Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike jedan je od najvažnijih dokumenata u hrvatskom sustavu javne uprave.

Definira plaće, dodatke, radne uvjete, prava i obveze zaposlenika koji rade u državnim tijelima. Pokriva ministarstva, agencije, državne urede i državne službe.

Oko 60 tisuća zaposlenih u državnom sektoru ostvaruje svoja prava upravo temeljem ovog ugovora.

Iako se često doživljava kao administrativni dokument, kolektivni ugovor zapravo ima izravni utjecaj na životni standard. Podiže motivaciju i stabilnost zaposlenika u javnom sektoru.

Već neko vrijeme se govori o reformi javne uprave, ali i digitalizaciji i učinkovitosti. U takvim uvjetima kolektivni ugovor postaje važan za održavanje ravnoteže između interesa države i prava radnika.

Saznajte više o dokumentu u nastavku teksta!

Ured, dokumenti, zaposlenica, kolektivni ugovor, javna uprava; Izvor: Pexels

Što je kolektivni ugovor i tko ga sklapa?

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike pisani je sporazum između Vlade i sindikata državnih službenika i namještenika.

Njime se detaljno propisuju:

• osnovica za obračun plaće,
• dodaci na plaću (staž, uvjeti rada, posebni uvjeti),
• naknade troškova (prijevoz, dnevnice, jubilarne nagrade, božićnice, regres),
• prava na godišnji odmor i bolovanje,

Bolovanje, rad, temperatura, zasićenost kisika; Izvor: Pexels

• uvjeti za napredovanje i stručno usavršavanje,
• način rješavanja sporova i zaštite prava.

Bolovanje doživljava rast naknada ove godine. Saznajte više iz teksta koji se nalazi na linku!

Potpisivanjem ugovora, obje strane se obvezuju poštovati njegove odredbe.

S jedne strane stoji Vlada (kao poslodavac), a s druge reprezentativni sindikati, poput Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske (SDLSN) i Nezavisnog sindikata državnih službenika.

Zašto je važan za radnike i sustav

Kolektivni ugovor u državnoj službi nije samo alat za reguliranje plaća. Pokazao se kao garancija socijalne sigurnosti.

Ugovor osigurava da zaposlenici u državnom sektoru imaju predvidljive i stabilne uvjete rada. Taj osjećaj zaštićenosti posebno je važan zadnjih godina, kada inflacija divlja.

Što je točno inflacija i kako utječe na poduzetnike? Saznajte više iz članka na linku! 

Troškovi života rastu, baš kao i pritisak na tržište rada.

Potrošnja, hrana, osnovne namirnice; Izvor: Pexels

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike također sprječava arbitrarnost. Time poslodavac ne može jednostrano mijenjati prava radnika, nego svaka izmjena mora proći socijalni dijalog.

Za državu, s druge strane, ovaj dokument donosi predvidljivost troškova, ali i alat za upravljanje ljudskim resursima.

Time se stvara stabilan okvir u kojem sustav funkcionira i u kriznim razdobljima (kao što su bile pandemija ili inflacijski pritisci 2022.–2023.).

Kolektivni ugovor regulira odnose ugovornih strana, rješava kolektivne sporove, potiče sudjelovanje radnika u odlučivanju.

Najvažnije odredbe kolektivnog ugovora

Posljednji kolektivni ugovor za državne službenike potpisan je 2022. godine, a već 2024. krenule su nove izmjene i pregovori.

Neke od najvažnijih stavki uključuju:

Povećanje osnovice za plaće

Osnovica za izračun plaće u državnim službama usklađuje se s inflacijom i kretanjem prosječne plaće u državi.

U 2023. godini ona je iznosila 120,70 eura, a pregovori za 2024. rezultirali su povećanjem od dodatnih 5 do 8 %.

Povećanje plaće, kolektivni ugovor; Izvor: Pexels

Vidljivo je povećanje neto plaća od 60 do 120 eura mjesečno za većinu zaposlenih.

Uvođenje dodatka za učinkovitost

Jedna od novina je i dodatak za posebne rezultate u radu.

Time se pokušava potaknuti meritokracija. Radnici koji pokažu iznadprosječne rezultate, brže rješavanje predmeta ili uvode inovacije, imaju pravo na stimulativni dodatak.

Naknade i beneficije

Kolektivni ugovor regulira:

• naknadu troškova prijevoza na posao i s posla,
• naknadu za prehranu,
• dnevnice i terenski dodatak,
• jubilarne nagrade (npr. 20 godina staža = 500 eura neto),
• regres i božićnicu, koji su 2024. povećani na 300 eura godišnje.

Godišnji odmor i slobodni dani

Regres, godišnji, benefiti, posao, praznici

Minimalno trajanje godišnjeg odmora iznosi 20 dana, a dodatni se dani dodaju po osnovi staža, složenosti posla i socijalnih uvjeta (npr. roditelji djece s teškoćama).

Ukupno, državni službenik može ostvariti i do 30 dana godišnjeg odmora.

Što kada je godišnji odmor gotov? Kako se uključiti u užurbanu svakodnevicu? Saznajte više iz članka na linku!

Uloga sindikata i proces pregovaranja

U središtu svake izmjene kolektivnog ugovora nalazi se socijalni dijalog.

Sindikalni predstavnici redovito pregovaraju s Ministarstvom rada i Vlade RH o usklađivanju prava s gospodarskim prilikama.

Pregovori traju mjesecima, a često uključuju i štrajkove upozorenja ako dođe do nesuglasja oko osnovice plaće ili materijalnih prava.

Zanimljivo je da sindikati sve više traže da se u pregovore uključe i teme poput rada od kuće, digitalizacije procesa i psihološke podrške zaposlenicima.

Radi se o temama koje su do prije nekoliko godina bile gotovo nezamislive u državnom aparatu.

Depresija, mentalno zdravlje; Izvor: Pexels

Iako su donedavno bile nezamislive teme, psihološke teme i mentalno zdravlje dio je nas i moramo se odnositi s brigom i pažnjom. Saznajte zašto!

Kolektivni ugovor i tržište rada

U usporedbi s privatnim sektorom, kolektivni ugovor u državnoj službi pruža veću sigurnost, ali manju fleksibilnost.

Dok privatni sektor nudi bonuse, nagrade i brže napredovanje, javni sustav nudi stabilnost, redovitu plaću i definirane uvjete rada.

Zbog toga se često ističe da kolektivni ugovor ima i širu društvenu ulogu – on stabilizira tržište rada.

U vrijeme kriza, dok privatni sektor bilježi pad zaposlenosti, državna služba često ostaje sidro koje održava potrošnju i socijalnu sigurnost.

No, kakva je plaća u privatnom sektoru? Saznajte više u članku na linku!

Kolike su plaće državnih službenika?

Plaće u državnim službama ovise o koeficijentu složenosti posla, osnovici, te dodacima.

Primjeri:

Državna službenica, plaća; Izvor: Pexels

Referent u tijelu državne uprave: od 900 do 1.100 eura neto,

Viši stručni savjetnik: oko 1.300 do 1.700 eura,

Savjetnik ili viši inspektor: 1.800 do 2.200 eura,

Rukovodeći službenici: i do 2.800 eura neto, ovisno o ministarstvu i dodacima.

S povećanjem osnovice i novim koeficijentima 2025., predviđa se rast plaća od dodatnih 5 do 10 %, što znači da bi mnoge plaće u državnoj službi mogle biti iznad prosjeka u Hrvatskoj.

Za 2026. godinu u gospodarstvu se očekuje prosječan rast plaća od 6 do 7 posto, dok zaposlenima u javnim službama Vlada nudi tek 0,25 posto.

Sigurnost, ali i potreba za promjenom

Kolektivni ugovor za državne službenike ostaje temelj radnih odnosa u javnoj upravi.

Sigurnost posla, sigurno radno mjesto; Izvor: Pexels

Osigurava stabilnost, prava i predvidljivost, ali pred sustav postavlja i novi izazov. Pitamo se kako spojiti tu sigurnost s većom učinkovitošću i motivacijom.

No, ostaje činjenica da novi modeli rada i rast očekivanja građana zahtijevaju da se i javni sektor mijenja.

Svejedno tražite li posao u javnom ili privatnom sektoru, definitivno ste na pravom mjestu. Ovdje možete pronaći raznolik izbor poslodavaca i natječaja za posao!

Zato ne čekajte više, registrirajte se i neka pravi posao pronađe vas!