Prekvalifikacija sve popularnija

McKinsey istraživanje govori kako će se 14% globalne radne snage se prekvalificirati u drugo zanimanje. Naime, 62% rukovoditelja smatra da će trebati prekvalificirati ili zamijeniti više od četvrtine radnika u 2023. godini zbog napretka automatizacije i digitalizacije. Dalje, ovo istraživanje navodi kako je ova činjenica izraženija u SAD-u i Europi nego u ostatku svijeta.

Velike kompanije navode da je ulaganje u prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju svojih zaposlenika, jedno od najvećih prioriteta za rast poduzeća. To potvrđuje istraživanje World Economic Forum, koji tvrdi da će čak 40% zaposlenika morati drastično unaprijediti svoje vještine u sljedećih par godina.

Osim toga što je prekvalifikacija popularna zbog deficitarnih zanatskih zanimanja u Hrvatskoj, digitalizacija je potaknula potrebu za dodatnom edukacijom zaposlenika to jest mikrokvalifikacijama.

Osim zanatskih djelatnosti, IT sektor već dugi niz godina ima manjak kvalificirane radne snage, stoga se osobe često odlučuju u smjeru zanimanja koji su dio vrlo popularne tech industrije.

Digitalizacija traži prekvalifikaciju zaposlenika

Kompanije koje uspješno navigiraju tranzicijom u digitalno poslovanje, stvaraju veliku kompetitivnu prednost. Naime, kako digitalna transformacija preoblikuje industrije, tako i sve više kompanija prilagođava svoje poslovanje (čak i djelatnost) tehnološkim zahtjevima današnje digitalne transformacije.

Glavni razlozi izvršnih direktora za dodatnu kvalifikaciju ili prekvalifikaciju zaposlenika je upravo povećati njihovu produktivnost.

Zanimanja budućnosti:

• Digitalni marketing
• Analiza i obrada podataka
• Umjetna inteligencija i strojno učenje
• Programeri softvera i aplikacija
• Stručnjaci za digitalnu transformaciju i automatizaciju

Nastavak školovanja i prekvalifikacija

Uvođenje automatizacije i robotike, je na neki način ‘pogurnulo’ radnike da završe svoje školovanje ili nadograde svoje znanje. U Hrvatskoj je zadnjih godina zabilježen rast interesa osoba koje žele završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje ili dodatno unaprijediti trenutnu poziciju u svojoj kompaniji.

U pitanju su najčešće deficitarna zanimanja i zanati poput tokara, bravara, alatničara i automehaničara.

Cijene prekvalifikacija u Hrvatskoj se kreću od 8.000 – 25.000 kuna.

Fokus digitalne transformacije je na sposobnosti zaposlenika da upravljaju tehnologijom kako bi odradili svoj posao. S time, poduzeća se transformiraju u hibridne modele poslovanja koji iziskuju napredna tehnološka znanja zaposlenika.

Najčešći razlog osoba koje se odlučuju na ulaganje u prekvalifikaciju je profesionalno napredovanje ili ne mogućnost zaposlenja bez tih vještina.

U četverogodišnjim školama, prekvalifikacija u prosjeku traje od 1 do 2 godine, dok za trogodišnje škole od 8 mjeseci do godinu dana. Prekvalifikacije se priznaju i pišu u e-radnu knjižicu.

Prekvalifikacija visokoobrazovanih

Zanimljivo pitanje je zašto bi se visokoobrazovane osobe s već etabliranim karijerama prekvalificirale u zanatska zanimanja?

Najčešći razlog prekvalificiranja visokoobrazovnih osoba je pokretanje vlastitog posla. Također, osobe koje žele svoj hobi pretvoriti u profesiju. U tom slučaju, popularne prekvalifikacije su za slastičara i kuhara. Budući da se osoba koja želi imati slastičarnu ili restoran mora prekvalificirati kako bi pokrenula svoj poduzetnički pothvat.

2021. godine su najpopularnija zanimanja za prekvalifikaciju bili strojobravar i CNC operater.

Popularna zanimanja za prekvalifikaciju:

• Upravni referent
• Tehničar cestovnog prometa
• Tehničar za računalstvo
• Medijski tehničar
• CNC operater
• strojobravar

Tražena zanimanja za osposobljavanje:

• Soboslikari
• Keramičar
• Klimainstalater
• Knjigovođa
• Administaror

Mikrokvalifikacije vs. prekvalifikacije

Prekvalifikacija je promjena trenutnog zanimanja određene osobe. Najčešće namijenjena odraslim osobama koje su završile srednju školu, a žele promijeniti zanimanje.

Mikrokvalifikacija je kratki i transparentni tečaj ili modul. Ovakvi tečajevi su privlačni osobama koje su zaposlene u punom radnom vremenu i žele fleksibilan oblik učenja koji omogućuje ciljano i usko specijalizirano stjecanje vještina i kompetencija. Dostupne na visokim učilištima i ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te privatnim organizacijama.

Pogodnost mikrokvalifikacija je nadogradnja znanja bez završavanja kompletnog visokoškolskog programa, usavršavanje za potrebe tržišta rada ili profesionalni razvoj nakon zapošljavanja.

Izreka ‘Nikad ne prestajemo učiti’ sada ima novo značenje. Uvođenjem umjetne inteligencije i digitalnog poslovanja, radna snaga će se morati prilagoditi i naučiti nove vještine. Ta činjenica može biti pozitivna za radnike jer sve više radnika odabire prekvalifikaciju kako bi radili ono što uistinu i žele.

Za više novosti iz svijeta, zapratite Zaposlise.hr blog.