Hrvatsko gospodarstvo posljednjih nekoliko godina pokazuje znakove stabilnosti i otpornosti. Ipak, najnovije OECD-ovo izvješće za 2026. godinu jasno upozorava.

Iza pozitivnih brojki kriju se ozbiljni dugoročni izazovi koji će uvelike odrediti budućnost tržišta rada, standard građana i ukupni ekonomski razvoj zemlje.

U ovom tekstu donosimo pregled ključnih nalaza OECD-a. Fokus stavljamo na konkretne značajke za građane, zaposlenost i poslovni sektor.

Gospodarski rast: stabilan, ali usporava

Nakon snažnog oporavka od pandemije, hrvatsko gospodarstvo ulazi u fazu umjerenog rasta.

OECD procjenjuje da će realni rast BDP-a iznositi oko 3,2% u 2025., ali će se postupno smanjivati na 2,7% u 2026. i 2,4% u 2027. godini.

OECD, mint.gov.hr

Ovaj pad nije znak krize, već normalizacije.

Hrvatska više ne raste zahvaljujući jednokratnim faktorima poput europskih fondova i postpandemijskog oporavka, nego se sve više oslanja na vlastite ekonomske temelje.

Za tržište rada podaci znače stabilnost, ali i sporije otvaranje novih radnih mjesta u odnosu na prethodne godine.

Inflacija pod kontrolom, ali pritisci ostaju

Jedna od najvažnijih vijesti iz izvješća jest da inflacija postupno pada.

Nakon razdoblja visoke inflacije uzrokovane energetskom krizom i globalnim poremećajima, očekuje se stabilizacija na oko 3,3% u 2026. i 2,5% u 2027. godini.

Za građane ti podaci pokazuju:

• sporiji rast cijena
• stabilniju kupovnu moć
• manju neizvjesnost

Financijska stabilnost raste, no ipak, OECD upozorava da troškovi života ostaju visoki, posebno u segmentima stanovanja i hrane, što i dalje opterećuje kućanstva s nižim primanjima.

Plaće rastu, ali nejednakosti ostaju

Hrvatska bilježi rast plaća, što je pozitivan signal za zaposlenike. Međutim, OECD naglašava da rast nije ravnomjerno raspoređen.

Novčanice, plaća, euri; Izvor: Pexels

Problem ostaje razlika između:

• urbanih i ruralnih područja
• visokokvalificiranih i niskokvalificiranih radnika
• javnog i privatnog sektora

Iako je nezaposlenost pala na relativno niske razine (oko 4–5%), tržište rada i dalje pati od nedostatka radne snage, posebno u sektorima poput građevine, turizma i zdravstva.

Financijska stabilnost zemlje uvelike ovisi o navedenim podacima.

Nedostatak radne snage

OECD jasno ističe da Hrvatska ulazi u razdoblje ozbiljnog manjka radne snage.

Razlozi su:

• iseljavanje mladih
• starenje stanovništva
• niska stopa nataliteta

Takva situacija sada već ima konkretne posljedice:

• poslodavci teško pronalaze radnike
• povećava se uvoz radne snage
• raste pritisak na plaće

Praćenje financija; Izvor: Pexels

Ako se trend nastavi, manjak radne snage mogao bi postati prepreka gospodarskom rastu.

Javne financije: stabilne, ali pod pritiskom

Hrvatska je u posljednjim godinama uspjela stabilizirati javne financije.

Javni dug se smanjuje i kreće se oko 60–70% BDP-a, što je relativno povoljno u europskom kontekstu.

Međutim, OECD upozorava na dugoročne rizike:

• rast troškova mirovinskog sustava
• povećanje izdataka za zdravstvo
• smanjenje sredstava iz EU fondova

Drugim riječima, trenutna stabilnost nije trajno zajamčena. Bez reformi, proračun bi se mogao ponovno naći pod pritiskom.

Bankarski sustav: snažan i stabilan

Jedna od najjačih točaka hrvatskog gospodarstva je bankarski sektor. Banke su dobro kapitalizirane, a financijski sustav pokazuje visoku otpornost.

Uvođenje eura dodatno je poboljšalo stabilnost:

• smanjen je valutni rizik
• smanjeni su troškovi zaduživanja
• povećana je integracija s europskim tržištima

Ipak, postoji novi izazov.

Banka, bankari; Izvor: Pexels

Rast kamatnih stopa, koji povećava opterećenje za građane s kreditima, posebno onima s promjenjivim kamatama.

Tržište nekretnina: sve veći problem za građane

Jedan od najizraženijih problema u Hrvatskoj je rast cijena nekretnina. Cijene stanova rastu brže od plaća, što mnogima otežava kupnju vlastitog doma.

OECD identificira nekoliko uzroka:

• snažna potražnja (domaća i strana)
• razvoj turističkog najma
• nedovoljna ponuda stanova

Posljedice su ozbiljne:

• mladi sve teže dolaze do stanova
• povećava se socijalna nejednakost
• raste financijski rizik (zaduživanje)

Ovo je područje koje će zahtijevati konkretne politike u narednim godinama.

Ovisnost o turizmu: snaga i slabost

Turizam je jedan od glavnih pokretača hrvatskog gospodarstva, ali ujedno predstavlja i veliki rizik.

Prednosti:

• stabilni prihodi
• snažan doprinos BDP-u
• zapošljavanje

Hotel, sezona, turizam, sobarice, čistačice; Izvor: Pexels

Nedostaci:

• sezonalnost
• osjetljivost na krize
• ovisnost o vanjskim faktorima

OECD upozorava da Hrvatska mora diversificirati gospodarstvo kako bi smanjila ovisnost o turizmu i povećala otpornost na šokove.

Produktivnost i konkurentnost: prostor za napredak

Unatoč napretku, Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim EU zemljama u produktivnosti.

Razlozi:

• složena birokracija
• spor pravosudni sustav
• ograničena inovacijska aktivnost

Za poslodavce to znači veće troškove i sporiji razvoj, dok za zaposlenike znači manje prilika za rast plaća.

OECD preporučuje:

• smanjenje administrativnih prepreka
• poticanje inovacija
• ulaganje u obrazovanje i digitalne vještine

Inovacije, poslovanje

Demografski pad: najveći dugoročni izazov

Najveći problem koji OECD ističe nije kratkoročne prirode, već dugoročni demografski trend.

Hrvatska bilježi:

• pad broja stanovnika
• starenje populacije
• iseljavanje radno sposobnih

Ako se trend nastavi, potencijalni gospodarski rast mogao bi pasti gotovo na nulu do 2070. godine.

Direktan je utjecaj na:

• tržište rada
• mirovinski sustav
• javne financije

Bez aktivnih mjera, ovaj problem mogao bi ozbiljno ugroziti financijsku stabilnost.

Što OECD preporučuje Hrvatskoj?

Izvješće daje jasne smjernice za budućnost:

1. Jačanje fiskalne discipline

Smanjiti deficit i povećati učinkovitost javne potrošnje.

2. Reforma tržišta rada

Povećati sudjelovanje radne snage i privući strane radnike.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Izvor: Pexels

3. Diversifikacija gospodarstva

Smanjiti ovisnost o turizmu i razvijati industriju i tehnologiju.

4. Demografske mjere

Poticati natalitet i zadržati mlade u zemlji.

5. Povećanje produktivnosti

Ulagati u obrazovanje, digitalizaciju i inovacije.

Stabilnost postoji, ali nije zajamčena

Hrvatska se danas nalazi u relativno stabilnoj ekonomskoj situaciji. Rast postoji, inflacija se smanjuje, a bankarski sustav je siguran.

OECD jasno poručuje da bez reformi, trenutna stabilnost neće biti dovoljna za dugoročni razvoj.

Za građane i tržište rada budućnost će ovisiti o tome koliko brzo i učinkovito Hrvatska provede nužne promjene.

Pročitajte cijelo istraživanje!

Ako tražite posao, potražite oglas koji odgovara vašem iskustvu i vještinama! Pogledajte ponudu!