Poskupljenje struje, plina u goriva od početka 2026. donosi konkretne brojke. Mrežarina je porasla u prosjeku za oko 13,5%, prijenos električne energije do 10%, a distribucija čak do 15%.

Poduzetnicima računi za električnu energiju rastu i do 600 eura godišnje. No, realna se cijena električne energije penje na oko 0,18 €/kWh.

Istovremeno, cijene plina i goriva ostaju pod snažnim pritiskom globalnih tržišta, uz povremene državne intervencije koje samo privremeno ublažavaju rast.

Poskupljenje struje, plina i goriva tako više nije samo pitanje kućnih budžeta. Drastično oblikuje poslovanje poduzetnika.

Iako Vlada kroz mjere i dalje drži cijene djelomično pod kontrolom, jasno je da bez tih intervencija troškovi energije bili bi i do 8–9% viši nego danas.

Energija poskupljuje, a stvarni trošak tek dolazi na naplatu.

Poskupljenje struje

Poskupljenje struje posebno pogađa poduzetnike jer je riječ o osnovnom resursu za gotovo sve djelatnosti.

Struja, poskupljenje struje; Izvor: Unsplash

Od početka 2026. uvedene su nove tarifne stavke koje su dovele do rasta cijena električne energije. Dijelom zbog povećanja mrežarine i smanjenja državnih subvencija.

Poduzetnici osjete konkretan rast troškova. Procjene pokazuju da su računi za male i srednje poduzetnike već porasli. Dodatni rast očekuje se kako se mjere postupno ukidaju.

Poskupljenje struje više nije privremeni šok, nego dugoročan trend.

Plin i gorivo: dodatni pritisak na poslovanje

Osim električne energije, poduzetnici se suočavaju i s rastom cijena plina i goriva.

Cijene plina počele su rasti još krajem 2025. zbog smanjenja subvencija, a taj trend se nastavlja i u 2026.

Istovremeno, cijene goriva pod snažnim su utjecajem globalnih geopolitičkih događaja.

Aktualni poremećaji na tržištu energenata, uključujući sukobe na Bliskom istoku i poremećaje u opskrbi, dodatno povećavaju neizvjesnost i troškove.

Grijanje, energetska kriza, plin; Izvor: Unsplash

Vlada i dalje povremeno intervenira kako bi ograničila cijene goriva, ali jasno je da takve mjere ne mogu trajati zauvijek.

Poduzetnicima planiranje troškova postaje sve teže.

Energetski troškovi kao faktor konkurentnosti

Rast cijena energenata izravno utječe na konkurentnost poduzeća.

Kada taj trošak energije raste, smanjuje se prostor za profit.

Prema procjenama Europske središnje banke, trajno povećanje cijene električne energije od 10% može dovesti do gubitka radnih mjesta u energetski intenzivnim sektorima.

Svi se nadamo da do otkaza neće doći. No, dobro je znati koliko traje otkazni rok. Pročitajte članak!

Mali poduzetnici pod najvećim pritiskom

Iako rast cijena energenata pogađa sve sudionike na tržištu, mali i srednji poduzetnici nalaze se pod znatno većim pritiskom.

Razlog nije samo u visini troškova, nego u ograničenim mogućnostima prilagodbe.

Velike tvrtke u pravilu imaju više alata za upravljanje krizom. Primjerice:

Benzinska, gorivo, cijene benzina; Izvor: Unsplash

• dugoročne ugovore za energente koji ublažavaju nagle promjene cijena.
• mogućnost optimizacije troškova kroz interne procese i ekonomiju razmjera.
• veći financijski buffer koji im omogućuje apsorbiranje kratkoročnih šokova.
• specijalizirane timove za nabavu i upravljanje rizicima

Drugim riječima, iako i njima rastu troškovi, imaju kapacitet da ih kontroliraju i rasporede kroz vrijeme.

S druge strane, mali i srednji poduzetnici često nemaju takvu fleksibilnost:

• imaju manju pregovaračku moć prema dobavljačima energenata.
• ovise o tržišnim, često kratkoročnim cijenama.
• teže prenose rast troškova na krajnje kupce, osobito u konkurentnim sektorima.
• nemaju značajne financijske rezerve za amortizaciju rasta cijena.
• svaka promjena troškova direktno utječe na njihovu profitabilnost.

Za male poduzetnike, rast cijena energije konkretan je udar na svakodnevno poslovanje.

Potpore za samozapošljavanje

Povećanje računa za struju ili gorivo odmah se reflektira na likvidnost, cijene proizvoda i održivost poslovanja.

Unatoč krizi razmišljate o pokretanju vlastitog poslovanja? Uzmite potpore za samozapošljavanje. Ako ne znate kako, pročitajte intervju i saznajte sve potrebne informacije!

Državne mjere pomažu

Da, pomažu, ali definitivno nisu dugotrajno rješenje. Vidimo da Vlada posljednjih godina aktivno intervenira kako bi ublažila rast cijena energenata.

Vlada je posljednjih godina aktivno intervenira kako bi ublažila rast cijena energenata, a ukupna vrijednost najnovijih paketa mjera doseže oko 175 milijuna eura.

Mjere uključuju:

• ograničavanje cijena goriva kroz uredbe o maksimalnim cijenama
• subvencioniranje cijena struje i plina za građane i dio poduzetnika
• ciljane potpore za najugroženije skupine (npr. energetski vaučeri od 70 eura mjesečno)

Zahvaljujući tim mjerama, troškovi su i dalje značajno niži nego što bi bili u tržišnim uvjetima. Primjerice:

Vjetroelektrana, vjetrenjača, vjetar; Izvor: Unsplash

• prosječan račun za struju bio je smanjen za oko 18,7% (s 50 € na 40,65 €).
• poduzetnicima su računi u pojedinim razdobljima bili niži i do 35% zahvaljujući subvencijama.
• bez mjera, godišnji trošak struje za male poduzetnike mogao bi rasti s oko 2.740 € na više od 4.200 €.

Slično vrijedi i za gorivo. Primjerice, cijena benzina je uz državnu intervenciju oko 1,50 €/l, dok bi bez mjera bila viša (oko 1,55 €/l ili više, ovisno o tržištu).

No problem je u tome što se mjere postupno smanjuju ili prilagođavaju. Već sada se vidi da:

• računi za struju rastu s oko 40 € na više od 45 € mjesečno kako se subvencije smanjuju
• cijena plina uz smanjene potpore raste za oko 9 do 10%

Razlog za to je jasan. Vlada se postupno vraća tržišnim uvjetima i smanjuje izvanredne mjere uvedene tijekom energetske krize.

Nakon nekog vremena državne će se intervencije koristiti samo povremeno (npr. kod naglih skokova cijena).

Veći dio troška postupno prebacivati na građane i poduzetnike.

Cijene u Hrvatskoj, zavod za statistiku

Kakve su cijene u Hrvatskoj ove godine? Pročitajte članak i saznajte što je drastično poskupilo, a što nešto manje. 

Neizvjesnost je najveći problem

Možda i najveći izazov za poduzetnike danas nije samo rast cijena energenata, nego njihova nepredvidivost.

U posljednjih nekoliko godina cijene plina u Europi rasle su i više od 300%, a električna energija u pojedinim razdobljima dosezala je višestruko više razine nego prije krize.

Iako su se cijene djelomično stabilizirale, volatilnost je ostala i najviše otežava poslovanje.

Dodatni problem stvara činjenica da se mjere subvencija i ograničenja cijena donose periodično, bez dugoročnog okvira, pa poduzetnici ne znaju što slijedi nakon isteka aktualnih odluka.

Prema europskim analizama, čak 70% malih i srednjih poduzeća ističe volatilnost cijena energije kao jedan od najvećih poslovnih rizika, a više od polovice njih zbog toga odgađa investicije.

U takvom okruženju planiranje postaje iznimno teško, rizik poslovanja raste, a fleksibilnost prestaje biti prednost i postaje nužnost.

Nije problem više nije samo koliko energija košta danas, nego koliko će koštati sutra.

Kafić, bistro, mali poduzetnik, privatnik; Izvor: Unsplash

Kako poduzetnici reagiraju?

U takvim uvjetima, poduzetnici su prisiljeni prilagoditi svoje poslovanje.

Neke od strategija su:

1. Povećanje cijena proizvoda i usluga

Rast troškova često se prelijeva na krajnje potrošače.

2. Optimizacija troškova

Tvrtke traže načine za smanjenje potrošnje energije i povećanje učinkovitosti.

3. Ulaganje u energetsku učinkovitost

Solarni paneli, modernizacija opreme i digitalizacija postaju sve važniji.

4. Promjena poslovnih modela

Neki poduzetnici mijenjaju način poslovanja kako bi smanjili ovisnost o energiji.

Sa stabilnim poslodavcem nećete osjetiti krizu na svojoj plaći. Potražite pravi oglas za posao već danas!