Nakon godina stagnacije realne kupovne moći među umirovljenicima, hrvatska Vlada donosi ključne promjene u usklađivanju mirovina.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju i izmijenjena formula (85 % plaće + 15 % inflacije) podižu mirovine više nego dosad.

Ta vijest je dobrodošla vijest u okolnostima sve većeg gospodarskog pritiska i visokih životnih troškova.

Koliko će mirovine porasti?

Prema najnovijim najavama, korisnicima najnižih mirovina uskoro slijedi povećanje od otprilike 3 %. U praksi se radi o povišici od oko 11 eura mjesečno.

Isplata tog uvećanja planirana je za srpanj 2025., čime se nastoji barem djelomično ublažiti utjecaj inflacije na umirovljenički standard.

Ovo povećanje odnosi se na skupinu korisnika koji primaju najniže iznose mirovina, a često su među najranjivijima kada su u pitanju rastući troškovi života.

Povišica mirovine

Od 1. siječnja 2026. dolaze dodatne tri velike promjene.

Ukidanje penalizacije za odlazak u mirovinu nakon 70. godine života, povećanje invalidskih mirovina za 10% i fleksibilniji povratak na tržište rada.

Za ostale umirovljenike, koji imaju više mirovinske staže i viši osnovni iznos, predviđeno je povećanje mirovina prema novoj formuli usklađivanja.

Radi se o omjeru 85 % rasta plaća i 15 % inflacije. Takav izračun donosi prosječno povećanje od 5,9 %, što za mnoge znači dodatak od oko 40 eura mjesečno.

Ova povišica će se isplatiti tijekom rujna 2025., s uključenim zaostacima za srpanj. Time se želi osigurati ravnomjerniji rast mirovina, u skladu s rastom životnih troškova i ekonomskih pokazatelja u zemlji.

Kakva je poslovna pismenost u Hrvatskoj? Saznajte više iz članka a linku.

U Hrvatskoj trenutačno više od 321.000 umirovljenika prima najnižu mirovinu, koja je u svibnju 2025. iznosila prosječno 371 euro.

Ova brojka iz godine u godinu raste, što upućuje na sve veći broj građana koji u starijoj dobi preživljavaju s minimalnim primanjima.

Umirovljenici, niska mirovina, gospođa i gospodin šeću vrtom, drže se za ruke; Izvor: Unsplash.com

Najnižu mirovinu najčešće primaju osobe koje su tijekom radnog vijeka imale plaće blizu minimalca, odnosno 10 do 15 posto ispod tadašnje prosječne plaće.

Takvi radnici, unatoč dugom radnom stažu, danas nemaju financijsku sigurnost u mirovini.

Time se otvara važno društveno pitanje: kako osigurati dostojanstven život onima koji su cijeli radni vijek proveli u najosjetljivijim i često potplaćenim zanimanjima?

Takvi umirovljenici su proživljavali stres na poslu, znajući da su potplaćeni. Saznajte iz članka jeste li i vi potplaćeno na poslu.

Povišica mirovine u praksi

Umirovljenici s prosječnom mirovinom od oko 516 eura prošlog su ljeta mogli računati na povećanje od približno 7,5 posto, što je predstavljalo dodatnih 40 eura mjesečno.

Takva povišica mnogima je barem djelomično ublažila udar inflacije i rastućih troškova života, iako za mnoge i dalje nije bila dovoljna za pokrivanje osnovnih potreba.

Povećanje mirovine prema formuli 6,7%

Inflacija nas sve napada. Pročitajte više u članku na linku. 

S novom formulom usklađivanja mirovina, koja daje veći naglasak na rast plaća, predviđa se nešto manji postotak povećanja od oko 6,7 posto. No, zbog većih osnovica, konkretan iznos može biti i veći.

Tako bi isti umirovljenici mogli dobiti oko 43 eura dodatka mjesečno. Za one s višim mirovinama (uključujući umirovljene dužnosnike i saborske zastupnike) povećanja su još izraženija.

Drugo ovogodišnje usklađenje mirovina s rastom plaća i inflacijom za sve umirovljenike isplatit će se u rujnu, zajedno sa zaostatkom za srpanj.

Razlog tome je što se izračun temelji na njihovim većim osnovicama, što u konačnici dovodi do znatno većeg novčanog iznosa na računu.

Ovakva razlika jasno pokazuje kako ista postotna stopa ne znači isto za sve. Dok nekima dodatak znači nekoliko eura više, drugima donosi povišicu usporedivu s prosječnom mjesečnom plaćom u nekim sektorima.

Koliko znači povišica od 6,7 %?

Povišica od 6,7 % na prvu može zvučati apstraktno, ali konkretni izračuni pokazuju koliku razliku taj postotak čini u stvarnom životu.

Za umirovljenika s mirovinom od 400 eura, to znači povećanje od 26,80 eura mjesečno.

Umirovljenica radi na računalu, posao u mirovini; Izvor: Unsplash.com

Kod prosječne mirovine od 516 eura, dodatak iznosi 34,57 eura, dok netko s mirovinom od 800 eura može očekivati oko 53,60 eura više svakog mjeseca.

Za umirovljenike s višim primanjima, efekti su još izraženiji. 67 eura dodatka za mirovinu od 1.000 eura, odnosno 80,40 eura za one koji primaju 1.200 eura.

Ove brojke jasno pokazuju da i “naizgled skroman” postotak može imati značajan financijski utjecaj.– Osobito ako se zbraja na godišnjoj razini, kada dodatak doseže i više od 500 do 900 eura, ovisno o osnovici.

Takve konkretne promjene čine razliku. One omogućuju lakšu pokrivenost režija, dodatne troškove lijekova ili jednostavno malo više prostora za normalan život.

Zapošljavanje umirovljenika vrlo je aktualna tema ove godine. Saznajte više iz članka na linku.

Dodatne promjene u sustavu mirovina

U cilju poboljšanja mirovinskog sustava i jačanja socijalne sigurnosti starijih građana, uvedeno je nekoliko važnih novosti. Jedna od najznačajnijih je najavljeno uvođenje tzv. „13. mirovine“.

Radi se o trajnom godišnje dodatku koji će biti vezan uz duljinu radnog staža. Isplata tog dodatka očekuje se krajem godine, a cilj mu je omogućiti dodatno financijsko rasterećenje.

Staklenka s kovanicama, financijsko rasterećenje, štednja; Izvor: Unsplash.com

Osobito je važno za one s nižim mirovinama i dugim radnim stažem. Od 2026. godine ukidaju se penalizacije za prijevremenu mirovinu za umirovljenike starije od 70 godina.

Time se želi ispraviti nepravda prema osobama koje su radile desetljećima, ali su zbog različitih okolnosti ranije otišle u mirovinu i godinama bile kažnjene smanjenim iznosima.

Također, korisnici invalidskih mirovina dobit će dodatno povećanje koje bi moglo iznositi do 10 posto, čime se priznaje specifična ranjivost i životne okolnosti te skupine umirovljenika.

Kakvo je zdravstvo u Hrvatskoj? Koji su izazovi, ali i šanse za karijeru? Pročitajte više u članku koji se nalazi na linku.

Što se tiče drugog mirovinskog stupa, uvedena je promjena prema kojoj će se mirovine iz tog fonda usklađivati dvaput godišnje, no samo na temelju inflacije. Bez uzimanja u obzir rasta plaća.

To znači da će povećanja u drugom stupu najvjerojatnije biti skromnija. Primjerice, dok je u jednom tromjesečju usklađenje u prvom stupu iznosilo 3,03 posto, u drugom stupu iznosilo je svega 1,7 posto.

Ta situacija dodatno produbljuje razliku između korisnika koji većinu mirovine primaju iz jednog naspram drugog stupa.

Djed, sin i unuk u voćnjaku, beru jabuke, jesen, sretni su; Izvor: Unsplash.com

Mentalno zdravlje je uvijek važno. Saznajte više iz članka. 

Povišice mirovina i veća sigurnost

Nova pravila za usklađivanje mirovina značajan su korak naprijed u očuvanju životnog standarda umirovljenika.

Zahvaljujući novoj formuli koja kombinira rast plaća i inflacije, mirovine će u idućem razdoblju rasti znatno brže nego prije.

Naime, u prosjeku za 6 do 7 posto, što mnogima donosi konkretno povećanje od 40 eura i više.

Uz to, uvođenje 13. mirovine, ukidanje penalizacija i dodatna zaštita invalidskih mirovina donose olakšanje upravo onima koji su najranjiviji, odnosno osobama s najnižim primanjima i dugim radnim stažem.

I dok mirovinski sustav ide prema većoj pravednosti, jednako je važno da i radno aktivni građani prepoznaju gdje mogu graditi sigurnu karijeru.

Ako tražiš stabilan posao, bolje uvjete i poslodavce koji cijene tvoj rad, Zaposlise.hr ti nudi upravo to.

Prati oglase, informiraj se i pronađi posao koji će te voditi prema mirnijoj budućnosti, uključujući i dostojniju mirovinu.

 Pogledaj najnovije poslove i napravi prvi korak prema sigurnijem sutra.