Hrvatsko tržište rada u 2026. i dalje je snažno. Zaposlenih je sve više, a nezaposlenih sve manje.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u drugom tromjesečju 2026. stopa nezaposlenosti pala je na svega 4,7%.

Uz to,  zaposlenost je porasla na 69,2%.

U ovom tekstu prolazimo kroz ključne podatke iz DZS-ove Ankete o radnoj snazi, objašnjavamo razlike po regijama i spolu te što ti trendovi konkretno znače za kandidate i poslodavce.

Podaci za 2. tromjesečje 2026.

Zaposlenih: oko 1,72 milijuna (točnije 1.723 tisuće) — porast za 21 tisuću, odnosno 1,2% u odnosu na isto razdoblje 2025.

Nezaposlenih: oko 84 tisuće — pad za dvije tisuće, odnosno 1,8 % na godišnjoj razini.

Stopa zaposlenosti (15–64): 69,2% (+0,4 postotna boda).

Stopa anketne nezaposlenosti (15–64): 4,7% (−0,2 postotna boda).

Izvor: Državni zavod za statistiku, Anketa o radnoj snazi, objavljeno 9. rujna 2026. Podaci su usklađeni s metodologijom Eurostata i usporedivi sa zemljama EU-a.

Tržište rada, podaci

Zaposlenost raste, nezaposlenost pada

Iz podataka nam je jasan glavno zaključak. Tržište rada u Hrvatskoj drži se vrlo dobro.

U razdoblju od travnja do lipnja 2026. u Hrvatskoj je bilo procijenjeno 1.723 tisuće zaposlenih osoba, što je 21 tisuću više nego godinu prije. Istodobno je broj nezaposlenih pao na 84 tisuće.

Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine popela se na 69,2 %, a stopa anketne nezaposlenosti spustila se na 4,7%.

Vidimo da gotovo sedam od deset radno sposobnih ljudi u toj dobnoj skupini je zaposleno, a nezaposlenost je na jednoj od najnižih razina u novijoj povijesti.

Kad je nezaposlenost ovako niska, poslodavci se sve više natječu za radnike, a ne obrnuto.

Dobri kandidati imaju pregovaračku snagu, a poslodavci moraju biti brzi i vidljivi da bi došli do pravih ljudi.

Proizvodnja u  Pan-peku traži djelatnika. Pročitajte oglas za posao!

Velike razlike po regijama

Prosjek, međutim, skriva velike razlike. DZS-ovi podaci pokazuju da tržište rada nije jednako u svim dijelovima zemlje.

Stopa nezaposlenosti po regijama

Najniža nezaposlenost bilježi se na sjeveru i u glavnom gradu. U Sjevernoj Hrvatskoj stopa nezaposlenosti iznosi oko 3,6 %, a u Gradu Zagrebu oko 3,7%.

Grad Zagreb ujedno ima i najvišu stopu zaposlenosti od čak 73,6%.

S druge strane, najveću nezaposlenost ima Panonska Hrvatska, gdje stopa doseže oko 6,5%, uz osjetno nižu zaposlenost (oko 64,2%).

Jadranska Hrvatska nalazi se blizu državnog prosjeka, sa stopom nezaposlenosti oko 4,7%.

Za kandidate to znači da prilike ovise i o lokaciji: u nekim je regijama konkurencija za radnike žešća, pa je i pregovaračka pozicija tražitelja posla bolja.

Za poslodavce u područjima s najnižom nezaposlenošću (poput Zagreba i sjevera) to je znak da je borba za talente ondje najintenzivnija. Klasično čekanje prijava više nije dovoljno.

Tražite radnike? Objavite oglase za posao, rezultati su zagarantirani!

Razlike po spolu

Podaci otkrivaju i zanimljivu sliku po spolu. U drugom tromjesečju 2026. stopa nezaposlenosti bila je niža kod žena (oko 4,0 %) nego kod muškaraca (oko 5,2%).

No kad je riječ o zaposlenosti, odnos je obrnut: stopa zaposlenosti muškaraca (15–64) iznosi oko 71,7%, a žena oko 66,6%.

Muškarci, žene, tržište rada

Razlika od približno pet postotnih bodova pokazuje da je, unatoč niskoj nezaposlenosti, udio žena koje su aktivne na tržištu rada i dalje manji.

Time se ostavlja prostor za daljnje uključivanje žena u radnu snagu.

Zarađuju li muškarci više od žena? Plaća mora biti jednaka za isto radno mjesto. Pročitajte članak!

Anketna i registrirana nezaposlenost

Jedna od čestih zabuna jest zašto se službene brojke o nezaposlenosti razlikuju. Razlog je u tome što postoje dva izvora.

Anketna nezaposlenost dolazi iz Ankete o radnoj snazi i mjeri se prema međunarodnim (Eurostatovim) kriterijima.

Osoba se smatra nezaposlenom ako ne radi, aktivno traži posao i spremna je početi raditi.

U drugom tromjesečju 2026. ta je stopa iznosila oko 4,6–4,7%.

Registrirana nezaposlenost temelji se na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i u istom je razdoblju bila niža — oko 3,5%.

Zašto razlika? DZS objašnjava da nisu svi koji aktivno traže posao prijavljeni HZZ-u, niti svi prijavljeni zadovoljavaju međunarodne kriterije nezaposlenosti.

Anketna nezaposlenost, registrirana nezaposlenost

Konkretno, od 84 tisuće anketno nezaposlenih njih 59,6% bilo je prijavljeno službi za zapošljavanje, dok se 40,4% nije prijavilo.

Istodobno, dio registriranih u HZZ-u (oko 20%) ne zadovoljava sve međunarodne kriterije nezaposlenosti.

Zato obje brojke opisuju isto tržište, ali iz različitih kutova.

Volite igrati ili rješavati kviz? Riješite naš, pročitajte članak!

Kandidati

Za one koji traže posao, poruka je ohrabrujuća. Niska nezaposlenost i visoka zaposlenost znače da je potražnja za radnicima velika, a to jača poziciju kandidata.

Konkretno:

• Više prilika: poslodavci aktivno traže ljude, pa je i broj otvorenih oglasa velik.
• Bolja pregovaračka pozicija: kad kvalificiranih kandidata nedostaje, lakše je pregovarati o plaći i uvjetima.
• Vrijedi biti proaktivan: u ovakvom tržištu isplati se redovito pratiti oglase i brzo se prijavljivati, jer se dobre pozicije popunjavaju brzo.

Naš identitet povezan je uz posao. No, do koje mjere? Pročitajte članak!

Poslodavci

Za poslodavce je slika zahtjevnija.

Niska nezaposlenost znači da je borba za radnike sve jača, osobito u regijama poput Zagreba i sjeverne Hrvatske te u strukama gdje kvalificiranih ljudi nedostaje.

Pasivni kandidati, poslodavac, oglas

U takvim uvjetima:

Brzina je presudna: dobri kandidati brzo nađu posao, pa spor proces selekcije znači izgubljene ljude.

Vidljivost je ključna: oglas mora doći pred prave kandidate, a ne čekati da ga netko slučajno pronađe.

Employer branding se isplati: kad kandidati biraju, tvrtke s jasnom i privlačnom slikom poslodavca imaju prednost.

Poslodavci, mislite na employer branding, jer u današnje vrijeme isključivo ciljanje na oglase nije dovoljno. Pročitajte članak!

Emploer branding, rezultati

Konkretna pitanja

Kolika je nezaposlenost u Hrvatskoj u 2026.?

Prema DZS-ovoj Anketi o radnoj snazi, stopa anketne nezaposlenosti u drugom tromjesečju 2026. iznosila je oko 4,7 % (dobna skupina 15–64), dok je registrirana nezaposlenost bila oko 3,5%.

Kolika je stopa zaposlenosti?

Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 69,2%, uz porast od 0,4 postotna boda na godišnjoj razini.

Koja regija ima najveću, a koja najmanju nezaposlenost?

Najveću nezaposlenost ima Panonska Hrvatska (oko 6,5 %), a najmanju Sjeverna Hrvatska (oko 3,6%) i Grad Zagreb (oko 3,7%).

Zašto se anketna i registrirana nezaposlenost razlikuju? Jer se temelje na različitim izvorima i definicijama.

Anketna se mjeri prema međunarodnim kriterijima (Anketa o radnoj snazi), a registrirana prema evidenciji HZZ-a.

Nisu svi koji traže posao prijavljeni, niti svi prijavljeni zadovoljavaju međunarodne kriterije.

Iskoristite snažno tržište rada

Podaci DZS-a jasno pokazuju: hrvatsko tržište rada u 2026. je snažno, s niskom nezaposlenošću i rastom zaposlenosti.

Za kandidate je to prilika, za poslodavce izazov, a za obje strane razlog da budu brzi i prisutni ondje gdje se posao stvarno događa.

Ako tražite posao, pregledajte aktualne oglase i prijavite se u nekoliko klikova. Ako tražite radnike, objavite oglas i dođite do kandidata iz cijele Hrvatske dok je potražnja na vrhuncu.