Zapošljavanje umirovljenika uz istodobno primanje mirovine uvedeno je prije deset godina, 2014. Od tada se značajno povećava broj zaposlenih umirovljenika.

Pritom, ako niste sigurni kako izračunati bruto i neto iznos, pročitajte sve što trebate znati o obračunu plaća.

Zavod za mirovinsko osiguranje je prikupio podatke o radu umirovljenika. Pokazuju da je oko 30 000 umirovljenika zaposleno u mirovini.

Nisu prikupljeni podaci o onima koji rade prema ugovoru o djelu. Pročitajte više o radu na ugovor o djelu i općenito o honorarnom radu.

Neki umirovljenici su registrirali domaću radinost ili sporedno zanimanje. Korištenjem tih pravnih alata, umirovljenici mogu raditi uz primanje mirovine.

Tri ključna razloga za rad

Umirovljenici ostaju na tržištu rada zbog mnogo razloga, no četiri su ona ključna:

• Povećana je potražnja radnika na tržištu. Posebno su tražena neka određena zanimanja koja umirovljenici mogu raditi.

Izvor: Unsplash; Tema: Zapošljavanje, zagrljeni stariji par

• Niske mirovine. Iznosi mirovina danas su zabrinjavajuće niski i ne omogućuju dostojanstven život.
• Starosna dob za odlazak u mirovinu je povoljna. Često se ostvaruje i pravo na prijevremenu mirovinu u životnoj dobi koja nije prepreka angažiranju u svijetu rada.
• Ima više zaposlenih u mirovini i zbog pogodnih izmjena zakona. Proširene su vrste mirovina koje korisnicima omogućuju rad u primanje mirovine.

Imamo i svjedočanstvo gospođe Ljiljane:

Cijeli radni vijek sam radila u Centru za socijalnu skrb. Nakon odlaska u starosnu mirovinu, ostala sam honorarno surađivati s Centrom.

Željela sam ostati u kontaktu sa svojim štićenicima, malo si popuniti vrijeme. A dodatni prihod je više nego dobrodošao.

Pravo na zapošljavanje u mirovini

U današnje vrijeme korisnici prijevremenih, obiteljskih i starosnih mirovina mogu raditi do polovice radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno.

Uz taj rad mogu primati cijeli iznos mirovine, bez umanjenja.

Ta se odluka provodi prema općim mirovinskim  propisima.

Izvor: hzmo.hr; Tema: Opći mirovinski propisi

Neka zanimanja imaju specifične uvjete odlaska u mirovinu. Na primjer vojska, policija i vatrogasci imaju mogućnost rada u punom radnom vremenu, ali uz pola mirovine.

Druga mogućnost koja im se nudi je rad u pola radnog vremena, ali uz punu mirovinu.

Pročitajte članak o iznosu prosječne plaće po pojedinim zanimanjima.

Osobe koje koriste invalidske mirovine te kod kojih je nastupila potpuna radna nesposobnost se ne mogu zaposliti.

Jedinu iznimku rade invalidi koji ostvaruju braniteljsku mirovinu. Oni mogu raditi najviše tri i pol sata na dan. Mirovina se u tom razdoblju rada smanjuje.

Zapošljavanje uređuju mirovinski zakoni

Zapošljavanje uz mirovinu određuju zakoni radnog prava. Kada su zainteresirani i radnik i poslodavac, Zakon o radu dozvoljava rad do bilo koje životne dobi.

Dob od 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža propisana je kao osnova prestanka radnog odnosa po sili zakona, ali samo ako se poslodavac i radnik ne dogovore drukčije.

Izvor: Unsplash; Tema: Zapošljavanje i rad u mirovini

Od početka 2023. godine nema više prava na otpremninu. Ukinuto je i pravo na otkazni rok ugovora o radu za radnika koji je navršio 65 godina starosti.

Razlog takve odluke je da se poslodavci ne izlažu dodatnim troškovima u slučaju kada prestane potreba za radom umirovljenika.

Ali, pomaknuta je u granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret sustava zdravstva.

Prije 2023. je osiguranik morao imati navršenih 65. godina, a od tada treba imati navršenih 70 godina života.

Tim su zakonskim novostima smanjeni rizici poslodavaca koji zapošljavaju umirovljenike.

Uskoro zapošljavanje na puno radno vrijeme

No, u listopadu 2024. godine su predstavnici vlasti i umirovljeničkih udruga dogovorili izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Namjera je tim izmjenama omogućiti svim umirovljenicima da rade osam sati dnevno. Uz taj rad bi primali 50% mirovine.

Uz prosječne mirovine koje su nakon srpanjskog usklađivanja ‘porasle’ na svega 571,46 eura, ne čudi da se sve veći broj hrvatskih umirovljenika odlučuje raditi.

Uz toliko niske mirovine, naši umirovljenici ne mogu živjeti dostojanstveno ili jednostavno preživjeti. Moraju si nekako pomoći.

Dok u Hrvatskoj takve mjere doprinose preživljavanju, europski umirovljenici rade da bi si povisili kvalitetu života. Time si plaćaju krstarenja ili duga ljetovanja.

Izvor: Unsplash; Tema: Europski umirovljenici su u boljoj poziciji

I umirovljenici koji žele dodatno raditi bi trebali imati uređene dokumente za prijavu na natječaje za posao. Pročitajte kako napisati europass životopis.

Vrlo niske mirovine kao motiv za zapošljavanje

Nekako se gubi smisao mirovine kada osobe moraju i u dubokoj starosti raditi da bi preživjeli. Smisao mirovine je mirovanje ipak.

Interes za radom je sve veći!

Svi umirovljenici koji traže zapošljavanje mogu raditi bez obustave mirovine ako su:

• korisnici starosne mirovine
• korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
• korisnici prijevremene starosne mirovine
• korisnici obiteljske mirovine
• korisnici kojem se umjesto pripadajuće isplaćuje najniža mirovina.

Trenutno, mirovina i dalje ide dok ste zaposleni i dulje od polovice punog radnog vremena u ovim slučajevima. Ako ste:

• korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (ostvarene prema prijašnjim propisima)
• korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

Izvor: Unsplash; Tema: Invalidska mirovina, umirovljenik u kolicima

• korisnik koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
• korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i odborima, sudskog tumača, konzultanta, djelatnost
• poljoprivrede i šumarstva, domaća radinost i slično).

Do sada se najviše umirovljenika zapošljavalo u trgovini, jer je tamo i najveća potražnja.

Nakon rada novi izračun mirovine

Kada poslodavac zaposli umirovljenika, uplaćuje mu doprinos na mirovinsko osiguranje. Radi toga će umirovljenik imati pravo na povećanje svoje mirovine.

Novi izračun mirovine se radi nakon što umirovljenik ostavi najmanje godinu dana novog radnog staža.

No, ako se umirovljenik odluči na rad od pola radnog vremena, treba proći dvije godine da ostvari pravo na korekciju mirovine radi uplaćenih doprinosa.