Bolovanja predstavljaju osnovno pravo radnika na zaštitu zdravlja. No, s druge strane, za poslodavce mogu biti značajan financijski i organizacijski teret.

Iz tog razloga je Udruga Glas poduzetnika otvorila pitanje treba li sustav bolovanja mijenjati. Zatim, je li potrebno skratiti razdoblje koje pada na teret poslodavaca?

Prema aktualnom prijedlogu bolovanja na teret poslodavca trebala bi se skratiti s 42 dana na svega 7 dana.

Riječ je o prijedlogu koji je izazvao veliku raspravu jer direktno utječe na odnose između radnika, poslodavaca i države.

Gdje smo sada?

Da bismo razumjeli zašto se uopće govori o promjenama, važno je objasniti kako sustav trenutno funkcionira.

Čaj, naočale, maramice, bolovanje bolovanja; Unsplash

U Hrvatskoj poslodavci snose trošak bolovanja zaposlenika prvih 42 dana. Nakon tog razdoblja, trošak preuzima država, odnosno sustav zdravstvenog osiguranja.

Kod kraćih i srednje dugih bolovanja gotovo cjelokupni financijski teret pada na poslodavca.

Velikim kompanijama taj je trošak upravljiv. No, malim i srednjim poduzetnicima situacija je znatno izazovnija. Posebno je teško jer znamo da ti poduzetnici čine okosnicu gospodarstva.

Eurostat procjenjuje se da baš mali i srednji poduzetnici čine oko 99% svih poslovnih subjekata i zapošljavaju velik dio radne snage.

Znači, svako duže bolovanje može imati ozbiljan utjecaj na poslovanje. Kroz trošak plaće, ali i organizaciju rada, zamjene i pad produktivnosti.

Krajem prošle godine rasle su naknade za bolovanja. Pročitajte više i saznajte o kojem se iznosu radi!

Više o prijedlogu

Udruga Glas poduzetnica predlaže da se bolovanja skrate na 7 dana, a odnosi se isključivo na razdoblje koje financira poslodavac.

Nakon tih 7 dana, trošak bi preuzela država.

Cilj ovog prijedloga je smanjiti financijski pritisak na poslodavce, posebno u sektorima gdje je radna snaga ključna i gdje je teško brzo pronaći zamjenu.

Temperatura, toplomjer; Unpslash

Argumenti koji se pritom ističu su jasni:

• dugotrajna bolovanja opterećuju poslovanje.
• mali poduzetnici nemaju “buffer” za takve situacije.
• postojeći sustav ne uzima u obzir realne uvjete poslovanja.

S druge strane, ovakva promjena značila bi i povećano opterećenje za državni proračun, što otvara pitanje održivosti sustava.

Poslodavci u problemu

Iz perspektive poslodavaca, problem bolovanja nije samo u samom trošku, nego u kombinaciji nekoliko faktora.

Prvo, tu je direktan financijski udar. Poslodavac isplaćuje plaću zaposleniku koji ne radi, a istovremeno mora osigurati zamjenu ili preraspodijeliti posao unutar tima.

Drugo, tu je organizacijski problem. U manjim timovima izostanak jedne osobe može značajno poremetiti poslovanje, posebno u specijaliziranim ulogama.

Kao treće ističe se i problem dugotrajnih bolovanja koja se produžuju zbog sporosti zdravstvenog sustava.

Kada proces dijagnostike i liječenja traje dulje nego što bi trebao, teret ostaje na poslodavcu.

HZZO, zdravstvene iskaznice, naknade za bolovanje; Zip

U takvom kontekstu, zahtjev za skraćenjem razdoblja na 7 dana mnogi vide kao logičan korak prema rasterećenju gospodarstva.

Umjesto ulaganja u zapošljavanje, razvoj kadrova i inovacije, poduzetnici sve više sredstava usmjeravaju na pokrivanje troškova sustava, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.

Perspektiva radnika

S druge strane, bolovanja su temeljno pravo zaposlenika i mehanizam zaštite zdravlja.

Ako bi država preuzela trošak nakon 7 dana, to samo po sebi ne bi nužno ugrozilo prava radnika.

Međutim, postoji bojazan da bi takva promjena mogla indirektno utjecati na način na koji poslodavci gledaju na bolovanja.

Iz perspektive radnika postavljamo sljedeća pitanja:

• hoće li radnici osjećati veći pritisak da se ranije vrate na posao.
• hoće li se povećati nepovjerenje između poslodavaca i zaposlenika.
• može li doći do zloupotrebe sustava s druge strane

Svaki sustav mora pronaći balans između zaštite radnika i održivosti poslovanja.

Mobbing

Teme koje se ne smiju zaobilaziti su mobbing i zaštita dostojanstva radnika. Saznajte više iz članka na linku!

Model koji nije održiv

Rasprava o bolovanjima ne događa se izolirano, već je dio šire transformacije tržišta rada koje se posljednjih godina ubrzano mijenja.

Promjene u ekonomiji, načinu rada i očekivanjima zaposlenika stavljaju dodatni pritisak na postojeće modele, uključujući i sustav bolovanja.

Poslodavci se suočavaju s nizom izazova koji direktno utječu na njihovu sposobnost poslovanja i zapošljavanja.

Svaki dan se suočavamo s problemima inflacije. Drugi i vrlo aktualni problem je nedostatak radne snage.

U takvim uvjetima, dugotrajna bolovanja su faktor koji može utjecati na stabilnost poslovanja, posebno kod manjih tvrtki.

No, očekivanja zaposlenika također su se značajno promijenila. Sve veći fokus stavlja se na sigurnost radnog mjesta, fleksibilnost i kvalitetu radnih uvjeta.

Bolovanja u tom kontekstu nisu samo pravo, nego i važan dio šireg sustava brige o zaposlenicima i njihovom zdravlju.

Tome svjedoče i rezultati istraživanja kako generacija Z i milenijalci mijenjaju sustav rada. Pročitajte članak!

Z generacija

Ipak, sustav bolovanja ima dvostruku ulogu. S jedne strane mora štititi radnike, a s druge ne smije stvarati neodrživ teret za poslodavce.

Ako je sustav previše opterećujući za poslovni sektor, može usporiti zapošljavanje i razvoj gospodarstva.

Ako pak ne pruža dovoljnu zaštitu zaposlenicima, narušava kvalitetu radnog života i dugoročno utječe na produktivnost.

Zato pitanje bolovanja danas više nije samo socijalno ili pravno pitanje. Postaje ekonomsko pitanje koje traži balans između održivosti poslovanja i zaštite radnika.

Dugotrajna čekanja u zdravstvenom sustavu i administrativna opterećenja dodatno produljuju trajanje bolovanja.

Je li skraćenje bolovanja rješenje?

Pitanje koje se nameće jest je li skraćenje bolovanja na 7 dana zaista rješenje ili tek jedan segment šire reforme koja je nužna?

Na prvi pogled, prijedlog djeluje logično jer rasterećuje poslodavce i smanjuje njihov financijski rizik.

Međutim, stvarnost je kompleksnija i ukazuje na to da problem bolovanja nije samo u njihovom trajanju, nego u načinu na koji cijeli sustav funkcionira.

Stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju da su ključni izazovi dublji i strukturni.

Zdravstvo, karijera, zdravlje, liječnici, medicinske sestre

Sporost zdravstvene administracije produžuje bolovanja dulje nego što je medicinski potrebno, dok nedostatak učinkovitog nadzora otvara prostor za zloupotrebe.

Kakvo je zdravstvo u Hrvatskoj? Kakvo je stanje i s kakvim se izazovima susrećemo? Pročitajte članak na spojki.

Uz to, praksa nije ujednačena. Različiti slučajevi se tretiraju na različite načine, što dodatno narušava povjerenje u sustav i stvara osjećaj nepravde, kako kod poslodavaca, tako i kod zaposlenika.

U takvom kontekstu, samo skraćenje razdoblja na teret poslodavaca može donijeti kratkoročno olakšanje, ali bez paralelnih promjena u sustavu neće riješiti temeljne probleme.

Ako se ne unaprijedi učinkovitost zdravstvenog sustava, skrati vrijeme dijagnostike i liječenja, postoji rizik da se teret jednostavno prebaci s jedne strane na drugu – bez stvarnog poboljšanja.

Drugim riječima, skraćenje bolovanja može biti dio rješenja, ali ne i njegovo konačno rješenje.

Dugoročno održiv sustav zahtijeva koordinirani pristup koji uključuje zdravstveni sustav, poslodavce i državu, s ciljem stvaranja modela koji je istovremeno pravedan, učinkovit i financijski održiv.

Potražite poslodavca koji održava zdravu atmosferu u radnom okruženju.

Potražite idealan oglas za posao na našem portalu.