Istovremeni rast troškova rada i energije stvara pritisak koji osjećaju i poslodavci i zaposlenici, a sve više i krajnji potrošači.

iako nominalno zarađujemo više, stvarni troškovi života i poslovanja rastu brže nego što to mnogi očekuju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, inflacija u Hrvatskoj početkom 2026. i dalje se kreće oko 4 do 5%.

Dakle, struktura te inflacije jasno pokazuje gdje je problem. Najveći rast bilježe upravo kategorije koje najviše opterećuju kućanstva i tvrtke. Logično, radi se o energiji, stanovanju i uslugama.

Primjerice, troškovi stanovanja, uključujući energente i režije, u nekim su segmentima rasli i iznad 10% na godišnjoj razini.

Podaci i naš stvarni život jasno pokazuje da osnovni troškovi života rastu brže od prosjeka.

Energija je pokretač

Iako se često govori o rastu plaća, pravi tihi pokretač rasta troškova u 2026. je energija.

Cijene električne energije i plina u Europi ponovno su u uzlaznom trendu, a Hrvatska kao dio zajedničkog tržišta osjeća taj pritisak kroz više kanala. Zapravo, kroz baš sve kanale.

Benzinska, gorivo, benzin, cijena; Unsplash

Osjetimo rast troškova u radu industrija, ali i po računima kućanstava.

Primjerice, za proizvodne tvrtke energija čini značajan dio ukupnih troškova.

U industrijama poput prehrambene ili građevinske, povećanje cijene energije od svega nekoliko posto može značajno utjecati na konačnu cijenu proizvoda.

Cijene građevinskih materijala i usluga u Hrvatskoj nastavile su rasti i u 2026., dijelom upravo zbog povećanih energetskih troškova.

Njemačka je i dalje centar građevine? Odgovor saznajte u članku na spojki!

Slična situacija je i u turizmu. Hoteli i restorani suočeni su s većim troškovima grijanja, hlađenja i logistike, što se zatim prelijeva na cijene usluga.

Rast plaća

Kako bi zadržali zaposlenike i ostali konkurentni, poslodavci su prisiljeni povećavati plaće.

Početkom 2026. prosječna neto plaća u Hrvatskoj približila se razini od 1.500 eura, dok je medijalna oko 1.300 eura. U nekim sektorima, poput IT-a ili financija, prosjeci su znatno viši.

Ipak rast nije ravnomjerno raspoređen. U sektorima poput trgovine ili ugostiteljstva, rast plaća postoji, ali često ne prati rast troškova života.

Dodatni posao, vikend posao, konobarica, restoran, ugostiteljstvo, kafić; Pexels

Primjer iz života: konobar u Zagrebu danas može zaraditi više nego prije dvije ili tri godine, ali istovremeno plaća stanarinu, režije i hranu po znatno višim cijenama.

Rezultat je da realna kupovna moć ne raste istim tempom kao nominalna plaća.

Od goriva do hrane

Sukob na Bliskom istoku i ograničenje prometa kroz Hormuški tjesnac (ključnu svjetsku rutu kojom prolazi oko 20% globalne nafte) doveli su do smanjenja opskrbe i naglog rasta cijena.

Nafta nije samo gorivo, nego i osnovna sirovina za plastiku, tekstil, kemikalije i ambalažu.

Zbog toga nestašica energenata brzo uzrokuje manjak petrokemijskih proizvoda, što povećava troškove proizvodnje i širi poskupljenja na gotovo sve.

Riječ je o klasičnom domino efektu u kojem se poremećaj u energiji prelijeva na industriju, zatim na cijene proizvoda, a na kraju na inflaciju i standard građana.

Pročitajte izvještaj koji opisuje kakva je financijska stabilnost Hrvatske ove godine. Kliknite na članak!

Financijska stabilnost Hrvatske

Kako se snalaze zaposlenici?

Za zaposlenike, 2026. godina istovremeno donosi više prilika nego ikad. No, morate imati vještine da bi ste znali iskoristiti ono što se nalazi na stolu.

Tržište rada u Hrvatskoj ostaje izrazito aktivno, s oko 20.000+ otvorenih radnih mjesta u svakom trenutku i stopom nezaposlenosti ispod 5%.

Iz podataka jasno vidimo da posla ima. No, ne znači da je lako doći do onog pravog.

S jedne strane, zaposlenici danas imaju veću pregovaračku moć. Poslodavci su fleksibilniji, nude bolje uvjete i sve češće pristaju na pregovore o plaći, radu na daljinu ili dodatnim benefitima.

S druge strane, rast troškova života znači da povećanje plaće često ne prati stvarni rast standarda.

Pregovori o plaći počinju puno prije prvog razgovora za posao. Pročitajte članak i saznajte više!

Pokušavamo dati do znanja da se osoba treba znati pozicionirati na tržištu. Danas više nije dovoljno imati iskustvo, potrebno ga je znati prezentirati.

U tom segmentu je životopis ključni alat.

Životopis, razgovor za posao, postignuća; Pexels

Istraživanja struke pokazuju da stručnjaci za ljudske resurse provode u prosjeku 6 do 10 sekundi na prvom pregledu životopisa.

Ako kandidat u tom vremenu ne komunicira jasno svoju vrijednost, prilika se vrlo lako gubi.

E sad, kada znamo da se u našim krajevima na jednu poziciju pošalje i do pedesetak prijava, jasno je da osobe s kvalitetnim životopisom mogu biti pozvane na razgovor za posao.

Ostali će ispasti iz igre. Dodatni sloj kompleksnosti donose i ATS sustavi (automatski sustavi za filtriranje prijava), koji se sve češće koriste i u domaćim kompanijama.

Ipak, najviše se koriste u većim sustavima i međunarodnim firmama. Iz tog razloga životopis mora biti čitljiv ljudima, ali i algoritmima.

Istovremeno, tržište sve više nagrađuje konkretna postignuća, a ne samo radno iskustvo. Kandidati koji mogu pokazati rezultate, imaju znatno veću prednost.

U takvim okolnostima se mijenja način na koji razmišljaju zaposlenici o svojim karijerama. Nije više dovoljno raditi svoj posao, nego je važno razumjeti i komunicirati vlastiti doprinos.

Znanje, znanje i samo znanje

Da bismo preživjeli rast troškova, moramo se pokrenuti. Zaposlenik koji želi opstati danas:

Edukacija, obrazovanje

• aktivno pregovara o plaći i uvjetima rada.
• ulaže u edukacije i razvoj vještina.
• optimizira svoj životopis i LinkedIn profil.
• razmatra promjenu posla češće nego prije.

Prema trendovima tržišta rada, prosječan zaposlenik danas mijenja posao svake 2 do 4 godine, što je značajna promjena u odnosu na ranija desetljeća.

Karijera više nije linearna niti vezana uz jednog poslodavca. Z generacija dobrano zna da je tako.

Ni poslodavcima nije lako

Štoviše, izgleda da poslodavci imaju još veći izazov ispred sebe. Nalaze se između rastućih troškova i sve zahtjevnijeg tržišta rada.

Zaposlenici pritišću zbog potrebe za višom plaćom, sirovine su sve skuplje, a pronalazak i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika postaje jedan od najvećih poslovnih rizika.

Ako malo popratimo vijesti, vidimo da svako malo propada domaći OPG. Kupci ne mogu pratiti porast cijena, a poduzetnici ne mogu proizvesti hranu po nižoj cijeni. Teška situacija.

Zapošljavanje je skupo

Prema procjenama iz HR industrije, zamjena jednog zaposlenika može koštati i do 30% njegove godišnje plaće, kada se uračunaju troškovi regrutacije, onboardinga i gubitka produktivnosti.

Razgovor za posao, korektna pitanja, povjerenje; Pexels

Kao što kandidati moraju imati kvalitetan životopis, tako i poslodavci moraju imati jasnu i atraktivnu ponudu. Oglas za posao mora iskakati s pogodnostima.

Također, employer branding tvrtke je važna stavka. Teško da će se zaposlenik odlučiti raditi u tvrtki u kojoj nema dobre uvjete, sve je mutno i nejasno i bez dobrog vodstva.

Sve više kandidata danas donosi odluke na temelju percepcije tvrtke, fleksibilnosti rada, mogućnosti razvoja i kulture, a ne samo visine plaće.

Nađite idealnog kandidata

Istovremeno, proces zapošljavanja mora biti brži i učinkovitiji. Kandidati danas sudjeluju u više selekcijskih procesa paralelno.

Spor i neorganiziran proces sigurno neće donijeti neke značajne rezultate. Jedini rezultati koji se mogu zabilježiti su gubitak kvalitetnih ljudi.

Tvrtke koje pojednostave selekciju, jasno komuniciraju očekivanja i brzo donose odluke imaju značajnu prednost na tržištu.

Klik do posla, zaposlise

Dodatni izazov je i sve veća potreba za pravim profilima. Više nije dovoljno zaposliti bilo koga, potrebno je pronaći ljude koji donose konkretnu vrijednost.

Zbog svega toga, sve više poslodavaca (uz spomenuti employer branding):

• optimizira procese zapošljavanja.
• nudi fleksibilnije modele rada.
•  ulaže u razvoj i zadržavanje postojećih zaposlenika.

Na kraju, kao što zaposlenici moraju aktivno upravljati svojom karijerom, tako i poslodavci moraju aktivno upravljati svojim odnosom prema zaposlenicima.

U 2026. uspješne tvrtke nisu nužno one koje nude najviše plaće, nego one koje razumiju tržište rada, brzo se prilagođavaju i znaju kako privući i zadržati prave ljude.

Iako vremena baš i nisu obećavajuća,  poslovi se oglašavaju, a ljudi traže bolje prilike.

Kod nas pronađite oglas za posao koji zadovoljava sve vaše kriterije. Kliknite danas!