Plaća stranih radnika ne smije biti niža od one koju imaju domaći radnici. To je jedna od promjena koju donosi konačni prijedlog izmjena Zakona o strancima, koji regulira i rad stranih radnika.

Plan je zakonom urediti status i zaštitu stranih radnika. No, također i nadzor agencija koje posreduju i dovode radnike u Hrvatsku. Kod nas je registrirano 900 agencija koje dovode radnike.

Mnogo radnika radi bez prijave, a dosta njih niti ne dobiva plaću. Uvjeti stanovanja su ispod svake razine ljudskosti. Naravno, postoje odgovorni poslodavci i agencije koje rade pošteno.

No, oni su postali kolateralne žrtve neuređenog sustava.

Može li Zakon o strancima urediti zapošljavanje stranih radnika?

Ključno pitanje ostaje – koliko ih je zapravo ovdje, gdje rade, pod kojim uvjetima, s obzirom na to da ni jedna institucija nema precizan odgovor.

Prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad. Radi se o povećanju od 22% ako usporedimo s 2023. godinom. Tada je izdano 206.529 dozvola.

Strani radnici, radnice u kuhinji, Izvor: Unsplash.com

To je pak 210 posto više nego 2020. godine kada ih je izdano 66.655. Najviše dozvola za rad se izdaje u djelatnostima prometa, trgovine, graditeljstva, turizma i ugostiteljstva.

Plaća za strane radnike

Zakon o strancima obuhvaća osobe koje nisu državljani Europske unije, Švicarske, Islanda, Norveške i Lihtenštajna.

Te osobe imaju državljanstvo treće zemlje ili su bez državljanstva.

Novim prijedlogom Zakona plaća za navedene strane radnike ne smije biti manja od prosječne hrvatske plaće. Što se smještaja tiče, on mora biti primjeren.

Dokaz o dobrom smještaju se prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Dozvola za rad, strani radnici, plaća, Izvor: Unsplash.com

Od državljanina treće zemlje može se zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja.

A takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće.

Ministar rada Marin Piletić otkrio je da je prosječna plaća stranih radnika u sektoru ugostiteljstva, a kojih ima više od 9000, prema podacima za srpanj lipanj iznosila 1130 eura.

On je potvrdio da država plaća dio mirovinskog doprinosa radnicima kojima je bruto plaća manja od 1300 eura. Osim plaće, država se pobrinula da strani državljani uče hrvatski jezik.

Svaki radnik dobije vaučer za učenje jezika.

Štoviše, ako strani radnik želi odobrenje dugotrajnog boravišta u Hrvatskoj, odnosno, ako boravi u državi neprekidno pet godina, mora dokazati poznavanje hrvatskoj jezika i latiničnog pisma.

Status stalnog boravka mogu ostvariti članovi obitelji hrvatskih državljana nakon 4 godine boravka u Hrvatskoj, a hrvatski iseljenici nakon 3 godine.

Poslodavac ima obveze

Poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, morat će poštovati zakonom određeni omjer broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja.

Omjer kod zanimanja koja nisu deficitarna je osam 16 posto, a kod deficitarnih je osam posto stranih radnika.

Zakon o strancima, deficitarna zanimanja, Izvor: Unsplash.com

Mnogi poslodavci ove uvjete nisu u mogućnosti ispuniti zbog gorućeg problema nedostatka radne snage, pa dolaze u poziciju da se posao ne može obaviti.

Poslodavci svoje poslovanje dovode u rizik. I time se šteti sveukupnom stanju u gospodarstvu.

Važno je napomenuti da poslodavac ne može zaposliti stranog državljana koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti.

Također, zaposlenje ne može dobiti radnik koji ima dugovanja prema državi. Novim konačnim prijedlogom zakona je dodan još jedan uvjet.

Naime, poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet:

za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000, za što se u javnom savjetovanju isticalo kao previsok iznos u prekratkom periodu.

Siva zona za strane radnike

U Hrvatskoj najviše radnika nedostaje u turizmu i graditeljstvu. N1 opisuje nedavni primjer na tu temu. Nedavni primjer opisuje sivu zonu pravne i poslovne nesigurnosti.

Vezano je zs nedavni događaj s radnicima iz Bangladeša. Mnogi poslodavci, posebno iz građevine i turizma dobivaju mnogo odbijenica za radne i boravišne dozvole za radnike iz Bangladeša.

Zastava Bangladeša, strani radnici iz Bangladeša

Poneki dobiju radnu dozvolu, ali im se vize odbijaju. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova smatra Bangladešane, Indijce, Nepalce, Filipince i Egipćane rizičnom skupinom.

Smatraju da te skupine zloupotrebljavaju hrvatske vize. No podaci iz siječnja ove godine pokazuju da su ipak samo Bangladešani diskriminirani i posebno promatrani.

EU direktiva o plavoj karti

Plava karta Europske unije posebna je dozvola koja kvalificiranim radnicima i akademicima iz zemalja izvan EU-a omogućuje rad u EU-u.

Osoba je može je zatražiti u svim zemljama članicama Europske unije. Iznimke su Danska, Irska i Velika Britanija. EU je uvela lavu kartu još 2009. godine.

Cilj joj je bio privući kvalificirane radnike i smanjiti manjak u određenim zanimanjima. Plava karta pomaže ljudima da žive i rade u EU.

Isprva su plavu kartu mogli dobiti samo visokokvalificirani radnici. No, izmjenama Zakona i propisa, sada je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju.

Vještine se moraju dokazivati radnim iskustvom. To pravilo posebno vrijedi za rad u IT sektoru. Procjene radi Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad.

Nositelj plave karte morat će imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Plava karta, Europska unija, izvor: consilium.europa.eu

Pročitajte koje su razlike između bruto i neto plaće. 

Trajanje plave karte

Izmjene Zakona i radu regulira se trajanje dozvole za rad. Sada je izdaju do jedne godine, no kada se Zakon prihvati, one će trajati do  tri godine.

Dozvole za boravak i rad u sezoni će se izdavati na devet mjeseci. Trenutno se izdaju na razdoblje od šest mjeseci. Propisana su i pravila smještaja stranih radnika.

Pročitajte članak u kojem detaljnije opisujemo rad i plaće u sezoni. 

Uvode se i kazne. Odnosno, poslodavac mora dati novčano jamstvo Republici Hrvatskoj ako odustane od radnika za kojeg je ishodovao radnu dozvolu.

Više o deficitarnim zanimanjima

N1 je naveo podatke o stranim radnicima u deficitarnim zanimanjima. Oni neće morati dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju. Neka od tih zanimanja su pomoćni kuhar, pomoćni konobar,  sobarica.

Pročitajte više o natječajima za posao u hotelskoj industriji. 

Plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.

Deficitarna zanimanja, hotelska industrija, konobar, izvor: Unsplash.com

Poslodavac ima pravo na prilagodbu i time odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine.

Zabrane

Novim Zakonom o radu propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike. Neke od tih platformi su Wolt i Bolt.

Pročitajte više o traženju posla u gig ekonomiji. 

Kazne za poslodavce koje zapošljavaju strane radnike koji nemaju dozvolu za rad i boravak kreću se od 5000 do 20.000, a za poslodavce-fizičke osobe u rasponu od 2000 do 6000 eura.

Kazne postoje i za prijevoznike koji dovode radnike u Hrvatsku. Ako ne ispunjavaju uvjete za boravak, moraju radnika bez odgađanja i o svom trošku odvesti iz Hrvatske.

U suprotnom im prijeti kazna od 3000 do 4500 eura, a prevezu li državljanina trećih zemalja bez putnih i drugih isprava od 5100 do 3000 eura.

Za kraj

Pročitajte devet savjeta gdje i kako pronaći kvalitetan novi posao.