Mirovinsko osiguranje će uskoro doživjeti svoje osvježenje za 2025. godinu. Izglasan se novi Zakon o mirovinskom osiguranju.

I iako se zakon mijenja, građani se pitaju hoće li mirovine postati dostojanstvene! Novo usklađivanje mirovina očekuje se 1. srpnja, no umirovljenici će povećanje osjetiti tek u rujnu.

Naime, tada će uz kolovošku mirovinu biti isplaćen i zaostatak za srpanj. Umirovljenici očekuju kako će zbog rasta plaća ovo usklađivanje biti izdašnije nego ono s početka godine.

Saznajte više detalja iz nastavka članka!

Prosječna mirovina danas

Iz portala Večernjeg lista saznajemo kako prosječna mirovina trenutno za oko 1,2 milijuna korisnika iznosi 569 eura.

Također, prosječna „domaća“ mirovina, bez isplata prema međunarodnim ugovorima, iznosi 642,10 eura.

HZMO, mirovina, usklađivanje; Izvor: vlada.hr

Upravo tu višu brojku koristi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) pri izračunu odnosa mirovine i plaće.

Taj izračun sada iznosi 45,3 posto. Radi se o blagom porastu, jer je u ožujku ove godine taj postotak iznosio 44,9. Razlog je vrlo jasan. Prosječna plaća je porasla za 24 eura.

I to je više nego što su mirovine narasle kroz usklađivanje. Znači, mirovina stagnira u odnosu na plaću. Time se otvara goruće pitanje za naše starije građane.

Mirovinsko osiguranje može biti i štednja? Moguće. No, Europska mirovina sigurno može. Pročitajte članak i saznajte više!

Šest ključnih novosti

Novi zakon počinje se primjenjivati već od 1. srpnja ove godine,  a donosi šest ključnih promjena:

• Mirovine će se usklađivati prema novom omjeru 85:15. To znači da će imati veću težinu u indeksaciji prema rastu plaća.

Plaća, mirovina, euri, euro; Izvor: Unsplash.com

• Staž za roditelje, s dosadašnjih 6 mjeseci po djetetu, povećava se na 12 mjeseci. Time se podiže iznos mirovine za roditelje. Također, povećavaju se najniže mirovine za 3%.

Ta će promjena obuhvatiti oko 320.000 korisnika.

• Ukida se bonifikacija i time se motivira ljudi ostanak u svijetu rada.

Radnik koji odlazi u starosnu mirovinu nakon stečenih uvjeta za to, bit će nagrađen s najviše 27 posto ako je nastavio raditi pet godina.

Od 1. siječnja 2026. dolaze dodatne tri velike promjene:

• Ukida se penalizacija za odlazak u  mirovinu nakon 70. godine života.
• Povećava se invalidska mirovina za 10%.
• Povratak na tržište rada je fleksibilniji. Osobe starije od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme i istodobno primati polovinu mirovine.

Zanima vas zapošljavanje umirovljenika? Pročitajte članak na linku i saznajte sve o toj temi.

Zapošljavanje umirovljenika, starac, rad, mirovina, penzija, građevina; Izvor: Unsplash.com

Prosječno povećanje mirovine?

Koliko bi trebalo iznositi prosječno povećanje mirovine?

Cilj je da se dođe do prosječne mirovine od 800 eura, a sada je ona 644 eura.

Kako je u zemljama Europske unije?

Danska

Danski parlament je 22. svibnja ove godine prihvatio zakon o podizanju dobi za odlazak u mirovinu.

Taj zakon sada podiže dobnu granicu za odlazak u mirovinu za sve građane rođene nakon 31. prosinca 1970. na 70 godina. Trenutno Danci mogu u mirovinu sa 67 godina.

Do 2030. planira se podizanje starosne dobi na 68 godina, a do 2035. na 69 godina.

Njemačka

Nova savezna vlada u Berlinu još je uvijek u “fazi istraživanja” – mnogi detalji još nisu poznati.

Stariji radnici; Izvor: Unsplash.com

Nepovoljni demografski uvjeti i stanje na tržištu rada rezultirali kontinuiranim širenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine.

No, malo je onih koji koriste tu mogućnost.

Slovenija

U Sloveniji se ljudi u pravilu umirovljuju sa 65 godina, uz uvjet da imaju najmanje 15 godina radnog staža.

Moguće je i prijevremeno umirovljenje s navršenih 60 godina i 40 godina staža, ali tada se mirovina trajno smanjuje.

Prosječna neto mirovina u Sloveniji iznosi oko 613 eura mjesečno. Minimalna zajamčena mirovina je približno 654 eura bruto. Osobe s najnižim mirovinama mogu dobiti i godišnji dodatak, koji iznosi do 450 eura.

Umirovljeni sustav temelji se na principu međugeneracijske solidarnosti, a u budućnosti se planira postupno podizanje dobi za punu mirovinu na 67 godina.

Više o bonifikaciji

Ako radnik ode u starosnu mirovinu nakon što je stekao uvjete za to, bit će nagrađen većom mirovinom. Radi se o sustavu nagrađivanja za odgodu odlaska u mirovinu kolokvijalno se naziva bonifikacija.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju; Izvor: Google.com

Iznos povećanja nije beznačajan. Može doći do čak 27 posto veće mirovine. U budućnosti će taj iznos biti još veći i on se garantira spomenutom mirovinskom reformom.

Ukratko, od 1. srpnja mijenjaju se uvjeti i za bonifikaciju. No, neki uz dulji ostanak u svijetu rada biraju i rad u mirovini.

Postoji li kod poslodavaca dobna diskriminacija? Kod nekih i postoji, pa pročitajte više o ovoj problematici iz našeg članka. 

Poticaj i za žene koje rade do 65. godine

Primjerom možemo pokazati da ako je muškarac radio do 70. godine, njegova će se mirovina za pet godina dodatnog rada povećati za 27 posto.

Također, ako je radio do 66. godine, mirovina će mu samo na toj osnovi biti 5,4 posto veća.

Isto pravilo vrijedi i za žene, koje ove godine mogu u starosnu mirovinu sa 63 godine i devet mjeseci, a od iduće sa 64 godine.

No, ako nastave raditi do 65. godine, bit će nagrađene za dodatne mjesece rada.

Mirovina, srpanj; Izvor: hrmod.hr

Jedini uvjet za dobivanje bonifikacije je najmanje 35 godina staža.

Analiza stanja za kraj

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je bilo 1.228.522 korisnika mirovina naspram 1.705.216 osiguranika, što čini omjer od 1:1,39.

Prosječna mirovina iznosila je 625 eura, a njezin udio u prosječnoj plaći 45,9 posto.

No, hrvatske mirovine manje su adekvatne u usporedbi s drugim EU članicama. Glavni razlog tome je kratki prosječni mirovinski staž od oko 31 godinu.

Prosječna mirovina za 40 i više godina staža iznosi 918 eura, ali tih je korisnika svega 94.405.

Povećanje adekvatnosti mirovina predstavlja jedan od najvećih izazova hrvatskog mirovinskog sustava.

Pogledajte našu ponudu poslova i neka vam mirovina dođe u što boljem formatu!