Najnoviji podaci o prosječnoj plaći u Hrvatskoj pokazuju da su plaće i dalje u porastu. Normalno, dinamika rasta ovisi o sektoru, regiji i načinu mjerenja.

Prema službenim statistikama, prosječna plaća u Hrvatskoj po zaposlenome u pravnim osobama u studenom 2025. iznosila je 1.498 eura.

Radi se o nominalnom porastu od 1,9 % u odnosu na listopad, a realni porast od 1,3 % nakon usklađivanja s inflacijom.

U odnosu na isti mjesec godine prije, prosječna neto plaća bila je viša za 9,7 % nominalno i 5,7 % realno. Istovremeno, prosječna bruto plaća iznosila je 2.093 eura, također bilježeći rast.

Ovi podaci iz Državnog zavoda za statistiku pokazuju da, usprkos izazovima na tržištu rada i općim ekonomskim pritiscima, neto primanja zaposlenih u Hrvatskoj nastavljaju trend rasta.

A taj trend traje već godinama.

Pri tome treba naglasiti da su ovakvi prosjeci značajni jer obuhvaćaju sve sektore i gospodarske grane. No, istovremeno, prikrivaju razlike među industrijama i regijama.

Razlika između prosječne i medijalne plaće

Novčanik, plaća, euro; Izvor: Pexels

Znamo koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj. Taj iznos možemo saznati iz više izvora. Iznos medijalne plaće nije često prikazan.

Te dvije različite mjere koje daju različite informacije o primanjima radnika.

Što je prosječna plaća?

Prosječna plaća računa se kao zbroj svih isplaćenih plaća podijeljen s brojem zaposlenih. Taj broj je koristan za prikaz ukupne razine primanja u gospodarstvu.

No problem je što može biti iskrivljen vrlo visokim plaćama manjeg broja ljudi ili ekstremima s jedne strane distribucije.

Na primjer, ako nekoliko visoko plaćenih izvršnih direktora zarađuje visoki iznos, povisuje se prosjek čak i ako većina radnika zarađuje značajno manje.

Prosječna neto plaća od 1.498 eura u studenom 2025. reflektira tu ukupnu sliku plaća, ali ne pokazuje koliko tipični zaposlenik stvarno zarađuje.

Što je medijalna plaća?

Medijalna plaća je iznos plaće ispod kojeg se nalazi točno polovica zaposlenih, a iznad kojeg je druga polovica.

Moguće da je taj pokazatelj bolji i realniji. Naime, srednje plaće nisu toliko pod utjecajem ekstremnih vrijednosti.

Zaposlenici, građevinci, radnici, plaća; Izvor: Pexels

Prema istoj statistici, medijalna neto plaća za studeni 2025. iznosila je 1.278 eura.

Dakle, polovica zaposlenih dobila je manje od tog iznosa, a polovica više.

U Zagrebu, gdje su plaće tradicionalno više, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.698 eura, dok je medijalna bila 1.444 eura.

Iznos je jasna ilustracija regionalnih razlika i distribucijskih razlika unutar istog tržišta rada.

Zašto je važno razlikovati ove mjere?

Prosječna plaća daje dobar uvid u opći trend i ukupnu razinu primanja u gospodarstvu. No, medijalna plaća bolje prikazuje iskustvo prosječnog radnika.

U situacijama kada su plaće vrlo nejednako raspoređene, medijalna plaća može biti niža od prosječne. Taj podatak govori da veći broj zaposlenih zarađuje manje od aritmetičkog prosjeka.

Za radnike i posloprimce, medijalna plaća je relevantnija. Pokazuje gdje se nalazi sredina tržišta, da tako nazovemo. Taj podatak možete iskoristiti kod pregovora o plaćama ili procjeni vlastite konkurentnosti.

Sada u primjeru vidimo da pregovori o plaći počinju puno prije prvog razgovora. Više možete pročitati u članku!

Pregovori o plaći

Promjene u dvije godine

Pregled trendova iz posljednjih dviju godina pokazuje da je prosječna plaća u Hrvatskoj kontinuirano rasla. Iako je rasla s različitim stopama ovisno o gospodarskim okolnostima i inflaciji.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2025. i početak 2026. pokazuju sljedeće:

Siječanj 2025. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1.392 eura, a bruto oko 1.925 eura, uz realan rast u odnosu na kraj 2024. godine.

Studeni 2025. Prosječna neto plaća porasla je na 1.498 eura, što je značajan rast u odnosu na početak godine.

Prosjek za prvih jedanaest mjeseci 2025. Prosječna neto plaća iznosila je 1.445 eura, uz 10 posto nominalnog rasta i 6,1 posto realnog rasta u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Ovi trendovi pokazuju da, unatoč izazovima poput inflacije i globalnih ekonomskih turbulencija, plaće u Hrvatskoj nisu stagnirale.

Štoviše, postupno su se postupno povećavale kroz 2025. godinu. Istovremeno, treba napomenuti da realni rast (prilagođen inflaciji) nije jednak nominalnom rastu.

Time jasno vidimo da je dio rasta potrošen na neutralizaciju povećanih životnih troškova.

Euro, novčanice; Izvor: Pexels

Ako gledamo duži period, prosječna plaća je gotovo dostigla povijesne razine kada se gledaju podaci od prve polovice 1990-ih do danas.

Navodno potvrđuju trend povećanja životnog standarda. Makar nejednako raspoređenog među sektorima i regijama.

Sad, opet ostaje pitanje koliko je tada iznosila kuglica sladoleda, a koliko je sada.

Budžet će nekima popraviti povrat poreza koji je iza ugla. Pročitajte članak!

Bolje plaćeni sektori i regije

Analiza plaća po djelatnostima jasno pokazuje velike razlike:

Zračni prijevoz u studenom 2025. bilježi jednu od najviših prosječnih neto plaća, iznad 2.300 eura.

Znači li to da je vaša sljedeća karijera pilot ili instruktor letenja? Saznajte više!

Nasuprot tome, djelatnosti poput proizvodnje odjeće imaju prosječne neto plaće znatno ispod nacionalnog prosjeka, oko 967 eura.

Takve razlike ukazuju da industrijska struktura i zahtjevi na tržištu rada imaju snažan utjecaj na visinu primanja.

Visoko kvalificirani sektori kao što su IT, zračna industrija ili financijski servisi tradicionalno nude veće plaće, dok su tradicionalne proizvodne grane i usluge na nižim razinama.

Mali poslovni subjekt, dvije zaposlenice, keramika, trgovina; Izvor: Pexels

Regionalne razlike također postoje. U Zagrebu prosječna i medijalna plaća znatno su iznad nacionalnog prosjeka, dok u manje razvijenim županijama razina plaća može biti znatno niža.

Iskoristite ove podatke

Podaci o prosječnoj i medijalnoj plaći važni su za:

Pregovore o plaći. Razumijevanje gdje se vaša plaća uklapa u nacionalni kontekst.

Planiranje karijere. Ciljanje industrija s višim plaćama može dugoročno povećati prihode.

Razlike među regijama. Mogućnost selidbe ili rada remote može utjecati na ukupnu zaradu.

Procjenu troškova života. Usporedba plaće s troškovima stanovanja, prijevoza i prehrane.

U konačnici, razumijevanje ovih trendova pomaže radnicima da bolje procijene svoju tržišnu vrijednost i stvore plan za profesionalni razvoj.

Pisanje životopisa, vještine, novi posao, poslodavac; Izvor: Pexels

Iskoristite navedene podatke i složite si situaciju što bližu idealnoj. Ako trebate obrazac za životopis, obavezno kliknite na članak!

Imajte na umu da prosječna plaća može dati optimističku sliku koja nije realna. Gledajte medijalnu.

Vještine i znanje utječu na plaću

Većini nas visoka plaća ipak ne pada s neba. Moramo stjecati nove vještine i dodatna znanja. U edukaciji je ključ.

Usporedite svoju trenutnu plaću s prosjekom i medijanom kako biste realno procijenili svoju tržišnu vrijednost.

No, ako ste se odlučiti za novi posao, kod nas potražite natječaj za posao koji vam se sviđa!

Pregledajte oglase već danas!