Kazna za rad na crno (neprijavljeni rad) je visoka. Donosimo sve izmjene i dopune Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Svaki poslodavac bi trebao proći kroz ovaj članak.

Obrađujemo nove obveze poslodavaca, pojašnjavamo kako funkcionira pojačani inspekcijski nadzor. Saznat ćete konkretne korake za usklađivanje poslovanja s novim propisima.

Posebnu pozornost posvetili smo i postupku prijave i odjave radnika na osiguranje, koji je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dotakli smo se i povezanosti sa sustavom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te praktičnim aspektima prijave radnika koje poslodavci svakodnevno moraju provoditi.

Definicija neprijavljenog rada

Neprijavljeni obuhvaća svaki rad koji osoba obavlja za poslodavca bez da je taj radni odnos ili obavljanje posla prijavljeno nadležnim tijelima u skladu s važećim propisima.

Ugovor o radu

Zakon prepoznaje sljedeće oblike neprijavljenog rada:

• Obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru.
• Rad bez prijave na obvezna osiguranja, dakle bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
• Korištenje rada osoba kojima je rad u Republici Hrvatskoj zabranjen ili koje nemaju valjanu dozvolu za rad, primjerice stranci bez dozvole za boravak i rad.
• Neprijavljivanje stvarnog broja radnih sati ili prijavljivanje radnika na nepuno radno vrijeme dok ta osoba stvarno radi puno radno vrijeme.
• Isplata dijela plaće u gotovini bez obračuna i uplate doprinosa, poznata i kao plaćanje u kuvertama.

Šteta koju neprijavljeni rad nanosi

Neprijavljeni rad istovremeno pogađa više razina.

Radnici ostaju bez zdravstvenog osiguranja, ne ostvaruju mirovinski staž, nemaju pravo na naknadu za bolovanje, godišnji odmor niti otpremninu.

Država gubi značajne proračunske prihode od poreza i doprinosa, što izravno umanjuje kvalitetu javnih usluga.

Nagrada, regres, godišnji odmor, obitelj Pexels

Pošteni poslodavci koji uredno prijavljuju radnike i plaćaju doprinose nalaze se u nepravednom konkurentskom položaju.

Gospodarstvo u cjelini trpi jer siva ekonomija iskrivljuje tržišne uvjete, onemogućuje kvalitetno planiranje ekonomskih politika i smanjuje ukupnu produktivnost.

Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom inspekcijskih nadzora godišnje se utvrdi više tisuća slučajeva neprijavljenog rada.

Najučestaliji su u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva, trgovine i sezonskih djelatnosti.

Izmjene i dopune Zakona

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada izvorno je objavljen u Narodnim novinama br. 151/22, a stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Izmjene i dopune koje su uslijedile dodatno su pooštrile odredbe i proširile ovlasti inspekcijskih tijela.

Ove izmjene usklađene su sa smjernicama Europske platforme za suzbijanje neprijavljenog rada, čiji je Hrvatska aktivna članica.

Radne dozvole

Pregled najvažnijih promjena

Prijava radnika. Ranije je postojala obveza prijave na HZMO prije početka rada.

Novim uređenjem prijava mora biti izvršena najkasnije u roku od 24 sata prije početka rada putem elektroničkog sustava, uz automatsku kontrolu podataka.

Ovo je područje u kojemu postupak prijave i odjave na osiguranje, koji provodi HZMO, postaje ključna točka usklađenosti za svakog poslodavca.

Kazne za poslodavce. Prethodni raspon novčanih kazni za pravne osobe dosezao je do 65.000,00 EUR.

Nove kazne mogu doseći do 100.000,00 EUR za pravne osobe, uz mogućnost privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Ovlasti inspektora.

Umjesto standardnih ovlasti inspekcijskog nadzora, inspektori sada raspolažu proširenim ovlastima koje uključuju nenajavljene nadzore.

Zatim, pristup digitalnim evidencijama i suradnju s Poreznom upravom u stvarnom vremenu.

Evidencija radnog vremena. Umjesto obvezne evidencije bez strogo propisanog digitalnog formata, sada je propisano obvezno vođenje digitalne evidencije radnog vremena.

Strani radnici, bauštela; Pexels

Strani radnici. Uz dotadašnju provjeru dozvola za rad, uvedene su pojačane obveze provjere statusa stranaca te obvezna evidencija kopija dozvola na mjestu rada.

Odgovornost naručitelja posla. Umjesto ograničene solidarne odgovornosti, sada postoji proširena solidarna odgovornost naručitelja posla za neprijavljeni rad kod podizvođača.

Sezonski rad. Postroženi su uvjeti za angažman sezonskih radnika, uključujući obveznu prijavu najmanje 24 sata unaprijed i detaljnu evidenciju rada.

Datumi stupanja na snagu ovise o pojedinačnim odredbama.

Veći dio primjenjuje se od dana objave u Narodnim novinama, dok odredbe koje zahtijevaju tehničku prilagodbu, poput obveze digitalnog vođenja evidencija, imaju prijelazni rok.

Poslodavci trebaju pratiti objave u Narodnim novinama i na službenoj stranici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nove obveze poslodavaca u detalje

Obveza prijave radnika prije početka rada

Svaki poslodavac dužan je prijaviti radnika na obvezna osiguranja pri HZMO-u prije nego što radnik započne s radom.

Novim izmjenama precizira se da prijava mora biti izvršena najkasnije 24 sata prije početka rada.

U opravdanim iznimnim slučajevima hitnog zapošljavanja prijava je dopuštena najkasnije na sam dan početka rada, ali prije faktičnog početka obavljanja posla.

Ugovor o djelu, honorarni posao

Detaljne upute o samom postupku elektroničke prijave dostupne su na stranicama HZMO-a, u dijelu koji se odnosi na prijave i odjave na osiguranje.

Istovremeno, poslodavci koji traže radnike ili radnici koji traže zaposlenje mogu koristiti usluge HZZ-a i njihovu burzu rada kao polazišnu točku za legalno i transparentno zapošljavanje.

Sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku

Poslodavac mora sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku ili radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada.

Nova pravila naglašavaju da nedostatak pisanog ugovora automatski stvara presumpciju neprijavljenog rada.

Vođenje digitalne evidencije radnog vremena

Jedna od najznačajnijih novina jest obveza vođenja evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Evidencija mora sadržavati ime i prezime radnika te OIB, početak i završetak radnog vremena za svaki radni dan, sate prekovremenog rada, sate noćnog rada.

Zatim, korištenje stanki i odmora te podatke o odsutnostima poput bolovanja i godišnjeg odmora. Evidencija mora biti dostupna inspektorima rada na zahtjev, u elektroničkom obliku, bez odgode.

Rad po noći, noćna smjena

Obveza čuvanja dokumentacije na mjestu rada

Na svakom radnom mjestu ili gradilištu poslodavac mora držati dostupnom sljedeću dokumentaciju.

Mora imati presliku ugovora o radu ili potvrde o sklopljenom ugovoru za svakog radnika, dokaz o prijavi na obvezna osiguranja.

Za strane radnike presliku dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada te evidenciju radnog vremena za tekući mjesec.

Elektroničko podnošenje prijava

Zakon inzistira na digitalizaciji procesa. Prijave radnika, evidencije i ostala dokumentacija podnose se putem elektroničkih sustava HZMO-a i drugih nadležnih tijela.

Poslodavci koji nemaju tehničke mogućnosti za elektroničko podnošenje dužni su to osigurati ili koristiti usluge ovlaštenih posrednika.

Obveza obavještavanja o promjenama

Svaka promjena uvjeta rada, od promjene radnog vremena do prestanka radnog odnosa, mora se prijaviti nadležnim tijelima u zakonom propisanim rokovima.

Kašnjenje s odjavom radnika nakon prestanka radnog odnosa može rezultirati sankcijama.

Otkazni rok, otkazni rokovi

Pojačani inspekcijski nadzor

Nove ovlasti inspektora rada

Izmjenama zakona značajno su proširene ovlasti inspektora Državnog inspektorata.

Inspektori mogu provesti inspekcijski nadzor bez prethodne najave, u bilo koje doba dana ili noći, uključujući vikende i blagdane.

Imaju pravo pristupa svim digitalnim evidencijama radnog vremena, platnim listama i kadrovskim zapisima.

Plaća više neće biti tajna. Uskoro dolazi do vrlo važne promjene. Pročitajte članak!

Koliko košta neprijavljeni rad

Novčane kazne za pravne osobe

Za neprijavljivanje jednog radnika kazna iznosi od 8.000,00 do 50.000,00 EUR.

Za neprijavljivanje dva ili više radnika raspon se penje na 15.000,00 do 100.000,00 EUR.

Nepostojanje ugovora o radu u pisanom obliku kažnjava se s 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Nevođenje ili netočno vođenje evidencije radnog vremena također nosi kaznu od 4.000,00 do 15.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole za rad sankcionira se kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 EUR.

Plaća na ruke

Isplata plaće bez obračuna doprinosa kažnjava se s 8.000,00 do 50.000,00 EUR, a onemogućavanje inspekcijskog nadzora s 10.000,00 do 30.000,00 EUR.

Saznajte kako napisati životopis za zanimanje specijalista za obračun plaća. Pročitajte članak.

Novčane kazne za fizičke osobe

Obrtnicima i odgovornim osobama za neprijavljivanje radnika prijeti kazna od 3.000,00 do 15.000,00 EUR. Nepostojanje ugovora o radu kažnjava se s 1.000,00 do 5.000,00 EUR.

Zapošljavanje stranca bez dozvole sankcionira se kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 EUR.

Dodatne sankcije

Osim novčanih kazni zakon predviđa privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do 30 dana, a u slučaju ponovljenog prekršaja i duže.

Poslodavci kažnjeni za neprijavljeni rad mogu biti isključeni iz postupaka javne nabave na određeno razdoblje.

Obvezna je uplata svih neplaćenih doprinosa uz zatezne kamate od dana kada su doprinosi trebali biti uplaćeni.

U posebno teškim slučajevima, kod sustavnog i organiziranog neprijavljivanja većeg broja radnika, moguća je i kaznena odgovornost odgovornih osoba.

Tri primjera iz prakse

Vlasnik restorana angažira tri konobara tijekom turističke sezone bez sklapanja ugovora o radu i bez prijave na HZMO.

HZMO, Mirovinsko

Inspekcija utvrđuje neprijavljeni rad za tri osobe. Posljedica je kazna do 100.000,00 EUR za pravnu osobu uz obvezu uplate svih neplaćenih doprinosa s kamatama.

Građevinska tvrtka prijavljuje radnike na četiri sata dnevno, a oni stvarno rade osam sati.

Razlika plaće isplaćuje se u gotovini bez evidencije. Ovo se kvalificira kao djelomično neprijavljeni rad i podliježe sankcijama za netočno vođenje evidencije i utaju doprinosa.

Obrt za čišćenje angažira strance bez valjane dozvole za rad u Hrvatskoj.

Osim kazne za rad na crno, obrtnik se suočava i s kaznom za zapošljavanje stranaca bez dozvole, dok strancu prijeti udaljenje iz zemlje.

Prijelazne odredbe i rokovi za prilagodbu

Za obvezu digitalne evidencije radnog vremena poslodavci koji su dosad vodili evidencije u papirnatom obliku imaju prijelazni rok od šest mjeseci od stupanja na snagu izmjena.

Ugovori sklopljeni prema starim odredbama ostaju na snazi, ali ih je potrebno dopuniti novim elementima pri prvoj sljedećoj izmjeni ugovora.

Za mikropoduzeća s do deset zaposlenih predviđen je produljeni rok prilagodbe za potpuno elektroničko podnošenje dokumentacije.

Kafić, bistro, mali poduzetnik, privatnik; Unsplash

Ako utvrdite da vaše poslovanje nije u skladu s novim odredbama, preporučuje se hitno postupanje.

Napravite reviziju svih aktivnih radnih odnosa i provjerite jesu li svi radnici uredno prijavljeni.

Sklopite ugovore o radu s radnicima koji ih nemaju u pisanom obliku. Prijavite neprijavljene radnike na HZMO i Poreznu upravu te uplatite zaostale doprinose.

Uspostavite sustav evidencije radnog vremena u digitalnom obliku.

Konzultirajte pravnog savjetnika kako biste procijenili rizike.

Dobrovoljno prijavljivanje i otklanjanje nepravilnosti prije inspekcijskog nadzora može biti olakotna okolnost pri eventualnom izricanju sankcija.

Poslodavci, na našim stranicama se nalazi idealni radnik za vaše poslovanje. Prijavite se već danas!

Objava Kazna i do 8.000 eura radi rada na crno pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

EU AI Act označava početak nove faze poslovanja u kojoj umjetna inteligencija više nije samo alat, nego i regulatorno pitanje.

Tvrtke mogu koristiti AI (umjetnu inteligenciju) kroz marketing, zapošljavanje, analitiku ili automatizaciju. Također, ulaze u okvir jasnih pravila.

Ono što je donedavno bila prednost (brza implementacija AI-a), sada postaje i odgovornost.

Svatko tko drži do svog poslovanja trebao bi se na vrijeme prilagoditi. Na taj način izbjegava rizike i stječe konkretnu tržišnu prednost.

EU AI Act nam je potreban

EU AI Act prvi je sveobuhvatni zakon koji regulira umjetnu inteligenciju na razini Europske unije.

Njegov cilj nije usporiti inovacije, nego postaviti jasna pravila kako bi se AI koristio sigurno, transparentno i odgovorno.

Naime, inovacije podižu društveni i ekonomski razvoj zemlje. Svakako ih država treba poticati. Pročitajte članak!

Inovacije, VR; Unsplash

Zakon uvodi klasifikaciju AI sustava prema razini rizika:

• minimalni rizik (npr. chatboti bez utjecaja na odluke)
• ograničeni rizik (potrebna osnovna transparentnost)
• visoki rizik (strogi zahtjevi i nadzor)
• neprihvatljivi rizik (zabranjeni sustavi)

Ovakav pristup omogućuje tvrtkama da razumiju gdje se nalaze i koje obveze imaju.

Ovaj zakon postavlja temelje za etičku i sigurnu upotrebu AI tehnologija.

AI najviše utječe na zapošljavanje

Mnoge tvrtke danas koriste umjetnu inteligenciju u zapošljavanju, a da toga nisu u potpunosti svjesne.

AI je već integriran u alate koje svakodnevno koristimo.

Velik dio HR procesa već sada ulazi u kategoriju visokog rizika prema EU AI Actu, jer direktno utječe na odluke o ljudima.

Životopis, kako ga urediti

AI se koristi u sljedećim područjima:

• alati za filtriranje i rangiranje kandidata
• automatsko sortiranje prijava prema ključnim riječima, iskustvu ili podudarnosti s oglasom
• sustavi za evaluaciju kandidata
• AI alati koji analiziraju životopise, testove ili čak video intervjue
• algoritmi za preporuku poslova
• personalizirani oglasi temeljeni na ponašanju korisnika i njihovim interesima
• analitika ponašanja korisnika
• praćenje klikova, prijava i aktivnosti kako bi se optimizirali oglasi i kampanje

Pregledajte popis popularnih ATS alata. Pročitajte članak i saznajte koje su im prednosti, posebno u fintech-u.

Na prvi pogled, ovi alati povećavaju učinkovitost i ubrzavaju procese. I, iako imaju svoje prednosti, naravno da imaju i nedostatke.

Međutim, prema EU AI Actu, upravo ovakvi sustavi spadaju u visokorizičnu kategoriju jer mogu utjecati na to tko će dobiti priliku za posao, a tko neće.

Poslodavci i platforme za zapošljavanje moraju osigurati:

Programiranje, AI Pexels

• transparentnost prema kandidatima (npr. koristi li se AI u selekciji)
• pravednost i izbjegavanje diskriminacije
• mogućnost ljudske intervencije u procesu odlučivanja

Drugim riječima, zapošljavanje ulazi u novu fazu u kojoj tehnologija mora biti dio procesa. Takva su vremena.

Tvrtke koje razumiju situaciju na vrijeme, i prilagode svoje procese izgradit će i veće povjerenje kod kandidata. Uz to, biti će usklađeni s regulativom.

Startupovi s visokorizičnim AI sustavima moraju se uskladiti s dodatnim zahtjevima. Oni s niskorizičnim sustavima imaju manje obveza.

Zadaci za poslodavce

Za visokorizične sustave (a tu spada većina AI rješenja u zapošljavanju) – EU AI Act postavlja vrlo jasne i konkretne zahtjeve koje tvrtke moraju ispuniti.

Fokus više nije samo na funkcionalnosti alata, nego na tome kako oni utječu na ljude i odluke koje se donose.

Poslodavci moraju paziti na sljedeće obaveze i zadatke:

Transparentnost – tvrtke moraju jasno komunicirati kandidatima koriste li AI u procesu selekcije, kako sustav funkcionira i koji kriteriji utječu na odluke.

ChatGPT, plugin, transparentnost; Izvor: Pexels

Kvaliteta podataka – podaci na kojima se sustav temelji moraju biti točni, relevantni i bez diskriminatornih obrazaca kako bi se spriječio bias.

Ljudska kontrola – AI ne smije biti jedini donositelj odluka. Uvijek mora postojati mogućnost ljudske intervencije i revizije rezultata.

Dokumentacija i audit – potrebno je voditi evidenciju o načinu rada sustava, od korištenih podataka do odluka koje sustav generira.

Ovi zahtjevi imaju vrlo konkretne implikacije na HR procese.

Primjerice, ako koristite alat koji automatski filtrira kandidate, morate znati:

• zašto je određeni kandidat odbijen.
• koji su kriteriji korišteni.
• postoji li mogućnost da je sustav pogriješio.

Svaka odluka mora biti objašnjiva, provjerljiva i pravedna.

Za poslodavce takvi uvjeti donose dodatnu odgovornost, ali i priliku.

Tvrtke koje implementiraju ove standarde ne samo da će biti usklađene s regulativom, nego će izgraditi i transparentniji i kvalitetniji proces zapošljavanja.

Životopis, CV, ATS; Pexels

Najbolje ćemo objasniti novu situaciju tako da je opišemo kao prelazak s pristupa “automatiziraj sve” na pristup “automatiziraj, ali uz kontrolu i odgovornost”.

Donosimo popis poslova koje će umjetna inteligencija potpuno izmijeniti. Pročitajte članak na linku!

Rizici ignoriranja regulative

Ignoriranje EU AI Act nije samo pravno pitanje. Može biti direktan poslovni rizik s dugoročnim posljedicama.

Kako AI postaje sastavni dio zapošljavanja, marketinga i donošenja odluka, neusklađenost s regulativom više nije nešto što se može odgoditi.

Tvrtke koje se ne prilagode suočavaju se s nizom konkretnih problema:

visoke financijske kazne

• EU AI Act predviđa značajne kazne za kršenje pravila, posebno kod visokorizičnih sustava.

Za mnoge tvrtke to može značiti ozbiljan udar na poslovanje, a u nekim slučajevima i ograničenje daljnjeg razvoja AI projekata.

• Gubitak povjerenja kandidata i korisnika.
• U kontekstu zapošljavanja, kandidati sve više očekuju transparentnost.

Employer branding; Pexels

Ako postoji percepcija da AI sustav donosi nepravedne ili netransparentne odluke, direktno utječe na employer branding i sposobnost privlačenja talenata.

• Ograničenje ili zabrana korištenja AI alata.

Sustavi koji ne zadovoljavaju kriterije mogu biti povučeni iz upotrebe ili ograničeni, što znači da tvrtke mogu ostati bez ključnih alata na koje su se oslanjale u poslovanju.

• Reputacijska šteta i negativan publicitet.

U slučaju nepravilnosti ili diskriminacije, reputacijski rizik može biti veći od same kazne. Negativni medijski napisi ili iskustva kandidata brzo se šire i dugoročno utječu na percepciju brenda.

U konkurentskom okruženju, sve to može rezultirati gubitkom tržišne pozicije. Tvrtke koje kasne s prilagodbom ne samo da rješavaju probleme pod pritiskom, nego gube fokus na razvoj i rast.

S druge strane, organizacije koje ozbiljno pristupe regulativi na vrijeme pretvaraju potencijalni rizik u prednost.

Umjesto reaktivnog pristupa, grade sustave koji su sigurniji, transparentniji i održiviji.

Kako započeti?

Prvi korak za svaku tvrtku nije kompleksna implementacija niti skupi alati, nego jasno razumijevanje vlastitog poslovanja.

AI, umjetna inteligencija, poslovanje; Pexels

Poslodavac mora stati i sagledati gdje se umjetna inteligencija već koristi. Ponekad i više nego što se na prvi pogled čini.

AI je danas ugrađen u brojne alate, od sustava za zapošljavanje do marketinških platformi, pa je važno osvijestiti gdje i kako utječe na odluke.

Nakon toga dolazi faza razumijevanja. Nije dovoljno znati da alat postoji. Naime, potrebno je razumjeti što radi, na temelju kojih podataka funkcionira i kakve rezultate generira.

Kod ovog koraka mnoge tvrtke prvi put shvate koliko zapravo ovise o sustavima koje ne kontroliraju u potpunosti.

Sljedeći korak prirodno se nadovezuje. Na red dolazi procjena rizika.

Ne nose svi AI sustavi isti utjecaj, ali oni koji sudjeluju u donošenju odluka o ljudima, zapošljavanju ili financijama zahtijevaju posebnu pažnju.

Razumjeti gdje postoji potencijalni rizik znači imati mogućnost upravljati njime na vrijeme, a ne reagirati kada problem već nastane.

Paralelno s tim, nužno je uključiti ljude. Tehnologija sama po sebi nije problem, no način na koji je koristimo jest.

Edukacija timova omogućuje da zaposlenici razumiju osnovne principe rada AI sustava, prepoznaju potencijalne nepravilnosti i donose informirane odluke.

Važno je naglasiti da cilj nije postići savršen sustav preko noći. Fokus je na postepenom uvođenju reda, kontrole i transparentnosti.

Tvrtke koje krenu tim putem na vrijeme stvaraju stabilne temelje na kojima mogu graditi daljnji rast, bez straha od regulatornih ili reputacijskih rizika.

Pretražite poslodavce koji su objavili oglas za posao na našem portalu.

Neće biti problema naći posao koji pravilno i održivo koristi umjetnu inteligenciju. Kliknite već danas!

Objava EU AI Act: tvrtka koja se prva prilagodi, pobjeđuje pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Fintech industrija danas zapošljava potpuno drugačije od većine sektora, a taj trend sve je vidljiviji i u Hrvatskoj.

Industrija rapidno raste, nema dovoljno stručnjaka. Konkurencija za talente mijenja klasične puteve zapošljavanja.

Umjesto sporih selekcija i ručnog pregleda prijava, sve se više oslanjaju na tehnologiju i automatizaciju. Procjenjuje se da više od 60% tehnoloških tvrtki u regiji već koristi neki oblik ATS sustava.

Možemo reći da fintech danas postavlja standarde zapošljavanja koje i drugi sektori počinju pratiti.

Detaljnije o sustavu ATS

ATS (Applicant Tracking System) je softver koji omogućuje tvrtkama upravljanje cijelim procesom zapošljavanja na jednom mjestu.

Sustav prikupljanje prijava, filtriranje kandidata, komunikaciju i praćenje procesa zapošljavanja.

Napišite životopis koji će sustav ATS primijetiti i probrati. Kliknite na članak!

Umjesto nepreglednih e-mailova i mnoštva Excel tablica, ATS daje jasan pregled svih kandidata i faza selekcije.

Excel

Većina srednjih i velikih tvrtki danas koristi ATS sustav (Applicant Tracking System).

U fintech industriji se na jednu otvorenu poziciju javi više stotina kandidata. Poslodavci i stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima smatraju da je automatizirani sustav pravo rješenje.

Naime, pomaže tvrtkama da profesionaliziraju zapošljavanje. Podaci tvrtke Pereless pokazuju da tvrtke koje koriste ATS mogu smanjiti vrijeme zapošljavanja i do 40%.

Radi se o velikoj prednosti u tržištu gdje najbolji kandidati brzo nestaju s liste.

Zašto fintech zapošljava drugačije

Fintech tvrtke djeluju u izrazito dinamičnom okruženju gdje je brzina normalan  način rada.

Primjer je tvrtka Finax. Pročitajte naš intervju sa stručnjakinjom za financijsku pismenost. 

Timovi moraju brzo rasti, a pritom zadržati visoku razinu kvalitete zaposlenika. Klasični procesi zapošljavanja jednostavno nisu dovoljno učinkoviti.

U Hrvatskoj, gdje je tržište IT talenata ograničeno, konkurencija između tvrtki dodatno pojačava pritisak.

Procjenjuje se da čak 70% IT poslodavaca ima poteškoća s pronalaskom kvalificiranih kandidata.

Ti podaci jednostavno tjeraju poslodavce iz fintech sektora da ulažu u alate koji im omogućuju bržu i pametniju selekciju. ATS sustavi postaju dio njihove strategije rasta.

Traženje posla, pregledavanje oglasa; Unsplash

AI i automatizacija u zapošljavanju

Jedna od najvećih promjena u zapošljavanju dolazi kroz primjenu umjetne inteligencije. Moderni ATS sustavi koriste AI za analizu životopisa, prepoznavanje vještina i rangiranje kandidata.

Time se značajno smanjuje vrijeme potrebno za selekciju.

U praksi, znači da se kandidati mogu obraditi i do 3 puta brže nego klasičnim metodama.

Vidimo da HR tvrtke u našem okruženju rade s ograničenim resursima. Onda je jasno da ovakva automatizacija donosi veliku prednost.

AI također smanjuje ljudske pogreške i povećava objektivnost u procesu zapošljavanja. Dugoročno, vodi do kvalitetnijih odluka i boljeg podudaranja između kandidata i poslodavca.

Isplaćuje li vaša tvrtka regres? Pročitajte više o ovom dodatku na plaću. Kliknite na povezani članak!

Top ATS alata koje fintech koristi

Iako postoji velik broj ATS rješenja na tržištu, nekoliko alata posebno se ističe u fintech industriji.

1. MokaHR

Moderni ATS fokusiran na automatizaciju i AI selekciju kandidata. Posebno koristan za brzo rastuće timove.

MokaHR, ATS

2. Greenhouse

Jedan od najpoznatijih ATS sustava, često korišten u tech industriji. Nudi napredne analitike i strukturirane procese zapošljavanja.

3. Lever

Fokusiran na kombinaciju ATS-a i CRM-a za kandidate. Odličan za izgradnju dugoročnih odnosa s talentima.

4. SmartRecruiters

Platforma koja naglašava candidate experience i jednostavnost korištenja. Često ga koriste globalne kompanije.

5. Workday

Enterprise rješenje koje integrira HR i zapošljavanje u jedan sustav. Pogodno za veće organizacije.

6. BambooHR

Jednostavniji ATS koji je idealan za manje timove i startupove.

7. iCIMS

Skalabilno rješenje za kompleksne procese zapošljavanja.

8. Ashby

Moderni ATS fokusiran na data-driven hiring i startup okruženja.

Startup nije mala tvrtka, već ekonomski fenomen. Saznajte više iz članka na linku!

Start up, inovacije, partnerstvo, suradnja Shutterstock

Kakvo je iskustvo kandidata?

U modernom zapošljavanju kandidat više nije pasivni sudionik procesa. Aktivno bira poslodavca, a iskustvo prijave igra veliku ulogu.

Fintech tvrtke jako dobro razumiju takvu situaciju. Ulažu ozbiljna sredstva u optimizaciju tog procesa. ATS sustavi omogućuju jednostavne prijave, brzu komunikaciju i transparentnost.

Podaci pokazuju da više od 60% kandidata koristi mobilne uređaje za prijavu na posao.

Želimo pokazati da loše iskustvo može rezultirati gubitkom dobrih kandidata.

U Hrvatskoj se ovaj trend također ubrzano razvija, posebno među mlađim generacijama. Tvrtke koje nude bolje iskustvo, razumljivo, imaju veću šansu privući kvalitetne ljude.

Više pažnje na vještine

Sve više fintech kompanija zapošljava na temelju vještina, a ne formalnih kvalifikacija. Diplome i godine iskustva postaju manje važni od konkretnih sposobnosti.

Prema istraživanju TestGorille, čak 80% poslodavaca prelazi na skills-based hiring model.

Vještine se trebaju isticati, a ATS sustavi ih moraju prepoznati i analizirati. Dakle, prate se vještine i sadržaj životopisa.

Ovakav pristup omogućuje pristup širem bazenu talenata. Također povećava šanse za zapošljavanje kandidata koji možda nemaju onaj tradicionalni put kod zapošljavanja.

Kandidat, isticanje, traženje posla; Unsplash

ATS daje konkurentsku prednost

Ovaj alat daje tvrtkama u fintech sektoru mogućnost za boljim upravljanjem i prilagođavanjem tržištu. Posebno smo istaknuli fintech sektor radi prirode rasta i razvoja.

Naime, promjene su im vrlo česte i intenzivne. Tako da vrtke koje koriste ATS sustave imaju veću efikasnost i bolji pregled kandidata.

Također, poslodavci donose kvalitetnije odluke temeljene na podacima.

Ističemo procjenu da korištenjem ATS-a tvrtka može povećati kvalitetu zapošljavanja i do 30%. U konkurentnom okruženju takva prednost je uistinu vrijedna.

Budućnost zapošljavanja u fintechu

Zapošljavanje u fintechu nastavit će se razvijati u smjeru automatizacije, personalizacije i donošenja odluka temeljenih na podacima.

Umjetna inteligencija igrat će sve veću ulogu, a granica između HR-a i tehnologije sve će se više brisati, stvarajući potpuno novi model zapošljavanja.

Umjetna inteligencija, poslovanje

U Hrvatskoj se već vidi rast digitalnog zapošljavanja, posebno u IT i fintech sektoru, gdje tvrtke sve češće uvode napredne alate kako bi ostale konkurentne.

ATS sustavi u tom procesu postaju temelj jer omogućuju brže, kvalitetnije i skalabilno zapošljavanje. Fintech zapošljava drugačije jer mora.

Brzina i konkurencija zahtijevaju taj tempo. Sam pristup talentima također je vrlo važan, čak i odlučujući.

Tvrtke koje se ne prilagode riskiraju zaostajanje, dok one koje na vrijeme uvedu moderne alate i procese dobivaju jasnu prednost.

Pregledajte oglase za posao na našem portalu. Donosimo poslove i poslodavce iz gotovo svih sektora, pa tako i fintecha.

Pošaljite životopis na onaj najbolji oglas za posao! Aktivirajte se već danas!

Objava Fintech zapošljava drugačije: 8 top ATS alata pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Angažirani zaposlenici danas su jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti u tvrtki.

Unatoč sve većem fokusu na employer branding, benefite i radnu kulturu, globalno je tek oko 23% zaposlenika stvarno angažirano na poslu.

Većina radi samo ono što je nužno. Taj jaz između očekivanja i stvarnog ponašanja zaposlenika postaje jedan od velikih izazova na radnom mjestu.

Radi toga smo obradili istraživanje kako bismo približili zaposlenicima i poslodavcima ovu važnu temu!

Angažiranost zaposlenika odnosi se na razinu motivacije, predanosti i emocionalne povezanosti s poslom i tvrtkom u kojoj zaposlenik radi.

To nije samo pitanje zadovoljstva, nego spremnosti da se ide korak dalje, preuzme inicijativa i aktivno doprinosi rezultatima.

Angažirani zaposlenici imaju izravan utjecaj na produktivnost, rast i dugoročnu stabilnost tvrtke.

Saznajte više iz nastavka teksta!

Naporan rad, zaposlenici, građevina, bager; Izvor: Unsplash

Većina zaposlenika radi minimum

Jedan od najzanimljivijih podataka pokazuje da čak 59% zaposlenika rade minimum potreban da zadrže posao.

Nisu oni nužno nezadovoljni, ali jasno ukazuje na nedostatak motivacije i povezanosti s tvrtkom u koju dolaze raditi svaki dan.

Europa je u tom kontekstu posebno zanimljiva jer ima najnižu razinu angažiranosti zaposlenika, oko 13%.

Iako je relativno mali udio aktivno neangažiranih zaposlenika, većina se nalazi negdje u sredini. Rade svoj posao, ali bez dodatnog angažmana i inicijative.

13. plaća

13. plaća dolazi najboljim zaposlenicima. Pročitajte više!

Angažiranost direktno povećava rezultate

Istraživanje platforme People Managing People pokazuju da tvrtke s angažiranim zaposlenicima ostvaruju:

• 14% veću produktivnost
• 18% veći rast prodaje
• 23% veću profitabilnost
• 10% zadovoljnije korisnike

Ove brojke jasno pokazuju da angažiranost nije samo HR tema, nego faktor poslovnog uspjeha.

U poslovnim krugovima kola uzrečica da je sretan radnik, najbolji radnik.

Neangažiranost je ogroman trošak

S druge strane, nedostatak angažiranosti ima visoku cijenu.

Procjenjuje se da neangažirani zaposlenici globalno uzrokuju gubitke od čak 8,8 bilijuna dolara. Ta brojka jeoko 9% svjetskog BDP-a.

Osim gubitka novaca, tvrtka radi slabije, troškovi rastu, a zaposlenici traže nove poslove.

Novi posao

Tražite novi posao? Pregledajte našu bazu!

Angažirani zaposlenici rjeđe odlaze

Jedna od najvećih prednosti angažiranih zaposlenika je njihova lojalnost.  Tvrtke s visokom razinom angažiranosti bilježe značajno manju fluktuaciju zaposlenika.

Odlasci se mogu prevenirati čak do 59% u sektorima s visokom stopom odlazaka.

Poslodavci bi morali uzeti u obzir ove podatke u današnjim uvjetima sve većeg nedostatka radne snage.

Strani radnici imaju jednaku plaću kao i domaći. Pročitajte članak i saznajte više o pravilima i zakonodavstvu!

Kvalitetna komunikacija

Istraživanje pokazuju da zaposlenici ne traže samo veću plaću, nego osjećaj da njihov rad ima vrijednost.

Čak 69% zaposlenika kaže da bi bili motiviraniji kada bi se njihov trud više prepoznavao, dok više od 85% ističe važnost redovite komunikacije i informiranja od strane menadžmenta.

Voditeljica poslovanja, šefica, zaposlenice, grafikoni; Pexels

Angažiranost zaposlenika u velikoj mjeri ovisi o svakodnevnim praksama unutar tvrtke, a ne samo o formalnim benefitima.

Razvoj i učenje idu zajedno

Mogućnosti razvoja jedan su od najvažnijih faktora angažiranosti zaposlenika. Zaposlenici žele osjećaj napretka i perspektive.

Oko 80% zaposlenika smatra da bi bili angažiraniji kada bi imali priliku učiti nove vještine i profesionalno se razvijati.

Podatak potvrđuje koliko je razvoj važan za motivaciju i dugoročno zadovoljstvo na poslu.

Kada zaposlenici vide da imaju priliku rasti unutar organizacije, mijenja se njihov odnos prema poslu.

Umjesto da posao doživljavaju kao rutinu, počinju ga promatrati kao priliku za napredak i izgradnju karijere.

Taj osjećaj kretanja prema naprijed jedan je od najjačih pokretača angažiranosti jer stvara jasnu vezu između osobnih ciljeva i ciljeva tvrtke.

Postavljate ciljeve u karijeri? Napišite svoje SMART ciljeve! Više podataka možete pronaći u članku na linku!

Ciljevi u karijeri, SMART metoda

S druge strane, nedostatak razvoja jedan je od najčešćih razloga za pad motivacije i odlazak zaposlenika.

Kada zaposlenici ne vide mogućnost napretka, vrlo brzo počinju tražiti nove prilike na tržištu rada. U

Vidimo da tvrtke koje ne ulažu u razvoj imaju veće troškove fluktuacije i teže zadržavaju kvalitetan kadar.

Ulaganje u edukaciju i razvoj ne znači nužno samo formalne treninge i edukacije. Sve češće se radi o kombinaciji različitih pristupa.

Npr. boarding sistem, mentorstvo, radionice, praktični projekti i preuzimanje novih odgovornosti. Mogućnosti su mnoge!

Zaposlenici posebno cijene prilike u kojima mogu učiti kroz stvarne zadatke i konkretne izazove, jer takav oblik razvoja ima najbrži i najvidljiviji učinak.

Osim toga, organizacije koje kontinuirano ulažu u razvoj zaposlenika stvaraju kulturu učenja, što dugoročno postaje velika konkurentska prednost.

Takve tvrtke brže se prilagođavaju promjenama, lakše uvode nove tehnologije i učinkovitije odgovaraju na tržišne izazove.

Obrazovanje, edukacija, računovodstvo, obračun plaća, financije; Pexels

Koje su besplatne edukacijske platforme najbolje? Saznajte iz članka na linku!

Loše strane – sagorijevanje

Zanimljivo je da visoka angažiranost ne znači nužno i dobro stanje zaposlenika.

Istraživanje također pokazuju da je jedan od pet zaposlenika istovremeno visoko angažiran i pod rizikom od burnouta, što znači da motivacija i iscrpljenost idu ruku pod ruku.

Takvi zaposlenici često su najproduktivniji i najposvećeniji, ali istovremeno nose i najveći teret odgovornosti, što dugoročno može dovesti do ozbiljnog iscrpljenja.

Dodatna istraživanja pokazuju da značajan dio zaposlenika koji su angažirani istovremeno osjeća umor, stres i želju za promjenom posla.

Naime, gotovo 19% zaposlenika spada u kategoriju “visoko angažiranih, ali iscrpljenih”, a upravo ta skupina ima i najveću sklonost odlasku iz tvrtke.

Visoka angažiranost sama po sebi nije dovoljna ako je ne prate zdravi radni uvjeti.

Korporativna kultura je rješenje. Pročitajte zašto!

Korporativna kultura, zadovoljne kolegice; Pexels

Problem nastaje kada tvrtke potiču angažiranost bez kontrole opterećenja.

Visoko motivirani zaposlenici često preuzimaju dodatne zadatke, rade više i ulažu više energije, što kratkoročno donosi rezultate, ali dugoročno povećava rizik od burnouta (sagorijevanja).

Takva dinamika može dovesti do paradoksa. Zaposlenici na koje se organizacija najviše oslanja postaju najugroženiji.

Burnout se pritom ne manifestira samo kroz umor, nego i kroz pad koncentracije, smanjenu učinkovitost i emocionalno distanciranje od posla.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, riječ je o stanju kronične iscrpljenosti povezane s poslom koje utječe i na mentalno i na fizičko zdravlje .

Zbog toga tvrtke moraju pronaći balans između poticanja angažiranosti i zaštite zaposlenika od preopterećenja.

Moraju prakticirati realno planiranje radnog opterećenja, poticanje odmora i stvaranje kulture u kojoj se ne nagrađuje konstantno preopterećenje.

Također, važno je prepoznati rane znakove burnouta i reagirati prije nego što dođe do ozbiljnijih posljedica.

U konačnici, cilj nije samo imati angažirane zaposlenike, nego imati angažirane i održivo motivirane zaposlenike.

Kava, laptop, rad od kuće; Pexels

Uloga poslodavca je presudna

Naime, oni oblikuju svakodnevno iskustvo zaposlenika kroz način komunikacije, davanje povratnih informacija i organizaciju rada.

Kroz odnos s nadređenima zaposlenici najčešće grade (ili gube) motivaciju, osjećaj pripadnosti i želju za dodatnim angažmanom.

Bez kvalitetnog vodstva teško je postići visoku razinu angažiranosti, bez obzira na druge benefite koje tvrtka nudi.

Plaća, bonusi ili fleksibilni uvjeti rada mogu privući zaposlenike, ali način na koji šefovi vode timove određuje hoće li oni ostati motivirani i dugoročno vezani uz tvrtku.

U kontekstu sve raširenijeg hibridnog i rada od kuće, uloga menadžera postaje još važnija.

Kada zaposlenici ne rade svaki dan iz istog fizičkog prostora, komunikacija mora biti jasnija, redovitija i svjesnije strukturirana.

U konačnici, angažiranost zaposlenika u modernom radnom okruženju uvelike ovisi o kvaliteti vodstva.

Svi kandidati u potrazi za novim poslom mogu potražiti kvalitetnog poslodavca na našem portalu!

Nađite onaj pravi oglas za posao već danas!

Objava Angažirani zaposlenici: 7 važnih činjenica pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Najbolji zaposlenik nosi projekte, motivira tim i donosi rezultate. Tko bi želio izgubiti takvu vrijednosti? Odlazak zaposlenika može biti ozbiljan udarac za svaku tvrtku.

Problem je što takvi odlasci rijetko dolaze iz vedra neba.

U većini slučajeva, znakovi su tu mjesecima unaprijed. Samo ih često ne prepoznamo. Ili ih ignoriramo.

Prepoznajte signale da vaš najbolji zaposlenik odlazi, zašto se to događa i što možete učiniti dok još nije kasno.

Najbolji zaposlenik ne odlazi naglo

Jedna od najvećih zabluda u upravljanju ljudima je da zaposlenik odluči otići preko noći. U stvarnosti, odlazak je proces. I to dug proces koji traje mjesecima.

Najbolji zaposlenik, kolege, vrijednosti, poštenje, kvalitet; Izvor: Pexels

Istraživanja pokazuju da se jasni signali odlaska mogu pojaviti i do devet mjeseci prije samog otkaza, kroz promjene u ponašanju, angažmanu i komunikaciji.

Možete dobiti otkaz zbog izgleda. No, smijete li? Pročitajte članak na poveznici i saznajte više!

Većina zaposlenika ne pukne, nego se postupno povlači.

Prvo dolazi pad motivacije. Zaposlenik koji je nekad bio uključen počinje pokazivati manje interesa za zadatke, rjeđe sudjeluje u raspravama i daje manje ideja.

Zatim slijedi emocionalno distanciranje. Smanjenje komunikacije, povlačenje iz timskih aktivnosti i gubitak povezanosti s organizacijom.

Tek na kraju dolazi formalna odluka o odlasku. Prvo se odlazi u glavi, a zatim fizički.

Ono što dodatno komplicira situaciju jest činjenica da su ti znakovi često suptilni. Ne radi se o dramatičnom padu performansi, nego o malim promjenama:

• slabije sudjelovanje na sastancima
• izbjegavanje novih odgovornosti
• manji angažman u svakodnevnim zadacima

Prvo mjesto, najbolji, trud, rad; Izvor: Pexels

Prema analizama stručnjaka za ljudske resurse, upravo takve promjene u ponašanju pojavljuju se tjednima ili mjesecima prije otkaza.

Najvažnije je što većina odlazaka nije neizbježna.

Podaci pokazuju da je čak 75% razloga za odlazak zaposlenika preventabilno.

Naime, povezano je s problemima koji su se mogli riješiti na vrijeme. Neki od njih su nedostatak perspektive, mogućnosti razvoja, s lošom komunikacijom ili neprepoznati trud.

Pa zašto ih onda ne vidimo?

Zato što ih često tumačimo kao loš dan, period stresa ili pad motivacije koji će proći. No, ta ponašanja jasno signaliziraju da zaposlenik već razmišlja o odlasku.

Dodatni problem je što zaposlenici rijetko otvoreno komuniciraju svoje nezadovoljstvo. Čak 70% zaposlenika koji odlaze nikada nije razgovaralo o svom razvoju prije odlaska.

Radi toga tvrtke niti nemaju priliku reagirati na vrijeme. No, mogu se orijentirati prema ranim znakovima.

Naknada za prekovremeni rad pravo je svakog zaposlenika. Saznajte više o temi iz članka na poveznici!

Naknada za prekovremeni rad

Naime, u trenutku kada zaposlenik preda otkaz, odluka je već odavno donesena. Ali u fazi kada se ponašanje počinje mijenjati još uvijek postoji prostor za razgovor, prilagodbu i zadržavanje.

Kad najbolji radnik, bez posebnog razloga da otkaz, kriv je – šef!

Prestaje davati više od minimuma

Najbolji zaposlenici gotovo nikada ne rade samo ono što moraju. Oni su ti koji predlažu nova rješenja, preuzimaju inicijativu i razmišljaju nekoliko koraka unaprijed. Jasno pokazuju da im je stalo do posla.

Kada takva osoba počne raditi isključivo ono što je nužno, bez dodatnog angažmana, bez ideja i bez želje da unaprijedi stvari, vidimo jasnu promjenu stava prema poslu.

Fenomen poznat kao quiet quitting opisuje upravo takvo ponašanje. Zaposlenik i dalje dolazi na posao, izvršava zadatke i formalno ispunjava očekivanja, ali emocionalno više nije prisutan.

Nema inicijative, nema dodatnog truda, nema osjećaja odgovornosti izvan minimuma. I tu leži zamka. Prividno sve izgleda dobro i pravilno odrađeno. No, nema one razvojne energije.

Energija, kvaliteta, korporativna kultura; Izvor: Pexels

Budućnost nije zanimljiva

Zaposlenici koji planiraju ostati postavljaju pitanja. Zanima ih razvoj, žele znati što slijedi, gdje mogu napredovati i kako mogu rasti unutar tvrtke. Budućnost im je važna, ipak se u njoj vide.

No, zaposlenik koji je već jednom nogom izvan tvrtke nema takvih interesa. Naime:

• ne zanima ga napredovanje
• ne pita za edukacije ili razvoj
• ne reagira na nove projekte ili prilike
• izbjegava razgovore o dugoročnim planovima

Na prvi pogled, to može djelovati kao faza ili zasićenje. U stvarnosti, često je riječ o signalu da se zaposlenik više ne vidi u toj priči.

Jer ulaganje u budućnost zahtijeva vjeru da ta budućnost postoji.

Fokus se pomiče s dugoročnog ulaganja u kratkoročno obavljanje!

Najbolji zaposlenici odlaze jer

Važno pitanje nije samo kako prepoznati odlazak, nego i zašto se događa.

Najčešći razlozi su:

Nedostatak volje, nema motivacije, priznanje; Izvor: Pexels

1. Nedostatak priznanja

Ljudi koji daju najviše često očekuju i više zauzvrat. Ne nužno samo financijski, nego i kroz priznanje.

Kada njihov trud prolazi nezapaženo, s vremenom dolazi do osjećaja da njihov doprinos nije važan.

Najbolji zaposlenici posebno su osjetljivi na to jer ulažu dodatni trud. Kada nije prepoznat, motivacija brzo opada.

Može li regres biti motivacija za rad? Saznajte iz članka na poveznici!

2. Nedostatak razvoja

Ako zaposlenik ne vidi prostor za napredak, počet će ga tražiti drugdje.

Ambiciozni ljudi žele učiti, rasti i preuzimati nove izazove. Stagnacija znači nazadovanje.

Kada tvrtka ne nudi jasan put razvoja, zaposlenik će ga pronaći na tržištu.

3. Neusklađenost s vrijednostima

Kada se osobne vrijednosti i kultura tvrtke raziđu, motivacija brzo pada.

Vrijednosti se mogu odnositi na način rada, komunikaciju, odnos prema zaposlenicima ili čak širi smisao posla.

Otkaz, odlazak; Izvor: Pexels

U takvim situacijama zaposlenik često ne odlazi zbog posla, nego zbog osjećaja da “to više nije to”.

Uz radne vrijednosti važan je i pozitivan stav prema poslu. Saznajte više!

4. Plaća i uvjeti

Ako tržište nudi bolje uvjete – odlazak postaje logičan korak.

Iako novac nije uvijek primarni motiv, dugoročno igra ključnu ulogu u zadovoljstvu zaposlenika.

Posebno kada zaposlenik osjeti da njegov doprinos nije adekvatno kompenziran, spremnost na promjenu značajno raste.

Plaća više nije tabu, ali Tabu je izvrsna platforma za analizu plaća. Pročitajte intervju!

5. Loše vodstvo

Odnos između nadređenog i zaposlenika mora biti prijateljski, s dozom vodstva i autoritarnosti.

Nedostatak podrške, loša komunikacija ili nejasna očekivanja brzo stvaraju frustraciju.

Kako se kaže – ljudi ne odlaze iz tvrtki, nego od loših šefova.

Povjerenje, učinak

Povjerenje ili učinak, što je važnije za razvoj poslovanja? Saznajte iz članka!

Kako spriječiti odlazak (dok još možete)?

Dobra vijest! Većina odlazaka je predvidiva.

Evo što možete učiniti:

1. Razgovarajte na vrijeme

Ne čekajte otkaz. Redoviti 1-na-1 razgovori jednostavno su potrebni. Ne moramo objašnjavati zašto.

Kroz takve razgovore često ćete prvi put čuti ono što zaposlenik inače ne govori otvoreno.

2. Prepoznajte i nagradite trud

Zaposlenici koji se osjećaju cijenjeno rjeđe odlaze.

Ponekad je dovoljno pravovremeno priznanje ili feedback da zaposlenik zadrži motivaciju i angažman.

3. Ponudite razvoj

Stručnjakinja, edukacija, posao, napredak; Izvor: Pexels

Edukacije, novi projekti i napredovanje potrebni su za zadržavanje talenta.

Ljudi ostaju tamo gdje vide priliku da postanu bolji, a ne samo gdje rade.

4. Budite transparentni

Ljudi žele znati u kojem smjeru idu.

Neizvjesnost i manjak informacija često stvaraju više nezadovoljstva nego loše vijesti.

5. Pratite signale

Najveća greška nije odlazak, nego ignoriranje znakova.

Što ranije prepoznate promjene u ponašanju, veća je šansa da ih možete i promijeniti.

Poslodavci, ostavite oglas za posao i pronađite nove talente! Javite se već danas!

Objava Najbolji zaposlenik odlazi: znakovi koje ne smijete ignorirati pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Naknada za prekovremeni rad jedno je od temeljnih radničkih prava. No, izgleda da se ne koristi dovoljno ili je pogrešno primijenjeno.

Iako zakon jasno propisuje kada i kako se prekovremeni rad smije obavljati te kako mora biti plaćen, brojni zaposlenici i dalje rade dodatne sate bez odgovarajuće naknade ili evidencije.

Radnici se moraju zaštititi i raditi u zdravom i održivom radnom okruženju.

U ovom članku donosimo pregled zakonskih pravila, čestih problema u praksi i konkretnih primjera iz poslovnog života.

Prekovremeni rad prema Zakonu o radu

Prekovremeni rad definiran je kao svaki rad koji prelazi ugovoreno radno vrijeme, koje u Hrvatskoj standardno iznosi 40 sati tjedno.

Prekovremeni rad, umor, sagorijevanje, spavanje; Izvor: Pexels

Zakon o radu jasno naglašava da prekovremeni rad nije redovna praksa, nego iznimka koja se koristi u posebnim okolnostima, kao što su:

• izvanredni porast opsega posla
• hitne situacije
• nepredviđeni događaji

viša sila

Prekovremeni rad ne smije biti svakodnevna pojava.

Međutim, nije baš tako i rad se koristi kao način rješavanja nedostatka radne snage ili loše organizacije posla.

Zašto su organizacijske vještine važne? Saznajte iz članka na linku!

Koliko prekovremeno smijete raditi

Kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenika, zakon propisuje jasna ograničenja prekovremenog rada. Svaki radnik bi trebao znati te podatke!

Zakonski limiti:

• maksimalno 180 sati godišnje
• uz kolektivni ugovor do 250 sati godišnje
• ukupno radno vrijeme do 50 sati tjedno

Umor, sat, nespavanje; Izvor: Pexels

Ova ograničenja imaju važnu svrhu. –Moraju spriječiti dugotrajno preopterećenje radnika koje može dovesti do zdravstvenih problema, smanjenja produktivnosti i povećanja broja pogrešaka na poslu.

Kako do veće produktivnosti? Koje navike i vještine svi moramo imati? Pročitajte članak!

Koliko mora biti plaćen prekovremeni rad

Jedno od najvažnijih pitanja za zaposlenike je visina naknade.

Prema zakonu prekovremeni rad mora biti uvećan najmanje 50% u odnosu na osnovnu satnicu.

Minimalna studentska satnica iznosi više od ove 2026. godine. Saznajte o kojem se iznosu radi. Pročitajte članak!

Donosimo primjer: 

• osnovna satnica: 8 €
• prekovremeni sat: 12 €

Dodatna povećanja mogu se primjenjivati u posebnim situacijama, kao što su:

• rad noću
• rad nedjeljom
• rad blagdanima

Uskrs, rad blagdanima

U tim slučajevima ukupna naknada može biti znatno veća, ovisno o kolektivnom ugovoru ili internim pravilima tvrtke.

Prekovremeni rad nije redovni, već kao dodatni angažman koji zahtijeva i adekvatnu financijsku kompenzaciju.

Povećana satnica ima dvostruku svrhu. S jedne strane nagrađuje radnika za dodatno uloženi trud i vrijeme, a s druge strane potiče poslodavce da prekovremeni rad koriste samo kada je to zaista nužno.

Kada se ova pravila dosljedno primjenjuju, postiže se ravnoteža između potreba poslovanja i zaštite zaposlenika, što dugoročno doprinosi većoj produktivnosti i zadovoljstvu na radnom mjestu.

Kompenzacija slobodnim danima

Postavlja se  pitanje može li se prekovremeni rad zamijeniti slobodnim danima.

Odgovor je da može, ali samo uz uvjete.

Uvjeti za kompenzaciju:

• mora postojati dogovor s radnikom
• mora biti regulirano ugovorom ili pravilnikom
• ne smije biti jednostrana odluka poslodavca

Problem nastaje kada poslodavci sami odluče da neće platiti prekovremeni rad, već će ga pretvoriti u slobodne dane, bez pristanka zaposlenika.

Odmor, slobodno vrijeme; Izvor: Pexels

Nepravilnosti na koje nailazimo

Unatoč jasnim pravilima, stvarnost na tržištu rada često je drugačija.

Nailazimo na sljedeće probleme:

Neplaćeni prekovremeni rad

Radnici ostaju duže, ali ti sati nisu evidentirani ni plaćeni.

“Uključeno u plaću”

Poslodavci tvrde da je prekovremeni rad već uračunat u plaću.

Nema evidencije

Bez evidencije teško je dokazati stvarni broj odrađenih sati.

Sustavni prekovremeni rad

Prekovremeni rad postaje pravilo, a ne iznimka.

Prema podacima inspekcija, svake godine bilježi se velik broj prekršaja vezanih uz radno vrijeme i prekovremeni rad.

Otkaz zbog izgleda se događa i češće nego što mislite. Pročitajte više o ovoj temi!

Primjeri iz poslovnog života

U teoriji, prekovremeni rad jasno je reguliran, ali svakodnevna praksa u različitim sektorima pokazuje koliko često dolazi do odstupanja od zakonskih pravila.

Trgovina, skladište, radni tjedan; Izvor: Pexels

IT sektor

U IT industriji prekovremeni rad je povezan s rokovima i projektima. Zaposlenici ostaju dulje kako bi isporučili proizvod na vrijeme, posebno u fazama lansiranja ili rada na zahtjevnim projektima.

Problem nastaje kada takav rad nije formalno odobren. Ako nema pisanog naloga niti evidencije. Tad se prekovremeni sati ne priznaju niti plaćaju.

Na takav rad se gleda kao na davanje dodatnog napora. Ističe se kako se radi o profesionalnoj odgovornosti.

No, radi se o sigurnom putu prema iscrpljenosti i nezadovoljstvu.

Burnout je gotovo uvijek prilika za promjenu. Nitko ne želi sagorijevati radi posla. Pročitajte članak!

Turizam i ugostiteljstvo

U turizmu i ugostiteljstvu situacija je još izraženija, osobito tijekom ljetne sezone. Radnici često rade znatno više od zakonski dopuštenih 40 sati tjedno, ponekad i preko 50 sati, uz vrlo malo slobodnih dana.

Iako se dio prekovremenih sati plaća, često dolazi do nepravilnosti u evidenciji ili nedovoljne naknade.

Radnici prihvaćaju takve uvjete zbog sezonske prirode posla i ograničenih alternativa, iako to znači dugotrajan rad pod velikim opterećenjem.

Dodatni posao, vikend posao, konobarica, restoran, kafić; Izvor: Pexels

Administracija

U administrativnim poslovima prekovremeni rad je itekako prisutan. Zaposlenici ostaju 15 do 30 minuta duže gotovo svaki dan kako bi dovršili zadatke, odgovorili na e-mailove ili ispunili rokove.

Iako se pojedinačno radi o kratkom vremenu, na mjesečnoj razini može doći i nekoliko sati neplaćenog rada.

Zato, vodite evidenciju rada!

Obveze poslodavca

Poslodavci imaju zakonsku odgovornost pravilno upravljati prekovremenim radom i zato moraju:

• voditi evidenciju radnog vremena
• unaprijed odobriti prekovremeni rad
• pravilno obračunati naknadu
• poštovati zakonske limite

Neispunjavanje ovih obveza može dovesti do:

• novčanih kazni
• inspekcijskih nadzora
• sudskih sporova

Inspekcija, evidencija; Izvor: Pexels

Kako se radnici mogu zaštititi

Radnici vrlo često ne reagiraju na nepravilnosti. Niisu sigurni u svoja prava ili smatraju da je prekovremeni rad jednostavno dio posla. Ipak, postoje konkretni koraci koji mogu značajno pomoći u zaštiti.

Čuvajte e-mailove i popis zadataka. Tražite pisano odobrenje za prekovremeni rad i upoznajte se s pravilnikom tvrtke.

U slučaju ozbiljnijih kršenja, moguće je obratiti se i inspekciji rada. Iako ovi koraci mogu djelovati jednostavno, nije sve tako jednostavno.

Važnost ove teme daleko nadilazi pitanje same plaće. Prekovremeni rad izravno utječe na zdravlje zaposlenika, kvalitetu života, produktivnost i ukupno zadovoljstvo na poslu.

Dugotrajno preopterećenje može dovesti do iscrpljenosti, smanjenja motivacije i, u konačnici, do odlaska zaposlenika iz tvrtke.

Zakon ne regulira prekovremeni rad samo kao financijsko pitanje, već kao mehanizam zaštite radnika.

Na kraju, iako zakon jasno definira da svaki dodatni sat mora biti opravdan, evidentiran i adekvatno plaćen, stvarna promjena ovisi o primjeni tih pravila.

Informiran radnik i odgovoran poslodavac zajedno stvaraju radno okruženje u kojem prekovremeni rad nije izvor problema, nego iznimna situacija koja se poštuje i pravedno kompenzira.

Potražite natječaj za posao sa što manje prekovremenih!

Objava Naknada za prekovremeni rad: zakon i realnost pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Empatija se konačno uvukla u poslovni svijet. Dugo se gledalo samo na tablice, grafikone i rezultate, a malo ili nimalo na ljudskost. Na sreću, ta vremena polako završavaju.

Danas se uspjeh menadžera često se mjeri ne samo po rezultatima. U računicu se ubacuje i odnos prema ljudima s kojima radi.

I tako je sposobnost razumijevanja i suosjećanja s drugima postala tražena vještina.

Empatija ne znači biti slab ili pretjerano nježan. Naprotiv, riječ je o strateškoj vještini koja omogućuje učinkovito vođenje ljudi, timova i organizacija.

Menadžeri koji istinski razumiju svoj tim mogu stvoriti kulturu gdje ljudi rade s motivacijom i osobnim zadovoljstvom.

U konačnici, sve se zajedno odražava na bolju produktivnost i poslovne rezultate.

U nastavku donosimo šest snažnih razloga zašto je empatija ključna menadžerska vještina. Pročitajte primjere, istraživanja i praktične implikacije.

Empatija, suosjećanje, vodstvo, šef, nadređeni; Izvor: Pexels

Empatija jača međuljudske odnose i povjerenje

Empatija omogućava menadžerima da se stave u tuđe cipele. Time da razumiju emocije, misli i motivacije svojih zaposlenika.

Tako se grade čvršći odnosi bazirani na povjerenju i poštovanju, što je temelj zdravog radnog okruženja.

Prije ili kasnije dođe na tapetu pitanje je li važnije povjerenje ili učinak. No, stvari nisu crno bijele. Saznajte više iz članka na linku!

Zaposlenicima je važno da osjećaju i vide kako ih nadređeni razumije i uvažava. Time nadređeni:

• smanjuje emocionalnu distancu između menadžera i tima
• povećava otvorenost u komunikaciji
• potiče zaposlenike da se izraze bez straha od osude

Pozitivno raspoloženje, osmijeh. kolegijalnost, razvoj, inovacije; Izvor: Pexels

Istraživanja pokazuju da empatija ne samo da poboljšava interpersonalne odnose, već i značajno utječe na mentalno zdravlje i osjećaj pripadnosti unutar organizacije.

Saznajte što može poslodavac napraviti za mentalno zdravlje zaposlenika, a što sam zaposlenik. Pročitajte članak!

Veći angažman i motivacija zaposlenika

Uvijek motivacija raste kada ste okruženi s ljudima koji vas razumiju i pokazuju interes za vas.

Empatija potiče emocionalnu povezanost, što se izravno reflektira u većoj produktivnosti i lojalnosti.

Podaci iz istraživanja o empatiji u organizacijama ukazuju na to da empatija:

• motivira zaposlenike da daju više od sebe
• povećava njihov psihološki angažman
• smanjuje apatiju i osjećaj izolacije

Tvrtke koje njeguje empatijsko vođenje zaposlenici doživljavaju kao poticajno okruženje. Logično je da su rezultati bolji, a ljudi sretniji.

Čak 76 posto zaposlenika koji rade u organizacijama na čijem su čelu empatični lideri izjasnilo se da su jako angažirani.

32 posto ih se smatra angažirani u vezi posla i organizacije iako im šefovi nisu pokazali zadovoljavajuću razinu empatije.

Angažiranost, suradnja, tim, sastanak; Izvor: Pexels

Empatija potiče bolje rješavanje konflikata

Konflikti su neizbježni u svakom timu, no način na koji ih menadžer vodi često određuje hoće li oni postati destruktivni ili razvojni.

Kako se rješavaju konflikti na radnom mjestu? Saznajte iz članka na linku!

Upravo tu empatija dolazi do izražaja. Empatični lideri aktivno slušaju obje strane, nastoje razumjeti kontekst i emocionalnu pozadinu nesuglasica.

Zatim, traže rješenja koja su dugoročno održiva za cijeli tim. Umjesto brzih presuda i autoritarnog pristupa, oni stvaraju prostor za dijalog.

Prema istraživanjima o emocionalnoj inteligenciji u vodstvu, empatija pomaže menadžerima da smanje obrambene reakcije zaposlenika i potaknu otvorenu komunikaciju.

Takva praksa dovodi do konstruktivnijeg rješavanja konflikata.

Empatično vodstvo omogućuje objektivnije sagledavanje situacije, smanjuje tenzije i sprječava eskalaciju problema.

Štoviše, kada zaposlenici osjećaju da ih se čuje i razumije, veća je vjerojatnost da će prihvatiti kompromisna rješenja i preuzeti zajedničku odgovornost za ishod.

Na taj način empatija ne samo da rješava trenutni konflikt, već dugoročno jača timsku koheziju i, naravno, povjerenje.

Rješavanje konflikta, vještine, međuljudski odnosi; Izvor: Pexels

Znamo da je emocionalna inteligencija preduvjet za uspješno poslovanje. Saznajte zašto iz članka na linku!

Inovativnost i kreativnost

Empatija ima snažan utjecaj i na inovativnost unutar organizacije. Kada zaposlenici rade u okruženju u kojem se osjećaju sigurno i uvaženo, spremniji su dijeliti ideje, predlagati rješenja i preuzimati inicijativu.

Empatični menadžeri stvaraju tzv. psihološku sigurnost.

Ovaj koncept je istraživala profesorica Amy Edmondson s Harvarda.

Označava radno okruženje u kojem pojedinci mogu izraziti mišljenje bez straha od ismijavanja ili kazne.

U takvom okruženju ideje se procjenjuju prema svojoj vrijednosti, a ne prema hijerarhiji ili osobnim preferencijama. Različite perspektive postaju prednost, a ne prijetnja.

Prema istraživanjima o vodstvu i inovacijama, empatija povećava otvorenost prema novim pristupima i potiče suradničko rješavanje problema.

Drugim riječima, empatija omogućuje zaposlenicima da se osjećaju vrijednima i sigurnima, što izravno potiče kreativnost i razvoj novih rješenja.

Na kraju krajeva, inovacije potiču društveni i ekonomski razvoj. Pročitajte članak!

Inovacije, poslovanje

Inkluzivna i održiva korporativna kultura

Empatični menadžeri su u stanju razumjeti raznolikost svojih timova i aktivno podržavati inkluzivno okruženje. Znači:

• razumijevanje različitih kulturnih perspektiva
• poštovanje razlika u načinima rada i mišljenja
• pristup koji potiče ravnopravnost i suradnju

Upravo takva kultura poboljšava međusobne odnose, i čini organizaciju otpornijom na društvene i tržišne promjene, omogućujući joj dugoročnu stabilnost i rast.

Kad već spominjemo, u redu je da objasnimo što je korporativna kultura. Saznajte iz članka na linku!

Strateška poslovna prednost

Iako mnogi vjeruju da menadžeri trebaju prije svega biti fokusirani na rezultate i brojke, empatično vođenje se pokazalo kao strateška prednost.

Timovi vođeni empatičnim liderima postižu bolje performanse, pokazuju veću otpornost na stres i lakše se prilagođavaju promjenama.

Korporativna kultura

Empatija se posebni ističe pri:

• donošenju bolje informiranih odluka jer uključuje različite perspektive
• predviđanju tržišnih i zaposleničkih trendova
• upravljanju organizacijskim promjenama

Tako empatija prelazi u strateško razmišljanje koje vodi organizaciju prema dugoročnoj održivosti.

Zaposlenici kompanija koje brinu o njihovom unutarnjem zadovoljstvu (empatično okruženje) neće tako lako ni dati otkaz.

Empatija se uči

Razvijati empatiju kao menadžersku vještinu znači svjesno raditi na sebi i odnosima s drugima. Empatija nije samo urođena osobina, već kompetencija koja se može trenirati i unaprijediti.

Započinje aktivnim slušanjem! Naglašavamo tu rečenicu, jer svatko misli da zna slušati, no nije tako. Stvarno slušanje ne prekida i nema unaprijed pripremljen odgovor.

Nastavlja se postavljanjem pitanja umjesto donošenja brzih pretpostavki, prepoznavanjem neverbalnih signala poput tona glasa i govora tijela te otvorenošću prema povratnim informacijama.

Aktivno slušanje, pozorno slušanje; Izvor: Pexels

Kod sugovornika se javlja kontinuirano samopropitivanje:

Kako moje odluke utječu na druge, kako komuniciram pod pritiskom i jesam li dovoljno prisutan u razgovorima s timom?

Takav pristup ne razvija samo emocionalnu inteligenciju pojedinca, već dugoročno oblikuje organizacijsku kulturu temeljenu na povjerenju i suradnji.

Strateška snaga

Empatija je temelj uspješnog vođenja, strateška prednost i ključan faktor organizacijske otpornosti.

Kada lideri razumiju potrebe, emocije i motivaciju svojih zaposlenika, organizacije postaju agilnije, inovativnije i otpornije na promjene.

Empatija izravno utječe na performanse, kulturu i dugoročnu održivost poslovanja.

Budite takav poslodavac, zaposlenik, kolega i čovjek!

U nastavku donosimo nove oglase! Pregledajte ponudu!

Objava Empatija je najbolja menadžerska vještina: saznajte 6 razloga zašto pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Investitori su sinonim za uspjeh. Je li uistinu tako? Čini se da je stvarnost poslovanja ipak složenija.

Mnogi uspješni poslovi nastali su bez ijednog investitora, dok su drugi bez vanjskog kapitala praktički neizvedivi. Kada onda treba tražiti investitora? I pod kojim uvjetima?

U nastavku članka možete pronaći odgovore na pitanja. Vidjet ćemo i koje industrije zapinju bez dodatnog kapitala pri osnivanju. Također, kome je potpuno bespotrebno.

Zašto ulažu u poslovanje?

Investitori ulažu vlastiti ili tuđi kapital u poslovanje s ciljem ostvarivanja povrata. Do povrata može doći kroz rast vrijednosti tvrtke, isplatu dobiti ili prodaju udjela u budućnosti.

Osnovna logika je jednostavna:

uložiti danas kako bi sutra zaradili više.

No iza te jednostavne ideje stoje različiti profili i motivi.

Financijskim instrumentima investitor upravlja valutnim rizikom i rizikom kamatne stope.

Investiranje, novac, kovanice; Izvor: Shutterstock

Postoje privatni investitori (tzv. business angels), fondovi rizičnog kapitala (venture capital), institucionalni investitori.

Na tržištu se nalaze i strateški partneri koji ulažu ne samo novac, već i znanje, mrežu kontakata i tržišni pristup. Zajedničko im je da ne ulažu iz altruizma.

Čak i kada podupiru dobre ideje, u pozadini uvijek postoji očekivanje rasta i povrata ulaganja.

Zarada preko interneta ponekad ne treba dodatna ulaganja. Pročitajte članak!

Možemo li bez investitora?

Može li se pokrenuti poslovanje bez investitora? Ukratko da!

Velik broj poslova  započeo je bez investitora. Taj model često se naziva bootstrapping, odnosno pokretanje poslovanja vlastitim sredstvima i prihodima.

Bootstrapping je financiranje iz vlastitih sredstava bez vanjskih investicija.

Ovaj način financiranja je dobar kada se radi o slučaju manjeg inicijalnog ulaganja i kada postoji potencijal brzog stvaranja prihoda.

Ulaganje, rast, razvoj, investitor; Izvor: Shutterstck

U takvom pristupu poduzetnik zadržava potpunu kontrolu nad poslovanjem, tempom rasta i donošenjem odluka.

Primjeri su brojni. Navest ćemo samo neke. Radi se o uslužnim djelatnostima, obrtima, malim digitalnim agencijama, freelance poslovanjima, edukacijama, čak i e-commerce-u.

U tim slučajevima početni troškovi su relativno niski, a prihod se može ostvariti brzo, često već u prvim mjesecima rada.

E-commerce u Hrvatskoj lagano mijenja navike kupaca. Pročitajte članak!

Prednost poslovanja bez investitora nije samo u vlasništvu, nego i u otpornosti. Tvrtke koje rastu organski financijski su discipliniranije, realnije u planiranju i otpornije na tržišne šokove.

S druge strane, rast je sporiji i zahtijeva strpljenje, ali je dugoročno često stabilniji.

Prednosti bootstrappinga

Ovaj tip financiranja donosi sljedeće benefite:

• vlasnik tvrtke ima potpuno vlasništvo nad svojom tvrtkom,
• vlasnik kontrolira razvoj poslovanja

Bootstrapping, kapital, novac, euri, razvoj, poslovni svijet; Izvor: Shutterstock

• osobe koje prve ulažu u tvrtku su poznate osobe vlasniku
• djeluju uvjerljivo

Ponekad su investitori nužni

Postoje sektori u kojima je poslovanje bez investitora gotovo nemoguće. Razlog nije nedostatak poduzetničke volje, već visoki početni troškovi, dugačak razvojni ciklus ili regulatorni zahtjevi.

Tehnološki startupi koji razvijaju kompleksne platforme, umjetnu inteligenciju, hardver ili biotehnologiju gotovo uvijek trebaju investitore.

Razvoj proizvoda može trajati godinama prije prvog prihoda, a troškovi razvoja, zapošljavanja stručnjaka i infrastrukture su visoki.

Startup nije mala tvrtka. Radi se o ekonomskom fenomenu Zanima vas tema? Pročitajte cijeli članak!

Bez vanjskog kapitala takvi projekti jednostavno ne mogu preživjeti početnu fazu.

Slično vrijedi i za farmaceutsku industriju, energetiku, proizvodnju, logistiku i velike infrastrukturne projekte.

U tim sektorima investitori nisu opcija, nego preduvjet za ulazak na tržište. Čak i kada postoji dobra ideja i stručan tim, bez kapitala nema realizacije.

Start up, inovacije, partnerstvo, suradnja; Izvor: Shutterstock

Industrije u kojima investitori nisu nužni

Da proširimo temu. Možda u nekim industrijama investitori nisu nužni. Ali ipak mogu dobro doći.

U sredini se nalazi velik broj djelatnosti u kojima investitori nisu nužni za početak, ali mogu ubrzati rast.

Nabrojat ćemo samo neke od njih. Mislimo na digitalni marketing, IT usluge, edukacije, medije, kreativne industrije i online trgovin.

Poslovanja tih tipova možete pokrenuti bez vanjskog kapitala, ali investicija može pomoći pri širenju na nova tržišta, zapošljavanju većeg tima ili razvoju dodatnih proizvoda.

E, tada je najvažnije pitanje tajming. Prerano uzimanje investicije može značiti gubitak kontrole i pritisak na rast prije nego što je poslovni model dokazan.

S druge strane, investicija u pravom trenutku može spriječiti stagnaciju i omogućiti iskorak koji bi inače trajao godinama.

Svakog poduzetnika zanima porezna kartica. Saznajte više o tom važnom dokumentu. 

Porezna kartica, PK

Što investitori traže od tvrtki?

Jedna od najvećih zabluda među poduzetnicima jest uvjerenje da investitori prvenstveno traže dobre ideje.

No, ideja je tek početna točka.

Investitori ulažu u ljude, tržište i izvedivost, a ne u apstraktne koncepte.

Prvo što investitore zanima je tržište: postoji li realna potražnja i koliki je potencijal rasta. Ako tržište nije dovoljno veliko, ni najbolja ideja neće biti zanimljiva.

Drugo, investitori gledaju tim. Zanima ih iskustvo, sposobnost donošenja odluka i otpornost na pritisak često su važniji od samog proizvoda.

Treći važan element je poslovni model. Investitori žele jasno razumjeti kako tvrtka zarađuje novac, koliko brzo može rasti i kada postoji realna mogućnost povrata ulaganja.

Na kraju, vrlo važna je i vizija. Postavlja se pitanje može li ova tvrtka postati značajno veća nego što je danas ili je njezin rast ograničen.

Timski rad preduvjet je za uspješan biznis. Pročitajte detalje u članku na linku. 

Zdrava radna atmosfera, kolege, timski rad

Više od novca

Investitori nazad ne uzimaju samo novac, to je valjda jasno svima.

Investicija gotovo nikada nije besplatna. U zamjenu za kapital investitori uzimaju vlasnički udio, ali često i određenu razinu kontrole.

Ponekad ae radi o pravu glasa, mjestu u upravi, vetu na važne odluke ili na definirane ciljeve rasta.

Za poduzetnika to znači da dio autonomije nestaje. Od tog trenutka poslovanje se više ne vodi samo prema osobnim uvjerenjima, već i prema očekivanjima investitora.

Takva situacija odmah izgleda kao nešto loše. No, ne mora biti. Iskusni investitori mogu donijeti znanje, kontakte i disciplinu. No, važno je biti svjestan da investicija mijenja dinamiku poslovanja zauvijek.

Umjetna inteligencija se koristi u poslovanju svakodnevno. Saznajte koje su dobre i loše strane. Kliknite na poveznicu.

Malo statistike za kraj

Prema međunarodnim istraživanjima, više od 70% malih i srednjih poduzeća nikada ne prima vanjske investicije, a ipak uspješno posluju.

Investiranje, rast prihoda, statistika, dobar posao; Izvor: Shutterstock

Istovremeno, velik broj startupova koji dobiju investiciju ne preživi dulje od pet godina. Vidi se da investicija nije jamstvo uspjeha, kao što ni njezin izostanak nije prepreka.

Zanimljivo je i da veliki dio investiranog kapitala dolazi s jasnim očekivanjem izlaska unutar 5 do 7 godina.

Investitori često potiču brzi rast i prodaju, dok poduzetnici ponekad žele dugoročno stabilan posao. Upravo tu nastaju najčešći sukobi.

Prati ZaposliSe.hr

Razmišljaš o pokretanju vlastitog posla ili želiš raditi u tvrtki koja se razvija uz investitore? Na ZaposliSe.hr možeš pronaći oglase iz startupova, scaleupova i stabilnih domaćih tvrtki.

Donosimo savjete kako razumjeti poslovanje poslodavca prije nego što se prijaviš. Informirana odluka je prvi pravi poslovni potez.

Također, pronađi svoj natječaj za posao!

Objava Investitori i razvoj poslovanja pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Kolektivni godišnji odmor je praksa u kojoj poslodavac određuje zajednički period godišnjeg odmora za sve zaposlenike ili veći dio tima.

Koriste ga svi zaposlenici. U takvoj situaciju radnik ne planira svoje slobodne dane samostalno.

Takva organizacija odmora najčešće se događa u tvrtkama gdje se proizvodnja ili usluga može u određenim periodima potpuno zaustaviti bez većih posljedica po poslovanje.

Tvrtka ima mogućnost da sve zaposlenike istovremeno pošalje na odmor i na taj način sustavno planira poslovne procese.

Kolektivni godišnji nije zamišljen kao dodatno pravo iznad zakonskog određivanja godišnjeg odmora. Radi se o organizaciji koja pomaže pri usklađivanju potreba poslodavca i potreba radnika.

No, primjena mora biti u skladu s propisima, dobrim praksama i obavijestima radnicima unaprijed.

Zakonski okvir i radnička prava

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora na razini kalendarske godine. Poslodavac je dužan omogućiti njegovo korištenje.

Godišnji odmor, rad, kolektivni, Božić; Izvor: Pexels

Raspored korištenja godišnjeg odmora obično određuje poslodavac. Ipak se radniku mora omogućiti sudjelovanje u dogovoru ili barem pravovremena obavijest o planiranom korištenju odmora.

Kolektivni godišnji odmor može se organizirati samo ako se unaprijed dogovori i poštuju pravila obavještavanja. U takav plan uključen je i minimum od 15 dana najave prije početka odmora.

U većini kolektivnih ugovora dodatno se uređuju uvjeti trajanja godišnjeg odmora i eventualna uvećanja iznad zakonskog minimuma, uključujući i prava na veći broj dana za određene kategorije radnika.

Takva regulacija često rezultira time da radnici ostvaruju više dana godišnjeg odmora nego što zakon minimalno propisuje.

Saznajte što sve obuhvaća kolektivni ugovor za državne službenike!

Koliko imamo godišnjeg?

Prema najnovijim podacima istraživanja, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora godišnje, što ih svrstava među zemlje s većim brojem slobodnih dana u regiji.

Za usporedbu, zaposlenici u Bosni i Hercegovini imaju prosječno 21 dan, a u Sjevernoj Makedoniji oko 20 dana godišnjeg odmora.

Kolegice, blagdani; Izvor: Pexels

Pri tome se pokazuje da velike tvrtke i javne institucije zaposlenicima nude više dana odmora.

Radnici u organizacijama s više od 200 zaposlenih imaju oko 26,5 dana godišnjeg, dok manjim poslodavcima prosjek pada na 22 do 24 dana.

Istraživanja pokazuju i da većina radnika smatra broj dana godišnjeg nedostatnim.

Čak 63 % zaposlenika u Hrvatskoj želi više slobodnih dana godišnje, a mnogi smatraju da bi idealni broj dana bio oko 31 dan godišnjeg.

Zašto je kolektivni godišnji dobar?

Kolektivni godišnji odmor može imati više pozitivnih učinaka kada se pravilno planira i provodi. Jedna od najvažnijih koristi je povećanje operativne učinkovitosti.

Posebno se vidi u proizvodnim tvrtkama gdje se u jedno vrijeme mogu zaustaviti pogoni, provesti remont ili održavanje opreme i time uštedjeti resurse.

Na primjer, neka istraživanja među tvrtkama koje prakticiraju kolektivni godišnji odmor pokazuju da ga poslodavci planiraju upravo u razdobljima kada je poslovna aktivnost prirodno niža.

Djeca, praznici, godišnji, odmor, putovanje; Izvor: Pexels

Time omogućuju racionalnije korištenje resursa i smanjenje troškova.

Također, kolektivni godišnji može olakšati planiranje ljudskih resursa i smanjiti administrativno opterećenje. Vođenje pojedinačnih rasporeda godišnjih odmora zahtijeva dodatnu koordinaciju.

Kad su svi zaposlenici odjednom na odmoru, planiranje proizvodnje, održavanja i drugih internih procesa postaje jednostavnije i predvidljivije.

Zanimaju vas ljudski resursi? Saznajte više o ovom zanimljivom zanimanju!

Dugoročne koristi za radnike

Neke negativne percepcije kolektivnog godišnjeg proizlaze iz osjećaja nametnutog termina.

No, statistike i istraživanja pokazuje da odmor u cjelini ima značajan pozitivan učinak na zdravlje i dobrobit zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da redovito korištenje godišnjeg odmora može smanjiti rizik od kroničnog umora i poboljšati opće zdravlje radnika, uključujući smanjenje stresa i rizika od bolesti.

Ovakav učinak odmora povećava se kad radnici uspiju potpuno isključiti posao tijekom slobodnog razdoblja. Tako se lakše mogu organizirati kroz kolektivne termine kada cijela tvrtka istovremeno odmara.

Božićno darivanje, pokloni; Izvor: Pexels

Stres na poslu uzrokuje mnoge probleme. Pročitajte članak!

Također, ankete pokazuju da zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju oko 25 dana godišnjeg odmora godišnje.

Ovaj podatak odražava važnost slobodnog vremena za balans između poslovnog i privatnog života.

Koje su granice između privatnog i poslovnog života? Saznajte iz članka na linku. Posebno se obuhvaćen rad od kuće. 

Mogući nedostaci i izazovi

Unatoč benefitima, kolektivni godišnji odmor može imati i izazove ako se ne planira pažljivo.

Najčešći problem je rigidnost termina, pri čemu zaposlenici ne mogu prilagoditi odmor vlastitim potrebama ili obiteljskim obvezama.

Ako poslodavac odredi termin koji nije fleksibilan, može doći do nezadovoljstva među zaposlenicima. Moguće je da i osjete gubitak kontrole nad vlastitim odmorom.

Također, u tvrtkama s neprekidnim procesima rada kolektivni godišnji često nije izvediv bez dodatnih ugovora o zamjenama ili pritiscima na organizaciju rada.

Kaširanje, ukrasi; Izvor: Pexels

U takvoj situaciji nalaze se zdravstvene ustanove ili tvrtke s uslugama koje ne smiju stati. Poslodavci tada kombiniraju korištenje godišnjeg u više dijelova kako bi osigurali kontinuitet rada.

Još jedan izazov je nedovoljna komunikacija i pravovremena obavijest radnicima, što ponekad može dovesti do sukoba ili nesporazuma, posebno ako zaposlenici već imaju planirane privatne obveze.

Zbog toga je ključna transparentna i pravovremena komunikacija te mogućnost dogovora o eventualnoj fleksibilnosti termina.

Kvalitetne komunikacijske vještine važne su u privatnom i poslovnom životu. Malo više o temi možete saznati iz članka na poveznici.

Potrebe tvrtke i radnika

Da bi kolektivni godišnji bio uspješan, važno je njegovu organizaciju temeljiti na principima fleksibilnosti i uzajamnog poštovanja.

Poslodavci bi trebali planirati takve odmore dovoljno unaprijed, poticati otvoreni dijalog sa zaposlenicima i omogućiti dogovore o eventualnim promjenama termina ili komplementarnim slobodnim danima.

Time se ne samo poštuje zakonski okvir, nego se gradi i pozitivna kultura rada u kojoj zaposlenici osjećaju da njihov glas vrijedi.

Dino Oreški, intervju, Digitalna ekonomija

Dino Oreški kaže da za svaki problem postoji rješenje. Pročitajte intervju i saznajte je li uistinu tako. 

Dodatni podaci o korištenju odmora

Statistike pokazuju i zanimljiv obrazac u načinu korištenja godišnjeg odmora.

Većina zaposlenika planira odmor u više dijelova tijekom godine umjesto jednog dugog perioda, jer im to omogućuje bolju organizaciju privatnih obaveza i fleksibilnost.

Ipak, znatan postotak radnika ostaje u kontaktu s poslom i tijekom godišnjeg, što može smanjiti učinke pravog odmora od posla.

Pronađite prave ljude za svoj tim

Uspješno poslovanje počinje s kvalitetnim zaposlenicima.

Ako tražite pouzdane, motivirane i stručne radnike, ZaposliSe.hr vam omogućuje da brzo i učinkovito dođete do kandidata koji odgovaraju potrebama vaše tvrtke.

Objavom oglasa za posao na jednom mjestu povećavate vidljivost svoje ponude, skraćujete vrijeme zapošljavanja i povezujete se s ljudima koji žele raditi i razvijati se.

Ostavite oglas kod nas i pronađite zaposlenike koji će doprinijeti rastu i stabilnosti vašeg poslovanja.

Objava Kolektivni godišnji i obveze poslodavca pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.

Božićne čestitke šaljemo cijelom poslovnom svijetu. Između rokova, sastanaka i planova za novu godinu, pojavljuje se prilika za nešto drugačiju komunikaciju. Mislimo na onu ljudsku, toplu i iskrenu.

Reći Sretan Božić poslovnim suradnicima nije samo pristojnost ili formalnost, već važan dio poslovne kulture i dugoročnih odnosa.

Saznajte kako komunicirati sa stilom. Predlažemo ideje za božićne čestitke, poklone koji ostavljaju dobar dojam. Ali, navodimo i pogreške koje bi bilo dobro izbjeći.

Mislite na poslovne suradnike

U poslovnom svijetu odnosi se ne grade samo ugovorima, već i pažnjom. Božićna čestitka pokazuje da suradnike ne doživljavate isključivo kao poslovne kontakte.

Ipak su prvenstveno ljudi s kojima dijelite uspjehe, izazove i povjerenje.

Kada nekome kažete Sretan Božić, vi zapravo šaljete poruku:

Posao, rad, blagdani, čestitke, poklon; Izvor: Pexels

• cijenimo suradnju,
• primjećujemo trud,
• želimo nastaviti odnos i u budućnosti.

Upravo zato božićna komunikacija ima snažan emocionalni, ali i strateški učinak.

Emocionalna inteligencija važna je za svaki segment poslovanja. Pročitajte članak!

Svaka je čestitka u dane blagdana dobrodošla i nitko nam dobronamjeran neće zamjeriti koju god odabrali.

Božićne čestitke na pravi način

Profesionalno, ali toplo

Poslovna božićna čestitka ne smije biti hladna i generička, ali ni previše privatna. Idealna kombinacija je profesionalna toplina. Isprobajte ton koji pokazuje poštovanje, ali i ljudskost.

Primjer dobre prakse:

„Dragi poslovni partneri, želimo vam Sretan Božić ispunjen mirom, zdravljem i uspjehom, uz zahvalnost na povjerenju i suradnji tijekom ove godine.“

Prilagodba je ključ

Ako šaljete istu poruku svima, ona gubi na vrijednosti. Čak i mala personalizacija čini veliku razliku.

Ured, bor, kićenje; Izvor: Pexels

Personalizacija se može odnositi na ime tvrtke, referencu na suradnju ili zajednički projekt.

Izbjegavajte pretjerani formalizam

Fraze poput „Ovim putem vam se obraćamo…“ ili „Koristimo priliku…“ zvuče birokratski. Božić je pravo vrijeme za prirodniji jezik.

Glagol “čestitati”, kojemu je u osnovi starohrvatska imenica “čest” (dio, udio) i danas znači “zaželjeti komu sreću” ili “iskazati poštovanje”. 

Ideje za božićne čestitke

Pročitajte neke ideje koje možete iskoristiti u poslovnom svijetu.

Klasična božićna čestitka (nikad ne izlazi iz mode)

Tiskana čestitka s lijepim dizajnom i rukom potpisanom porukom i dalje ima snažan učinak, posebno u digitalnom vremenu. Poruka „Sretan Božić“ na papiru djeluje osobnije i promišljenije.

Digitalne čestitke su brzo, moderno i učinkovito rješenje

Ako imate veliki broj suradnika, digitalne čestitke su praktično rješenje.

Imaju više prednosti. Neke od njih su:

Personalizirani poklon; Izvor: Pexels

• personalizacija,
• dodavanje animacije,
• do dodavanja kratkog videa ili poruke direktora.

Video čestitka

Kratki video (30–60 sekundi) u kojem se zahvaljujete na suradnji i poželite Sretan Božić ostavlja snažan dojam i pokazuje trud.

E-mail s pričom, ne samo porukom

Umjesto jedne rečenice, napišite kratak božićni tekst: što vam je godina donijela, čemu ste zahvalni i što želite u novoj poslovnoj godini.

Pročitajte povezani tekst na temu Blagdani i poslovanje.

Božićna poruka za poslovne partnere

Dobra poruka „Sretan Božić“ u poslovnom kontekstu ima tri elementa:

• Zahvalu. Za suradnju, povjerenje, projekte.
• Blagdansku čestitku. Sretan Božić i ugodne blagdane.
• Pogled u budućnost za uspješnu Novu godinu.

Božićni pokloni; Izvor: Pexels

Primjer:

„Zahvaljujemo vam na uspješnoj suradnji i povjerenju koje ste nam ukazali. Želimo Vam Sretan Božić, ispunjen toplinom i mirom, te puno poslovnih i osobnih uspjeha u nadolazećoj godini.“

Ipak, u crkvenim krugovima Božić se čestita pozdravom “blagoslovljen Božić”.

Božićni pokloni za poslovne suradnike

Mali, ali promišljeni pokloni

Božićni pokloni u poslovnom kontekstu ne moraju biti skupi kako bi ostavili snažan dojam. Često upravo mali, pažljivo odabrani darovi govore više od vrijednosti same stvari.

Kvalitetna kava ili čaj simboliziraju toplinu i trenutak predaha, dok čokolada s personaliziranom porukom „Sretan Božić“ unosi blagdanski duh i osobnu notu.

Rokovnici za novu godinu praktični su i dugoročno korisni, jer prate poslovne planove i ciljeve, dok ekološki proizvodi jasno komuniciraju društvenu odgovornost i osviještenost tvrtke koja daruje.

Takvi pokloni su nenametljivi, ali pamtljivi. Baš kako poslovni dar treba biti.

Božićni domjenak, ured; Izvor: Pexels

Personalizirani pokloni

Personalizacija može značajno povećati vrijednost božićnog poklona, ali samo ako je provedena s mjerom. Diskretno istaknut logotip ili ime tvrtke, uklopljeno u dizajn, pokazuje profesionalnost i brigu o detaljima.

Ključno je da poklon i dalje izgleda elegantno i korisno, a ne kao promotivni materijal.

Kada je personalizacija estetska i nenametljiva, ona jača prepoznatljivost brenda i ostavlja dojam promišljenog gesta, a ne marketinške obveze.

Pokloni s porukom

Sve više tvrtki odlučuje se za poklone koji nose dublju poruku i vrijednosti. Donacije u humanitarne svrhe, učinjene u ime poslovnih suradnika, snažan su simbol solidarnosti i društvene odgovornosti.

Uz jednostavnu poruku „Sretan Božić“, ovakav dar pokazuje da vaša tvrtka razmišlja šire od poslovnih interesa te da blagdane vidi kao priliku za činjenje dobra.

Takvi pokloni često ostavljaju najdublji dojam jer povezuju poslovnu suradnju s pozitivnim utjecajem na zajednicu.

Na sljedećem linku saznajte koji su neradni dani u 2026. godini. Kliknite!

Kalendar, neradni dani

Što izbjegavati u poslovnoj komunikaciji

Jedna od najčešćih pogrešaka u božićnoj poslovnoj komunikaciji su generičke poruke bez osobnog dodira.

Čestitke koje zvuče kao da su poslane masovno, bez imena, konteksta ili barem minimalne prilagodbe, rijetko ostavljaju dobar dojam.

Umjesto da jačaju odnos, takve poruke često djeluju hladno i formalno, kao obavezan zadatak s popisa.

Božićna čestitka trebala bi pokazati da cijenite konkretnu suradnju i trud, čak i ako je personalizacija minimalna.

Druga česta pogreška je pretjerano prodajni ton. Božić nije pravo vrijeme za promocije, ponude ili podsjećanje na proizvode i usluge.

Ako poruka „Sretan Božić“ zvuči kao marketinška kampanja, gubi svoju svrhu i vjerodostojnost.

Poslovni partneri žele osjetiti iskrenu zahvalnost i ljudski pristup, a ne dodatni prodajni pritisak u blagdanskom razdoblju.

Važno je izbjegavati i kontroverzne teme, posebno politiku ili religiju u užem smislu. Iako je Božić vjerski blagdan, u poslovnoj komunikaciji preporučuje se zadržati neutralan i uključiv ton.

Tim, posao, Božić, slavlje; Izvor: Pexels

Fokus bi trebao biti na univerzalnim vrijednostima poput mira, zahvalnosti, zajedništva i dobrih želja, kako bi se svi primatelji poruke osjećali ugodno i poštovano.

Na kraju, ne treba zanemariti ni tajming. Božićna čestitka poslana nakon samog blagdana često gubi smisao i djeluje nepažljivo.

Idealno vrijeme za slanje je nekoliko dana prije Božića, kada ljudi još imaju prostora i vremena primiti poruku i osjetiti blagdanski duh.

Pravovremena čestitka pokazuje organiziranost, poštovanje i iskrenu namjeru da se obilježi trenutak koji je mnogima važan.

Hvala na sjajnoj suradnji u ovoj godini! Nadam da ćete imati mirne i ugodne blagdane.

Mala poruka, veliki učinak

Na kraju krajeva, nije važno šaljete li fizičku čestitku, digitalnu ili radite telefonski poziv. Čestitka pokazuje ljudskost, dobar odgoj i pravi smjer.

Reći Sretan Božić poslovnim suradnicima znači graditi mostove, jačati povjerenje i postavljati temelje za uspješnu novu godinu. Upravo zato, nemojte to shvatiti kao obvezu, već kao priliku.

Gradite kvalitetne poslovne odnose!

Ako razmišljate o novim profesionalnim izazovima, pogledajte aktualne oglase za posao i započnite novu godinu s pravom prilikom.

Objava Božićne čestitke poslovnim suradnicima pojavila se prvi puta na Zaposlise.hr.