Istraživanje koje donosimo pokazuje neke od problema s kojima se zaposlenici susreću.

Radno mjesto često zamišljamo kao prostor profesionalizma, suradnje i zajedničkog cilja. No, stvarnost pokazuje da upravo međuljudski odnosi mogu biti najveći izazov.

Najnovije istraživanje portala Hou.hr provedeno među 621 zaposlenikom u Hrvatskoj otkrilo je zapanjujući podatak. Naime, kolege su glavni izvor nezadovoljstva na poslu, ispred šefa i niskih primanja.

Iako se često govori o važnosti plaće i uvjeta rada, pokazalo se da emocionalna klima u uredu ima daleko veći utjecaj na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenika.

Brojke koje otkrivaju stvarno stanje

Od 6. do 11. listopada provedeno je istraživanje među zaposlenicima s ciljem razumijevanja što im najviše smeta na radnom mjestu.

Kolegice, suradnja, razgovor; Izvor: Pexels

Rezultati su jasni:

• 29,6% ispitanika navelo je kolege kao glavni izvor frustracije.

• 11,8% ne voli korporativne rituale poput team buildinga, sastanaka ili formalne komunikacije.

• Samo 6,9% kao glavni problem vidi visinu primanja.

Dakle, plaća više nije jedini (ni glavni) razlog nezadovoljstva. Ono proizlazi iz svakodnevnih odnosa, ponašanja i kulture unutar organizacije.

Što je zapravo korporativna kultura? Saznajte više iz članka na linku!

Korporativna kultura pod povećalom

Zanimljivo, 11,8% zaposlenika nezadovoljno je korporativnim ritualima, odnosno formalnim komunikacijama, sastancima, zajedničkim fotografiranjima i “prisilnim” druženjima.

Mnogi ih doživljavaju kao površne pokušaje stvaranja kulture, bez stvarne promjene odnosa u timu.

Ako je kultura na papiru pozitivna, ali u praksi dominiraju konflikti i tračevi, zaposlenici to brzo prepoznaju.

Korporativna kultura, zadovoljne kolegice; Izvor: Pexels

Organizacijska kultura ne stvara se na plakatima, nego u svakodnevnim interakcijama.

Loša atmosfera i niska motivacija među zaposlenicima ukazuju na to da poslodavac ne cijeni svoj tim.

Što točno smeta radnicima

Najčešći razlozi nezadovoljstva među kolegama uključuju:

• tračanje i ogovaranje,
• neprofesionalno ponašanje,
• nehigijenske navike,
• izbjegavanje odgovornosti,
• pasivno-agresivnu komunikaciju i favoriziranje pojedinaca.

Zanimljivo je da su ovi problemi češći u većim sustavima s višeslojnim hijerarhijama, gdje se komunikacija često gubi između odjela i menadžmenta.

Čini se da zaposlenici daju otkaz zbog ljudi, a ne zbog posla.

Otkaz, otkazni rok, nezadovoljstvo; Izvor: Pexels

Koliko dugo traje otkazni rok? Na ovo ali i druga pitanja potražite odgovore u članku koji se nalazi na linku. 

Zašto su odnosi presudni?

Sociolozi i psiholozi već godinama upozoravaju da se kvaliteta radnog života ne može svesti samo na brojku na platnoj listi.

Prema istraživanjima Europske komisije, kvaliteta međuljudskih odnosa jedan je od tri ključna faktora zadovoljstva poslom (uz sigurnost i balans privatnog života).

Kada u timu vlada nepovjerenje, nedostatak komunikacije ili pasivna agresija, dolazi do tzv. emocionalnog izgaranja.

Zaposlenici postaju demotivirani, manje produktivni i češće traže novi posao bez obzira na visinu plaće.

Burnout (izgaranje) sve je češći problem suvremenog društva. Pročitaj članak i saznaj kada je vrijeme za promjenu!

Što nam ispitanici poručuju

U otvorenim komentarima ispitanici su često navodili:

“Posao volim, ali atmosfera me guši.”

Izgaranje, burnout; Izvor: Pexels

“Najveći stres mi nije zadatak, nego kolega koji sabotira druge.”

“Ogovaranje i nepoštovanje ubijaju svaku volju za radom.”

Ove izjave pokazuju da radno mjesto postaje emocionalni prostor, a ne samo profesionalni.

Uspjeh organizacije danas ovisi o tome kako se ljudi osjećaju dok rade, a ne samo o tome što proizvode.

Plaća nije sve, ali transparentnost pomaže

Samo 6,9% ispitanika navelo je plaću kao glavni izvor frustracije, što ne znači da su zadovoljni primanjima, već da druge stvari imaju veći emocionalni utjecaj.

Međutim, nedostatak transparentnosti i nejasni kriteriji često dodatno pogoršavaju odnose. Posebno kada zaposlenici ne znaju zašto netko ima veću plaću ili bonuse.

U tom kontekstu, Direktiva o transparentnosti plaća koju EU uvodi do 2026. godine mogla bi pomoći u stvaranju pravednijeg i zdravijeg okruženja, jer smanjuje sumnje i tenzije među kolegama.

Kako poslodavci mogu reagirati

Da bi spriječili narušene odnose u timu, poslodavci trebaju prepoznati rane signale nezadovoljstva i djelovati proaktivno.

Loši odnosi na poslu, žena leži, glava na laptopu; Izvor: Pexels

Donosimo nekoliko konkretnih koraka:

Redoviti anonimni upitnici o radnoj klimi: kako bi zaposlenici mogli iskreno izraziti mišljenje.

Trening komunikacije i emocionalne inteligencije: ulaganje u meke vještine smanjuje konflikte.

Jasna pravila ponašanja: što se tolerira, a što ne.

Mentorski programi: novi zaposlenici se lakše integriraju.

Nagrada za timski rad: ne samo za individualne rezultate.

Tvrtke koje sustavno ulažu u odnose i međuljudsku dinamiku imaju manju fluktuaciju i bolji employer branding.

Istraživanje i balans između posla i emocija

Kada zaposlenici dođu na posao s osjećajem nelagode, straha ili nervoze, produktivnost pada za više od 30%.

Ured. doma. balans, ravnoteža, fleksibilnost, vaga

S druge strane, istraživanja Gallupa pokazuju da pozitivna radna atmosfera povećava angažman i učinkovitost za čak 23%.

Zdravi odnosi u timu nisu luksuz. Oni su temelj dugoročne održivosti poslovanja.

Ako poslodavci ignoriraju povratne informacije zaposlenika, to može ukazivati na dugoročnu toksičnu kulturu.

Promijenimo način na koji gledamo posao

Istraživanje portala Hou.hr pokazuje da zadovoljstvo na poslu nije stvar benefita, bonusa ili ugodnih ureda, nego ljudi s kojima radimo.

Ako su odnosi loši, sve drugo gubi smisao.

Zato je vrijeme da svi zaposlenici shvate koliko je kultura poštovanja, povjerenja i suradnje važna!

Štoviše, radi se o najvažnijoj poslovnoj strategiji!

Ako se na vašem radnom mjestu stanje ne mijenja, možda je vrijeme da potražite novi posao.

Svakako provjerite nove oglase! Kliknite već danas!