Dodatak na mirovinu (13. mirovina) donosi novu dimenziju u mirovinski sustav. Od prosinca umirovljenici u Hrvatskoj neće dobivati samo redovite mjesečne isplate, nego i godišnji dodatak.

Radi se o dodatku kolokvijalno nazvanom 13. mirovina. Ovaj dodatak nije privremena mjera, nego trajna promjena ugrađena u novi Zakon o mirovinskom osiguranju.

Zakon je stupio na snagu 1. srpnja 2025. godine. Novi model dodatka predviđa da će se iznos dodatka izračunavati na temelju godina mirovinskog staža .

Vlada će svake godine, najkasnije do 31. listopada, odrediti iznos po godini staža, koji će se zatim množenjem s brojem godina staža primjenjivati na korisnike mirovina.

U nastavku članka saznajte više o dodatku na mirovinu!

Zašto 13. mirovina?

Uvođenje 13. mirovine ima višestruku svrhu.

13. mirovina, gospođa sklapa pismo, kuverta; Izvor: Pexels

Prvo, služi kao način dodatnog rasterećenja proračuna i racionalizacije starih jednokratnih pomoći. Naime, dodatak će biti stalni element mirovinskog sustava, a ne periodična intervencija.

Drugo, pravilo o vezivanju dodatka uz broj godina staža nastoji učiniti raspodjelu pravednijom. Oni koji su dulje radili dobit će i veći dodatak, neovisno o visini mjesečne mirovine.

U praksi, ako dodatak bude, primjerice, 8 eura po godini staža, umirovljenik s 33 godine staža mogao bi dobiti oko 264 eura dodatka. No, iznos još nije konačno potvrđen.

Rad umirovljenika na 4 sata je omogućen novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Pročitajte više!

Kako će se dodatak izračunavati?

Model izračuna 13. mirovine temelji se jednostavnoj, ali principijelnoj formuli:

Dodatak po godini staža × broj punih godina staža korisnika = godišnji dodatak.

U slučajevima korisnika čija je mirovina određena bez uračunavanja staža, minimalno razdoblje od 15 godina uzima se kao referentna vrijednost.

Obračunavanje mirovine, euri; Izvor: Pexels

Odluka o iznosu po godini staža donosit će se svake godine do 31. listopada. Isplata dodatka automatski će se vršiti u prosincu, bez potrebe za dodatnim rješenjem.

Važno je primijetiti da dodatak nije jednak za sve. Naime, temelji se isključivo na stažu, a ne na visini same mirovine.

Takva situacija donosi prednosti za umirovljenike s nižim mirovinama, ali može rezultirati situacijom u kojoj korisnici s većim mirovinama i kraćim stažem dobiju manji dodatak.

Povećana je najniža mirovina sa sadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine.

Usklađivanje + minimalna vrijednost

Zakon o mirovinskom osiguranju 2025. uvodi i promjenu formule usklađivanja mirovina.

Od 1. srpnja 2025., mirovine će se usklađivati prema omjeru 85:15 — 85 % na temelju promjene prosječnih plaća i 15 % prema promjeni indeksa potrošačkih cijena.

Izračun mirovine, Izvor: Mirovinsko.hr

U praksi, Upravno vijeće HZMO-a je donijelo odluku o usklađivanju mirovina za 6,48 % od 1. srpnja, što je jedna od većih stopa u posljednjih nekoliko desetljeća.

Također, vrijednost mirovine po bodu (AVM) povećat će se s 13,57 eura na 14,45 eura.

Kao dio promjena, određena je i najniža vrijednost mirovine za jednu godinu staža, od 1. srpnja 2025. iznosi 15,32 eura.

Ove promjene postavljaju temelj za održivost dodatka, jer u uvjetima visokih troškova života potrebno je balansirati između prava umirovljenika i fiskalne stabilnosti.

Koliko bi trebala iznositi idealna plaća? Pročitajte članak da vidite na čemu vi stojite!

Tko sve ima pravo na 13. mirovinu?

Na pravo na godišnji dodatak imaju svi korisnici mirovina prema općim ili posebnim propisima, pod uvjetom da je njihova mirovina priznata prije donošenja godišnje odluke o dodatku.

Mirovina, pravo na dodatak, radni staž; Izvor: Pexels

Međutim, ne odnosi se na korisnike s mirovina koje nisu temeljene na mirovinskom stažu. Za njih se uzima referentnih 15 godina staža.

Važno je spomenuti i da neki umirovljenici upozoravaju da će dodatak ipak zakinuti određene skupine.

Na primjer,  neće se odnositi na korisnike invalidskih mirovina, prijevremenih mirovina ili osobe koje nisu imale mogućnost akumulirati duži staž.

Rad s kolegom koji ima invaliditet pravi je način da pokažete altruizam. Pročitajte članak!

Izazovi i kritike reforme

Unatoč pravednim namjerama, neki aspekti novog modela izazivaju pažnju stručnjaka i potencijalne kritike:

Nepostojanje veće korelacije s visinom mirovine može dovesti do relativne nedosljednosti.

Onaj s nižom mirovinom, ali dugim stažem, može dobiti značajan dodatak, dok visoko plaćeni s kraćim radnim vijekom neće imati istu korist.

Fiskalna održivost. Država mora osigurati sredstva svake godine za dodatak. U uvjetima slabijeg proračuna ili neočekivanih troškova (npr. energetske krize) dodatak može biti pod pritiskom.

Prazan novčanika, nema novaca; Izvor: Pexels

Nepredviđeni troškovi i inflacija. Ako dodatak ostane fiksan, a troškovi života rastu, njegova realna vrijednost može se s vremenom smanjiti.

Administrativno opterećenje. Vlada, HZMO i drugi sustavi morat će godišnje obrađivati dodatne izračune i isplate, što može biti izazovno u fazama prijelaza.

Vlada će nakon konzultacija s udrugama umirovljenika u listopadu donijeti odluku o vrijednosti godine staža za isplatu trajnog dodatka.

Utjecaj na prihode umirovljenika

Predviđa se da će dodatak mnogim umirovljenicima donijeti značajan značaj u kućnom budžetu, pogotovo onima s dužim radnim vijekom.

Primjerice, ako dodatak bude 5 eura po godini staža, osoba s 30 godina staža dobit će 150 eura dodatka.

Međutim, neslužbene procjene govore i o iznosima od 8 eura po godini, što bi dodatno povećalo razliku.

Kovanice eura; Izvor: Pexels

Za prosječnog hrvatskog umirovljenika, takva novost može značiti dodatak od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura, ovisno o stažu.

No, s druge strane, takva razlika može povećati očekivanja umirovljenika i pritisak na sustav.

Žene odlaze u mirovinu sve kasnije. Koji je tome razlog? Pročitajte članak na linku!

Što umirovljenici trebaju pratiti?

• Svake godine pratiti odluku Vlade o iznosu dodatka po godini staža (donosi se do 31. listopada).
• Provjeriti da njihov staž bude pravilno evidentiran. Svaki neusklađen dio rada može utjecati na iznos.
• Informirati se o eventualnim promjenama zakona i proračuna jer dodatak ovisi o fiskalnim mogućnostima države.
• Razumjeti da dodatak nije zamjena za povećanje same mirovine. Stalan je, ali relativan dodatak.

Strpljenje, vještina

Strpljenje je jedna od najvažnijih vještina u svim područjima života. No, na tržištu rada otvara mnoga vrata. Saznajte zašto.

Tražite posao na pola radnog vremena?

Mirovina ne smije biti samo simbolična gesta. Predstavlja novi sloj socijalne sigurnost. Raspodjela mora biti pravedna. Sustav održiv, pravedan i transparentan.

Umirovljenici i građani trebaju pratiti odluke Vlade, a državni sustavi moraju osigurati da dodatak bude adekvatan, ali i održiv.

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, podsjetimo da prava starijih trebaju biti prioritet, a 13. mirovina korak prema boljem i dostojanstvenijem životu za sve korisnike mirovina.

Ako tražite posao na pola radnog vremena, pregledajte naše oglase za posao!