradi svijet. Bez njega ne bi bilo ničega. Ali ako se slaže s učinkom?

U modernom poslovnom okruženju tvrtke stalno jure rezultate: „Povećajmo brojke!”, „Prodaj više!”, „Proizvedi brže!”. No, zanemarujemo li tada taj važan element povjerenja?

U tekstu portala HR Staff n’ Stuff pod nazivom “Performance versus Trust: which one makes the difference?” izložena je zanimljiva teza.

Pokazuje da u situaciji kada timovi moraju birati između visokog učinka i visokog povjerenja, ipak ne stavljaju učinak na prvo mjesto.

U nastavku analiziramo kako učinak i povjerenje djeluju zajedno. Što istraživanja pokazuju, te kako menadžeri mogu uspostaviti ravnotežu između ta dva faktora u svakodnevnom radu.

Što znači učinak, a što povjerenje?

Učinak

U poslovnom kontekstu učinak se mjeri brojkama. Ostvareni ciljevi, prodajni rezultati, broj završenih projekata, brzina, učinkovitost.

Poslovni rezultati, učinak; Izvor: Pexels

Ukratko, koliko smo napravili i koliko to vrijedi za tvrtku. Na primjer, poduzeće mjeri broj novih klijenata, rast prihoda ili smanjenje troškova.

Pročitajte intervju s osnivačima portala Agroklub. Inspirativan razgovor s dvojicom stručnjaka. 

Povjerenje

Povjerenje je dublje i teže mjerljivo. Ono znači da zaposlenici i poslodavci vjeruju jedni drugima. Da će ispuniti obećanja, raditi u interesu tima i da se na njih može osloniti.

Povjerenje znači i spremnost da budemo ranjivi. Možemo vjerovati da će kolege postupiti pošteno i predano, čak i kada nas nitko ne gleda.

Možeš vjerovati nečijem učinku, ali povjerenje znači da toj osobi vjeruješ i kad se ne mjeri brojkama.

Drugim riječima, visok učinak bez povjerenja može stvoriti toksično okruženje.

Mentalno zdravlje povezano je s povjerenjem. Saznajte o kakvoj se vezi radi. 

Mentalno zdravlje, razgovor, otvorenost; Izvor: Pexels

Zašto povjerenje nadmašuje učinak

U članku HR Staff n’ Stuff navodi se primjer elitne vojne jedinice (SEAL Team 6), u kojoj su morali birati između kandidata s iznimnim rezultatima i onih koji su možda imali nešto slabiji učinak.

No, uživali su potpuno povjerenje svojih kolega.

Pokazalo se da su najbolji timovi oni koje čine osobe s visokim stupnjem povjerenja. Čak i ako njihov učinak nije najveći. Zašto?

Jer osoba koja postiže vrhunske rezultate, ali ne gradi povjerenje, često postaje toksičan pojedinac. Netko tko ruši moral, izaziva sukobe i narušava suradnju.

Suprotno tome, zaposlenik prosječnog učinka, ali visokog povjerenja, potiče timsku koheziju i zajednički rast.

Povjerenje, i među ljudima i prema institucijama, jedan od najvažnijih faktora koji utječe na uspjeh tvrtke.

Razgovor za posao mora biti na nivou. Pitanja moraju biti korektna i kvalitetna. Pročitajte kako se postaviti kod nekorektnih pitanja. 

Razgovor za posao, korektna pitanja, povjerenje; Izvor: Pexels

Kad učinak nije dovoljan

Poslodavci često upadnu u zamku fokusiranja isključivo na rezultate.

Najčešće greške su:

• Promocija zaposlenika samo prema brojkama, bez procjene njihove etike ili timske suradnje. Takav zaposlenik može kratkoročno donijeti rezultate, ali dugoročno uništava kulturu.
• Opsesija kratkoročnim ciljevima da stalno moramo više i odmah, što vodi sagorijevanju.
• Zanemarivanje međuljudskih odnosa, jer ih je teže mjeriti nego brojke.

Burnout je bolest suvremenog društva. Saznajte iz članka kako si možete pomoći.

Rezultat su timovi koji u početku briljiraju, ali brzo izgube motivaciju i povezanost.

Učinak bez povjerenja kratkotrajan je poput trčanja bez daha. Možda ćeš prvi krenuti, ali nećeš daleko stići.

Burnout, sagorijevanje, napor, loša atmosfera, loši odnosi; Izvor: Pexels

Kako uravnotežiti učinak i povjerenje

Ideal nije birati jedno od toga, već izgraditi organizaciju koja njeguje visoki učinak uz visoko povjerenje. Nije lako, ali je moguće. Evo kako.

Postavite jasne standarde ponašanja

Osim poslovnih ciljeva, definirajte i očekivane vrijednosti: kako surađujemo, kako komuniciramo, što znači biti pouzdan kolega.

Ako se nepošteno ponašanje tolerira zbog rezultata, povjerenje se ruši. Kultura tvrtke počinje onog trenutka kada menadžer odluči da brojke nisu vrijedne gubitka integriteta.

Korporativna kultura pokazuje kakvo je stanje među kolegama. Objašnjava i poslovne rezultate. Pročitajte članak!

Mjerite i razvijajte povjerenje

Iako zvuči apstraktno, povjerenje se može mjeriti kroz interne ankete, redovite razgovore, otvorene povratne informacije i mjerenje psihološke sigurnosti.

Važan je taj osjećaj da ljudi mogu izreći mišljenje bez straha.

Tvrtke koje aktivno rade na razini povjerenja često bilježe rast i u financijskim rezultatima.

Rezultati, poslovni čovjek, zadovoljstvo; Izvor: Pexels

Ulaganje u vodstvo

Lideri koji grade povjerenje slušaju, priznaju pogreške, ne skrivaju informacije i poštuju tuđe ideje. Takvi menadžeri pokreću timove ne kroz strah, nego kroz povjerenje.

Voditelj visokih kompetencija i visokog povjerenja najvrjedniji je profil koji bilo koja tvrtka može imati.

Za ovakve rezultate važne su voditeljske vještine. Više u članku!

Stvorite sigurno okruženje za pogreške

Ljudi koji se boje pogriješiti neće učiti ni inovirati. Povjerenje omogućuje da se preuzmu rizici, da se istražuju novi pristupi i da se neuspjeh vidi kao korak prema napretku, a ne kao kazna.

Ravnoteža između kratkoročnog i dugoročnog

Tvrtke koje žive od kvartala do kvartala često izgaraju. One koje istodobno nagrađuju učinak i ponašanje koje potiče povjerenje imaju zdraviju, otporniju organizaciju.

Što kažu HR timovi?

HR tim, ljudski potencijali; Izvor: Pexels

Za HR odjele, znači da procjene učinkovitosti ne smiju biti samo kvantitativne.

U sistem nagrađivanja treba uključiti i kriterije poput timske suradnje, mentorstva, lojalnosti i povratnih informacija.

Za poslodavce znači da moraju postaviti pitanje: vrijedi li kratkoročni rezultat ako ruši moral tima?

Za timove, znači da moraju otvoreno komunicirati. Jer ako nema povjerenja, ni najbolja strategija neće donijeti dugoročni uspjeh.

Poslovna komunikacija mora se razvijati i za dobro poslodavca i zaposlenika. Saznajte kako se može unaprijediti. Pročitajte članak! 

Povjerenje pokreće učinak, a ne obrnuto

Učinak je mjerljiv, vidljiv i važan. Ali povjerenje je ono što ga omogućuje.

Ako u timu nema povjerenja, ljudi troše energiju na zaštitu, ne na stvaranje.

No, kada postoji povjerenje, učinak dolazi prirodno. Energija se usmjerava u rješenja, a ne u sumnje.

Simon Sinek; Izvor: simonsinek.com

Kako je rekao Simon Sinek:

Bolje je imati prosječnog radnika kojemu možeš vjerovati, nego zvijezdu kojoj ne vjeruješ.

Najbolje organizacije svijeta danas ne traže samo rezultate, već one ljude koji grade povjerenje.

Brojke su važne, ali ljudi pokreću brojke. Povjerenje čini da učinak postane održiv, a ne prolazan.

Zato, ako vam nešto škripi u timu, nemojte odmah tražiti neki novi alat. Zapitajte se koliko ljudi uistinu vjeruju jedni drugima?

Jer učinak bez povjerenja može vas dovesti do cilja, ali povjerenje vas tamo zadržava.

Možete imati povjerenja u kvalitetu naših oglasa. Pogledajte raspisane natječaje za posao! Kliknite već danas!

Poslodavci, i vi možete s povjerenjem postaviti oglas na ZaposliSe!

Objava Povjerenje ili učinak: što je važnije za uspjeh tvrtke? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Istraživanje koje donosimo pokazuje neke od problema s kojima se zaposlenici susreću.

Radno mjesto često zamišljamo kao prostor profesionalizma, suradnje i zajedničkog cilja. No, stvarnost pokazuje da upravo međuljudski odnosi mogu biti najveći izazov.

Najnovije istraživanje portala Hou.hr provedeno među 621 zaposlenikom u Hrvatskoj otkrilo je zapanjujući podatak. Naime, kolege su glavni izvor nezadovoljstva na poslu, ispred šefa i niskih primanja.

Iako se često govori o važnosti plaće i uvjeta rada, pokazalo se da emocionalna klima u uredu ima daleko veći utjecaj na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenika.

Brojke koje otkrivaju stvarno stanje

Od 6. do 11. listopada provedeno je istraživanje među zaposlenicima s ciljem razumijevanja što im najviše smeta na radnom mjestu.

Kolegice, suradnja, razgovor; Izvor: Pexels

Rezultati su jasni:

• 29,6% ispitanika navelo je kolege kao glavni izvor frustracije.

• 11,8% ne voli korporativne rituale poput team buildinga, sastanaka ili formalne komunikacije.

• Samo 6,9% kao glavni problem vidi visinu primanja.

Dakle, plaća više nije jedini (ni glavni) razlog nezadovoljstva. Ono proizlazi iz svakodnevnih odnosa, ponašanja i kulture unutar organizacije.

Što je zapravo korporativna kultura? Saznajte više iz članka na linku!

Korporativna kultura pod povećalom

Zanimljivo, 11,8% zaposlenika nezadovoljno je korporativnim ritualima, odnosno formalnim komunikacijama, sastancima, zajedničkim fotografiranjima i “prisilnim” druženjima.

Mnogi ih doživljavaju kao površne pokušaje stvaranja kulture, bez stvarne promjene odnosa u timu.

Ako je kultura na papiru pozitivna, ali u praksi dominiraju konflikti i tračevi, zaposlenici to brzo prepoznaju.

Korporativna kultura, zadovoljne kolegice; Izvor: Pexels

Organizacijska kultura ne stvara se na plakatima, nego u svakodnevnim interakcijama.

Loša atmosfera i niska motivacija među zaposlenicima ukazuju na to da poslodavac ne cijeni svoj tim.

Što točno smeta radnicima

Najčešći razlozi nezadovoljstva među kolegama uključuju:

• tračanje i ogovaranje,
• neprofesionalno ponašanje,
• nehigijenske navike,
• izbjegavanje odgovornosti,
• pasivno-agresivnu komunikaciju i favoriziranje pojedinaca.

Zanimljivo je da su ovi problemi češći u većim sustavima s višeslojnim hijerarhijama, gdje se komunikacija često gubi između odjela i menadžmenta.

Čini se da zaposlenici daju otkaz zbog ljudi, a ne zbog posla.

Otkaz, otkazni rok, nezadovoljstvo; Izvor: Pexels

Koliko dugo traje otkazni rok? Na ovo ali i druga pitanja potražite odgovore u članku koji se nalazi na linku. 

Zašto su odnosi presudni?

Sociolozi i psiholozi već godinama upozoravaju da se kvaliteta radnog života ne može svesti samo na brojku na platnoj listi.

Prema istraživanjima Europske komisije, kvaliteta međuljudskih odnosa jedan je od tri ključna faktora zadovoljstva poslom (uz sigurnost i balans privatnog života).

Kada u timu vlada nepovjerenje, nedostatak komunikacije ili pasivna agresija, dolazi do tzv. emocionalnog izgaranja.

Zaposlenici postaju demotivirani, manje produktivni i češće traže novi posao bez obzira na visinu plaće.

Burnout (izgaranje) sve je češći problem suvremenog društva. Pročitaj članak i saznaj kada je vrijeme za promjenu!

Što nam ispitanici poručuju

U otvorenim komentarima ispitanici su često navodili:

“Posao volim, ali atmosfera me guši.”

Izgaranje, burnout; Izvor: Pexels

“Najveći stres mi nije zadatak, nego kolega koji sabotira druge.”

“Ogovaranje i nepoštovanje ubijaju svaku volju za radom.”

Ove izjave pokazuju da radno mjesto postaje emocionalni prostor, a ne samo profesionalni.

Uspjeh organizacije danas ovisi o tome kako se ljudi osjećaju dok rade, a ne samo o tome što proizvode.

Plaća nije sve, ali transparentnost pomaže

Samo 6,9% ispitanika navelo je plaću kao glavni izvor frustracije, što ne znači da su zadovoljni primanjima, već da druge stvari imaju veći emocionalni utjecaj.

Međutim, nedostatak transparentnosti i nejasni kriteriji često dodatno pogoršavaju odnose. Posebno kada zaposlenici ne znaju zašto netko ima veću plaću ili bonuse.

U tom kontekstu, Direktiva o transparentnosti plaća koju EU uvodi do 2026. godine mogla bi pomoći u stvaranju pravednijeg i zdravijeg okruženja, jer smanjuje sumnje i tenzije među kolegama.

Kako poslodavci mogu reagirati

Da bi spriječili narušene odnose u timu, poslodavci trebaju prepoznati rane signale nezadovoljstva i djelovati proaktivno.

Loši odnosi na poslu, žena leži, glava na laptopu; Izvor: Pexels

Donosimo nekoliko konkretnih koraka:

Redoviti anonimni upitnici o radnoj klimi: kako bi zaposlenici mogli iskreno izraziti mišljenje.

Trening komunikacije i emocionalne inteligencije: ulaganje u meke vještine smanjuje konflikte.

Jasna pravila ponašanja: što se tolerira, a što ne.

Mentorski programi: novi zaposlenici se lakše integriraju.

Nagrada za timski rad: ne samo za individualne rezultate.

Tvrtke koje sustavno ulažu u odnose i međuljudsku dinamiku imaju manju fluktuaciju i bolji employer branding.

Istraživanje i balans između posla i emocija

Kada zaposlenici dođu na posao s osjećajem nelagode, straha ili nervoze, produktivnost pada za više od 30%.

Ured. doma. balans, ravnoteža, fleksibilnost, vaga

S druge strane, istraživanja Gallupa pokazuju da pozitivna radna atmosfera povećava angažman i učinkovitost za čak 23%.

Zdravi odnosi u timu nisu luksuz. Oni su temelj dugoročne održivosti poslovanja.

Ako poslodavci ignoriraju povratne informacije zaposlenika, to može ukazivati na dugoročnu toksičnu kulturu.

Promijenimo način na koji gledamo posao

Istraživanje portala Hou.hr pokazuje da zadovoljstvo na poslu nije stvar benefita, bonusa ili ugodnih ureda, nego ljudi s kojima radimo.

Ako su odnosi loši, sve drugo gubi smisao.

Zato je vrijeme da svi zaposlenici shvate koliko je kultura poštovanja, povjerenja i suradnje važna!

Štoviše, radi se o najvažnijoj poslovnoj strategiji!

Ako se na vašem radnom mjestu stanje ne mijenja, možda je vrijeme da potražite novi posao.

Svakako provjerite nove oglase! Kliknite već danas!

Objava Istraživanje: Kolege su veći izvor frustracije od šefa i plaće pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Mentalno zdravlje više nije tabu tema. Iako se o njemu sve više govori, još uvijek prečesto u tišini narušava svakodnevicu tisuća zaposlenih.

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, vrijeme je da otvoreno progovorimo o tome koliko radno okruženje utječe na našu psihu.

Također, zašto briga o mentalnom zdravlju više nije samo osobna stvar, nego odgovornost i radnika i poslodavca.

Saznajte više u nastavku članka!

Radno mjesto kao izvor stresa

Provodimo više od trećine života na poslu. Toksično okruženje se vrlo brzo osjeti na mentalnom zdravlju zaposlenika.

Važnost mentalnog zdravlja, pogled u zalazak sunca; Izvor: Pexels

Također, ako zaposlenik ne osjeti smisao posla ili je preopterećen, situacija mu se odražava na zdravlju. Naravno, pritom pate i poslovni rezultati.

Podaci pokazuju da zaposlenici s depresivnim tegobama godišnje izgube 31 dan zbog narušenog mentalnog zdravlja, te još 27 dana zbog neproduktivnosti.

Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, više od 40 % zaposlenih u EU osjeća stres povezan s poslom.

U Hrvatskoj je sličan trend. Mnogi zaposlenici ističu da su pod pritiskom zbog preopterećenosti. Također, muče ih kratki rokovi, manjak komunikacije, ali i nedostatak ravnoteže privatnog i poslovnog života.

Rad od kuće je poseban oblik organizacije rada i važno je održati ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Pročitajte više!

Mentalni umor često ne dolazi iz velikih problema, nego iz nakupljenih sitnica. Zaposlenike muče nejasna očekivanja, stalna dostupnost poslodavcu, neizrečene kritike i nedostatak pohvale.

No, radno mjesto može biti i izvor stabilnosti, smisla i zajedništva. Važno da je dobro oblikovati. U zdravim tvrtkama, mentalno zdravlje postaje dio strategije, a ne dodatna tema na team buildingu.

No, unatoč gore napisanom, team building je dobra ideja  za zbližavanje kolega. Pročitajte više!

Team building, povezivanje, dobar tim, povezivost; Izvor: Pexels

Najčešći problemi mentalnog zdravlja na poslu

Stres i burnout (sindrom izgaranja) najčešći su izazovi u modernom radnom okruženju.

No, postoje i drugi oblici problema koji često ostaju neprepoznati:

Anksioznost i tjeskoba. Osjećaj stalnog pritiska, straha od pogrešaka, pretjerana samokritičnost.

Depresija. Gubitak motivacije, osjećaj praznine i umora, poteškoće s koncentracijom.

Kronični stres. Dugotrajno stanje napetosti koje vodi prema fizičkim i psihičkim simptomima.

Emocionalna iscrpljenost. Posebno česta kod zaposlenih u uslužnim djelatnostima, zdravstvu, edukaciji i ljudskim resursima.

Perfekcionizam i stalno ugađanje ljudima. Stalna potreba da se svima svidimo i dokažemo.

Sve to ne utječe samo na pojedinca, nego i na tim. Kada zaposlenik osjeća pritisak, to se reflektira na komunikaciju, produktivnost i odnose unutar kolektiva.

Razgovor, terapija, terapeut; Izvor: Pexels

Jedna od češćih posljedica narušenog mentalnog zdravlja kod zaposlenih osoba je manjak koncentracije, čime izvršavanje dnevnih zadataka i poštivanje rokova postaju sve izazovniji.

Mnogo faktora utječe na mentalno zdravlje na radnom mjestu, stoga je podrška poslodavca iznimno bitna i može značajno utjecati na zadovoljstvo zaposlenika.

Poslodavci i mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje nije samo briga pojedinca, već odgovornost cijele tvrtke.

Evo nekoliko konkretnih koraka koje svaka tvrtka može poduzeti:

Otvorena komunikacija

Zaposlenici moraju znati da je u redu reći kako se osjećaju. Poslodavac mora osigurati siguran prostor i takve rečenice ne smiju biti tabu.

Edukacija voditelja i HR-a

Lideri moraju znati prepoznati znakove preopterećenosti i reagirati prije nego što dođe do sagorijevanja.

Fleksibilnost

Mogućnost rada od kuće, prilagodba radnog vremena ili slobodan dan nakon zahtjevnog projekta često čine ogromnu razliku.

Meditacija, joga, opuštanje; Izvor: Pexels

Programi podrške

Veće tvrtke sve češće nude psihološko savjetovanje, radionice o stresu i mindfulness programe. U Hrvatskoj raste broj organizacija koje surađuju s terapeutima.

Kultura priznanja i zahvalnosti

Ne mora svaka pohvala biti bonus. Ponekad je dovoljna iskrena riječ priznanja. Ljudi žele znati da se njihov trud vidi.

Tko je u prilici ne bio trebao propustiti priliku za rad od kuće uz roditeljske potpore. Saznajte o čemu se tu radi!

Zaposlenici i mentalno zdravlje

Bez obzira na podršku poslodavca, svatko od nas ima odgovornost prema sebi. Briga o mentalnom zdravlju ne znači bježanje od stresa, nego svjesno upravljanje njime.

Donosimo nekoliko konkretnih savjeta:

Postavite granice. U redu je isključiti laptop u 17:00.

Odlazite na pauze. Kratka šetnja ili kava bez mobitela resetiraju mozak.

Posao, pauza za kavu; Izvor: Pexels

Razvijaj rutinu spavanja. Umor pojačava stres, a dobar san obnavlja koncentraciju.

Nauči reći ne. Ne moraš prihvatiti svaki zadatak ni tuđi stres.

Traži podršku. Razgovor s kolegom, prijateljem ili stručnjakom često je prvi korak prema rješenju.

I što je najvažnije mentalno zdravlje nije slabost. Ono je vještina i snaga, poput svake druge kompetencije.

Tvrtkama je ponekad teško organizirati potporu na radnom mjestu bez podrške vanjskih suradnika.

Brojke koje sve govore

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija i anksioznost uzrokuju godišnji gubitak od 12 milijardi radnih dana globalno.

Takva situacija stoji poslodavce više od 1 trilijun dolara godišnje.

Depresija, mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Na domaćem se terenu procjenjuje da svaki četvrti zaposlenik ima simptome stresa ili emocionalne iscrpljenosti.

Ipak, tvrtke koje ulažu u mentalno zdravlje bilježe do 25 % manju fluktuaciju zaposlenika i značajno veće zadovoljstvo na poslu.

Slobodno možemo reći da ulaganje u mentalno zdravlje nije trošak, nego investicija.

Lažna bolovanja se kažnjavaju. Pročitajte više o ovom trendu.

Mentalno zdravlje kao dio employer brandinga

U eri u kojoj se poslodavci bore za talente, sve više kandidata pri odabiru poslodavca pita:

“Kakva je kultura rada?”

“Poštuje li se ravnoteža između privatnog i poslovnog?”

“Kako podržavate mentalno zdravlje zaposlenika?”

Tvrtke koje nemaju odgovor na ta pitanja gube ljude. One koje ga imaju, zadržavaju i privlače najbolje.

Briga o zaposlenicima, posao, dostavljač, paketi; Izvor: Pexels

Što je employer branding i kako utječe na pronalaženje kandidata i zadržavanje zaposlenika? Saznajte iz članka!

Primjeri pozitivne prakse pokazuju da i male tvrtke mogu puno učiniti. Potrebno je održavati zdravu komunikaciju sa zaposlenicima. Posebno o stresu.

Zatim, neki dan na poslu moraju biti laganiji, bez trčanja i stalnih sastanaka. Također, poslodavac može organizirati edukacije o mentalnom zdravlju.

Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promoviranju mentalnog zdravlja na radnom mjestu, svatko od nas treba brinuti za vlastito blagostanje.

Kako mijenjamo radnu kulturu?

Promjena počinje od pojedinaca, ali opstaje kroz sustav.

Posljednjih godina sve se više organizacija uključuje mentalno zdravlje u interne politike, edukacije i strategije održivosti.

Ipak, još uvijek postoji stigma. Posebno u manjih poslodavaca koji smatraju da osobni problemi ne spadaju na posao.

Istina je, zapravo, suprotna. Posao i mentalno zdravlje su neraskidivo povezani.

Zadovoljan zaposlenik, ured; Izvor: Pexels

Zaposlenik koji je mentalno iscrpljen, ne može biti motiviran ni produktivan bez obzira na bonuse, ured ili benefite.

Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.

Briga o mentalnom zdravlju je briga o ljudima

Mentalno zdravlje nije privilegija, nego pravo svakog zaposlenika.

Tvrtke koje to razumiju grade otpornije timove, bolje rezultate i zdraviju organizacijsku kulturu.

Posao može biti izvor stresa, ali i prostor sigurnosti, učenja i rasta.

Zato shvaćamo važnost Svjetskog dan mentalnog zdravlja!

Ako želite raditi u okruženju koje potiče ravnotežu, poštovanje i razvoj, istražite otvorene pozicije kod nas!

Zdrav tim stvara zdravu organizaciju.  Sve počinje s jednim razgovorom o tome kako se zaista osjećamo.

Pogledajte naš izbor poslova! Kliknite već danas!

Objava Mentalno zdravlje: što može poduzeti poslodavac, a što radnik pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Zamjene na poslu su jednostavno neophodne. U svakoj tvrtki, bez obzira na veličinu, postoje trenuci kada zaposlenik mora biti odsutan.

Razlozi mogu biti različiti. Neki od primjera su godišnji odmor, bolovanje, roditeljski dopust ili edukacija. U tim situacijama ključno je pitanje: tko će preuzeti njegove zadatke?

Upravo zato postoje zamjene na poslu. Taj sustav koji osigurava kontinuitet rada, smanjuje stres u timu i održava produktivnost organizacije.

Zamjene su važan dio svakodnevnog poslovanja, ali često se o njima ne razmišlja dok se ne dogodi potreba.

Dobro organizirana zamjena na poslu pokazuje snagu i fleksibilnost tima, dok loše planiranje može dovesti do zastoja, pogrešaka i nezadovoljstva među zaposlenicima.

Više o zamjenama

Zamjena na poslu podrazumijeva privremeno preuzimanje zadataka odsutnog zaposlenika od strane drugog kolege ili vanjskog suradnika.

Zamjene na poslu, bolnica, liječnici, doktor

Cilj je da se radni procesi ne zaustave i da klijenti, partneri ili pacijenti (u zdravstvenom sektoru) ne osjete razliku.

Može biti i kratkoročno rješenje. Na primjer, preuzimanje nekoliko zadataka dok je kolega na godišnjem odmoru. Ali i dugoročno, kada zamjena traje mjesecima, poput situacija kod porodiljnog dopusta.

Isplata rodiljne i roditeljske potpore obično ide prije dvadesetog u mjesecu. Saznajte više!

Radni odnos s osobom „B“ predstavlja ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme do povratka na rad druge radnice i kao takav će istekom toga roka prestati sukladno čl. 112. t. 5. Zakona o radu.

Navedeno predstavlja zakonit način prestanak predmetnog ugovora o radu neovisno da li će osoba „B“ tada zaista faktično obavljati posao ili će i sama koristiti neko pravo nenazočnosti na radu.

Primjerice, bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, rodiljni, roditeljski dopust.

Otkazivanje ugovora o radu osobi „B“ samo zbog nemogućnosti izvršenja ugovora o radu u opisanim okolnostima predstavljalo bi nedopušten otkaz.

Veterinar, zamjena; Canva

Zakonski okvir

Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, poslodavac ima pravo organizirati posao na način da se osigura nesmetano odvijanje procesa.

Naime, zamjena može biti ugovorena unaprijed, kroz preraspodjelu poslova, ili formalno, zapošljavanjem privremenog radnika na određeno vrijeme.

Često se koristi institut ugovora na određeno, gdje se novi zaposlenik prima „do povratka stalnog radnika“.

Također, moguće je i unutarnje preraspoređivanje, gdje postojeći zaposlenici preuzimaju dodatne zadatke, uz pravo na dodatnu naknadu ili priznanje tog rada.

Ugovor na određeno česti je dokument koji se koristi za zamjene. Saznajte više o ovom tipu ugovora. 

Zašto su zamjene važne?

Bez zamjena, rad organizacije bi stao svaki put kada je netko odsutan. U praksi, to bi značilo kašnjenja u isporuci proizvoda, zastoje u uslugama ili preopterećenje zaposlenika koji ostaju na poslu.

Dobro organizirana zamjena donosi nekoliko prednosti:

Tim, bez stresa, timski rad; Canva

• kontinuitet poslovanja,
• smanjenje stresa u timu,
• priliku za razvoj zaposlenika koji preuzima zamjenu,
• veće zadovoljstvo klijenata i partnera jer ne osjete prekid u usluzi.

Burnout znači da je vrijeme za promjenu. Nema više čekanja. Saznajte više! 

Zamjene u različitim sektorima

Zamjene na poslu se drugačije raspoređuju u različitim sektorima. Potreba je drugačija.

Zdravstvo

U zdravstvenom sustavu zamjene su presudne. Kada liječnik ili medicinska sestra ode na bolovanje, netko mora odmah uskočiti jer pacijenti ne mogu čekati.

Nedostatak zamjena ovdje vodi do preopterećenja osoblja i narušavanja kvalitete skrbi.

Mentalno zdravlje, briga o zdravlju

Mentalno zdravlje moramo čuvati pod svaku cijenu. Pazite na signale i reagirajte. Pročitajte više!

Obrazovanje

U školama, zamjene su svakodnevica. Učitelji koji su bolesni ili na odmoru zamjenjuju se drugim kolegama ili profesorima „na sat“. Ako nema adekvatne zamjene, učenici gube kontinuitet nastave.

Privatni sektor

U tvrtkama, zamjene se najčešće organiziraju kroz preraspodjelu zadataka. Kolege iz tima privremeno preuzimaju dio odgovornosti odsutnog člana.

Ako se radi o ključnim pozicijama, poslodavci često angažiraju privremene zaposlenike putem agencija za zapošljavanje.

Plaća u privatnom i javnom sektoru se može značajno razlikovati. Pročitajte više!

Kako planirati zamjene na poslu?

Planiranje zamjena zahtijeva dobru organizaciju i komunikaciju. Najbolja praksa je imati plan zamjena unaprijed. Osobito za godišnje odmore.

Zadaci moraju biti jasno podijeljeni, tako da se zna tko preuzima što. Osoba koja dobije zaduženje mora imati sve potrebne informacije i ovlasti.

U slučaju neplaniranih odsutnosti, važno je imati fleksibilan tim i ljude koji su upoznati s osnovama tuđih poslova.

Vatrogasci, timski rad, težak posao, bolovanje, zamjena na poslu; Izvor: Pexels

To se najčešće postiže kroz internu edukaciju i mijenjanje zadataka na poslu. Pod mijenjanjem mislimo da bi zaposlenici trebali povremen mijenjati zadatke kako bi naučili procese kolega.

Kako bi sve navedeno dobro “klapalo”, potreban je timski rad. Pročitajte više!

Na koje izazove nailazimo?

Iako zamjene imaju brojne prednosti, nose i određene izazove:

• Preopterećenost zaposlenika koji uz svoj posao moraju odraditi i tuđi,
• Nedostatak kompetencija. Zamjena ne može uvijek jednako kvalitetno odraditi specijalizirane zadatke,
• Nezadovoljstvo u timu ako se zamjene ne raspoređuju ravnomjerno,
• Troškovi poslodavca u slučaju angažiranja privremenih radnika.

U Hrvatskoj se često ističe problem nedostatka kadrova. Posebno u zdravstvu i obrazovanju. Zato zamjene postaju nužno zlo koje nosi veliki pritisak na sustav.

Poslodavci mogu uvelike pomoći

Poslodavac, korporativna kultura, šefica, zaposlenici, dobra atmosfera; Izvor: Pexels

Kako bi zamjene na poslu funkcionirale bez poteškoća, poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sustava podrške.

Prvi korak je dokumentirati procese. Priručnici, vodiči i procedure za najvažnije zadatke omogućuju da osoba koja uskače ulogu kolege točno zna što i kako treba napraviti.

Time se smanjuje rizik od pogrešaka i osigurava kontinuitet rada.

Jednako važno je ulaganje u edukaciju zaposlenika, posebno kroz job rotation i mentoring.

Kada zaposlenici povremeno mijenjaju zadatke ili imaju priliku učiti od iskusnijih kolega, postaju spremniji preuzeti zamjene kad zatreba.

Tako organizacija ne samo da olakšava rad u kriznim situacijama, nego i dugoročno jača kompetencije cijelog tima.

Poslodavci trebaju i nagraditi one zaposlenike koji redovito preuzimaju dodatne obaveze kada kolege izostanu.

Nagrada može biti financijska naknada, ali i dodatni slobodni dani ili javno priznanje. Glavno da se zaposlenici osjećaju dobro i da njihov rad i trud nije nevidljiv.

Zadovoljna radnica; Izvor: Pexels

Planiranje odsutnosti unaprijed još je jedan od alata koji čini razliku.

Godišnji odmori i edukacije trebaju biti jasno usklađeni s poslovnim ciklusima, kako bi uvijek bilo dovoljno ljudi koji mogu preuzeti odgovornosti.

A u situacijama kada interni kapaciteti nisu dovoljni, poslodavci se mogu osloniti na agencije za privremeno zapošljavanje.

Takve organizacije brzo pronalaze kvalificirane ljude koji mogu popuniti praznine i spriječiti zastoje u poslovanju.

Predlažemo da pogledate oglase za posao na našoj stranici i pronađete posao kakav vam odgovara!

Ili zamjena ili novi posao

Svejedno tražite li zamjenu, novi posao, dodatni posao. Ili možda posao na pola radnog vremena. Na pravom ste mjestu!

Pregledajte otvorene natječaje i prijavite se! Kliknite već danas, budite ispred ostalih kandidata!

Objava Zamjene na poslu: kako funkcioniraju i zašto su važne pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Burnout ili sagorijevanje na poslu postao je pojam koji se često provlači u poslovnim razgovorima i medijima. Nije samo moja umor nakon napornog tjedna.

Ozbiljan je sindrom psihičke i fizičke iscrpljenosti uz povezanu apatičnost i gubitak motivacije. Uz ubrzanu digitalnu transformaciju, ovo stanje sve više prijeti radnicima diljem svijeta.

U nastavku članka pročitajte više o tom uzroku mnogih problema sa psihičkim zdravljem!

Koliki je problem burnout?

Statistike pokazuju zabrinjavajuću sliku: prema istraživanju Gallupa, burnout povremeno pogađa čak 76 % radnika, odnosno tri od četiri osobe iskusilo je njegovo barem povremeno stanje.

U Hrvatskoj, prema jednom istraživanju, čak 78 % zaposlenika iskazalo je da je doživjelo burnout.

Radi se o alarmantno visokom omjeru. S druge strane, u Europi, organizacije poput McKinsey Health Institutea zabilježile su podatak da 22 % radnika ipak osjeća znakove sagorijevanja.

Burnout, žena leži na radnom stolu, anksioznost

U zdravstvu, istraživanje  ResearchGate-a na riječkim bolničarima pokazuje da čak 43,6 % prijavljuje emocionalno iscrpljenje, dok 33,5 % iskazuje depersonalizaciju, odnosno ozbiljne simptome burnouta.

Mentalno zdravlje na radnom mjestu izuzetno je važno. Vjerojatno nije potrebno objašnjavati zašto. Pročitajte članak!

Gdje je najgore, a gdje je bolje?

Na razini Jugoistočne Europe bilježe se bilježe znatno više razine burnouta, od zapadnih i nordijskih zemalja.

Istraživanje Schaufelija pokazuje da su u grupi s visokim ocjenama nalazile Poljska, Hrvatska, Slovenija i druge bivše jugoslavenske države.

No, zemlje poput Nizozemske, Norveške, Švedske i Danske zabilježile su najniži stupanj burnout osjećaja.

Gospodarski jače zemlje s kvalitetnijim sustavima također bilježe niže indekse burnouta. Time se potvrđuje se povezanost s ekonomskim i društvenim faktorima.

Primjer: u europskim financijama, udio ljudi pogođenih burnoutom doseže 17 %, što je značajno više od prosjeka od 12 % u drugim sektorima.

Otvoreni razgovor

Izostala reakcija na dobrobit zaposlenika prouzročila je milijarde izgubljenih radnih dana, piše Financial Times.

Traženje posla često prati burnout. Odbijenice i konstantna potraga ostavljaju traga na mentalnom zdravlju. Pročitajte članak na linku!

Primjeri s terena

Radnici u IT i cybersecurity sektoru često izgaraju zbog visokog stresa i velikih očekivanja.

Istraživanje Cornell University-ja, provedeno među stručnjacima za kibernetičku sigurnost, otkrilo je da 44 % zaposlenika prijavljuje ozbiljan stres i burnout, a 28 % nije sigurno imaju li simptome.

Razlog: nepodržavajuća organizacijska kultura i neizgovoreni pritisci.

Kibernetička higijena čuva vaše poslovanje od hakiranja i krađe. Pročitajte članak i saznajte kako se obraniti od zlonamjernih aktera. 

Reuters je pisao kako su radnici u britanskoj financijskoj industriji pod velikim pritiscima. Od njih poslodavac zahtijeva veliku brzinu, daje kratke rokove, a autonomije manjka.

Rezultat takvih zahtjeva je da čak polovina radnika osjeća iscrpljenost i nezadovoljstvo.

Prazan ured, radnici na bolovanju

Ne smijemo zaboraviti žene. Stručnjakinja Marie Pezé upozorava da burnout posebno pogađa žene, koje uz posao često obavljaju i većinu kućanskih i obiteljskih obaveza.

Taj tzv. ‘double day’ efekt dodatno iscrpljuje i vodi u kronični stres.

Što se u Hrvatskoj događa?

Iako nema mnogo šireg istraživanja, dostupni podaci ukazuju na visoku razinu sagorijevanja.

Primjer gore navedenog istraživanja na fizioterapeutima pokazuje da je burnout direktno povezan s manjkom zadovoljstva poslom.

U zdravstvu, posebno među liječnicima, razina stresa može biti izuzetno visoka zbog sistemskih nedostataka i preopterećenja osoblja.

Primalja ili doula? Koji su zadaci tih stručnjakinja u zdravstvu? Saznajte iz članka na linku!

Kako prevenirati i reagirati?

Svjetska zdravstvena organizacija uključila je burnout u ICD-11 kao ozbiljan fenomen povezan s radnim stresem. Burnout nije bolest, ali zahtijeva pažnju.

Prevencija ide kroz tri faze:

• Primarna: uklanjanje uzroka: smanjenje opterećenja, poboljšanje organizacijske kulture, jasno definirani zahtjevi i nagrade;

Zdrava radna atmosfera, kolege, timski rad

• Sekundarna: rano otkrivanje simptoma: psihološka edukacija, podrška i treneri za stres;
• Tercijarna: tretman za već postojeće simptome: terapija, mindfulness, kognitivno-bihevioralne metode i slobodno vrijeme.

U članku na linku možete saznati kako se piše efikasan životopis za zanimanje psiholog. Kliknite!

U korporativnoj praksi, neke tvrtke poput Brightstara (Velika Britanija) uveli su wellbeing programe s life coach-evima i raznim programima mentalnog zdravlja.

Smanjenje bolovanja i veću produktivnost potvrdili su rezultat.

Iako nijedan poslodavac ne želi radnike na bolovanju, naknada ipak raste. Pročitajte više u članku na linku!

Zanimljiv koncept dolazi iz Nizozemske. Naziva se “niksen“. Ukratko bi se mogao objasniti kao umjetnost nečinjenja bez cilja.

Moderni radnici pribjegavaju takvom stilu rada kako bi balansirali stres i produktivnost, uz dobre efekte na mentalno zdravlje.

Što poslodavci mogu učiniti?

Poslodavci u prevenciji burnouta imaju ključnu ulogu jer upravo oni kreiraju radno okruženje i kulturu u kojoj zaposlenici funkcioniraju.

Dobar poslodavac, vodstvo, vođenje, cilj

Prvi korak je postavljanje jasnih granica između poslovnog i privatnog života.

Ako se pitate kako postaviti jasne granice između privatnog i poslovnog života, pročitajte naš članak. Rad od kuće je posebno osjetljiv na tu granicu.  

Od zaposlenika se ne smije očekivati dostupnost izvan radnog vremena. Vikendi i godišnji odmori  moraju se  poštovati. Komunikacija nakon radnog dana svodi se samo na hitne slučajeve.

Uz to, važna je edukacija menadžera. Voditelji timova moraju znati prepoznati rane znakove sagorijevanja kod svojih zaposlenika.

Ti znakovi mogu biti pad motivacije, učestala bolovanja ili povlačenja iz timskih aktivnosti. Poslodavac mora reagirati na vrijeme.

Ponekad su potrebni dodatni treninzi iz područja upravljanja ljudskim resursima i emocionalne inteligencije, jer tehničke kompetencije same po sebi nisu dovoljne za vođenje ljudi.

Voditeljske vještine su važne. Pročitajte kako ih steći ili poboljšati!

Voditelj poslovanja, odijelo, šef, kultura; Izvor: Unsplash.com

Organizacije bi trebale razviti interne programe podrške zaposlenicima koji prijave stres ili osjećaj iscrpljenosti.

Zaposlenike se može poticati na uključivanje u savjetovališta, anonimne linije za razgovor, individualne coaching programe ili dostupnost psihologa.

Bitno je da zaposlenici znaju da nisu prepušteni sami sebi i da će ih poslodavac zaštititi od stigmatizacije ako zatraže pomoć.

Jednako važno je poticanje kulture ravnoteže i psihološke sigurnosti.

U praksi to znači da zaposlenici smiju pogriješiti bez straha od poniženja, da se cijeni konstruktivna kritika i da se otvoreno razgovara o problemima.

Kultura u kojoj se ljudi osjećaju sigurno i cijenjeno ne samo da smanjuje rizik od sagorijevanja, nego i potiče veću kreativnost, inovativnost i lojalnost.

U konačnici, poslodavci koji aktivno brinu o dobrobiti svojih zaposlenika stvaraju otpornije timove, smanjuju fluktuaciju i privlače nove talente.

Razgovor za posao; Izvor: Unsplash.com

Prevencija burnouta nije trošak. Mi to vidimo kao ulaganje koje se višestruko vraća kroz zdravije, motiviranije i produktivnije ljude.

Zaključak o burnoutu

Burnout nije moda, niti samo tema za razgovore. Definitivno je alarm za radnu svakodnevicu i cijelu radnu zajednicu.

U Hrvatskoj je dugo zanemaren, posebno u sektorima poput zdravstva, IT-a i financija. Međutim, svijet se mijenja, a svjesnost rasta.

Tvrtke koje brzo reagiraju, ulažu u prevenciju i marginu između posla i života čine manjom, jačaju resurse za zaposlenike i grade dugoročnu stabilnost.

Ako ste prepoznali burnout u sebi ili kolegama, reagirajte! Potražite stručnu pomoć, razgovarajte s poslodavcem, sinkronizirajte rad i život. Jer posao bez zdravlja nije posao.

Ako tražite novi posao, pogledajte našu ponudu oglasa! 

Objava Burnout: bolest suvremenog radnog mjesta ili prilika za promjenu? pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

U današnjem tržištu rada, gdje kandidati sve češće biraju vrijednosti prije visine plaće. Kultura tvrtke postaje ključni faktor u privlačenju i zadržavanju kvalitetnih zaposlenika.

Dok se mnoge tvrtke hvale „pozitivnom radnom atmosferom“ i „timskim duhom“, realnost unutar zidova zna biti potpuno drugačija.

Toksična kultura tvrtke ne utječe samo na trenutno zaposlene, već i direktno odbija potencijalne kandidate. I to puno prije nego što ste ih pozvali na razgovor.

U nastavku prikazujemo jasne znakove da u tvrtki vlada toksična radna kultura, te kako se to odražava na zapošljavanje, reputaciju i poslovne rezultate.

Kultura straha i šutnje

Jedan od najozbiljnijih znakova toksične radne sredine jest kada među zaposlenicima vlada strah od izražavanja mišljenja, postavljanja pitanja ili priznavanja pogrešaka.

Loša radna atmosfera, anksioznost, zaposlenica spuštene glave u stranu gleda laptop; Izvor: Unsplash.com

U takvoj okolini ljudi šute čak i kada primijete probleme. Naime, znaju da će svaka inicijativa, iskren komentar ili pogreška biti kažnjeni, ismijani ili ignorirani.

Umjesto konstruktivne povratne informacije, dolaze kritike, umanjivanje vrijednosti i pasivna agresija.

Ova atmosfera ne samo da blokira timsku suradnju, već ubija inovativnost. Zaposlenici postaju oprezni, ne dijele ideje, izbjegavaju odgovornost i biraju “igranje na sigurno” kako bi izbjegli probleme.

Takvo okruženje dugoročno dovodi do stagnacije tvrtke. Bez slobode mišljenja nema napretka, a bez sigurnosti nema motivacije.

Za vanjske promatrače (posebice kandidate za posao) znakovi ove kulture vrlo su prepoznatljivi.

Put do paklene korporativne kulture popločen dobrim namjerama.

Online recenzije bivših zaposlenika, niska ocjena rukovodstva, visoka fluktuacija i manjak transparentnosti u oglasima jasno sugeriraju da nešto nije u redu.

U današnje vrijeme, kandidati su informirani i oprezni. Odustat će od prijave čim nanjuše da se u tvrtki ne cijeni otvorenost ni ljudskost.

Nezadovoljan radnik, nesretan radnik drži kacigu u rukama i drugu ruku na čelu; Izvor: Unsplash.com

Tvrtke koje žele privući i zadržati kvalitetne ljude moraju aktivno graditi kulturu povjerenja. Također, gdje se greške promatraju kao prilike za učenje, a mišljenja zaposlenika doista slušaju i uzimaju u obzir.

Pročitajte zašto je važno održavati mentalno zdravlje na radnom mjestu. 

Nostalgija igra svoju ulogu

Portal Lider donosi saznanje kako ima mnogo zaposlenika koji tu tvrtku i istu tu toksičnu korporativnu kulturu neće napustiti.

Možemo danima dijeliti inspirativne citate o toksičnoj kulturi i potrebi napuštanja, ali jednostavno se neće ništa dogoditi.

Niti će se kultura popraviti niti će ju zaposlenici napustiti. Mlađim generacijama će cijela ta situacija biti čudna, ali mnogi zaposlenici će ostati radi nostalgije.

Nostalgija je emocionalna reakcija koja se javlja kada pojedinac prisjeća i idealizira prošla iskustva, često povezana s osjećajem topline, pripadnosti i sigurnosti.

U radnom okruženju nostalgični osjećaj dolazi iz sjećanja na vremena kada su se zaposlenici osjećali ispunjen. Također, kada ih je poslodavac cijenio.

Nostalgija, muškarac sjedi gleda u mobitel i prisjeća se boljih vremena, vani pada kiša i tmurno je; Izvor: Unsplash.com

Tada su ti zaposlenici doživljavali pozitivne međuljudske odnose. Nostalgija može djelovati kao emocionalna utjeha u situacijama kada trenutno okruženje nije zadovoljavajuće.

Visoka fluktuacija zaposlenika

Stalni odlasci i česte promjene u timu jedan su od najočitijih znakova da u tvrtki nešto ne štima. Najčešći uzrok leži upravo u lošoj, toksičnoj kulturi.

Kada zaposlenici redovito odlaze, to često nije zato što su „našli bolju priliku“, već zato što se ne osjećaju sigurno, cijenjeno ili poštovano u svojoj radnoj sredini.

Tvrtke u kojima se ista pozicija oglašava svakih nekoliko mjeseci šalju vrlo jasnu poruku kandidatima: ljudi ne žele ostati.

Čak i ako su plaće natprosječne, ni to ne može dugoročno kompenzirati loše međuljudske odnose, nepoštivanje ravnoteže između posla i privatnog života, loše upravljanje ili izostanak podrške.

S vremenom, visoka fluktuacija postaje začarani krug. Iiskusni zaposlenici odlaze, novi ne stignu ni usvojiti procese prije nego se i sami odluče otići, a tim ostaje u stalnom stanju zakrpavanja rupa.

Problem na poslu, nezadovoljne radnice, kuharica, gledaju dokumente i račune; Izvor: Unsplash.com

Takva situacija utječe na produktivnost, moral, ali i reputaciju tvrtke. Povjerenje i stabilnost se ne mogu graditi tamo gdje je stalna nestabilnost norma.

Kandidati danas vrlo lako primjećuju ovaj obrazac. Prate oglase, istražuju recenzije, pitaju poznanike. I ako primijete da se jedna te ista pozicija vrti prečesto,  jasan im je signal za uzbunu.

Na tržištu rada koje je transparentnije nego ikada, organizacije s visokom fluktuacijom teško pronalaze, a još teže zadržavaju kvalitetne ljude.

Natječaj za posao bi trebao sadržavati podatak o iznosu plaća. Pročitajte članak i saznajte zašto je transparentnost važna. 

Toksična kultura u brojkama

Zapanjujući rezultati istraživanja provedenog među zaposlenicima u tehnološkoj industriji otkrivaju koliko ozbiljne posljedice može imati toksična radna kultura.

Čak 45 % zaposlenika koji rade u takvom okruženju planira dati otkaz upravo zbog toksičnosti, dok se gotovo jednako toliko njih osjeća emocionalno iscrpljeno, a 46 % navodi simptome sagorijevanja.

Sagorijevanje (burnout) ozbiljno je psihološko stanje i kada primijetite prve naznake, poduzmite mjere. Pročitajte članak. 

Burnout, sagorijevanje, žena sjedi na crvenoj podlozi i drži glavu na nogama; Izvor: Unsplash.com

Zaposlenici jasno upiru prstom u viši i izvršni menadžment kao glavne odgovorne za negativnu klimu.

Ipak, ono što najviše zabrinjava jest činjenica da se gotovo polovica radnika (49 %) ne usuđuje ništa reći kada doživi toksično ponašanje.

Svejedno je li zbog straha, nepovjerenja ili osjećaja da se ionako ništa neće promijeniti.

Najveći uzroci toksičnosti koje ispitanici navode su rad bez dodatne naknade, nedostatak transparentnosti i emocionalne inteligencije među nadređenima.

Emocionalna inteligencija je preduvjet uspješnog poslovanja. Pročitajte više u članku na linku. 

Dodatno, mnogi zaposlenici smatraju da vodstvo živi u “balonu”, uvjereno da je radna kultura zdrava, dok stvarnost zaposlenika govori suprotno.

Zabrinjava i činjenica da gotovo polovica ispitanika (47 %) ne vidi promjenu na vidiku, vjerujući da će njihova tvrtka ostati toksična i u budućnosti.

Toksična radna kultura, loša atmosfera na poslu, nesretan depresivan čovjek na krevetu s rukama na licu; Izvor: Unsplash.com

S obzirom na to da su zaposlenici izloženi toksičnim obrascima podložniji ozbiljnim zdravstvenim problemima, s rizikom povećanim čak do 55 %.

Jasno je da negativna radna klima ne šteti samo poslovanju, već i ljudima.

Jedno je, međutim, sigurno. Zaposlenici žele promjenu. Više od 40 % njih smatra da bi edukacija i razvoj rukovoditelja bili prvi konkretan korak prema zdravijem, otvorenijem i humanijem radnom okruženju.

A to je odgovornost koju nijedna tvrtka ne bi smjela ignorirati.

Saznajte što je zapravo korporativna kultura i zašto je iznimno važno održavati je na nivou ljudskosti. 

Kultura je ipak više od slogana

Ako tvrtka želi privući, zadržati i razvijati kvalitetne ljude, mora pružiti više od benefita na papiru. Zdrava, održiva kultura ne nastaje slučajno.

Barista, radnica u kafiću, kafić, nasmiješena i zadovoljna zaposlenica; Izvor: Unsplash.com

Ona se gradi svakodnevno kroz poštovanje, povjerenje, otvorenu komunikaciju i priznanje truda.

Treba slušati zaposlenike, biti transparentan u odlukama, podržavati ravnotežu između posla i privatnog života i stajati iza svojih vrijednosti. Posebno u izazovnim situacijama.

Želite raditi u zdravom okruženju?

Na Zaposlise.hr možeš pronaći poslodavce koji nude više od oglasa za radno mjesto. Kod nas ćeš naići na organizacije koje grade timove temeljene na povjerenju, iskrenosti i profesionalnom razvoju.

Pogledajte aktualne oglase i pronađi posao u kojem ćeš se osjećati dobro i kao profesionalac, i kao osoba.

Objava Toksična kultura u tvrtki utječe na zapošljavanje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Rad od kuće tijekom ljetnih mjeseci postaje sve popularniji oblik rada. Posebno među zaposlenicima koji žele zadržati produktivnost, a istovremeno uživati u ljepotama ljeta.

Umjesto svakodnevnog putovanja do ureda, sve više ljudi bira rad s terase, iz vikendice ili čak s obale mora.

Ovakav način rada omogućuje bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, smanjuje stres te pruža veću fleksibilnost.

To su ključni čimbenici za zadovoljstvo i učinkovitost zaposlenika u toplim mjesecima. No, jesu li poslodavci jednako blagonakloni prema toj ideji?

Saznajte iz članka u nastavu!

Kako je u Hrvatskoj?

Rad od kuće tijekom ljetnih mjeseci raste u popularnosti i kontinentalnoj Hrvatskoj, iako statistike pokazuju da je i dalje ispod europskog prosjeka.

Ljetni mod rada, ljetni posao, plaža; Izvor: Unsplash.com

Prema podacima Eurostata, 2020. godine samo 3,1 % hrvatskih zaposlenika radilo je od kuće, u usporedbi s prosjekom EU-a od 12,3 %.

Iako se udjel rada na daljinu zbog povratka u urede smanjio diljem Europe, hrvatski poslodavci i dalje traže rješenja za fleksibilne i remote modele.

Ljeti, kada uredski prostori mogu biti pretopli i promet gušći, mogućnost rada od kuće postaje posebno privlačna zaposlenicima.

Polako se prihvaća ideja da rad ne mora biti vezan uz fiksnu lokaciju.

Unos podataka u baze odličan je posao za rad od kuće. Saznajte više iz članka na linku. 

Ljeto bez kravate

U Hrvatskoj rad od kuće postaje sve zastupljeniji u određenim zanimanjima, posebno u digitalnim i uslužnim sektorima.

Najveći udio zaposlenih koji rade na daljinu dolazi iz IT industrije, uključujući programere, softverske inženjere, DevOps stručnjake i analitičare podataka.

Osim njih, digitalni marketing, vođenje društvenih mreža, pisanje sadržaja i SEO savjetovanje sve su traženiji poslovi koji se uspješno obavljaju od kuće.

Rad od kuće preko ljeta, društvene mreže, djevojka

Također, u porastu je i rad od kuće u korisničkoj podršci, prodaji i administrativnim poslovima. Radi se o poslovima koji se mogu učinkovito raditi putem digitalnih alata.

U sektorima kao što su obrazovanje, online instrukcije, psihološko savjetovanje i freelance dizajn, rad od kuće postao je gotovo standard.

Zanimaju vas freelance poslovi? Pročitajte članak i saznajte više o takvom načinu rada. 

Hrvatska još uvijek bilježi manji udio remote zaposlenika u usporedbi s prosjekom EU. I upravo su ova zanimanja pokazatelj da fleksibilni oblici rada imaju jaku budućnost na domaćem tržištu.

Prednosti za poslodavce

Iako se ponekad čini da rad od kuće koristi samo zaposlenicima, brojne prednosti imaju i poslodavci koji tijekom ljeta omogućuju fleksibilniji rad.

Prije svega, povećava se zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika, što dugoročno smanjuje fluktuaciju i troškove zapošljavanja. Zaposlenici koji osjećaju povjerenje i slobodu češće pokazuju lojalnost i inicijativu.

Osim toga, manji broj ljudi u uredima tijekom ljetnih mjeseci može značiti i niže operativne troškove. Na primjer, od rashladnih uređaja do potrošnog materijala.

Rad pod klimom, klima uređaj, čovjek u odijelu na kauču pali klimu daljinskim

Fleksibilni modeli rada također poboljšavaju imidž tvrtke na tržištu rada jer sve veći broj kandidata traži upravo takve uvjete.

Poslodavci koji prepoznaju ovaj trend i prilagode se očekivanjima modernih radnika, pozicioniraju se kao poželjni i prilagodljivi, što je danas ključno u borbi za talente.

Na našem portalu možete pronaći poslodavca koji zadovoljava vaše kriterije. Pogledajte ponudu!

Organizacija rada od kuće ljeti

Da bi rad od kuće tijekom ljeta bio učinkovit i bez stresa, ključna je dobra organizacija i pristup pouzdanim digitalnim alatima.

Jasna komunikacija unutar tima najvažnija je stavka,  zato je važno koristiti alate poput Slacka, Microsoft Teamsa ili Google Chata za svakodnevne dogovore.

Također, Zoom, Google Meet ili Webex za virtualne sastanke. Za upravljanje zadacima i rokovima tu su alati kao što su Trello, Asana, Notion ili ClickUp, koji olakšavaju preglednost i transparentnost rada.

Online sastanak, Zoom, Trello, Google meet, Webex, Teams

Osim alata, važno je postaviti i radnu rutinu. Zaposlenik treba odabrati mirno mjesto za rad, unaprijed planirati radno vrijeme i uključiti kratke pauze kako bi se izbjeglo sagorijevanje.

Također, korisno je unaprijed definirati pravila dostupnosti. Primjerice, „radim od 7 do 15 h, dostupna sam na poziv ili e-mail“, kako bi i tim znao kada računati na suradnju.

Prilagodba tehnološkoj strani rada od kuće omogućuje da produktivnost ostane visoka bez obzira na to gdje se fizički nalazite.

Svejedno radite li iz dnevnog boravka, planinske kuće ili uz pogled na more.

Donosimo popis od 10 najbolje plaćenih poslova koje možete raditi od kuće. 

Ona ne tako bajna strana

Rad od kuće donedavno bio simbol slobode, fleksibilnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. No, najnoviji podaci ukazuju na sve izraženije izazove ovog modela rada.

Zaposlenici koji rade isključivo od kuće u prosjeku su 10 do 20 posto manje produktivni u odnosu na kolege koji redovito dolaze u ured.

Radni stol u potkrovlju, knjige, računalo

Osim smanjene učinkovitosti, javlja se i niz psiholoških posljedica. 60 posto radnika priznaje da se osjeća izolirano tijekom dugotrajnog remote rada.

Također, 45 posto primjećuje pad motivacije zbog manjka svakodnevne interakcije s kolegama.

Mnogi zaposlenici, osobito oni koji već dulje vrijeme rade potpuno remote, sve češće prijavljuju osjećaj usamljenosti i gubitka smisla u svakodnevnim aktivnostima.

Nedostaju im neformalne situacije koje su nekada bile sastavni dio uredskog života. To su uglavnom kratki razgovori uz kavu, osmijeh kolege, razmjena ideja licem u lice.

Upravo ti ljudski trenuci često su izvor motivacije, kreativnosti i pripadnosti timu.

Ovi trendovi jasno ukazuju da rad od doma nije univerzalno rješenje za sve. Radi se o alat koji treba biti pažljivo integriran u širi, hibridni model rada.

Umjesto isključivog oslanjanja na remote sustav, sve se više govori o potrebi za balansom.

Ured. doma. balans, ravnoteža, fleksibilnost, vaga

Takav način rada omogućuje fleksibilnost, ali i zadržava ono najvrjednije iz uredskog okruženja: osjećaj zajedništva, suradnje i pripadnosti.

Team bulding potiče kolege na timski rad i suradnju. Pročitajte više iz članka na linku.

Pronađi posao od kuće ovog ljeta

Ljeto ne mora značiti pauzu u karijeri, niti znojne dane u uredu bez klime. Uz sve veći broj tvrtki koje nude fleksibilne uvjete rada, sada je pravo vrijeme da pronađeš posao koji se prilagođava tvom životnom ritmu.

Na Zaposlise.hr već sada možeš pronaći provjerene poslodavce koji nude sezonske, projektne i stalne poslove. Možete ih raditi od kuće. Ili s mora, planine ili udobnosti vlastitog doma.

Ne čekajte jesen da pokreneš promjenu. Pronađite svoj ljetni remote posao već danas i spoji ono najbolje od oba svijeta. Povežite slobodu i sigurnost, fleksibilnost i prihod, ljeto i karijeru.

Kliknite i pretraži oglase za posao. Jer posao ne mora biti mjesto. Posao može biti sloboda.

Objava Rad od kuće tijekom ljetnih mjeseci pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.